Professional Documents
Culture Documents
Toplotne mašine
Toplotni motori se koriste za pretvaranje
toplote u rad
Dijele se na motore sa spoljašnjim
sagorijevanjem i unutrašnjim sagorijevanjem
Prvu parnu mašinu konstruisao je J.Watt
Kod mašina sa unutrašnjim sagorijevanjem
radna supstanca nastaje sagorijevanjem nekog
goriva u samoj mašini
Toplotne mašine
Otto motor – kao gorivo koristi benzin. Smjesa
goriva i zraka se stvara izvan cilindra i koju u
određenom trenutku upali varnica (svječica)
Diesel motor – gorivo je plinsko ulje. Ovaj
motor nema svječice jer on usisava zrak u
cilindar i sabija ga. Taj se zrak jako ugrije i u
njega se ubrizga gorivo
Toplotne mašine
Turbomlazni motor – usisava zrak iz atmosfere
i sabija ga u kompresoru. Gasovi, nastali
sagorijevanjem goriva, ističu iz mlaznika
velikom brzinom. Sila reakcije pokreće raketu u
smjeru suprotnom od smjera isticanja mlaza
Raketni motor – ne usisava okolni zrak, sa
sobom nosi kisik kao oksidans, a takođe i
gorivo. Ne smeta mu nedostatak zraka.
Prikladan je za brzine veće od 1000 km/h
Obratni kružni proces. Hladnjak
Carnotov kružni proces može se koristiti i u
obratnom smjeru.
Na račun spoljašnjeg rada A oduzima se toplota Q2
od hladnog rezervoara i predaje toplom rezervoaru.
Na ovom principu rade mašine za hlađenje
Kod frižidera iz hladnjaka se toplota odvodi na
račun mehaničkog rada kompresora. Lahko
isparljiva tečnost u kompresoru se sabija na visoki
pritisak. Tekući amonijak se provodi kroz cijev do
prostora koji želimo ohladiti, tamo isparava i širi se
na račun toplote okoline.
Drugi zakon termodinamike
1.) Mehanički rad se može pretvoriti u toplotu,
dok se toplota ne može potpuno prevoriti u rad
2.) koristan rad se može dobiti samo kad
toplota prelazi sa tijela više temperature na
tijelo niže temperature