ETALONI

Etalon je materijalizirana mjera, mjerilo, referencijska tvar ili mjerni sustav.

Namijenjen je za određivanje, ostvarivanje, čuvanje ili obnavljanje jedinice jedne ili više
vrijednosti neke veličine da bi mogli poslužiti kao referenca.

Ako je neka vrijednost veličine reference, znači da se ostale vrijednosti te iste veličine
određuju s obzirom na tu vrijednost iste veličine.

PRIMJER: 1 m je referenca za određivanje duljine, jer se sve mjerene vrijednosti duljine

određuju u odnosu na metar: 3 m, 6 cm, 9 mm itd. (cm i mm su dijelovi metra!)

Vrste etalona:

 međunarodni etalon: etalon priznat međunarodnim dogovorom da bi služio kao

međunarodna osnova za dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonima određene veličine

 državni etalon: etalon priznat odlukom države da bi služio u toj državi kao osnova za
dodjeljivanje vrijednosti drugim etalonima određene veličine

 primarni etalon: etalon koji je izabran ili za koji je opće potvrđeno da ima najveću
mjeriteljsku kvalitetu, a čija se vrijednost potvrđuje bez upućivanja na druge etalone
iste veličine

 sekundarni etalon: etalon kojemu je vrijednost dodijeljena usporedbom s primarnim

etalonom iste veličine

 referencijski etalon: etalon koji općenito ima najveću mjeriteljsku kvalitetu na

danom mjestu ili u danoj organizaciji iz kojeg se izvode mjerenja koja se tu provode

 radni etalon: etalon koji se redovito upotrebljava za umjeravanje ili provjeru tvarnih
mjera, mjerila i referencijskih tvari

 posrednički etalon: etalon koji se upotrebljava kao posrednik za usporedbu etalona

 prijenosni etalon: etalon, katkad posebne konstrukcije, namijenjen za prijenos na

različita mjesta

Umjeravanje je skup postupaka kojima se u određenim uvjetima uspostavlja odnos između

vrijednosti veličina koje pokazuje neko mjerilo ili mjerni sustav ili vrijednosti koje pokazuje
neka materijalizirana mjera ili neka referencijska tvar i odgovarajućih vrijednosti ostvarenih
etalonima.
Na primjer, imamo mjernu vrpcu duljine 30 m, s podjelom koja pokazuje svaki metar,
centimetar i milimetar. Vrpcom se izmjeri 1 m. Nakon toga, uspoređujemo tu mjerenu
vrijednost s vrijednošću mjernog etalona i provjeravamo poklapaju li se te vrijednosti.

Sljedivost je svojstvo mjernog rezultata ili vrijednosti kojeg etalona po kojemu se on može
dovesti u vezu s navedenim referencijskim etalonima (obično državnim ili međunarodnim)
neprekinutim lancem usporedaba koje imaju utvrđene mjerne nesigurnosti.

PROVJERA I ISPITIVANJE MJERNIH UREĐAJA I INSTRUMENATA

Da bi nam mjerenja bila što kvalitetnija, poželjno je prije svakog mjerenja provesti ispitivanje
svih mjerila (npr. mjernih vrpci) i mjernih uređaja i instrumenata. Postoje zakonski propisi
prema kojima sva mjerila i mjerni instrumenti i uređaji moraju imati dokaz o svojoj
ispravnosti, tj. potvrdu o umjeravanju.

Provjera mjernog instrumenta je skup svih postupaka kojima se prije mjerenja provjerava
ispravnost postavljanja instrumenta i njegovog položaja u cjelini. Isto tako, potrebno je
provjeriti sve pojedinačne dijelove i njihovu funkciju, kao i sve osi instrumenta.

Podešavanje mjerila ili instrumenta je postupak dovođenja instrumenta u ispravno tehničko

stanje, tj. da bude prikladan za korištenje. U ovom slučaju koriste se sredstva koja su samom
korisniku na raspolaganju. To je npr. podešavanje libele. U svrhu podešavanja instrumenta, u
priboru koji dolazi uz instrument najčešće se nalazi i potreban alat. Ovaj postupak naziva se
još i rektifikacija.

Slika prikazuje elektronički tahimetar Geofennel TheoDist FTD05 s kojim u kutiji dolazi i
pribor za rektifikaciju.
Postupkom podešavanja sve prisutne pogreške se ispravljaju tako da postaju zanemarive ili su
dovedene u dopuštene granice.

U elektroničkim instrumentima velik broj pogrešaka se danas automatski korigira. Sve te

korekcije moraju se kontrolirati, a stručnjak sam unosi korekcijske vrijednosti.

Ugađanje instrumenta obuhvaća ispit i cjelokupno podešavanje. U ovom postupku ispravljaju

se sve prisutne instrumentalne pogreške te položaj svih pojedinih dijelova radi ispravne
funkcije. Ugađanje instrumenta najčešće se obavlja u specijaliziranim radionicama. Postupak
ugađanja provodi se periodički, dakle redovno, pogotovo kod čestog korištenja instrumenta.

Za umjeravanje geodetskih instrumenta postoje postupci koji su dani međunarodnim

normama. Za umjeravanje elektroničkih daljinomjera izgrađena je osnovica za umjeravanja u
blizini Zagreba. Umjeravanje mjernih vrpci i nivelmanskih mjernih letvi provodi se na
komparatoru u Laboratoriju za mjerenja i mjernu tehniku Geodetskog fakulteta u Zagrebu.

Kalibracija je postupak utvrđivanja položaja oznaka na ljestvici mjerila s obzirom na

odgovarajuće vrijednosti mjerenih veličina.

Potvrđivanje je postupak kojim se daje pismeno jamstvo da proizvod ili postupak udovoljava
zahtjevima.

Ispit mjernog instrumenta obuhvaća sve postupke za provjeru mjernog instrumenta s ciljem
ispunjenja specifičnih zahtjeva. Zahtjevi koji se postavljaju pojedinom instrumentu ovise o
unaprijed definiranim uvjetima (npr. zahtjevanoj točnosti).

Svi navedeni postupci imaju jedinstven cilj - povećati točnost i sigurnost mjerenja. Ukoliko se
provode redovno i kvalitetno, znatno umanjuju mogućnost pogrešaka, samim tim i
ponavljanja mjerenja.