You are on page 1of 288

Esekerski tekstovi • Essekerische Texte

Sakupio i preveo  Gesammelt und übersetzt von


Velimir Petrović

OSIJEK, 2012.
Nakladnik
Njemačka zajednica – Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u Hrvatskoj, Osijek
Ribarska 1
Osijek

Za nakladnika
Zorislav Schönberger

Urednica
mr. sc. Renata Trischler

Priređivač i prevoditelj
prof. dr. sc. Velimir Petrović

Recenzenti
prof. dr. sc. Zrinjka Glovacki-Bernardi
izv. prof. dr. sc. Velimir Piškorec

Grafička priprema
Krešendo Osijek

©VELIMIR PETROVIĆ
Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati, fotokopirati ni na bilo koji način reproducirati bez pisanog dopuštenja autora i nakladnika.

ISBN 978-953-96090-8-3

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek pod brojem 130318066

Tisak
Grafoplast Osijek

Knjiga je tiskana uz financijsku potporu Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, Veleposlanstva SR Njemačke u Republici Hrvatskoj i
Austrijskog kulturnog foruma.
Sadržaj  Inhalt

Predgovor ………………………………………………………………………………………………………………………………. VII


Vorwort ………………………………………………………………………………………………………………………………. XIII

Lujo Plein: Die essekerische Sprechart • Esekerski govor ………………………………..…………………………… 1

I. BAND • I. SVEZAK ……………………………………………………………………………………………………………………… 3


Zwei Freunde begegnen sich nach langer Zeit in der „Rousngosn“ • Susret dvojice prijatelja
nakon duga vremena u Ružinoj ulici ………………………………………………………………………………………… 5
Die Rezi und die Anči aus der „Naigegosn“• Rezi i Anči iz Nove ulice ………………………………………………….. 6
Der Pepoš ruft den Koači ins Bio • Pepoš zove Karčija u kino .…………………………………………………………… 8
Die Geschichte von der Manda im Ritfalo • Priča o Mandi iz Retfale ……………………………………………………….. 10
Zwei Knaben, die die Schule schwänzen • Dva dječaka markiraju nastavu ………………………………………… 11
Die Liza Pekmezova bei der Wahrsagerin • Liza Pekmezova kod vračare ………………………………………… 13
Die Jungen vom Esseker Monte Carlo und Sportplatz • Dečki s esekerskog „Monte Carla“ i sportskog igrališta ….. 16
Esseker tratschen über Buenos Aires • Esekeri tračaju o Buenos Airesu ………………………………………………….. 18
Die Theaterenthusiasten von der Galerie • Kazališni entuzijasti s galerije ………………………………………………….. 21
Sonntag auf dem „Pampas“-Drau-Sandhügel • Nedjelja na „Pampasu“ — dravskom pješčanom brežuljku …………. 26
Knaben tratschen so manches • Dječaci svašta brbljaju ……………………………………………………………………… 30
Das Platzgespräch der Frau „Beti“und „Kati“ • Gospođe Beti i Kati razgovaraju odlazeći na tržnicu ……………. 32
Amerikanische Reiseerlebnisse eines Esseka Podravec werden am „Pampas“ erzählt • Jedan esekerski Podravac
priča na „Pampasu“ što je doživio na svom putovanju u Ameriku ………………………………………………….. 35
Bettler vor der Kapuziner Kirche • Prosjaci pred Kapucinskom crkvom ………………………………………………….. 39
Die Safaladibrüder erzählen Rittersgeschichten. Skizze aus der „Kronanwerk-Budik“ • Munđaroši pripovijedaju
viteške priče. Skica iz budike u Krunskoj utvrdi ……………………………………………………………………… 44
Mein Beileid, Herr Ferdinand (Aus der Gundulićgosn) • Moja sućut, gospon Ferdinande (Iz Gundulićeve ulice) …... 46

II. BAND • II. SVEZAK ……………………………………………………………………………………………………………. 49


Muc-muc! • Cmok! Cmok! ……………………………………………………………………………………………….….. 51
IV Sadržaj  Inhalt

Die lustige Hochzeit • Vesela svadba ………………………………………………………………………………………… 55


Der studierte Tischlermeister • Školovan stolarski majstor …………………………………………………………… 58
Tramway-Haltestelle • Tramvajska postaja ………………………………………………………………………………. 61
Kinderspiele • Dječje igre …………………………………………………………………………………………………. 66
„Rošašpil“ • Krajcarica ………………………………………………………………………………………………….. 66
„Kaksnšpil“ • Školica („Nebo i pakao“) ………………………………………………………………………………. 69
„Trohnšpil“ • Puštanje zmaja ………………………………………………………………………………………… 71
„Meičšpil“ • Nogometna utakmica ………………………………………………………………………………. 72
Die leichte Profession • Laka profesija ………………………………………………………………………………………… 77
„Villa Amanda“ • „Vila Amanda“ ………………………………………………………………………………………… 80
Bei der Kupplerin • Kod svodilje ………………………………………………………………………………………… 84
Der Hausdrache • Kućna aždaja ……………………………………………………………………………………….... 85
Čingilingičarda …………………………………………………………………………………………………………….. 87
Der Briefträger Anton • Poštar Anton …………………………………………………………………………………………. 97

III. BAND • III. SVEZAK …………………………………………………………………………………………………… 119


Alte Weihnachtsbräuche • Stari božićni običaji ………………………………………………………………………………… 121
Bei der Vorbeterin • Kod predmoliteljice ………………………………………………………………………………… 124
Lenčimams Erzählung über Weihnachtszauber • Teta Lenkina priča o božićnim čarolijama ………………………. 128
Grousmuta singt • Baka pjeva …………………………………………………………………………………………………… 132
„Ti roudi Lompn“ • „Crvena svjetiljka“ …………………………………………………………………………………………. 134
Ti Unschuldigi • Ni krive ni dužne …………………………………………………………………………………………. 138
Szene vor der „Aprovisionierung“ • Scena pred „Aprovizacijom“ …………………………………………………… 142
Freuden und Leiden • Radosti i patnje …………………………………………………………………………………………. 146
Die Sachverständigen aus dem „Hotel Paučina“ • Stručnjaci iz „Hotela Paučina“ ......................................................... ...... 150
Bei Nančimams Haustor • Kod teta Nančinog haustora ............................................................................................................ 152
Šnopsbudik • Rakijašnica …………………………………………………………………………………………………... 158
Der „Sieben Kreuzer“-Markschreier • „Sve po sedam“ ............................................................................................................ 162

IV. BAND • IV. SVEZAK ....................................................................................................................................................... 167


Jo, ta Luksus! • E, taj luksuz! ....................................................................................................................................................... 169
Vos ta Glaubm Goutas auzmoht • Što čini vjera u Boga ............................................................................................................ 172
A kšpazige Kšiht • Šaljiva zgoda …………………………………………………………………………………………. 177
Sadržaj  Inhalt V

Maškara-Bal pam Pešek inda Podravina • Maskenbal kod Pešeka u Podravini …………………………………………. 182
Pam Fainagl am Sautonc • Kod Fajnagla na kolinju ……………………………………………………………………… 188

V. BAND • V. SVEZAK ……………………………………………………………………………………………………………………. 201


Ti Beštimung • Sudbina ……………………………………………………………………………………………………………. 203
Am Sundok pam Šamarajni • Nedjeljom kod Šamarajna ……………………………………………………………………… 205
Tos fajne Nohtmol • Fina večera…………………………………………………………………………………………………… 208
Ajne Evas Touhter • Evina kći …………………………………………………………………………………………………… 209
Ta kronke Koačili • Bolesni Karčika …………………………………………………………………………………………. 211
Jo, vos is ta Menč auf ta Eardn • E, što je čovjek na kugli zemaljskoj! …………………………………………………… 213
Ke, moh tajn Fenstarl auf • De, otvori svoj prozor ………..……………………………………………………………. 215
Ti evign Moralijen • Vječna moraliziranja ……………………………………………………………………………….. 217
Ti pecarošn cu Peter unt Paul 1914 • Pecaroši na Petrovo 1914. …………………………………………………………….. 221
Ti Garde Damen • Gardedame …………………………………………………………………………………………………… 225
Jo, ti Konkurenc! • E, ta konkurencija! ………………………………………………………………………………………….. 226

Vladimir Hafner: Esekeriše kšihtn • Esekerske priče ……………………………………………………………………… 229


Ta fajni kavanski gost • Fini kavanski gost ……………………………………………………………………………….. 231
Te oami tajfl • Jadnik ……………………………………………………………………………………………………………. 232
Ti Filharmonija • Filharmonija …………………………………………………………………………………………………… 233
Zidanje OUZOR-a …………………………………………………………………………………………………………….. 233
Ti kronika fun ti osječki gradonačelnici • Kronika o osječkim gradonačelnicima …………………………………………. 235
Ti rusiše zabava in Central • Ruska zabava u Centralu ……………………………………………………………………… 236
Ta ABC-klub unt ondari sohn • ABC-klub i druge stvari ……………………………………………………………………… 238
Ti spomenikn • Spomenici …………………………………………………………………………………………………… 240
Ta najgi općinski valjak • Novi općinski valjak ………………………………………………………………………………… 241
8. 000 000 ………………………………………………………………………………………………………………………. 243
A prif fun Deafl • Pismo iz Derfla ………………………………………………………………………………………….. 244
Ti najgi publika • Nova publika ……………………………………………………………………………………………………. 246
Gotivnosti i negotivnosti kod Groblja Sv. Ane ………………………………………………………………………………… 247
Idila u Zimskoj luci …………………………………………………………………………………………………………….. 249
Ti „Heil Hitler“-automobilisten • Motorizirani hitlerovci ……………………………………………………………………… 251
VI Sadržaj  Inhalt

Ernest Dirnbach: Ulična prisluškivanja „fetera“ Franje


………………………………………………….………… 253
5. 5. 1940 ……………………………………………………………………………………………………………………… 255
28. 7. 1940 ……………………………………………………………………………………………………………………… 259
8. 9. 1940 ……………………………………………………………………………………………………………………… 261

Bibliografija o esekerskom • Bibliografie zum Essekerischen ..…………………………………………………. 265


Predgovor

„Ta cola is kštuabm, kumans muagn.“1 Tim riječima su ne- tavu: 10.020 Hrvata i Srba, 3.272 Nijemca, 408 Mađara, 26
koć u šaljivom tonu govornici esekerskog dijalekta2 pokušavali Talijana i 588 pripadnika drugih nacionalnosti, a 1900: 10.657
odložiti plaćanje računa kad bi koji inkasator banuo, a oni Nijemaca, 5.560 Hrvata, 1.602 Srbina, 1.328 Mađara.5
„švorc“. Kako su se pripadnici njemačkog etnosa razlikovali po
svom obrazovanju i društvenom statusu i potjecali iz raznih
Nastajanje tog osječkog idioma trajalo je dugo. Krajem 17.
krajeva, u gradu je bilo zastupljeno više varijanata njemačkog
stoljeća Slavonija je nakon 160 godina turske vladavine pripala
jezika. U usmenoj komunikaciji čuli su se dijalekti i razgovorni
Habsburgovcima. Za ratne zasluge u borbi protiv Turaka
jezici krajeva iz kojih su potekli, u gradskoj administraciji ko-
Habsburgovci poklanjaju svom plemstvu zemljišne posjede i
ristila se austrijska varijanta službenog njemačkog jezika, a me-
zdušno mu pomažu u dugotrajnom naseljavanju skoro
đu obrazovanima, u školskoj nastavi i tisku6 standardni jezik.
opustjele Slavonije.
U svakodnevnim kontaktima među stanovnicima dolazilo
S napredovanjem izgradnje osječke Tvrđe3 raste i broj nje-
je radi boljeg razumijevanja do uzajamnih pokušaja jezičnog
mačkog dijela stanovništva grada. Iz raznih dijelova ondašnje
prilagođavanja, što je ubrzalo proces miješanja jezika. Tako je
Austrije i jugozapadnog dijela Njemačke u Osijek su pristizali
vremenom nastao osječki njemački idiom, nazvan Essekerisch.
časnici, činovnici, učitelji, obrtnici, trgovci i dr.; u rubna
Čulo ga se prema Pleinu7 na ulicama osječke periferije. Njegov
područja grada naseljavali su se poljodjelci. Zabilježena su dva
osnovni dio čini više bavarsko-austrijskih dijalekata s elementi-
masovnija vala doseljavanja u grad, jedan krajem 18. stoljeća, a
ma dijalekata u dodiru zavičajnog kraja, primjerice franačkog i
drugi u 19. stoljeću.
švapskog. Bavarsko-austrijskom dijelu esekerskog leksika dao
U gradu je bilo zastupljeno više etničkih grupa, više jezi- je znatan prilog i (stari) bečki dijalekt8, npr.: ajnmoh < Einmoch
ka i kultura. Plevnik 4 navodi podatak da je prema popisu iz ,svijetla zaprška‘, brazetl < Brasetl ,narukvica‘, caus < zaus ,kod
1857. godine u njemu živjelo 14.314 stanovnika u sljedećem sas-

1 „Der Zahler ist gestorben, kommen Sie morgen.“ (Platiša je umro, dođite 5 Pozivajući se na Mirka Korenčića (Naselja i stanovništvo SRH, 1857–1971,
sutra.) Zagreb 1979: 487) Zlata Živaković-Kerže (Židovi u Osijeku 1918.–1941.
2 Oznaka za grad Osijek na tom dijalektu glasi Essek, na standardnom Osijek, 2005: 16) daje sljedeće podatke za 1900. godinu: 7.419 Hrvata, 12.438
njemačkom Esseg (izgovor isti: esek), a za stanovnike Esseker [eseka], na Nijemaca, 2.297 Mađara, 2.092 Srbina, 2.027 Židova, 1.112 pripadnika
standardnom Esseger [esega]. Izgleda da se Esekeri nisu mogli složiti kako drugih nacionalnosti.
valja pisati taj egzonim, pa su pored već navedenih oblika koristili još i 6 U Osijeku su se tiskale novine na njemačkom jeziku: Der Volksredner für
(nepotreban) oblik Essegg [esek]. Vjerojatno se time željelo istaknuti da je i e Vaterland, Freiheit und Gesetzt, für Kunst, Gewerbe und Wissenschaft (1848),
ispred g kratko za razliku od dugog mađarskog é (Eszék [esēk]). O Esseker Allgemeine illustrierte Zeitung (1869), Die Drau (od 1868. do 30-ih
bilježenju i izgovoru njemačkog egzonima za grad Osijek u književnom godina 20. stoljeća), Slawonische Presse (1885–1929), Der Abend (1929–1930),
njemačkom jeziku vidi SIEBS, Theodor: Deutsche Hochsprache. Herausge- Slawonischer Volksbote i dr. (Marina Vinaj. Građa za bibliografiju osječkih novi-
geben von Helmut de Boor und Paul Diels. Berlin 1961: 274 i 317 kao i na 1848-1945: http://www.dksb.org/.../materijali/03_1-2_Vinaj_7[1].pdf.
DUDEN: Ausprachewörterbuch. Mannheim/Zürich 1962: 271. Posjet 10. travnja 2010)
3 Najintenzivniji period njene gradnje trajao je od 1712. do 1722, a dovršena 7 Lujo Plein je autor prvih tekstova na esekerskom dijalektu. Rođen je l894. u
je 1761. god. Usp. Ive Mažuran. Die Osijeker Festung. U: RUNDSCHAU. Osijeku, a umro 1973. u Stainzu kraj Graza.
Zeitschrift der Kroatisch-Deutschen Gesellschaft für kulturelle, wissenschaftliche 8 Bečki dijalekt spada u istočnu grupu srednjobavarskih dijalekata kojima se
und wirtschaftliche Zusammenarbeit 3–4/1996: 79–84. govori u Gornjoj i Donjoj Austriji, velikom dijelu Gradišća, Gornjoj Štajer-
4 Stari Osijek. Osijek. 1987: 87. skoj i u Salzburgu.
VIII Predgovor

kuće‘ i ,kući‘, ceprlpolka < Zeppalpolka ,brza polka‘, činagln < joj Ištenem, vos hobi eašt mid majn goutselign Tonči auskštondn ...
tschinagln ,teško raditi, rintati‘, kralavačat < grallawadschad ,Ma, nije to ništa, joj Bože, što sam tek pretrpjela s mojim
,deformiran, iskrivljen‘, Krovot < Krowot ,Hrvat‘, kšamstara < pokojnim Tončijem ...‘; Au, majku mu, šauns, vi·sa sih drengan!
Gschamsdara(ar) ,ljubavnik‘, špenodl < Spennodl ,pribadača‘ i ,Au, majku mu, pogledajte kako se guraju!‘; Majku vam vašu,
mnoge druge. Negermanski dodirni jezici u novoj sredini – heats auf, sunst šlapih ajh ti flošn iba ti koušn. ,Majku vam vašu,
hrvatski, srpski i mađarski – također su ostavili tragove u prestanite, inače ću vas opaliti bocom po labrnji.‘
esekerskom dijalektu. Preko njih su u njega ušle i leksičke
Lingvističku poslasticu čine hibridne tvorenice — riječi ili
jedinice drugih jezika, npr. turskog. Udio jidiša vjerojatno je
grupe riječi sastavljene od esekerskih i stranih elemenata. Za
već postojao u zavičajnim dijalektima.9
riječ dud Esekeri kažu dudapam (< hr. dud + esek. pam ,drvo‘),
na jelovniku imaju krumbianpaprikaš (esek. krumbian + hr.
Karakteristično obilježje esekerskog ogleda se u tome da
paprikaš < mađ. paprikás ) ,krumpir-paprikaš‘, slade se mounguž-
svaki Eseker govori a pisl ondas/ondarst/ondaršt (malo drukčije)
varom ,makovnjačom‘ (esek. moun ,mak‘ + hr. gužvara). Umjesto
nego ostali. Otuda i brojne leksičke inačice kao: antara/antarih
untahouzn muškarci nose gačahouzn10 ,(duge) muške gaće‘ (<
/anterih/entarih ,patak‘; faceln/eaceln ,pričati‘; krumbian/krumpian/
mađ. gatya [gaća] < hr. gaće + esek. houzn ,hlače‘). Za „muški
krombian/krompian ,krumpir’; muogn/muaring ,jutro‘. Dio leksika
ponos“ imaju šaljiv naziv gačašprajca „podupirač gaća“ (mađ.
čine šatrovački izrazi, npr. kreclflajš ,bagra‘, biksnmoha ,tko pravi
gatya + esek. šprajca ,podupirač‘). Za usješan seksualni život
samo žensku djecu, curotvorac‘, zupi ,škola‘.
muškom svijetu se preporučuje gačašprajcasolot (esek. gača-
Esekerski su dijalekt razumjeli i pripadnici drugih nacio- šprajca + esek. solot ,salata‘) ,salata od celera‘. Eknpljuca (esek.
nalnosti i upotrebljavali ga u odgovarajućim situacijama, pri ekn ,ugao, kut‘+ hr. pljuc(kati) + esek. sufiks -a ,-er‘) je lijenčuga,
čemu je udio materinskog jezika govornika bio uglavnom snaž- tj. tko besposleno stoji na uglu ulice i pljucka.
no izražen.
Pri oslovljavanju starijih osoba Esekeri ličnim imenima i
Leksičke jedinice jezika u dodiru za koje u esekerskom
imenicama koje označavaju ljudska bića dodaju posuđenice
postoje ekvivalenti koriste Esekeri zbog njihove jače ekspresiv-
neni (mađ. néni ,tetka/strina‘) i bači (mađ. báczi ,ujak/stric‘):
nosti ili veće učestalosti u višejezičnoj zajednici. Neke se
Katineni ,teta Kata‘, Jakob-bači ,čika Jakob‘ ,šlahtlabači ,čika
nameću komu iz jedva objašnjivih razloga, što je i inače kod
mesar‘. Umjesto svoje riječi hebamin ,babica‘ radije upotreblja-
višejezičnih govornika normalna pojava. Tako se primjerice
vaju riječ rodaneni (hr. roda + mađ. neni) „teta roda“.
skoro isključivo koriste riječi komšija i komšinica umjesto nohpa i
nohparin te đubre umjesto mistfih: Kštuabn is majn komšija. ,Umro Od riječi dinar izveden je hipokoristik dinči (hr. din(ar) +
je moj komšija.‘; Astan libi komšinice … ,Dakle, draga komšinice esek. -či (kao kod nehibridnih tvorenica Lenči < Lene i monči <
…‘; Mia sogst tu đubre! Tos iz ma ta donk … ,Meni kažeš đubre! mon ,muž‘).
To mi je hvala …‘ Posebno mjesto zauzimaju uzvici i psovke.
Esekeri ih obilato koriste u preuzetom obliku: Tos izjo koaniks, 10 Ova je hibridna složenica prisutna i u drugim bavarsko-austrijskim dijalek-
tima. SCHMELLER (Bayerisches Wörterbuch I: 957) bilježi Gáti-Hosen i Gárti-
Hosen, HORNUNG (Wörterbuch der Wiener Mundart, str. 405) Gatihosn i
9 O leksiku esekerskog vidi: Stanko Žepić. Das Vokabular des Essekerischen. U: Gat(j)ehose, TEUSCHL (Wiener Dialekt-Lexikon, str. 86) Gattehosn, NIEDERHUE-
Deutsche Sprache in Raum und Zeit. Festschrift für Peter Wiesinger zum 60. MER (Ipftaler Mundartwörterbuch, str. 79) Gattihosn. U istočnoaustrijskom
Geburtstag. Beč. 1998: 223–238 i u: Velimir Petrović (ed.). Essekerisch: Das govornom jeziku nekoć su se upotrebljavali oblici Gatehose i Gatjehose
Osijeker Deutsch. Beč. 2001: 79–98. (Österreichisches Wörterbuch, str. 314).
Predgovor IX

Grupom riječi makar vos!11 ,ne vjerujem, nije istina, što ti novna je Pleinova želja bila da tekstovi zabave Osječane. Tek u
pada na pamet‘ (hr. makar + esek. vos ,što‘) izražavaju Esekeri drugom planu djelo je trebalo biti vrelo iz koga će pozvaniji i
svoje neslaganje s nečijim iskazom: Kenc, pit ih Ina, rednc makar lingvisti crpsti podatke „za studij jednog od najzanimljivijih
vos. ,Iditete, molim vas, pričate svašta‘. Ovu grupu riječi Ese- slučajeva miješanja i degeneracije jezika“.13
keri upotrebljavaju i u značenju ,bilo što (nevažno)‘: Tas esekeriš
Za svoj rad Plein je dobivao pohvale i ohrabrenja. Tako
net makar vos is, tes vead ih ajh klajh bevajzn. ,Da eesekerski nije
mu u svom pismu zahvaljuje Roda Roda14 na poslanoj publika-
bilo što, dokazat ću vam odmah.‘
ciji i dodaje da već dugo nije uživao u nekoj knjizi kao u Pleino-
Hibridni se oblici mogu naći i u deklinaciji nekih imenica. voj te da je Plein svojim radom stvorio djelo koje osim filološ-
Tako množina od dečko glasi dečkis (hr. dečki + esek. -s) , a od kog značenja ima i izvanrednu umjetničku vrijednost. U beč-
đerek: đerekn (mađ. gyrek ,dijete‘ + esek. -n). kim novinama Neue Freie Presse od 14. srpnja 1929. godine
Roda Roda skreće pozornost čitatelja na Pleinovu publikaciju:
Dio leksika čine prevedenice kao primjerice a long kšni-
[…] na granici mađarskog i srpsko-hrvatskog jezičnog područja
dana (hr. šatr.: dugi rezanac) ,hiljadarka‘ (jer je novčanica bila nastao je jedan dijalekt, za dijalektolga izvanredno zanimljiv — i
uska i dugačka); vem mit vos am nopl rausvoksn (srp. izrasti komu toliko šaren da ga se može usporediti s pensilvanijskim njemač-
s čim na pupak) ,dojaditi komu čime‘: Tea raplkostn vokst ma šun kim15. Lujo Plein je prvi zabilježio taj dijalekt. Osim filološkog
pam nopl raus mit sajna ksekatua! Am lipstn keibatih im a trankl ins značenja ovi razgovori društvenog podzemlja posjeduju i ne-
freisn, taza hin viad af ole evihkajt. ,Gad će mi izrasti na pupak sa malu umjetničku vrijednost.16
svojim zanovijetanjem! Najradije bih mu dala koji napitak u
A u Predgovoru za I. svezak Ernst Simons ističe:
jelo, pa da krepa za sva vremena.‘ Ova zbirka osječkih razgovora na esekerskom dijalektu pred na-
Rod imenica najčešće se podudara s rodom njenog ma […] zaslužuje posebnu pozornost i priznanje jer prenosi bu-
ekvivalenta u standardnom njemačkom jeziku ili nekom dru- dućim generacijama nepatvoren esekeski dijalekt putem razgo-
vora koje je autor pribilježio, slušajući ih na osječkim ulicama.
gom njemačkom dijalektu, npr. srednji rod imenice cetl (cedu-
[...]
lja) prema bečkom umjesto muškog u standardnom njemač- Tko voli Osijek, tko cijeni stari dijalekt svog zavičajnog grada kao
kom jeziku. Ženski rod imenice švajn (svinja) kod svih mojih kulturno blago svog rodnog mjesta, morat će posjedovati ovu
informanata ne mora biti posljedica djelovanja hrvatskog jezika malu publikaciju autora, sina našega grada […].
jer se ona u bavarskim dijalektima osim u srednjem često
upotrebljava i u ženskom rodu.12
Prvi tekstovi na esekerskom dijalektu pojavili su se 1929. 13 Band I: 3.
14 Austrijski književnik (1872–1945). Rođen je u Moravskoj, ali već od povoja
godine kad je njihov autor Lujo Plein u vlastitoj nakladi objavio
pa do svoje 30. godine živio u Slavoniji, od toga sedam godina u Osijeku.
dvije sveščice pod naslovom Die essekerische Sprechart (Eseker- Bez obzira na rodno mjesto svojom je domovinom smatrao Slavoniju i u
ski govor). Sljedeća tri sveska objavljena su 1930, 1932. i 1938. svojim djelima i novinskim člancima s ponosom tvrdio da je Slavonac (usp.
godine. Na ukupno 123 stranice Plein je zabilježio razgovore Vlado Obad. Roda Rodas Slavonienbild. U: Znanstvena revija. Maribor. 1991:
130). Bista Roda Rode nalazi se ispred osječke Sveučilišne i gradske knjiž-
koje je navodno čuo na ulicama osječke periferije. U njima se
nice.
impresivno oslikavaju život i životna filozofija malih ljudi. Os- 15 Nastao je između 1710. i 1770. u istočnom dijelu Pensilvanije miješanjem
rajnsko-falačkih dijalekata s engleskim jezikom. Njemački naziv dijalekta:
11 Djelomična prevedenica hrvatskog konstrukta makar što. Pennsylvanischdeutsch.
12 Schmeller. Bayrisches Wörterbuch. München. 2002, sv. II: 635. 16 Prijevod svih citata s njemačkog: V. P.
X Predgovor

Posebnu pozornost čitatelja na esekerski dijalekt izazvao Esekerski njemački […] nije bio nikakav jezik, već mješavina
je nesumnjivo Ante Kovač svojim Pfificusovim raportom u zagre- jezika koja se jedva može opisati, kojom su od jedne do druge
bačkom satiričnom listu Koprive od 29. srpnja iste godine: mitnice govorili i koju su razumjeli samo tamo rođeni i odrasli.
[…] U Osijeku se govori švapski17 na jedan način, koji mora da To je idiom u kome se gutaju zadnji slogovi, suglasnici i samo-
smuti filologe i da ih stera u kozji rog. „Essekeri“ su upravo vir- glasnici. Nema u njemu čistog tona, nego je sve kao u magli.
tuozi u tome, da do nemogućnosti raskuju i iskvare reči svoga Nema rečenice bez stranih elemenata, od sintakse, gramatike ili
jezika. I to nam onda izgleda ko neka sprdačina, a stvarno nije. pravopisa ni traga. Što tamo zovu jezikom, jest konglomerat
Jer tako se tamo najozbiljnije razgovara. I svet je ponosan na tu sastavljen od njemačkog jezika Hernalsa21, onakvog kakav su
svoju „essekerovštinu“. […] Jer ta „essekerovština“ je nešto „cum unijeli bečki obrtnici još za vrijeme Marije Terezije i pokojnog
kisn, baba Julo“. Perla do perle, gađanje sa padežima i gramati- cara Josipa, i elemenata narječja švapskih seljaka Württemberga i
kom, da da umreš, uopšte nešto jedinstveno, pa se Ernst Simons Hessena. Tu su i elementi češkog koje su prenijeli vojnoglazbeni
u predgovoru s pravom oduševljava: „Bravo Herr Plein!“ […].18 narednici te brojni žargonski izričaji rječnika Židova torbara, pa
Dajem glavu ako će se naši profesori nemačkog jezika šatrovački skitnica i putujućih kalfa koje je put doveo preko Bu-
snaći u ovom čudu. Ima tu i naših i mađarskih izraza, pa se gom- dimpešte, Praga i Minhena. Tu su i srpske primjese donjograd-
baj u ovom jugoslovenskom gradu. Nasanjkaće te ovi essekersi skog autohtonog stanovništva, pa iskrivljen njemački i hrvatski
bećari ko budalu. […]. jezik činovnika obližnje Vojne granice, loš stil njemačkih lokalnih
Na kraju je Plein dodao tumač za stotinjak reči i to za čita- novina i lažni teatralni patos kazališnih družina prispjelih iz
če Švabe. Ne mogu se naime ni oni tako lako orijentisati u ovoj Olomouca i Bratislave.
jezičnoj gužvari. Za nevaljale i lakomislene žene postoje na pri- Ja sama sam tamo dolje naučila najljepši esekerski koji mi je za
mer ovakvi „essekerski“ izrazi: te krakata, te kučka, te mrga, te až- čitav život ostao u uhu i koga se ni kasnije nisam lako oslobodi-
daja, te fečka madora, te flićka mazuri, te mrcina, te cola … Za stare la, i to usprkos njemačkim guvernantama, nastavnim satima nje-
babe postoje ovakve pogrde: olte remunđa, olte čardakn, olte lamuri, mačkog jezika kod evangeličkog pastora Pindora koji je govorio
olte čvarka… Jedan dinar zovu a dinči, dva dinara a bugl, sto šleskim — najčistijim njemačkim jezikom u cijeloj monarhiji.
dinara a đorđe, a hiljadu dinara a long kšnidana …
Za bilježenje esekerskih tekstova hrvatskom ortografijom
Essekerska posla! Tačno kaže Herr Plein: „Svi su — al ko Plein navodi sljedeće objašnjenje:
Essekeri nisu“. Tea Tajfl sol si holn!19
Stanovnici osječke periferije bez iznimke koriste srpsko-hrvatski
alfabet i fonološki način pisanja, što je prirodna posljedica nepo-
Šezdesetak godina kasnije pojavljuju se memoari hrvatske znavanja njemačkog pravopisa jer se u školama podučava samo
spisateljice Wilme von Vukelich.20 u kojima se autorica osvrće i jezik zemlje [...]. Svi moji pokušaji da primijenim način pisanja
na esekerski dijalekt: kakav se koristi u drugim dijalektima, npr. u bečkom, završavali
su se tako da bi iz toga ispao „bečki“, a ne „esekerski“.

U namjeri da svoje tekstove učini razumljivijim Nijemcima


17 Pridjev „švapski“ upotrijebljen ovdje u značenju ,njemački‘.
18 Zasigurno je Kovaču manjkalo lingvističko znanje iz područja dijalektolo-
koji ne znaju hrvatski Plein je odstupio od hrvatskog pravopi-
gije, a možda nije imao prilike ni čuti Nijemce kako govore nekim svojim sa utoliko što je imenice pisao velikim početnim slovom.22 U to-
dijalektom, primjerice bečkim ili berlinskim, u kojima se također brkaju me se razlikuje od kasnijih autora esekerskih tekstova. U svom
dativ i akuzativ. A kakve su tek razlike u izgovoru u odnosu na standardni
jezik!
19 „Vrag ih odnio!“ 21 Sedamnaesti bečki okrug.
20 Wilma von Vukelich. Spuren der Vergangenheit: Osijek um die Jahrhundert- 22 Njegova je nedosljednost u tome posljedica želje da što uvjerljivije prikaže
wende. Herausgegeben von Vlado Obad. München. 1992: 95. nepismenost svojih likova.
Predgovor XI

nastojanju da mu grafička slika razgovora bude vjerodostojna ja. Njemački je smatran neprijateljskim jezikom, pa se preostali
Plein neke grupe riječi piše sastavljeno, onako kako je čuo da se nisu više ni usuđivali govoriti na javnim mjestima materinskim
izgovaraju, npr. ament (am ent) ,konačno; možda‘, viatsihs jezikom. Djeca više nisu pokazivala zanimanje za učenje
meakn (viat sich as meakn) ,zapamtit će to‘, homstas keat? (hom njemačkog standardnog jezika, a kamoli esekerskog dijalekta.
se tas keat?) ,jeste li to čuli?‘ Da bi korisnicima olakšao čitanje, Vremenom je opala i jezična kompetencija onih koji su ga
Plein (nedosljedno) označuje granicu među sastavnicama zna- nekoć znali.
kom · ili ’: tos iz·a Špeci (tos iz a Špeci) ,to je specijalac‘,vu
Sredinom devedesetih godina prošlog stoljeća pokrenut je
šteikns’ten? (vu šteikn se ten?) ,pa gdje ste?’
u Osijeku višegodišnji istraživački projekt „Esekerski — osječki
dijalekt njemačkog jezika“ u okviru koga je trebalo prikupiti
Funkcioniranje više jezika na prostoru Osijeka dovelo je
tekstove na tom dijalektu, dopuniti postojeći pisani korpus
do višejezičnosti njegovih građana. Tako je skoro svaki Eseker
snimanjem govora informanata koji još uvijek u zadovoljava-
znao najmanje dva jezika, ali je po svoj prilici mali broj govor-
jućoj mjeri vladaju tim dijalektom i opisati ga fonološki,
nika bio u stanju držati posve odvojeno sustave jezika kojima
morfološki, sintaktički i leksički. Sretna je okolnost dovela do
su se služili. Zbog toga je u govoru i dolazilo do miješanja je-
toga da je korpus dopunjen ne samo tonskim zapisom, nego i
zika, do narušavanja norme jednog pod utjecajem drugog. Tom
pisanom produkcijom25. Prezentacija rezultata istraživanja
pojavom su se jedni oduševljavali, drugi se nad njom zgražali,
izazvala je u javnosti živo zanimanje za esekerski dijalekt i
treći zbijali šale, četvrtima je ona bila poticaj za vlastite krea-
želju da se doživi i njegov izgovor. U nastojanju da se udovolji
cije.Tako je novinar Vladimir Hafner alias VLA-HA s namje-
toj želji sačinjena je ova zbirka tekstovi iz prve polovine 20.
rom da zabavi čitatelje u svojim kratkim pričama Esekeriše
stoljeća kad se esekerski još intenzivno upotrebljavao. Pored
kšihtn (Esekerske priče) do jedva podnošljive razine pojačao
originalnih tekstova Pleina, Hafnera i Dirnbacha čitatelj će u
međujezično posuđivanje,23 a Ernest Dirnbach ga doveo do
njoj naći i prijevode na njemački i hrvatski standardni jezik koji
apsurda 1940. godine u povremenim, nepotpisanim novinskim
će mu, ako ustreba, pomoći da se lakše upozna sa sadržajem
prilozima Ulična prisluškivanju „fetera“ Franje.24 Tekstove obaju
knjige i tako stekne uvid u život i životnu filozofiju pripadnika
autora su kao sredstvo razonode s velikim simpatijama prihva-
nižih društvenih slojeva ondašnjeg Osijeka.
ćali ondašnji čitatelji.
Nakon Drugog svjetskog rata nestali su preduvjeti za
opstanak esekerskog dijalekta. Dio njemačkog stanovništva već Mjesta događanja su osječke ulice i trgovi, parkovi i igra-
je bio napustio Osijek zajedno s njemačkom vojskom pri nje- lišta, groblja, krčme i tržnice, kino i kazalište … U događa-
nom povlačenju. Od onih koji su ostali u gradu u uvjerenju da njima sudjeluju: domaćice i tvorničke radnice, kućne pomoć-
nisu učinili ništa kažnjivo dio je otjeran u tzv. radne logore. nice, pralje i kuharice, obrtnici i šegrti, krčmari i poštari,
Nakon raspuštanja logora dio je protjeran, a kasnije se znatan
broj svojevoljno odselio u zemlje njemačkog govornog područ- 25 Zasluga za taj dio korpusa pripada Miroslavu Stilinoviću (1927–2007) koji
je u razdoblju od 1995. do 2000. godine napisao šesnaest kratkih priča iz
života u starom Osijeku, šest imaginarnih kolumni i dva pisma. Njegovi
23 Objavljivane su 1937. godine u osječkim satiričnim dvotjednicima Kornjača i tekstovi su objavljeni pod naslovom Esekeriše kuackšihtn, kolumnan, prife u
Krokodil. mojoj knjizi Essekerisch: Das Osijeker Deutsch 2001. u Beču. Dio tih tekstova
24 Podatak da je Dirnbach autor novinskih priloga daje Alojzije Šmit u knjizi Stilinović je kasnije objavio i u časopisu Deutsches Wort Njemačke zajed-
Osječani, gdje ste, da ste ... Osijek. 1994, str. 45 i 65. nice − Zemaljske udruge Podunavskih Švaba u Hrvatskoj.
XII Predgovor

nadničari i prosjaci, skitnice, varalice i lopovi, prostitutke i svo- Zahvaljujem profesorici Katharini Wild s Filozofskog
dilje, gatare, mladi i stari, bolesni i zdravi, zaljubljeni i posva- fakultete Sveučilita u Pečuhu što je odslušala poslanu joj kasetu
đani, pošteni i licemjeri. s ukupno osam tekstova i usporedila moj izgovor esekerskih
glasova s izgovorom izvornih govornika koje je za svoj
Sve je mahom prizemno, u skladu sa socijalnim statusom
istraživački rad svojevremeno snimala u Osijeku.27 Zahvalnost
sudionika i njihovim životnim interesima. Zastupljene su broj-
dugujem i gđi. Ani Varga, rođ. Zentner, izvornoj govornici
ne teme iz svakodnevnog života: međuljudski odnosi, neravno-
esekerskog dijalekta, kao i svojoj supruzi Elviri za njihovo
pravnost spolova, odnosi u braku, odgoj djece, socijalna ne-
veliko zanimanje, ohrabrivanje i intenzivno praćenje mog rada
pravda, odnos prema radu, tehnički razvoj i njime uzrokovane
na knjizi. Svojom susretljivošću i uzornom suradnjom na
poslijedice u društvu, odlazak u prekomorske zemlje trbuhom
projektu posebno su me zadužili moji dragi informanti Maria
za kruhom, narodni običaji, praznovjerje, razbojstva, krađe i dr.
Barta, Marija Gavrilović, Anika Gregorić, Ivan Horš, Marija
Jezični je izričaj živ, slikovit, pamtljiv. Različit je intenzitet Kerže, Ivan Klein28, Marica Koronj, Johanna Munk, Jelka
miješanja jezika i ovisi o stupnju sposobnosti višejezičnog go- Novak, Miroslav Stilinović, Anica Tomašić, Ana Varga, Marija
vornika da jezične sustave drži odvojeno u svijesti, a način Zentner, Josip i Vilim Zandt. Nažalost većina njih nije više
miješanja jezika ovisi o materinskom jeziku govornika. među živima. Broj govornika esekerskog dijalekta drastično se
smanjio, pa više nije daleko vrijeme kad ga se u Osijeku više
Knjiga je namijenjena sociolozima, kulturolozima, etno-
neće moći čuti uživo.
lingvistima, sociolingvistima, dijalektolozima, posebno germa-
nistima, učiteljima njemačkog jezika i studentima germanistike.
Mogla bi se koristiti u segmentu studija germanistike kad se
govori o njemačkim dijalektima. Zamišljena je i kao štivo za
one Osječane koji u svom rodoslovnom stablu imaju pretke s U Osijeku, 12. ožujka 2011. Velimir Petrović
njemačkim korjenima kao i za sve druge koji su emocionalno
vezani za Osijek i/ili zainteresirani za njegovu kulturnu i
jezičnu prošlost.
Knjizi su dodana dva CD-a s audiozapisima. Na jednom je
pohranjen izbor iz Pleinovih tekstova, na drugom izvadci iz
intervjua informanata snimljenih 1995. godine. Kako se među
mojim informantima nije našao nitko dovoljno hrabar da pro-
čita Pleinove tekstove u mikrofon, taj posao sam obavio sam
iako nisam izvorni govornik esekerskog.26

26 Moj prvi dodir s esekerskim dijalektom zbio se šezdesetih godina kad sam 27 Podatak o njenim prilozima opisu esekerskog dijalekta vidi u Bibliografiji
kao esekerski zet slušao razgovore svoje punice s njenim prijateljicama, a na kraju knjige.
naučio ga devedesetih godina zahvaljujući intenzivnom bavljenju tonskim 28 Za njegov dirljiv prilog Sjećanja na Osijek zahvaljujem gospodinu Nikoli
zapisima svojih informanata i tekstovima Pleina, Hafnera, Dirnbacha i Maku, bivšem dugogodišnjem predsjedniku Njemačke zajednice − Zemalj-
Stilinovića. ske udruge Podunavskih Švaba u Hrvatskoj.
Vorwort

„Ta cola is kštuabm, kumans muagn.“1 Mit diesen Worten Jahre 1857, so Plevnik4, lebten darin 14.314 Bewohner mit fol-
versuchten einst im scherzhaften Ton die Sprecher des Esseker gender Zusammensetzung: 10.020 Kroaten und Serben, 3.272
Dialekts2 die Zahlung zu verschieben, wenn ein Inkassant Deutsche, 408 Ungarn, 26 Italiener, 588 Angehörige anderer
plötzlich erschien und sie schwarz waren. Nationalitäten und im Jahr 1900: 10.657 Deutsche, 5.560
Kroaten, 1.602 Serben, 1.328 Ungarn.5
Die Entstehung dieses Osijeker Idioms hat lange gedauert.
Ende des 17. Jh. fiel Slawonien nach 160 Jahren der türkischen Da die Angehörigen der deutschen ethnischen Gruppe aus
Regierung den Habsburgern zu. Für kriegerische Verdienste unterschiedlichen Gegenden stammten und sich nach Bildung
im Kampf gegen die Türken schenkten die Habsburger ihrem und Gesellschaftsstand voneinander unterschieden, waren in
Adel Landbesitze und unterstützen ihn bei der langwierigen der Stadt mehrere Sprachvarietäten des Deutschen vertreten:
Besiedlung des fast öd gewordenen Slawonien. Dialekte und Alltagssprachen der Herkunftsgegenden in der
mündlichen Kommunikation, die österreichische Variante des
Mit dem fortschreitenden Aufbau der Osijeker Festung3
Amtsdeutschen in der städtischen Administration, die Stan-
nahm auch die Anzahl des deutschsprachigen Bevölkerungs-
dardsprache unter den Gebildeten, im Schulunterricht und in
teils der Stadt zu. Militärs, Beamte, Lehrer, Handwerker,
der Presse6.
Händler u. a. kamen aus unterschiedlichen Teilen des dama-
ligen Österreich und dem südwestlichen Teil Deutschlands In den alltäglichen Kontakten zwischen den Einwohnern
nach Osijek; in den Randgebieten der Stadt ließen sich Bauern kam es zwecks besserer Verständigung zu gegenseitigen Ver-
nieder. Zwei größere Ansiedlungswellen sind registriert wor- suchen, sich sprachlich einander anzupassen, was den Prozess
den: eine im 18., die andere im 19. Jh. der Sprachmischung beschleunigte. So entstand mit der Zeit
das deutsche Idiom Osijeks, Essekerisch genannt. Man hörte es
In der Stadt waren mehrere ethnische Gruppen, mehrere
Sprachen und Kulturen vertreten. Nach der Volkszählung im 4 Stari Osijek. Osijek 1987: 87.
5 In Anlehnung an Mirko Korenčićs Naselja i stanovništvo SRH (Siedlungen
und Bevölkerung der Sozialistischen Republik Kroatien) 1857–1971,
1 „Der Zahler ist gestorben, kommen Sie morgen.“ Zagreb 1979: 487, führt Zlata Živaković-Kerže (Židovi u Osijeku 1918.–1941.
2 Die Bezeichnung für die Stadt Osijek in diesem Dialekt ist Essek [’εsεk] [Juden in Osijek 1918–1941], Osijek 2005: 16) folgende Daten für das Jahr
(standarddt. Esseg). Die Bewohner der Stadt werden Esseker (standadrddt. 1900 an: 7.419 Kroaten, 12.438 Deutsche, 2.297 Ungarn, 2.092 Serben, 2.027
Esseger) genannt. Anscheinend konnten sich die Esseker über die Juden, 1.112 Angehörige anderer Nationalitäten.
Schreibweise ihres Exonyms nicht einigen, so dass neben Essek und Esseg 6 In Osijek wurden Zeitungen in deutscher Sprache gedruckt wie Der Volks-
noch unnötig Essegg geschrieben wurde. Dies wahrscheinlich mit dem redner für Vaterland, Freiheit und Gesetz, für Kunst, Gewerbe und Wissenschaft
Ziel zu zeigen, dass das zweite e auch kurz ist im Unterschied zu dem é (1848), Esseker Allgemeine illustrierte Zeitung (1869), Die Drau (von 1868 bis
im ungarischen Exonym Eszék [’εse:k]. zu den 30er Jahren des 20. Jh.), Slawonische Presse (von 1885 bis 1929), Der
3 Die intensivste Periode deren Aufbaus dauerte von 1712 bis 1722; vollen- Abend (1929–1930), Slawonischer Volksbote u. a. (Marina Vinaj. Građa za bib-
det wurde sie 1761. Vgl. Ive Mažuran. Die Osijeker Festung. In: RUND- liografiju osječkih novina [Material zur Bibliografie der Osijeker Zeitungen]
SCHAU, Zeitschrift der Kroatisch-Deutschen Gesellschaft für kulturelle, wissen- 1848–1945, http://www.dksb.org/...materijali/03_1–2_Vinaj_7[1].pdf. 10.
schaftliche und wirtschaftliche Zusammenarbeit 3-4/1996: 79–84. April 2010.
XIV Vorwort

nach Plein7 in den Gassen der Osijeker Peripherie. Seinen senmacher“ ,jmd., der nur weibliche Kinder zeugt‘, zupi
Grundteil bilden mehrere bairisch-österreichische Dialekte mit („Suppi“ ,Schule‘).
Elementen der Kontaktdialekte der Herkunftsgegend, bei-
Das Esseker Deutsch wurde auch von Angehörigen ande-
spielsweise des Fränkischen und des Schwäbischen. Am
rer Nationalitäten verstanden und in entsprechenden Situatio-
bairisch-österreichischen Wortschatz des Essekerischen nimmt
nen gebraucht, wobei der Anteil der jeweiligen Muttersprache
auch das (alte) Wienerisch8 teil, z. B.: ajnmoh < Einmoch ,Ein-
mehr oder weniger stark zum Ausdruck kam.
brenn, helle Mehlschwitze, brazetl < Brasetl ,Brasselett‘, caus <
zaus ,zu Hause/nach Hause‘, ceprlpolka < Zeppalpolka ,Zepperl- Lexikalische Einheiten der Kontaktsprache, zu denen Ent-
polka, Polka schnell‘, činagln < tschinagln ,hart arbeiten‘, krala- sprechungen im Essekerischen existieren, kommen beim Reden
vačat < grallawadschad ,deformiert, schief‘, Krovot < Krowot ,Kro- vor, weil der Sprecher ihnen vielleicht eine stärkere Aussage-
ate‘, kšamstara < Gschamsdar(ar) ,Geliebter‘, špenodl < Spennodl kraft zuschreibt oder weil sie sonst in der mehrsprachigen
,Stecknadel‘ u. v. a.9 Auch die ungermanischen Kontaktspra- Gemeinschaft frequenter sind. Vielmals drängen sie sich einem
chen der neuen Umgebung – Kroatisch, Serbisch und Unga- aus kaum erklärbaren Gründen auf. So werden z. B. oft die
risch – hinterließen ihre Spuren im Essekerischen. Durch sie Wörter komšija und komšinica statt nohpa ,Nachbar‘ und
fanden auch lexikalische Einheiten anderer Sprachen, z. B. des nohparin ,Nachbarin‘, sowie đubre statt mistfih ,Mistviech‘
Türkischen Einzug in das Osijeker Konglomerat. Die gebraucht: Kštuabm is majn komšija. ,Gestorben ist mein
Entlehnungen aus dem Jiddischen existierten wahrscheinlich Nachbar.‘; Astan libi komšinice ... ,Alsdann liebe Nachbarin ... ‘;
schon in den Herkunftsdialekten. 10 Mia sogst tu đubre! Tos iz ma ta tonk ... ,Mir sagst du Mistviech!
Das ist mir der Dank ...‘ Eine Sonderstellung nehmen Interjek-
Kennzeichnend für das Essekerische ist, dass jeder Esseker a
tionen und Flüche ein. Die Esseker gebrauchen sie fleißig: Tos
pisl ondas/ondarst/ondaršt als die anderen spricht. Daher zahl-
iz jo koaniks, joj Ištenem, vos hobi eašt mid majn goutselign Tonči
reiche lexikalische Varianten wie: antarih/entarih ,Enterich‘,
auskštondn … ,Das ist ja gar nix, oh mein Gott, was habe ich erst
faceln/eaceln ,erzählen‘, krumbian/krumpian/krombian/krompian
mit meinem gottseligen Tontschi ausgestanden …‘; Au, majku
,Grundbirne, Kartoffel‘; muogn/muaring ,Morgen‘; eadn/eatn/
mu, šauns, visa sih drengan! ,Au, Donnerwetter, schauen Sie, wie
eardn ,Erde‘. Einen Teil der Lexik bilden Jargonausdrücke wie
sie sich drängen!‘; Majku vam vašu, heats auf, sunst šlapih ajh ti
kreclflajš (Gekröselfleisch ,Gesindel, Bagage‘), biksnmoha „Büch-
flošn iba ti koušn. ,Zum Teufel mit euch! Hört auf, sonst schlage
ich euch mit der Flasche auf die Gosche.‘
7 Autor der ersten Texte in diesem Dialekt. Linguistische Leckerbissen sind aus essekerischen und
8 Eines der ostmittelbairischen Dialekte, dessen Sprecher mit den Sprechern
anderer Sprachen der damaligen Monarchie in Kontakt kamen, wobei der fremden Elementen zusammengesetzte Wörter und Wortgrup-
Dialekt nicht nur als Geber, sondern auch als Nehmer sich erwies. Es ist pen. Für den Maulbeerbaum haben die Esseker die Bezeichnung
reich an slawischen Entlehnungen, z. B. Pogatscherl , Kolatschen, Opankn. dudapam (kr. dud ,Maulbeerbaum‘ + essek. pam ,Baum‘), auf der
9 Vgl. Teuschl, W.: Wiener Dialekt-Lexikon, Wien 1994 sowie Hornung/Grü- Speisekarte haben sie krumbianpaprikaš (essek. krumbian
ner): Wörterbuch der Wiener Mundart, Wien 2002.
10 Zur Lexik des Essekerischen vgl.: Stanko Žepić: Das Vokabular des Esse- ,Grundbirne‘ + kr. paprikaš < ung. paprikás), Kartoffelpapri-
kerischen. In: Deutsche Sprache in Raum und Zeit. Festschrift für Peter kasch‘, sie delektieren sich an der moungužvara ,Mohnstrudel‘
Wiesinger zum 60. Geburtstag, Wien 1998: 223–238 sowie in: Velimir (essek. moun + kr. gužvara). Statt untahouzn ,Unterhosen‘ tragen
Petrović (Hrsg.): Essekerisch. Das Osijeker Deutsch, Wien 2001: 79–98.
Vorwort XV

die Männer gačahouzn11 ,(lange) Männerunterhose‘ (ung. gatya Bedeutung von makar vosi ist ,irgendwas (Unwichtiges)‘: Tas
[’gatja] < kr. gaće ,Unterhose‘ + essek. houzn ,Hose‘). Des esekeriš net makar vos is, tes vead ih ajh klajh bevajzn. ,Dass
Mannes bestes Stück wird scherzhaft gačašprajca ,Hosensprei- Essekerisch nicht irgendetwas Unwichtiges ist, das werde ich
zer‘ genannt (ung. gatya + essek. šprajca). Für ein erfolgreiches euch gleich beweisen.‘
Sexualleben empfiehlt man der Männerwelt den gačašprajca-
Hybride Formen sind auch in der Substantivdeklination zu
solot „Hosenspreizersalat“ ,Selleriesalat‘. Eknpljuca (essek. ekn
belegen. So lautet z. B. der Plural von dečko ,Junge‘ dečkis (kr.
,Ecke‘ + kr. pljuc(kati) ,spuckeln‘ + essek. Suffix -a ,-er‘) ist ein
dečki ,Jungs‘ + essek. -s) und von. đerek: đerekn (ung. gyrek ,Kind‘
Eckensteher/Tagedieb, d. h. jmd., der an einer Straßenecke steht
+ essek. -n).
und spuckelt.
Einen Teil der Lexik bilden Lehnübersetzungen wie a long
Bei der Anrede älterer Menschen werden den Personenna-
kšnidana („ein lang Geschnittener“, kr. dugi rezanac) ,Tausen-
men und anderen Substantiven, die menschliche Lebewesen
der‘ (weil der Geldschein lang und schmal war); vem mit vos am
bezeichnen, die Entlehnungen neni (ung. néni ,Tante‘) und bači
nopl rausvoksn „jmdm. mit etw. am Nabel rauswachsen“
(ung. bácsi ,Onkel‘) hinzugefügt: Katineni ,Kathi-Tante‘, Jakob-
,jmdm. mit etw. auf den Wecker gehen‘: Tea raplkostn vokst ma
bači ,Jakob-Onkel‘, šlahtlabači ,Schlachter-Onkel‘. Statt des
šun pam nopl raus mit sajna ksekatua! Am lipstn keibatih im a trankl
Wortes hebamin ,Hebamme‘ gebrauchen sie lieber das Wort
ins freisn, taza hin viad af ole evihkajt. ,Der Rappelkost wächst mir
rodaneni (kr. roda ,Storch‘ + ung. neni)12.
schon am Nabel raus mit seiner Sekkatur! Am liebsten würde
Vom Wort dinar wird das Deminutiv dinči (kr. din(ar) + ich ihm einen Trank ins Fressen geben, dass er hin wird auf alle
essek. -či) abgeleitet (wie die nicht hybriden Bildungen Lenči Ewigkeit.‘
und monči von Lene und mon ,Ehemann‘).
Das Geschlecht der Substantive überlappt sich meist mit
Mit der Wortgruppe makar vos13 ,ich glaube es nicht, das dem Geschlecht ihrer Entsprechungen in der Standardsprache
stimmt nicht, was fällt dir ein‘ (kr. makar + essek. vos) negieren oder in einem anderen deutschen Dialekt, z. B. das sächliche
die Esseker jmds. Aussage: Kenc, pit ih Ina, rednc makar vos. Geschlecht des Substantivs cetl ,Zettel‘ (wie im Wienerischen).
,Gehen Sie, ich bitte Sie, Sie reden Unsinn.‘ Eine weitere Das weibliche Geschlecht von švajn ,Schwein‘ bei allen meinen
Informanten ließe sich nicht als Folge des kroatischen
Einflusses nachweisen, da dieses Substantiv in den bairischen
11 Dieses hybride Kompositum ist auch in anderen bairisch-österreichischen Dialekten oft auch als Femininum vorkommt.14
Dialekten belegt. SCHMELLER (Bayrisches Wörterbuch I: 957) verzeichnet
Gáti-Hosen und Gárti-Hosen, HORNUNG (Wörterbuch der Wiener Mundart, S. Die ersten Texte auf Essekerisch erschienen 1929, als Lujo
405) Gatihosn, TEUSCHL (Wiener Dialekt-Lexikon, S. 86) Gattehosn, NIEDER- Plein zwei Bändchen unter dem Titel Die essekerische Sprechart
HUEMER (Ipftaler Mundartwörterbuch, S. 79) Gattihosn. Im Österreichischen
im Eigenverlag veröffentlichte. Die drei folgenden wurden
Wörterbuch 1997: 314 sind noch die (veralteten) Formen der ostösterrei-
chischen Umgangssprache Gatehose und Gatjehose aufgeführt. Gatje führt 1930, 1932 und 1938 gedruckt. Auf insgesamt 123 Seiten hat
eher auf das kroatische gaće [’gatje] < urslawisch gatje als auf das ungari- Plein die Gespräche aufgezeichnet, die er in den Gassen der
sche gatya [’gatja] zurück. Osijeker Peripherie belauscht habe. Darin wird das Leben und
12 Das kr. Wort roda ist weiblichen Geschlechts; deshalb die Verbindung mit
neni.
13 Teilübersetzung des kroatischen makar što. 14 Schmeller, J. A.: Bayrisches Wörterbuch, München 2002, Bd. II: 635.
XVI Vorwort

die Lebensphilosophie der kleinen Leute beeindruckend darge- Gassen belauschten Gespräche die unverfälschte „essekerische“
stellt. Pleins innerstes Anliegen war, mit seinen Texten die Es- Mundart der Nachwelt überliefert [...] wird. [...]
seker zu amüsieren. Erst in zweiter Linie sollte die Essekerische Wer Osijek liebt, wer den alten Dialekt seiner Heimatstadt als
ein kulturelles Gut seiner Geburtsstätte schätzt, muss dieses
Sprechart „Berufeneren und Linguisten von Fach ein Informa-
kleine Werk des Verfassers, der Sohn unserer Stadt ist, besitzen.
tions- und Quellenwerk zum Studium einer der interessan-
testen Fälle von Sprachenvermischung und Entartung sein.“15
Eine Sonderaufmerksamkeit der Leser auf die Essekerische
Für seine Arbeit bekam Plein Lob und Ermutigung. So be- Sprechart rief zweifellos Ante Kovač hervor mit seinem Artikel
dankt sich brieflich auch Roda Roda16 für die zugeschickte Pfificusov raport18 im Zagreber satirischem Blatt Koprive 19 vom
Publikation und fügt hinzu, er habe schon lange nicht so viel 29. Juli desselben Jahres:
Spaß an einem Buch gehabt wie an Pleins, der ein Werk ge- […] Die Art und Weise, wie in Osijek deutsch geredet wird,
schaffen habe, das über seine philologische Bedeutung hinaus muss die Philologen in Verwirrung bringen und sie in die Enge
von außerordentlichem Kunstwert sei. In der Wiener Zeitung treiben. Die Osijeker sind ja Virtuosen in der bis zu Unmög-
Neue Freie Presse vom 14. Juli 1929 macht Roda Roda den Leser lichem reichenden Zersetzung und Entartung der Wörter ihrer
auf Pleins Publikation aufmerksam: eigenen Sprache. Das scheint uns dann eine Spöttelei zu sein,
[...] an der Grenze der magyarischen und serbokroatischen ist es aber in Wirklichkeit nicht, denn so wird dort in allem
Sprachgebiete hat sich da eine Mundart entwickelt, für den Ernst geredet, und die Leute sind stolz auf ihre Redeweise […],
Dialektforscher überaus interessant — und so bunt, dass man sie denn das Essekerische ist was zum Küssen: Perle an Perle,
nunmehr mit dem Pennsylvanischdeutschen17 vergleichen kann. Verwechslung der Kasus, Verstöße gegen die Grammatik —
Lujo Plein hat die Mundart als erster aufgezeichnet. Über ihre todamüsant. Alles in allem etwas Einmaliges, sodass Ernst
philologische Bedeutung hinaus sind diese Zwiegespräche der Simons mit Recht im Vorwort seiner Begeisterung Ausdruck
gesellschaftlichen Unterwelt von nicht geringem künstlerischen verleiht: „Bravo, Herr Plein!“ […]. Ich halte meinen Kopf hin,
Wert. wenn sich unsere Deutschlehrer zurechtfinden werden in
diesem Sprachwunder. Enthalten sind darin sowohl unsere wie
Und im Vorwort zum I. Band hebt Ernst Simons hervor: auch ungarische Ausdrücke und es bleibt dir keine Mühe
Die vor uns liegende Sammlung Osijeker Gespräche in „esse- erspart in dieser jugoslawischen Stadt. Von den Esseker Schal-
kerischer Mundart“ [...] verdient besondere Beachtung und ken wirst du am Narrenseil herumgeführt […].
Anerkennung, da durch diese vom Verfasser in den Osijeker Am Ende gibt Plein Erklärung für etwa hundert Wörter und
zwar für deutsche Leser. Auch die können sich nämlich nicht so
leicht orientieren in diesem Sprachgemisch. Für schlimme und
15 Bd. I, S. 3. leichtfertige Weiber gibt es beispielsweise solche „essekerische“
16 Österreichischer Schriftsteller (1872–1945). Geboren wurde er in Möhren, Bezeichnungen: te krakata, te kučka, te mrga, te aždaja, te fečka
aber er lebte von der Windelzeit bis zu seinem 30. Lebensjahr in Slawo- madora, te flička mazuri, te mrcina, te cola … Alte Weiber werden
nien, sieben Jahre davon in Osijek. Unabhängig vom Geburtsort hielt er genannt: olte remunđa, olte čardakn, olte lamuri, olte čvarka … Ein
Slawonien für seine Heimat und behauptete mit Stolz in seinen Werken
Dinar ist a dinči zwei Dinar a bugl, ein Hundertdinarschein a
und Zeitungsartikeln, er sei „Slavoniter“ (vgl. Vlado Obad. Roda Rodas
Slavonienbild. In: Znanstvena revija, Maribor 1991: 130. Roda Rodas Büste
đorđe, ein Tausender a long kšnidana …
befindet sich vor der Osijeker Stadt- und Universitätsbibliothek.
17 Entstanden zwischen 1710 und 1770 im östlichen Teil Pennsylvaniens 18 Pfiffikusses Raport (Übersetzung aus dem Kroatischen: V. P.)
durch Mischung des Rheinfränkischen mit dem Englischen. 19 Brennnesseln
Vorwort XVII

Typisch Esseker! Mit Recht behauptet Plein: „Die Esseker Ebenso wird das serbo-kroatische Alphabet und die pho-
sind einmalig.“ Der Teufel soll sie holen! netische Schreibweise fast ausnahmslos von den Bewohnern der
Peripherie angewendet, was die natürliche Folge der Unkenntnis
Etwa sechzig Jahre später wurden die Memoiren der kroa- der deutschen Orthographie ist, da man doch in den Schulen
tischen Schriftstellerin Wilma von Vukelich20 veröffentlicht, in daselbst eben nur die Landessprache [...] lehrt.
Alle Versuche meinerseits, die Schreibweise der anderen
denen Folgendes über den Esseker Dialekt zu lesen ist:
Dialekte, beispielweise des „Wienerischen“ anzuwenden, endete
Das Esseker Deutsch [...] war überhaupt keine Sprache, son-
damit, dass es eben dann ein „Wienerisch“ und kein „Esseke-
dern ein Sprachgemisch, das sich kaum wiedergeben läßt und
risch“ ward.
von den dort Geborenen und Aufgewachsenen von einer Maut
bis zur anderen gesprochen und verstanden wurde. Es ist ein
Idiom mit verschluckten Endsilben, Konsonanten und Vokalen, In der Absicht, seine Texte den Deutschen, die kein Kroa-
kein reiner Ton, sondern alles wie in einem Nebel. Kein Satz, in tisch können, verständlicher zu machen, tritt Plein von der
dem sich nicht ein paar fremdartige Elemente mischen, keine kroatischen Schreibweise insofern ab, als er die Substantive
Spur von Syntax, Grammatik und Orthographie. Das, was man großschreibt.21 Darin unterscheidet er sich von den späteren
dort Sprache nennt, ist ein Konglomerat aus dem vom Wiener Autoren. Manche Wortgruppen schreibt er zusammen, so wie
Handwerker noch zuzeiten Maria Theresiens und des seligen er sie gehört hat, z. B. ament (= am ent) ,am End‘, viatsihs meakn
Kaiser Joseph importierten Hernalser Deutsch und den württem- (= wiat sih as meakn) ,wird sich es merken‘, homstas keat? (=
bergisch-hessischen Elementen des schwäbischen Bauern. Dazu
hom se tas keat?) ,haben Sie das gehört?‘. Um das Lesen seiner
das vom Musikfeldwebel der 78er hierher verpflanzte Böhmi-
sche, zahlreiche Jargonausdrücke, die dem Wortschatz des jüdi- Texte zu erleichtern, markiert er (inkonsequent) die Fuge zwi-
schen Hausierers entstammen, das Rotwelsch der Landstreicher schen den Bestandteilen der Wortgruppe mit dem Zeichen·
und Wanderburschen, die ihren Weg über Budapest, Prag und oder ’: tos iz·a Špeci (= tos iz a Špeci) ,das ist ein Spezi‘, vu
München nahmen, der serbische Einschlag der Unterstädter šteikns’ten? (= vu šteikn se ten?) ,wo stecken Sie denn?‘
autochtonen Bevölkerung, das verdorbene Beamtendeutsch und
Kroatisch der nahen Militärgrenze, der schlechte Stil der deut-
Das Funktionieren mehrerer Sprachen in Osijek führte zur
schen Lokalblätter und das falsche Bühnenpathos der zugewan- Mehrsprachigkeit dessen Bewohner. So beherrschte fast jeder
derten Theatertruppen aus Olmütz und Preßburg. Osijeker mindestens zwei Sprachen, jedoch war allem An-
Ich selbst lernte dort unten das schönste Essekerisch, das mir schein nach lediglich eine kleine Anzahl der Sprecher imstan-
zeitlebens im Ohr blieb und das ich auch später nicht leicht de, die Systeme der Sprachen, deren sie sich bedienten, ge-
wieder loswurde, und zwar trotz der deutschen Fräuleins, mei- trennt voneinander zu halten. Deshalb kam es im Gespräch zur
ner deutschen Unterrichtsstunden bei dem evangelischen Pastor Sprachmischung, zur Beeinträchtigung der Norm der einen
Pindor, der das reinste Deutsch in der Monarchie, das Schlesi- Sprache unter dem Einfluss der anderen. Von dieser Erschei-
sche, sprach.
nung waren die einen begeistert, die anderen empfanden Ekel
davor, die dritten trieben damit Scherz, während die vierten
Für die Aufzeichnung der essekerischen Texte nach kroati-
Anregung für eigene Schöpfung darin fanden. So steigert
scher Orthographie gibt Plein folgende Erklärung:

20 Spuren der Vergangenheit: Erinnerungen aus einer k. u. k. Provinz: Osijek um 21 Um die Schreibunkundigkeit seiner Figuren hervorzuheben, tut Plein dies

die Jahrhundertwende, hrsg. Von Vlado Obad, München 1991: 95. inkonsequent.
XVIII Vorwort

Vladimir Hafner alias VLA-HA die Sprachmischung in seinen glücklicher Zufall brachte es mit sich, dass das bestehende Kor-
Esekerišnen kšihtn22 bis zu einem kaum noch erträglichen Aus- pus nicht nur durch Tonbandaufnahmen, sondern auch durch
maß, während Ernest Dirnbach damit das Absurde erreicht in schriftliche Produktion ergänzt wurde.24 Die Präsentation der
seinen nicht unterschriebenen Zeitungsbeiträgen Ulična prisluš- Forschungsergebnisse weckte in der Öffentlichkeit lebhaftes
kivanja „fetera“ Franje.23 Die Texte der beiden Autoren fanden Interesse am Essekerischen und den Wunsch, dessen Ausspra-
als Unterhaltungsstoff große Sympathie bei den damaligen che zu erleben. Im Bestreben, dem geäußerten Wunsch nachzu-
Lesern. gehen, wurde diese Textsammlung zusammengestellt. Bei der
Auswahl der Texte kamen nur diejenigen in Betracht, die in der
Nach dem Zweiten Weltkrieg hörten die Voraussetzungen ersten Hälfte des 20. Jh. entstanden waren, weil sie uns ein
für das Bestehen des Esseker Dialekts auf. Ein Teil der deut- Zustandsbild des Dialekts vermitteln, als er noch in Gebrauch
schen Bevölkerung hatte schon Osijek verlassen zusammen mit war. Neben den Originaltexten von Plein, Hafner und
den deutschen Militärtruppen bei deren Rückzug. Von jenen, Dirnbach findet der Leser darin auch deren standarddeutsche
die in der Stadt in der Überzeugung, sie hätten keine Straftat und kroatische Übersetzungen, die ihm, falls nötig, helfen
begangen, verblieben waren, wurde ein Teil in die sog. Ar- sollten, sich mit dem Inhalt des Buches leichter vertraut zu
beitslager transportiert. Nach der Lagerschließung wurde ein machen und so einen Einblick in das Leben und die Lebens-
Teil vertrieben, während eine beträchtliche Anzahl später in philosophie der Angehörigen niederer Sozialschichten des
die Länder des deutschen Sprachraums freiwillig aussiedelte. damaligen Osijek zu gewinnen.
Deutsch galt als Sprache des Feindes. Die Verbliebenen trauten
Handlungsorte sind Osijeker Gassen und Plätze, Parks und
sich nicht mehr ihre Muttersprache an öffentlichen Plätzen zu
Spielplätze, Friedhöfe, Wirtshäuser und Marktplätze, Kino und
gebrauchen. Die Kinder zeigten kein Interesse mehr, die deut-
Theater … An der Handlung nehmen teil: Hausfrauen und
sche Standardsprache zu lernen, geschweige denn den Esseker
Fabrikarbeiterinnen, Hausmägde, Wäscherinnen und Köchin-
Dialekt. Mit der Zeit schrumpfte auch die sprachliche Kompe-
nen, Handwerker und Handwerksburschen, Wirte und
tenz derer, die ihn einst beherrscht hatten.
Briefträger, Tagelöhner und Bettler, Landstreicher, Betrüger
Mitte der 90er Jahre des 20. Jh. setzte das mehrjährige For- und Diebe, Prostituierte und Kupplerinnen, Kartenlegerinnen,
schungsprojekt „Essekerisch — das Osijeker Deutsch“ ein mit Jung und Alt, Kranke und Gesunde, Verliebte und Zerstrittene,
dem Ziel, bestehende Texte zu sammeln, das vorhandene Ehrliche und Scheinheilige. Alles ist vorwiegend trivial, dem
schriftliche Korpus durch Tonbandaufnahmen mit Gewährs-
leuten zu ergänzen, die Essekerisch immer noch in zufrieden-
stellendem Maße beherrschten sowie es phonologisch, mor- 24 Für diesen Bestandteil des Korpus hat sich Miroslav Stilinović alias „Feta“
phologisch, syntaktisch und lexikalisch zu beschreiben. Ein (Vetter) Gilika (1927–2007) verdienstvoll gemacht, der im Zeitraum 1995–
2000 sechzehn Kurzgeschichten aus dem Leben im alten Osijek, sechs
imaginäre Kolumnen und zwei Briefe schrieb. Seine Texte wurden 2001
22 Veröffentlicht wurden sie 1937 in den satirischen Zweiwochenblättern unter dem Titel Esekeriše kuackšihtn, kolumnan, prife in meinem Buch
Kornjača (Schildkröte) und Krokodil. Essekerisch: Das osijeker Deutsch in Wien veröffentlicht. Einen Teil seiner
23 „Vetter“ Franzens Straßenbelauschungen. Die Angabe, dass Dirnbach der Texte veröffentlichte Stilinović später in der Zeitschrift Deutsches Wort der
Autor dieser Zeitungsbeiträge war, gibt Alojzije Šmit im Buch Osječani, Deutschen Gemeinschaft — Landesmannschaft der Donauschwaben in
gdje ste, da ste ... (Osijeker, wo ihr auch seid ...), Osijek 1994, S. 45 u. 65. Kroatien.
Vorwort XIX

sozialen Status der Teilnehmer und deren Lebensinteressen selbst getan, obwohl ich kein Muttersprachler des Esseke-
angepasst. rischen bin.25
Vertreten sind zahlreiche Themen aus dem alltäglichen Le- Frau Prof. Katharina Wild von der Philosophischen Fakultät
ben wie zwischenmenschliche Beziehungen, Geschlechterunge- der Universität Pécs schulde ich großen Dank dafür, dass sie
rechtigkeit, eheliche Beziehungen, Kindererziehung, soziale sich eine von mir zugeschickte Kassette mit acht ausgewählten
Ungerechtigkeit, Verhältnis zur Arbeit, technische Entwicklung Texten angehört und meine Aussprache der essekerischen
und ihre gesellschaftlichen Folgen, Auswanderung in die Über- Laute mit der der Muttersprachler verglichen hat.26 Auch Frau
seeländer, um dort den Lebensunterhalt zu suchen, Volks- Ana Varga geb. Zentner, einer Muttersprachlerin des Esseke-
bräuche, Aberglaube, Raub, Diebstahl u. a. m. rischen, sowie meiner Frau Elvira möchte ich an dieser Stelle
herzlichst danken für ihr lebhaftes Interesse, Ermutigung und
Der sprachliche Ausdruck ist lebendig, bildhaft, einpräg-
intensive Begleitung meiner Arbeit am Buch. Dankbar bin ich
sam. Die Intensität der Sprachmischung ist unterschiedlich und
ferner meinen lieben Gewährsleuten Maria Barta, Marija
hängt vom Grad der Fähigkeit des mehrsprachigen Sprechers,
Gavrilović, Anika Gregorić, Ivan Horš, Marija Kerže, Ivan
die Sprachsysteme im Bewusstsein getrennt voneinander zu
Klein27, Marica Koronj, Johanna Munk, Jelka Novak, Miroslav
halten, während die Art der Sprachmischung von der jeweili-
Stilinović, Anica Tomašić, Ana Varga, Marija Zentner, Josip
gen Muttersprache des Sprechers geprägt ist.
und Vilim Zandt für ihre Zuvorkommenheit und musterhafte
Das Buch wendet sich an Soziologen, Kulturologen, Ethno- Mitarbeit am Projekt. Leider ist die Mehrheit von Ihnen nicht
und Soziolinguisten, Dialektologen, vor allem aber an Germa- mehr am Leben. Die Zahl der des Essekerischen Mächtigen ist
nisten, Deutschlehrer und Germanistikstudenten. Es könnte im so drastisch gesunken, dass die Zeit nicht weit ist, in der man
Segment des Germanistikstudiums Gebrauch finden, wenn von es in Osijek nicht mehr wird hören können.
den deutschen Dialekten die Rede ist. Gedacht ist es auch für
Osijeker, die deutsche Vorfahren in ihrem Stammbaum haben,
sowie für alle, die emotional an Osijek gebunden sind oder sich In Osijek, den 12. März 2011 Velimir Petrović
für seine kulturelle und sprachliche Vergangenheit intessieren.
Dem Buch sind zwei besprochene CDs hinzugefügt. Die
25 Meine erste Begegnung mit dem Essekerischen geschah in den 60er Jahren
eine enthält eine Auswahl von Pleins Texten, die andere Aus- des 20. Jh., als ich als Esseker Scwiegersohn den Gesprächen meiner
züge aus den mit meinen Gewährsleuten im Jahr 1995 aufge- Schwiegermutter mit ihren Freundinnen aufmerksam zuhörte; angeeignet
nommenen Interviews. Da sich unter meinen Informanten habe ich es mir jedoch erst in den 90er Jahren, indem ich mich mit den
keine(r) fand, die/der sich für fähig und tapfer genug schätzte, Tonbandaufnahmen meiner Gewährsleute und den Texten von Plein,
Hafner, Dirnbach und Stilinović intensiv befasste.
um die Texte ins Mikrofon zu lesen, habe ich diese Arbeit 26 Frau Wild hatte seinerzeit zwecks ihrer Forschungsarbeit Tonbandauf-
nahmen mit ihren Gewährsleuten in Osijek gemacht. Die Angabe über
ihre Beiträge zur Beschreibung des Essekerischen ist in der Bibliografie am
Ende des Buches enthalten.
27 Seinen rührenden Beitrag Erinnerungen an Osijek verdanke ich dem ehe-
maligen langjährigen Präsidenten der Deutschen Gemeinschaft – Lands-
mannschaft der Donauschwaben in Kroatien Herrn Nikola Mak.
Lujo Plein

Die essekerische Sprechart · Esekerski govor


Lujo Plein
_______________________________________________________________________________________________________________________

Esekerski govor

Kao što najveći broj gradova ima svoj tipičan


dijalekt koji valja smatrati narodnim blagom tako i
grad Osijek ima karakterističan esekerski govor na
žargonskom njemačkom.
Ljubav prema rodnomu gradu i tom vrlo
originalnom govoru potakla me da izdam zbirku
tekstova kako bi bila sačuvana za budući naraštaj
kao dokument o tome na kom su se dijalektu
vjekovima sporazumijevali i na kome će se
sporazumijevati osječki pučani.
Tko voli Osijek, može iz ove zbirke naučiti
ponešto što koga čini tipičnim Esekerom. Tko zna
reći:
„Ih pin a ,Esseka‘ funda Oubaštod … oda asta
Untaštod“
(Ja sam Eseker iz Gornjega grada … ili iz
Donjega grada)
toga će obradovati i razveseliti pokoji izraz iz
vremena njegove mladosti.
Pošto sam prvi autor ovog originalnog
esekerskog dijalektnog izdanja, nadam se da ću naći
stanovit krug čitatelja.1

Osijek, 1929. Lujo Plein

1
Hrvatski prijevod: V. P.
I. BAND  I. SVEZAK
4 Lujo Plein
Die essekerische Sprechart —I. BAND  Esekerski govor — I. SVEZAK 5

Zwei Freunde begegnen sich nach Zwei Freunde begegnen sich nach langer Susret dvojice prijatelja nakon duga
langer Zeit in der „Rousngosn“ Zeit in der Rosengasse vremena u Ružinoj ulici

S
– eabus Feači … hat vu pist sou S
– ervus Fertschi! … Wo bist du denn so S
– ervus Ferči! … Pa gdje si bio tako
long kvesn? lang gewesen? dugo?
– Ta vast, bogati … in Harešt voa ih. – Na, weißt du, bogati (,doch‘)… im Arrest – Ta znaš, bogati … u zatvru sam
war ich. bio.
– Ha varum hom’stih1 ainkastlt?
– Ha, warum haben sie dich eingekastelt? – A zašto su te zatvorili?
– Ta val ih am Fošing pam „Taljan“
im Viacaus krauft hop. – Weil ich halt am Fasching beim „Italiener“ – Zato što sam se na fašniku tukao
im Wirtshaus gerauft hab. kod „Talijana“ u gostionici.
– Ha mit vem ten?
– Ha, mit wem denn? – A s kim to?
– Ta mid’anaran „Benzin-kuča“, val
ih sainara „Šari“ hop drolja ksogt … – Mit einem Benzinkutscher. Weil ich seiner – S jednim šoferom … Zato što sam
hot’a mih onkremplt … via vidiga. Ih Geliebten habe Hure gesagt … hat er mich njegovoj ljubavnici rekao da je drolja
hop‘ta im ani hinkvošn … tea hot angerempelt … wie ein Wütiger. Ich hab ihm … gurnuo me ko pomahnitao. Opalio
klaubt, tar „Gutman“2 hot’im kštraft eine hingewaschen … der hat geglaubt, der sam mu takvu pljusku … da je pomis-
… Avamol voa a „Drot“ to unt hot „Guttmann“ hat ihn gestreift … Auf einmal lio da ga je gucika tresnuo … Odjed-
mih aradijt mit comst ten „sroljo“. war ein Polyp (,Polizist‘) da und hat mich nom evo ti pajkana i uhiti me skupa sa
arretiert mitsamt dem Scheißer. sroljom.
– Ha von pist rauskuman?
– Und wann bist du rausgekommen? – I kad si izašao?
– Šun kestan in’da Fru … Oba ten
vea’ihta – Bogamu njegovog – nouh – Schon gestern in der Früh … Aber den – Još jučer ujutro … No, toga ću ti —
vošn … pizi ta im nua taviš. werde ich — boga mu njegovog! („ich [f.] boga mu njegovog! — još lemati …
seinen Gott“!: ,zum Teufel mit ihm!’) — noch kad ti ga samo uhvatim.
– Hat vos mohst jecat?
waschen, bis ich dir ihn nur erwische.
– I što sad radiš?
– Pa jecat pini ta faciarant, unt afta
– Und was machst du jetzt?
Vouhn kema afti oldi Drau pecati. – Sad sam ti bez posla … a idućeg
Holst mit? – Jetzt bin ich dir Vazierender und nächste tjedna idemo na Staru Dravu pecati …
Woche gehen wir an die Alte Drau angeln. Hoćeš s nama?
– Ha varum ten net?

1 Die Zeichen „ ’ “ (Bd. I, II u. IV) und „· “ (Bd. III u. V) markieren die Grenze zwischen den Bestandteilen der jeweiligen Wortgruppe, die als ein Wort ausgesprochen
wird. Plein gebraucht sie (inkonsequent), um den Nicht-Essekern das Lesen und Verstehen seiner Texte zu erleichtern./Znakovi „’ “ (Sv. I, II. i IV.) i „· “ (Sv. III. I V.)
označavaju granicu među elementima grupe riječi koja se izgovara kao jedna riječ. Plein ih (nedosljedno) koristi kako bi neesekerima olakšao čitanje i razumijevanje
tekstova. – V. P.
2 Zug, Lokomotive (nach dem Namen des Schmalspurbahn-Besitzers Guttmann)./Vlak, lokomotiva (prema imenu vlasnika uskotračne željeznice Guttmanna). — V. P.
6 Lujo Plein

– Kum, kema to cum „Biser“ af a Hältst du mit? – Ha, što da ne?


Deci „Rakouci“.
– Ha, warum denn nicht? – Dođi, idemo tu u „Biser“ na deci
– Alstan, ih pin ainfaštont’n. rakije.
– Komm, gehen wir da zum Biser („Perle“)
auf ein Dezi Raki. – E, slažem se.
– Alsdann, ich bin einverstanden.



Die Rezi und die Anči aus der Die Resi und die Anntschi aus der Rezi i Anči iz Nove ulice
„Naigegosn“ Neuen Gasse

– R ezi kum hariba … tas i ta vos facel – Resi, komm herüber … dass ich dir – R ezi, dođi amo prijeko … da ti
… fun teara’a Fina. was erzähle … von jener Fina. ispričam nešto … o onoj Fini.
– Velihe Fina manst? … – Welche Fina meinst du? … – O kojoj to Fini? …
– Hat vast net Bogati, te asta – Weißt du denn bogati (,ja‘) nicht? Die – Zar ne znaš, bogati? O onoj iz
Naigengosn … pa te vos is Ainlagarin in aus der Neuen Gasse … Jene ja, was Einla- Nove ulice … Ma onoj što je
da Trukaraj. gerin ist in der Druckerei. skladištarka u Tiskari.
– No, jo… pa vos is kšengan mit – Na, ja … was ist denn geschehen mit – A, o njoj … Pa što joj se dogodilo?
tearara? ihr?
– Pa odjednom joj pozlilo …
– Hat afamol is ia šleht vuan … ton – Nun, auf einmal ist ihr schlecht ge- odvezli ti je dolje u bolnicu … i danas
homs’tas im Špitol runda kfiat … Unt haite worden … dann hat man sie ins Spital rodila dijete.
hoc’an „đerekn” gabuan. runtergeführt … Und heute hat sie ein
– Ta što kažeš — svetica! …
Kind geboren.
– Ta vost nit sogst — te Hailigi … via libi Pravila se časnom … a ipak je ostala
Šveista hot’sa sih kštelt … unt toh isi pikn – Was du ja nicht sagst — die Heilige! … neudana!
plibm! Wie eine liebe Schwester hat sie sich
– Baš bih joj zavidjela ako bi
gestellt … und doch ist sie picken
– Teara’a fagunc ih oba, venc’nua cva
Die essekerische Sprechart —I. BAND  Esekerski govor — I. SVEZAK 7

Pongatn kregat. geblieben. rodila samo dva kopileta.


– Ha mit vem hot’si onpandlt …? – Der vergönne ich es aber, wenn sie – S kim se to spetljala …?
nur zwei Bankerte kriegen würde.
– Ta vast net mit tem pamlongan – Pa zar ne znaš? S dugajlijom Mar-
Martin. – Und mit wem hat sie angebandelt …? tinom.
– Mit ten „Melak“ hot’sa sih ainklosn … no – Du weißt ja nicht? Mit dem baumlan- – S onim gadom se upustila. … E,
seabus … tos ista a soa noubliša prevarant. gen Martin. nazdravlje! … To ti je nobl prevarant.
Vast, mih hot’a a vuln pečargln amol … Znaš, i mene je jednom htio prevariti.
– Mit dem Dummerjan hat sie sich ein-
hota ma k’sogt: „Gospojice, volns mit mia … Veli on meni: „Gospojice, hoćete li
gelassen … na serbus! … das ist dir so ein
in Kino kuman?“ ... Sog’i : „Hat varum ten poći sa mnom u kino?“ … A ja: „Što
nobler Betrüger. Weißt du, mich hat er
net … ven a šeines štikl špilt kegat ih šun da ne … Ako se daje dobar komad,
auch einmal reinlegen wollen … hat mir
gean.“ – „Sog’ tea mutan … ’Ben Huar’. rado bih pošla.“ – „Reci majci … Ben
gesagt: „Fräulein, wollen Sie mit mir ins
Sog’ih: „Tos kenans inara Frau Koudl ira Hur“. Onda ja njemu: „Recite to nekoj
Kino kommen?“ … Sag ich: „Warum denn
Cimfandl sogn!“ — un pin kretarijt. Hait drugoj“ — i odem.3 Danas bih ja
nicht … wenn ein schönes Stück spielt,
hedat ih ten … Pongat. imala to … kopile.
ginge ich schon gern.“ – „Sag der Mutter …
Ben Hur“. Sag ich: „Das können Sie Ihrer
Frau Godel ihrem Zipfbandel sagen“ —
und bin retiriert. Heute hätte ich den …
Bankert.



3 Odbijanje poziva uslijedilo je zbog pogrešnog povezivanja imena Hur sa značenjem njemačke imenice Hure ,kurva’. — V. P.
8 Lujo Plein

Der Pepoš ruft den Koači ins Bio Der Peposch ruft den Kartschi ins Kino Pepoš zove Karčija u kino

– Koači … Koači voat mih … hat – K artschi … Kartschi, wart (auf) mich … –K arči … Karči, čekaj me … ta što
vos renst via Rantaplan? was rennst du denn wie ein Aeroplan? trčiš ko mlaznjak?
– Hat ih ke am Golibar riba podn. – Ich gehe ja auf den Golibar rüber baden. – Pa idem se kupati prijeko na
Golibaru.
– Kum liba mit mia im Bio, hait kipc’ – Komm lieber mit mir ins Bio(skop) (,Kino‘),
a amerikanišes … vast a so a „Harta- heute gibt es ein amerikanisches …, weißt du, – Hajde radije sa mnom u bio(skop)
rokoš“ štikl. ein, so ein ausgezeichnetes Kriminalstück! (,kino‘), danas se, znaš, daje jedani
odličan američki … krimić.
– Hat vi hast tea vos špilt? – Und wie heißt der, was spielt?
– A kako se zove glumac?
– Ta Bustar Keaton. – Der Bustar Keaton.
– Bustar Keaton.
– Au bogarati to vea’ma lohn. – Au, bogarati (,Donnerwetter‘), da werden
wir lachen. – Au, bogarati, ala ćemo se smijati.
– Jo oba mia felt a „Bugl“ … kima an
pis’af Muaring. – Ja, aber mir fehlt ein Zweier … gib mir – Da, no meni nedostaje „dvica“
einen bis morgen. (dva dinara) … Daj mi jednu do sutra.
– A dinči kip ih ta … mea hobi nit.
– Einen Dinar geb ich dir … mehr hab ich – Dat ću ti dinar … nemam više.
– Ha, ton išu kut.
nicht.
– Pa dobro onda.
– Jecat dom’fm ma ani šnel on …
– Na, dann ist es schon gut.
ten’es hot šun klinglt. – Sad ćemo brzo zapaliti jednu … jer
– Jetzt dampfen wir eine schnell an … denn je već zvonilo.
Es beginnt die Vorstellung. es hat schon geklingelt.
Počinje predstava.
– Šau … šau … Koači vi’tea … Bustar
Es beginnt die Vorstellung.
Keaton šimln kon. – Vidi … viidi …, Karči, kako …
– Schau … schau … Kartschi, wie der … Bustar Keaton može trčati.
– Ha, tu mehast nit zuan ven tih a
Bustar Keaton schimmeln kann.
„Drot“ jagat? – A ti ne bi trčao kad bi te gonio koji
– Ha, du würdest nicht fliehen, wenn dich pajkan?
– Au … au … au … majku mu jec
ein Putz jagen würde?
hoda im tavišt paim Kravatl. – Au … au … au … majku mu! Ščepa
– Au … au … au … majku mu! (,Donner- ga eno za vrat. Vidiš kako ga pajkan
– Sikst’as vi tea „Drot“ im kšamiš
wetter‘); jetzt hat er ihn erwischt beim Nacken. čudno gleda …
onzrakat …
Siehst du’s, wie der Putz ihn gschamig
anschaut …
Die essekerische Sprechart —I. BAND  Esekerski govor — I. SVEZAK 9

Es reißt der Film. Es reißt der Film. Prekida se film.


– Matermu … jec hoda misn obraisn. – Mater mu („ich [f.] seine Mutter!“: – Mater mu, baš sad se morao preki-
,verdammt noch mal!’) ... jetzt hat er abreißen nuti.
– Tea pledi Aparater …
müssen.
– Tupavi operator! …
– No, jo … tos’is ima vons fia di
– Der blöde Operateur ! …
đerekn špiln. – E da … uvijek ti je tako kad je
– Na ja … das ist immer so, wenn sie für die predstava za djecu.
Es beginnt der zweite Akt. Kinder spielen.
Počinje drugi čin.
– Olston hop’ihta nit k’sogt tas uns
Es beginnt der zweite Akt.
pečargln vean. Afamol is’ta drugi čin. – Nisam li ti rekao da će nas pre-
– Alsdann hab ich dir nicht gesagt, dass sie variti. Odjednom je drugi čin.
– Sikst’im … sikst’im … ten Keaton
uns reinlegen werden. Auf einmal ist der
… tuatn zuata jecat mit anan štankoan. – Vidiš li ga … vidiš li ga, Keatona?
zweite Akt.
Eno ga tamo gdje trči s nekim tač-
– Ten hoda pougn fun ten crnac.
– Siehst du ihn … siehst du ihn, den Keaton; kama.
– Jo, kilenc Martin … sikst’net tas tea dort surrt er jetzt mit einem Steinkarren.
– Ukrao ih od crnca.
Pujak pleat tarum.
– Den hat er gestohlen vom Neger.
– Hoćeš, kilenc! … Zar ne vidiš da
Es reißt abermals der Film. – Ja, „kilenc Martin“ (,Pustekuchen‘)! … onaj dječak za njima plače.
Siehst du nicht, dass der Bub plärrt darum.
– Majčina im te pusan amat haite oba
Opet se prekida film.
propisano. Tesvegn ke ih nima’mea
Es reißt abermals der Film.
am numitag ims „Bio“. – Majčina im, danas stvarno spavaju,
– Majčina im (,Zum Teufel mit ihnen!’), die ali propisno. Zato neću nikada više ići
busern wirklich heute, aber gehörig. Deswe- popodne u „bio“.
gen gehe ich nimmermehr am Nachmittag ins
„Bio“.

  
10 Lujo Plein

Die Geschichte von der Manda im Die Geschichte von der Manda im Priča o Mandi iz
Ritfalo Riedfalo Retfale

– Was bringt Sie zu mir „Mari“? – Was bringt Sie zu mir „Marie“? — Što vas vodi k meni, Marija?
– Kun’tog gospoja … songan’s vount – Guten Tag, Gnäfrau! … Sagen Sie, wohnt – Dobar dan, gospoja! … Recite,
noh pa inan ti „Manda“ fračlarin? noch bei Ihnen die Manda Fratschlerin? stanuje li još kod Vas Manda pilja-
rica?
– Was, diese Person habe ich doch – Was?! Diese Person habe ich doch hinaus-
hinausgeschmissen – das war doch eine geschmissen. Das war doch eine Hexe. – Što?! Tu sam osobu izbacila … Pa
Hexe. to je bila neka vještica.
– Sehen Sie, Gnäfrau, … das habe ich immer
– Sengans gospoja … tos hobi ima meinem Franzi gesagt, dass das ein rammeliges – Vidite, gospoja … to sam uvijek
mainem Franci k’sogt, tas tos a remlatas Luder ist … was nur die anständigen Leute govorila svom Franciki, da je to
Ludar is … vos nua ti onštendign Lait vertratscht. Dafür bin ich bittschön gekommen, uspaljena ludača … što samo
fatročt. Tafia … pin ih pičen kuman um zu fragen, ob Sie erzählen gehört haben … ogovara pristojan svijet. Zato sam,
frogn ops keat hom faceln … fun selara von jener Geschichte am Sonntag? molim fino, došla pitati jeste li čuli
kšiht am Sundok? da se priča … o onom događaju u
– Davon habe ich in der Drau gelesen.
nedjelju?
– Davon habe ich in der Drau gelesen.
– Tas hat sich abgespielt im Wirtshaus bei
– O tome sam čitala u Dravi.
– Tos hot’sih opkšpilt im Viacaus pa meiner Taufpatin auf der Riedfala. Ha, das war
mainara kuma afta Ritfala. Ha, tos’voa a bittschön so …: Am Abend war Zickleinbraten – To se odigralo u gostionici kod
sou pičen … afta noht voa prodani … und mein Franzi …, das wissen Sie doch, ist moje kume u Retfali. A bilo je ovako,
prčevina … unt’ main Franci … tos Harmonikaspieler. Auf einmal kommt die molim … Uvečer je bilo pečene
visns toh … isa harmonikaš. Afamol „Manda“ … schon angeschickert ein bissl … mit prčevine … a moj Francika je … to
kumt ti „Manda“ … šun onkšikat a pisl einem Korb Pomeranzen … in der Begleitung dakako znate … harmonikaš.
… mit a Kuap Pamarančn … in da eines Fuhrmanns. Dann haben sie sich Iznenada dođe Manda … već malo
Peklaitung mit a Furingaš. Ton homs’ hingesetzt … darneben mein Franzi … haben napita … s košarom naranči … u
sih hinksouct … taneibm main Franci … sich eine Portion angeschafft … mit einem Liter pratnji nekog furingaša. Onda su sjeli
homs sih a Porcion onkšoft … mit a litar Rotwein und haben sich angesüffelt … dass die … kraj njih moj Francika … naručili
roudn und hom sih onksiaflt … tas ta Pomeranzen geflogen sind bis zu meinem porciju … i litru crnoga … pa se
pamarančn kflougn san pis cu main Franzi. Und der Schelm Fuhrmann … war dir napili … da su naranče letjele do
Franci. – Unt’ ter … bečar Furingaš … eifersüchtig – auf meinen Franzi … weil er mit mog Francike. A bećar furingaš …
voa’ta aifasihtih … auf main Franci … der Manda diskurriert hat … sie auch ein bissl bio ljubomoran … na mog Franciku
val’a mit ta Manda tiškariat hot … a an angegriffen hat … das wissen Sie, Gnäfrau, … … zato što je razgovarao s Mandom
pisl onkrifm hot … tos visns, gospoja … das gehört schon zum Geschäft bei dieser … pa i malo ju pipao … Znate,
tes keat šun cum kšeft pa teara Musikanten-Profession. Auf einmal … schmeißt gospoja … to spada u posao u toj
muzikontn Profasion. Afamol … šmaist der Fuhrmann eine Flasche … dass alles muzikantskoj profesiji. Odjednom …
Die essekerische Sprechart —I. BAND  Esekerski govor — I. SVEZAK 11

ta Furingaš a Flošn … tos olas k’šepat gescheppert hat. Da springt mein Franzi auf baci furingaš bocu … da je sve
hot. To šprinkt main Franci auf unt hot und schaut ihn scharf an. Der Fuhrmann sagt zatreštalo. Onda poskoči moj
im šoaf onkšaut. Ta Furingaš sogt …: …: „Gaffe nicht, majku ti tvoju! („ich [f.] deine Francika i oštro ga pogleda. Furingaš
„Zraka net, majku ti tvoju!“ Af … tos Mutter!: ,verdammt mal!’)“. Darauf sagt … so mu veli … „Ne bulji, majku ti tvoju!“
sokt nouh tacu … soa fakina …: „Raib ein Strolch … noch dazu: „Reib ihm eine Fotze Na to će … neki … fakin …: „Opali
im a foucn runda!“. An Vuat … ins runter!“ Ein Wort … ins andere … Auf einmal mu jednu!“ Riječ … na riječ …
ondari … afamol hoc kreignt fun tiple hat es Schläge geregnet, dass es nur gekracht odjednom su pljuštali udarci da je
tas as nua kroht hot. Tes gonci Viacaus hat. Das ganze Wirtshaus hat sich dreinge- sve treštalo. Cijela gostionica se
hot sih train kmišt fia teara kobila. Unt mischt für diese Stute. Unt sieh da! … Auf umiješala radi te kobile. I evo ti ga –
evotigana … afamol voan ti pendrekašn einmal waren die Polizisten da — und haben sie na … iznenada se stvore tu pendre-
to — unt homs tas op’kfiat unt ainkastlt. dir abgeführt und eingekastelt. Mein Franzi … kaši — pa ih odvedu i uhapse. Moj ti
Main Franci … ista cu rihtiga Cajt … ist dir zur richtigen Zeit geflüchtet und hat mir je Francika … kidnuo na vrijeme …
ksoločt unt hot ma a Arančn proht – unt eine Orange gebracht — und die Geschichte von donio mi jednu naranču – i ispričao
ti kšiht fun teara’ra Flundra tarcelt. dieser Fluder erzählt što se zbilo s tom flundrom.

  

Zwei Knaben, die die Schule Zwei Knaben, die die Schule Dva dječaka markiraju
schwänzen schwänzen nastavu

– Feači … kum kema čiri funda – F ertschi … komm, schwänzen wir die – Ferči … dođi, hajdmo markirati
„Zupi“. Schule. nastavu.
– Hajde kum, kema. – Geh, komm, gehen wir. – Hajde, dođi, idemo!
– Vast, kema am K’šlous pincek – Weißt du, wir gehen am Schloss Pinzek- – E, hajdmo se igrati pincek-pale kraj
pala4 špiln. Pala (= Flohspiel) spielen. šlosa.
– Hat’ fun vu host an Pala? – Von wo hast du denn ein Pala? – A odakle ti pala?

4 Knabenspiel mit einem 1m langen Holzstab („Pala“) und einem an beiden Enden gespitzten Stäbchen von 2–3cm Durchmesser und 10cm Länge

(„Pinzek“)./Dječačka igra drvenim štapom duljine 1m („pala“) i na oba kraja zašiljenim štapićem promjera 2–3cm, duljine 10cm („pincek“). — V. P.
12 Lujo Plein

– Pa traustn san šun dečki. – Draußen sind ja schon die Jungs. – Pa dečki su već vani.
– Host vos cum dempfm? – Hast du was zum Dampfen? – Imaš li što za pušenje?
– Jo i hopta kaplt a zeta fun main – Ja, ich hab eine „zeta“ von meinem Vater – Da, jučer sam ocu dignuo zetu.
Fotar. gestohlen.
– Pa kako si mogao ukrasti?
– Pa’ vi host kenan hapln? – Wie hast du denn stehlen können?
– E, lako … Jučer je bio maskenbal kod
– Ta laiht … gestan voa a maškarabal – Na ja, leicht … gestern war ein Maskenball Igla na Žabnjaku … pa je bio pijan ko
… pam „Igl“ am Žabnjak … to voara … beim „Igel“ am Žabnjak … da war er majka. Stara je gunđala i rekla mu da je
šike via majka. Main Muta hota k’futat stockbesoffen. Meine Mutter hat gefuttert und konj. Stalno je brundao …: To mi je
unt hot’im „Rousgotas“ k’sogt. Ole rit hat ihm „Ross Gottes“ gesagt. Alle Ritt hat er posljednje pijanstvo. „Da, već mi je
unt’ trit hoda prumt …: „Tes is main gebrummt …: Das ist mein letzter Rausch. „Ja, poznato … Sve propustiš kroz grlo,
lecta Rauš.“ – „Jo, tain lectn ken’ ih deinen letzten kenne ich schon … alles rinnt svinjo pijana … Smrdiš na patoku ko
šun … olas rint tuah taina Guagl durch deine Gurgel, du besoffenes Schwein … Lustigova rakijašnica.“ Meni je rekao …
psoufani Švain … štinkst fun du stinkst vom Fusel wie dem Lustig seine „Vuci se, tupavko, na spavanje!“ …
Rosdobčin vi ten Lustig san Schnapsbudike.“ Mir hat er gesagt: … „Verroll Onda sam ukrao nekoliko zeta.
Šnopspudik.“ Mia hoda ksogt: … dich, Gscherter, druseln!“ … Dann habe ich
– Imaš li žigice? … Zapali! Ali ovu ću
„Farul tih Kšeata kruzln!“ Ton hop ih ein paar „zeta“ gestohlen.
cigaretu sam popušiti.
a poa zeta pougn.
– Hast du ein Streichholz? … Reib an! Aber
– Hoćeš! … I ja bih još jedan cug.
– Host a ridi … raib on. Obar ten čik den Tschik dampfe ich allein.
domf ih alan. – Hajde, podigni me na ogradu.
– Ja, schier … ich will auch noch einen Zug.
– Jo šia … ih vil a noha cuk. – Bježimo preko plota, Ferči … eno
– Heb mich mal auf den Zaun rauf.
dolazi „Bjelokosi“. Na Žabnjaku je
– Hajde heb mih am Caun rauf.
– Fliehen wir über die Planke, Fertschi … skupljao čikove …
– Zua’ma ibata Plonk Feači … jecat jetzt kommt der „Schneeweißer“. Der war am
– Bjelokosi … bjelokosi što gov.. nosi.
kumt a „Šnevaisa“. Tea voa am Žabnjak Tschickel klauben ...
A sad kidajmo … inače će biti batina …
Žabnjak čikl klaubm …
– Schneeweißer … Schneeweißer, Drecksch... ako nas uhvati.
– „Šnevaisa“ … „Šnevaisa“, Trek Fliehen wir aber jetzt … sonst gibt es Prügel …
ša… Oba zua’ma jec … sunct kipc wenn er uns erhappt …
kvakti … vona uns tahapt …

Die essekerische Sprechart —I. BAND  Esekerski govor — I. SVEZAK 13

Die Liza Pekmezova bei der Die Lisa Pekmesova bei der Liza Pekmezova kod
Wahrsagerin Wahrsagerin vračare

– Au … pist’ tu elekant, „Liza“! – Au … bist du elegant, Lisa! – Au … što si elegantna, Liza!


– Vos hast elekant? – Was heißt elegant? – Što znači elegantna?
– Pa sou a fains Klad host. – Na ja, so ein feines Kleid hast du. – Pa imaš tako finu haljinu.
– Tos is mains …, fun furign Sumar. – Das ist meins … vom vorigen Sommer. – To mi je … od prošloga ljeta.
– Jo Šmia kas … mia vilst’ta faceln. – Ja, Schmierkäse … mir willst du da erzählen. – Da, vraga … meni ćeš tu pričati.
– Oba losta toh sogn … tos hop ih – Aber lass dir doch sagen … das habe ich – Ali dopusti da ti kažem … Dala
prevendati losn … pa an noublišn umwenden lassen … bei einem noblen Schneider sam je okrenuti … kod jednog
Šnajda af ta Ritfala. Tea nat nua fia te auf der Riedfala. Der näht nur für die … mit otmjenog krojača u Retfali. On šije
… mit an Bupikoupf … sikst’as, ih hop einem Bubikopf … siehst du es, ich habe meinen samo za one … s bubikopfom … I ja
mainan a kštuct. Main Muta hot mih auch gestutzt. Meine Mutter hat mich gewaschen sam, vidiš, štucala svoju kosu. Majka
kvošn … nouh hait kštalijt si tafia. … heute noch staliert sie dafür. me grdila … još i danas mi to
prigovara.
– Ha vu lost tih andalijn? – Und wo lässt du dich ondulieren …?
– A gdje se onduliraš.
– Pa’ten hačatn K’frisear in da … – Bei dem hatschenden Friseur in der … Langen
Longigosn. Gasse. – Kod onog šepavog frizera u …
Dugoj ulici.
– Pa’hat … kon’tea vos? – Nun ... kann der denn was?
– Zar on … zna što?
– Šij’net … oba’nit kon … vast’ven – Und ob … er kann! … Weißt du, wenn der sie
tea’ta aintrat … tos’ista Aisn. Ton vast dir eindreht … ist das dir Eisen. Dann weißt du, – Kako ne bi znao … Znaš, kad ti on
tast kfrisijt pist. Jecat ke ih cuda dass du frisiert bist. Jetzt gehe ich zur Wahr- uvije kosu … ko bomba ti je. Onda
vračara. sagerin. znaš da si frizirana … Sad idem
vračari.
– Hat … cu veliha? – Zu welcher denn …?
– A … kojoj to?
– Pa … cu seliha afta Gundulićgosn. – Zu … jener ja in der Gundulić-Gasse.
– Pa … onoj u Gundulićevoj ulici.
– Cu teara … „Šasti kvasti“… ta los ti – Zu dieser … „Schasti-Quasti“ …. Lass dich
net onšmian fun teara babuskera. doch nicht anschmieren von dieser Alten. – Onoj … bezveznjakovićki …
Nemoj da te prevari ta babuskara.
– Bogami … ta Korbačeva Manda … – Der Korbatschewa Manda … hat sie doch
hot si ole rit unt’ trit vos tarodn. alle Ritt etwas erraten. – Bogami … Korbačevoj Mandi …
je uvijek nešto pogodila.
– Vos colt ma Liza? – Was zahlt man, Lisa?
14 Lujo Plein

– A poa dinči. – Ein paar Dinar. – Koliko to košta, Liza?


– Par dinara.

Bei der Wahrsagerin Bei der Wahrsagerin Kod vračare

– Sengans Frailn to štet … šun cum – Sehen Sie, Fräulein, da steht … schon zum – Vidite, gospođice, tu stoji … već
cvaitn’mol … a junga Gavaliar. As zweiten Mal … ein junger Kavalier. Es muss ein po drugi put … neki mlad kavalir.
mus a unikfumiarta san … so’vi man Uniformierter sein … so wie man schon sagt … Mora da je netko u uniformi … kako
šun sogt … a Konštabla oda ana fun ein Konstabler oder einer von der Bahn. Ein Alter se već kaže … policajac ili netko sa
da Bon. A olda mehat inan a hobm … möchte Sie auch haben … das ist ein reicher željeznice. Neki stari bi Vas također
tos isa kfasta Vit’iba. Tasvegn homs Wittiber. Deswegen haben Sie sich mit einer htio … to je neki bogat udovac. Zato
mit anara šun kštrublt … jo … jo. schon gestrubbelt … Ja … ja. Etwas Kleines steht ste se već svađali s nekom … Da …
Etvos klanas štet inan gonc nogat. Ton Ihnen ganz nahe. Dann werden Sie … so wie auf da. Nešto malo vam je sasvim blizu.
veanc … sou vi af’ta Ras ken … a die Reise gehen … eine Bekanntschaft schließen Onda ćete … kao ići na put …
Bekonšoft šlisn … mit’an kfilosofiatn … mit einem „Philosophierten“ … das ist ein Upoznat ćete se … s nekim
… tes’is an „Fičifar“ misns aufpasn Fidschi-Pfeil; Sie müssen aufpassen, dass er Ihnen „filozofom“ … nekim jebivjetrom;
tasa’inan nit … plindi Kacln ainreid. nicht … blinde Kätzchen einredet. Weil so steht es morate paziti da vas … ne prevari. Jer
Val sou štec’igentvi in di Koatn, – a irgendwie in den Karten. Ein Kind steht Ihnen tako nekako stoji u kartama. Dijete
Kind šted inan fua sigurno … sogi sicher bevor … sag ich Ihnen. Vam je … velim … sigurno na putu.
inan.
– Was soll ich dann machen? – Što da radim onda?
– Vos sul ih ton mohn?
– Nehmen Sie dann aus der Apotheke Tausend- – Uzmite onda iz apoteke kičicu … i
– Nemans’ton aus ta Apateikn guldenkraut … und mischen Sie dazu Mutter- pomiješajte je s listovima gospine tra-
Tausnd guln kraut … unt mišn tacu krautblätter. Dann nehmen Sie es im Namen der ve. To popijte u ime Svetog Trojstva.
Mutapleičn. Ton nemans es in trai Dreieinigkeit ein. Da haben Sie auch noch einen Evo vam i uzica sreće … To je od
Hailigi noman ain. To’homs a noh a Glücksstrick … der ist vom Čaruga seinem Čarugina konopca. Čuvat će Vas od
Gliksštrikl … tes is fum Čaruga sain Strang. Der wird Sie verschonen von den blinden prijevare. Dođite onda u petak nakon
Štrong. Tos veat inan fašounan fun’di Kätzchen. Kommen Sie noch am Freitag nach mladog mjeseca … Ponesite džepnu
plindi Kacln. Kumanc ton am Fraitog dem Neulicht … bringen Sie ein Taschentuch von maramicu svoga dragana i jednu vlas.
noh Nailiht … pringanc a Tošntuh fun Ihrem Schatz und ein Haar; die werde ich Udenut ću ih u iglu i zabosti u
inaran Šoc unt a Hoar, te vea ih einfädeln in eine Nadel und stecke sie in ein bunarski kotač … Onda ćete također
ainfadln in a Nodl unt šteik si ina Brunnenrad … Da werden Sie auch beten, was moliti što Vam kažem. Ali to se može
Brunrod … to veans a petn vos’ih inan ich Ihnen sage. Das kann man aber nur zu uraditi samo kad je mjesec mlad … da
sog. Tos koma oba nua cu Nailiht Neulicht machen … damit Sie es wissen. Aber znate. No, da vam ovo kažem, gospo-
mohn … tas visn. Oba tos sog ih inan das sage ich Ihnen, Fräulein, dass das kostet
Die essekerische Sprechart —I. BAND  Esekerski govor — I. SVEZAK 15

Frailn tas tos koust cvancig dinar. zwanzig Dinar. đice — to košta dvadeset dinara.
– Alstan ven ih am Somstog fum – Alsdann wenn ich am Samstag vom Geschäft – Epa, kad u subotu dođem s posla
Kšeft kum … pring’ ih inan ti Mous. komme … bringe ich Ihnen das Moos. Tun Sie … donijet ću vam pare. Al mi dobro
Tuns ma oba kut vračati – tas main mir aber gut wahrsagen — dass mein Geliebter vračajte — da mi švaler ostane vjeran.
švaler ma traj plaipt. mir treu bleibt.

 

Čaruga: Straßenräuberanführer Jovo Čarug-Stanisavljević, der am 27. Februar 1925 in Osijek öffentlich aufgehängt wurde./Vođa drumskih
razbojnika Jovo Čarug-Stanisavljević koji je javno obješen 27. veljače 1925. u Osijeku. — V. P.
16 Lujo Plein

Die Jungen vom Esseker Monte- Die Jungs vom Esseker Monte Carlo und Dečki s esekerskog „Monte Carla”
Carlo und Sportplatz Sportplatz i sportskog igrališta

– H
orti … voat ih kei mit afta – H orti … warte, ich gehe mit zum Fußball- — H orti … čekaj! I ja idem na
utakmica (meić). spiel. utakmicu.
– Ta isjo nouh cu fru, Lojči. Kum, – Es ist ja noch zu früh, Loitschi. Komm, – Pa još je prerano, Lojči. Dođi,
kema … ešt a pisl „keipfln“ af gehen wir … erst ein bissl köpfeln auf „Monte hajdmo se … prvo igrati glava-
„Monte-Karli“ … tas sigst vita Roudi Carlo“, dass du siehst, wie der Rudi … „Kopf pismo na Monte Carlu … da vidiš …
… „keipfln“ špilt. oder Zahl“ spielt. kako Rudi igra glava-pismo.
– Ta ih ken ten prevarant … tea hot a – Ich kenne ja den Betrüger … der hat einen – Ma znam tog prevaranta … On ti
špic mit cva „keipfl“. Am fuarign Spitz (Münze) mit zwei Köpfen. Am vorigen ima špic (novčić) s dvije glave.
Sundok hoda teni dečkis … ti gonci Sonntag hat er den Jungs … das ganze Geld Prošle je nedjelje pokupio dečkima
mari opksaklt. Kema eašt cum Sep an abgesackelt. Gehen wir erst zum Sepp einen svu lovu. Hajdmo prvo popiti jedan
„Antigribin“ siafln. Hat … kum. Antigrippin süffeln. Na … komm antigripin kod Sepa. De … dođi.
– Šau hea … to sic’ta Feardinand – Schau her … da sitzen der Ferdinand und – Gle … tu su Ferdinand i Franci …
unta Franci … pa an Čapezo. Hajde der Franzi … bei einer Schabeso. Kommt mal piju šabeso. Hajde, pođite s nama na
kumc mit uns auf Monte-Karli. mit auf Monte Carlo! „Monte Carlo“.
– A, mia kema liba „čagan“ inda – Ha, wir gehen lieber Karten spielen in der – A … radije idemo u Šamačku
Šokacgosn … Schokazengasse … ulicu na kartanje.
– Pa lost’c … tos „Čagan“ šten. – Lasst doch … das Kartenspielen stehen. – Ma pustite … kartanje. Dođite da
Kumc sekseraš špiln. Kommt den Sechser spielen. se igramo seksera.
– Alstan kema … a fecn riskiar ih to. – Alsdann gehen wir … einen Fetzen riskier – Pa dobro … idemo; riskirat ću
ich da. banku.
Angelangt am Spielplatz Monte-Carlo
Angelangt am Spielplatz Monte Carlo Stigavši na igralište „Monte Carlo“
– Hajde … Horti … cva Koupf cva
Šrift. – Los … Horti … zweimal Kopf, zweimal – Hajde … Horti … dvaput glava,
Zahl. dvaput pismo.
– Hau rauf … Lojči.
– Hau rauf … Loitschi. – Baci uvis … Lojči!
– Zup! … main keac.
– Kling! Mir gehört es. – Cup! Moj je.
Einer unterlegt den Fuß.
Einer unterlegt den Fuß. Netko podmeće nogu.
– A „Trek“ keac tein.
– Ein Dreck gehört dir. – Drek je tvoj.
Die essekerische Sprechart —I. BAND  Esekerski govor — I. SVEZAK 17

– Kevek … sunct šlapi’ta ani. – Geh weg … sonst schlapp ich dir eine. – Skloni se … inače ću ti opaliti
jednu.
– Voat tu Tahaniara … ih vea tih – Warte du Tachinierer … ich werde dich
paim Drot oncagn … ton veast hengan beim Putz anzeigen … dann wirst du aber – Čekaj, lijenčino … prijavit ću te
af holba cvelvi. hängen auf halb zwölf. pajkanu … onda si nagrabusao.
– Tos is Aisn … Feardinant. – Das ist Eisen … Ferdinand. – Odlično, Ferdinande!
– Lojči, los šten ten prouli. Kema af – Loitschi … lass den Proli stehen. Gehen wir – Lojči … pusti proletera! Hajdmo
ta utakmica. aufs Fußballspiel. na utakmicu.
– Au … to hot’ ta anar an Laim – Au … da hat dir einer den Leim angebrannt, – Au … tu je netko zapalio tutkalo
onprent … mater mu. mater mu! („ich [f.] seine Mutter!“: ,verdammt … mater mu!
mal!‘)
– Bogarati … ih šmeik’ a … oba – Bogati … i ja osjećam … ali jako!
„hart“! – Wahrlich … Ich schmecke es ... ja auch … aber
Stigavši na sportsko igralište, s entuzi-
sehr!
Angelangt am Sportplatz, betrachten sie jazmom promatraju nogometnu utak-
mit Enthusiasmus das Fußballspiel. Angelangt am Sportplatz, betrachten sie mit micu.
Enthusiasmus das Fußballspiel.
– Lojči … Lojči … šiml vos konst … – Lojči … Lojči … trči koliko te
Sunca mi tea „Ispalac“, tea špilt feš. – Loitschi … Loitschi … schimmle, was du noge nose … Sunca mi, „Ispalac“
kannst … (Ich schwör es) bei der Sonne, der igra feš.
– Sogita, tea „Pohendl“ isa Aisn, tea’
„Ispalaz“, der spielt fesch.
hod im jec nein’kaut ten gol. – Kažem ti, „Pohanac“ je odličan;
– Sag ich dir, der „Backhendl“ ist Eisen; der sad mu zabi gol.
– Au … nein’kvošn isa gol, mater
hat ihm jetzt dieses Tor reingehaut.
mu! – Au … pade gol, mater mu!
– Au … mater mu! (,sieh mal, guck!‘) reinge-
– Ta „Pohendl“ … hod im – „Pohanac“ … ga zabio.
waschen ist ein Tor,
nein’kflaht.
– Brus! Kažem ti, „Ispalac“.
– Der Backhendl … hat ihn reingeflacht.
– Brus! Ta „Ispalac“, sogita.
– Kilenc! „Pohanac“ … Živio, živio,
– Pustekuchen! Der „Ispalaz“ sag ich dir.
– Kilenc! Ta „Pohendl“ … Živio! živio!
Živio! Živio! – Kilenc (,mitnichten‘)! Der „Backhendl“ …
– Ne vidiš li da je „Ispalcu“ povri-
Hoch! Hoch! Hoch!
– Sikst net tas’ta „Ispalac“ am jeđena noga … da sad šepa …?
Haksn plasiart is … tas’a tut jec šepati – Siehst du nicht, dass der „Ispalaz“ an der
– E, da; zato što ga mađarski
… Haxe blessiert ist … dass er tut jetzt hinken …?
paprikajanči (,ništkoristi‘) … od
– No jo, val im tea hungariše paprika – Na ja, weil ihm der ungarische Paprika- bijesa udario.
janči … fua Vut ans hinkvošn hot. jantschi (,Nichtsnutz‘) … eins vor Wut hin-
– Čujte, dečki … što ćemo ga
18 Lujo Plein

– Heac, dečki … ten veama oba gewaschen hat. izlemati … kad ga uhvatimo nakon
šmian … pisma im tavišn noh ta utakmice.
– Hört, dečki (,Jungs‘)… den werden wir aber
utakmica.
schmieren … bis wir ihn erwischen nach dem
Match.

  

Esseker tratschen über Buenos- Esseker tratschen über Buenos Esekeri tračaju o Buenos
Aires Aires Airesu

– Vos trogst … Mariči im Keabl? – Was trägst du … Maritschi, im Korb? – Š to to nosiš … Mariška, u
košari?
– Hat a Papl fia main Fota. – Ein Papperl doch für meinen Vater.
– Pa hranu za oca.
– Vu oabajta ten? – Wo arbeitet er denn?
– A gdje on radi?
– Tuat traust am Bikakorso. – Dort draußen auf dem „Bika-Korso“ („Stier-
korso“: ,Weidefläche’). – Tamo vani na „Bikari“.
– Vu is ten tes?
– Wo ist denn das? – Gdje ti je to?
– Hat paida Kocnmuta.
– Bei der Katzenmutter. – Pa kod Mačkamame.
– Vos hopc hait kouht?
– Was habt ihr heute gekocht? – Što ste kuhale danas?
– A Miliramsupm … Fisulnčušpais…
mit a sauri Umuakn unt Gramlpogačl. – Eine Milchrahmsuppe … Fisolenzuspeis … – Miliramsupu … čušpajz od ma-
mit sauren Umurken und Grammelpogat- huna … s kiselim krastavcima i
– Alstan tea veat sih … telaktian.
scherln. pogačice s čvarcima.
– Heast, is šun špot?
– Alsdann, der wird sich … delektieren. – E, što će se osladiti!
– Jecat hoc pam „Pouvišil“ krot
– Hör mal, ist es schon spät? – Čuj, je li već kasno?
Die essekerische Sprechart —I. BAND  Esekerski govor — I. SVEZAK 19

cvelvi plosn afta Fabrik. – Jetzt hat es beim „Powischil“ grad zwölf – Baš sad je kod Povišla oglašeno
geblasen in der Fabrik. dvanaest u tvornici.
– Vem trogst tu cum Esn?
– Wem trägst du das Essen? – Kome ti nosiš hranu?
– Main Pruda.
– Meinem Bruder. – Bratu.
– Vos trogst im ten?
– Was bringst du ihm denn? – A što mu nosiš?
– Hat a Grnbian-paprikaš … mit a
iha’ha Safaladi unt a Moungužvara … – Also Grundbirnpaprikasch … mit einer – Krumpir-paprikaš … s konjskom
nouh fum Sundok … Nua vas i net oba „Ihaha-Safaladi“ und einen Mohnstrudel … safaladom i makovnjaču … još od
genug hot … ten tea kon fresn via noch vom Sonntag. Nur weiß ich nicht, ob er nedjelje … Samo ne znam hoće li
Vulf. Gestan hoda comkfreisn a gonci genug hat … denn der kann fressen wie ein mu biti dosta … jer on jede kao vuk.
Traj-Lita-Rajn mit Granatiamarš. Wolf. Gestern hat er zusammengefressen eine Jučer je slistio cijelu trolitrenu rand-
ganze Dreiliterrein Grenadiermarsch. ljiku grenadirmarša.
– No, ten kendat ma mia prauhn …
asta Fresponk. – Na, den könnten wir mal brauchen … als – E, taj bi nam trebao … ko Pero
Fressbank (= Fressmaschine). Was macht denn Ždero. A što ti radi sestra Lina?
– Vos moht ten tain Šveista Lina?
deine Schwester Lina?
– Otputovala je svome mužu u
– Pa te is cu iaram Mon af Organti-
– Die ist ja zu ihrem Mann nach Argentinien Argentinu. Na Svetu Anu će već biti
nian kfoan. Auf Hailigi Ana veat šun a
gefahren. An der Heiligen Anna wird es schon godina dana.
joar.
ein Jahr.
– U kom je to gradu?
– Hat in veligi Štod isi?
– In welcher Stadt ist sie denn?
– Čekaj … Kako se samo zvaše? …
– Voat … vi hast si nua … tos miak ih
– Warte … Wie heißt sie nur? … Das merke To tako teško pamtim. Aha … sad
ma sou švea. Aha … jecat vasih šun:
ich mir so schwer. Aha … jetzt weiß ich schon znam — „Puanest-Rešt“.
„Puanest-Arest“.
— „Buenost-Arrest“.
– Ma što kažeš! … Tamo je moj
– Obar vost’ nit sogst … tuat is main
– Was du aber nicht sagst! … Dort ist mein nećak … Karči … iz Ulice triju ruža.
Kšvistakint … ta Koači … fun da
Geschwisterkind … der Kartschi … von der
Trajrouzngosn. – A što je on tamo?
Drei-Rosen-Gasse.
– Pa vos isa tuatn? – Namješten ti je kod nekog direk-
– Was ist er denn dort?
tora.
– Hat pa an Tirektar isa onkštelt.
– Also er ist bei einem Direktor angestellt.
– Što radi tamo?
– Vos moht ta tuatn?
– Was macht der dort?
– Svašta …Biciklom ide … na trž-
– Olas’trahont … mida Picikl radlt a
– Alles Mögliche … mit dem Fahrrad radelt er nicu u kupovinu … ali, znaš, kao
harum … am Ploc ainkaufn … oba …
herum … am Platz einkaufen … aber weißt du, „senjor“ … piše on … s dva crna
vast’ via „Senor“ … šrajbta … mit cva
wie ein „Señor“ … schreibt er … mit zwei crnca. Oni nose i vuku sve … on
švoace crnce… te trogn unt šlafm olas
20 Lujo Plein

… ea šuft nur on. schwarzen Negern … Die tragen und schlep- samo nabavlja.
pen alles … er schafft nur an.
– Vos is tos … „Seinor“? – Što je to „senjor“?
– Was ist das „Señor“?
– Tos’is tribm vi pa uns gospodin … – To ti je preko Bare … kao kod
Bis am Frujoar hod’a ma fašprouhn a – Das ist drüben wie bei uns gospodin (,Herr‘) nas gospodin … Do proljeća će mi,
Šifkoatn šikn. Ton seabus „Essek“! … Er hat mir versprochen, bis zum Frühjahr obećao je, … poslati brodsku kartu.
eine Schiffkarte zu schicken. Dann servus, Onda serbus, „Osijek“!
– Vos šrajb’ta nouh?
„Essek“!
– Što ti još piše?
– Ea hot kšribn … tasa gonci „Esse-
– Was schreibt er dir noch?
ka“ Kolounan tribm is … lautar – Pisao je … da je tamo cijela
Oubaštetlar … unt tas a grousi Unta- „esekerska“ kolonija … sve sami
– Er hat geschrieben … dass eine ganze
holtung kopt hom af Silvesta. A šeins Gornjograđani … i da su na Silves-
„Esseker“ Kolonie drüben ist … lauter
raspored voa. Ole homs ksungan cuso- trovo imali veliku zabavu. Bio je
Oberstädter … und dass sie eine große
man „Lijepa naša domovina“. Nohtem lijep program. Svi su pjevali „Lijepa
Unterhaltung gehabt haben am Silvester. Mit
voa a štimung unt hom ksungan po naša domovino“. Nakon toga je bio
einem schönen Programm. Alle hätten zusam-
naški „Kukurucn vean šun proukn“. pravi štimung, pa su pjevali po
men gesungen „Lijepa naša domovina“ (Unser
Ton hom ti vajba a pisl kfleint unt naški „Kukuruz se bere već“. Onda
schönes Heimatland). Danach sei eine Stim-
plact, vals hom af „Essek“ gdoht. Ti su žene malo cmizdrile i plakale …
mung gewesen und sie hätten in unserer Spra-
tamburašn hom ton an kolo kšpilt … jer su mislile na Osijek. Tamburaši
che gesungen „Kukuruzen werden schon
an Fatagrafi homs uns kšikt: „Pozdrav su tada odsvirali jedno kolo …
gebrochen“. Dann hätten die Weiber ein bissl
fun di ’Esseka’ Kinda aus Buenos- Poslali nam jednu fotografiju:
geflennt und geweint … weil sie hätten an
Aires.“ „Pozdrav od esekerske čeljadi iz
„Essek“ gedacht. Die Tamburizzaspieler hätten
Buenos Airesa.“
dann ein Reigen gespielt … Eine Fotografie
haben sie uns geschickt: „Pozdav (,Ein Gruß’)
von den Esseker Kindern aus Buenos Aires.“


Die essekerische Sprechart —I. BAND  Esekerski govor — I. SVEZAK 21

Die Theater-Enthusiasten von der Die Theater-Enthusiasten von der Kazališni entuzijasti
Galerie Galerie s galerije

Eine Frau begegnet der Minka aus der Eine Frau begegnet der Minka aus der Neka žena sreće Minku iz Ružine ulice.
Rosengasse. Rosengasse.

– Wie geht es, Minka? – Kako si, Minka?


– Wie geht es Minka?
– Kisdihant … Vi ćete mi već pičen
– Kistijond … ih pičen… se vean ma
– Küss die Hand … ich bittschön ... Sie werden (,molim fino’) oprostiti … Sad sam
šun enšuldign… kut kec ma jecat …
mich schon entschuldigen … Gut geht es mir dobro … Otkad su mi umrli dragi
cait maini libi Eltan kštuabm sain …
jetzt … Seit meine Eltern gestorben sind, … bin roditelji … posve sam samostalna.
pin ih gonc selbstštendig. Enšuldi-
ich ganz sebstständig. Entschuldigen Sie Oprostite pičen … ali, znate, Bog će
gen’s pičen … oba visns, Gout kipt
bittschön … aber wissen Sie, Gott gibt ihnen die im dati vječni pokoj.
inan ti evigi Ru.
ewige Ruh.
– A od čega živite?
– Von was leben Sie denn?
– Von was leben Sie denn?
– Znate, pičen, svaki mjesec pri-
– Pičen, visn’s, fun di kudn Menčn
– Bittschön, wissen Sie, von den guten Men- mam pomoć od dobrih ljudi i …
unt fun da isralitišn Kultuar-Gemain-
schen und von der Israelitischen Kulturgemein- Židovske kulturne zajednice.
de … vea’ ih unta’štict … oli Monat.
de … werde ich unterstützt … jeden Monat.
– Odakle to idete?
– Von wo kommen Sie denn?
– Von wo kommen Sie denn?
– Iz kazališta, pičen … Što je, znate,
– Hat fum „Diata“ pičen … visnc es
– Also vom Theater bittschön … Wissen Sie, es bio lijep operetni komad … s glaz-
voa a štoak šeinas Oparetnštikl … mit
war ein stark schönes Operettenstück … mit bom!
Musik.
Musik.
– Tko je glumio?
– Wer hat denn gespielt?
– Wer hat denn gespielt?
– Pa „Đuka“… znate … i Trbuho-
– Pa ta „Đuka“ … visn’s, unt ti
– Also der „Djuka“ … wissen Sie, und die vićka … Tako su zlatni!
Trbuhovičin … Sou goldig!
Trbuchowitschin … So goldig!
– Kako ulazite, Minka?
– Wie kommen Sie hinein, Minka?
– Wie kommen Sie hinein, Minka?
– Pa, znate, milostiva, … stara bilje-
– Pa visns, gneidige Frau … te oldi
– Na ja, wissen Sie, gnädige Frau … die alte tarka Caisl … s galerije … ona me
Koatnrajsarin Caisl … fun da Galari
Kartenreißerin Zeisl … von der Galerie … die mukte pušta gore. Poznavala je još
… ti lost mih umasunst harauf. Si hot
lässt mich umsonst rauf. Sie hat … nämlich mog oca.
… nebih main Fatar gekont.
meinen Vater gekannt.
– A tko je ona?
– Wer ist das?
– Wer ist das?
– Pa, to je mama one Helene …
– Pa ta Helein … enšuldigns pičen
22 Lujo Plein

fum Barket ira Mama … ira Fater var – Hat der Helene, … entschuldigen Sie bitt- oprostite pičen … što radi u parteru
nebih … Šahter. schön, vom Parket ihre Mama … Ihr Vater war … Njen otac je bio naime … šahter.
nämlich … Schächter.
– Also kommen Sie am Samstag zu – Dođite u subotu k meni.
mir. – Also kommen Sie am Samstag zu mir.
– Kisdihant pičen … doći ću svaka-
– Hat kistijand pičen… ih vea šun – Küss die Hand bittschön … ich werde schon ko … ako smijem …
kuman … ven ih teaf. kommen … wenn ich darf …
U tom trenutku nailazi Lujza iz Ulice
Auf das kommt die „Lujzi“ aus der Auf das kommt die „Luisi“ aus der „Drei-Rosen- triju ruža, pjevajući sopranom: „O
„Traj-Rosngosn“ singend im Sopran „O Gasse“ singend im Sopran: O Bajadera, teram ti Bajadera, teram ti kera!”
Bajadera, teram ti kera!“ kera!“
– Servus, Minka, zlato moje.
– Seabas, Minka, main „Šoc“. – Servus, Minka, mein Schatz!
– Pa, … servus, Lujza! … Već ideš
– Pa … seabas Lujzi … Kest šun im – Servus, Luisi! … Gehst du schon ins Theater? u kazalište?
„Diata“?
– Ob ich nicht gehe … Siehst du denn nicht, – Kako da ne … Zar ne vidiš kako
– Obi’net ke … hat sigst net vi’ tas ih wie adjustiert ich bin für heute? Da, schmeck sam se dotjerala za danas? De pomi-
ađastiat pin fia hajt? To, šmeik hea einmal meinen Schal her. … Das ist aber ein riši moj šal … To je parfem, ama ha!
amol main Šal … tos’is an Barfim ama Parfüm, ha!
– E, odmah sam osjetila … da ima
ha!
– Das hab ich ja gleich verschmeckt … dass es ekstra miris. A tko ti ga poklonio?
– Pa tos hobi jo klajh fašmeikt … tas einen extra Geruch hat. Wer hat es denn dir
– Njuši mi ga donijela u jednoj lije-
tos an ekstra geruh hot. Pa vea hot ta spendiert?
poj zlatnoj kutiji … skupa s „Gotti-
tes kšpendiat?
– Die „Njuschi“ hat es mir ja gebracht in einer puderom“.
– Hat ti „Njuši“ hot mas proht ina schönen goldenen Schachtel … mitsamt einem
– A, zato si toliko našminkana …
šeini guldani Šohtl … mit comst an „Gotti-Puder“.
Hoćeš, jelda, opet osvajati u kaza-
„Koti-pudar“.
– Ha, darum bist du so aufgeschminkt … lištu?
– Ha tarum pist tu sou aufkšminkt willst wieder eine Eroberung machen im
– Pa da … ne vidiš li da imam
… vilst vida kel? – „an“ arobarung Theater gell?
ovdje buket cvijeća za svog Nerata.
mohn im Diata?
– Aber ja … siehst du nicht? Da habe ich einen Danas ćemo bacati cvijeće nakon
– Pa da … sigst’ net to hobih a Buket Blumenstrauß für meinen Nerat. Heute werden drugog čina. Minka, moraš pljeskati
Pluman fia main Nerat. Hajte veama wir Blumen schmeißen nach dem zweiten Akt. iz sve snage.
šmaisn Pluman noh’n drugi čin. Minka, du musst doch klatschen aus aller Kraft.
– A kako ću ući, Lujza?
Minka, must klačn, bogarati, vos Kroft
– Ha, wie werde ich reinkomen, Luisi?
host. – Pa daj Cajslovici dva dinara … I
– Gib nun der Zeisl zwei Dinar … Du siehst, mene je, vidiš, puštala baba na
– Ha, vi ver’ih harajn kuman Lujzi
Die essekerische Sprechart —I. BAND  Esekerski govor — I. SVEZAK 23

…? dass mich die Schabracke … von der anderen galeriju … na mala vrata … s one
Seite … bei der „mala vrata“ (,Nebeneingang‘) druge strane.
– Pa kip ta Cajslin cva dinči … sigst
auch schon mukte raufgelassen hat.
tas mih ti „Čabrakn“ … funda – Znaš što, Lujza, dolazim odmah
ondarigi Saitn … pajda mala vrata hot – Weißt du, ich werde gleich kommen, Luisi … idem se skockati u novu haljinu.
a šun mukte rauflosn. … ich gehe mich auch adjustieren in mein neues
– Da svakako dođeš na „Madame
Gewand.
– Vast ih vea klaih kuman Lujzi …, Pampatur“.
ih ke mih a ađastian in main nagas – Dass du bestimmt kommst auf die „Madame
Kvond. Pompadur“! Na galeriji
– Tas·tu beštim kumst af ta „Mada- Auf der Galerie – Au, što si lijepa … sveca ti
me Pampatur“. gadnoga, Lujza!
– Au, bist du schön … sveca ti gadnoga! („ich
[f.] deinen Engel, du Ekel!“: ,sieh mal, guck!‘), – Ha, mora li samo „Pampadurka“
Auf der Galerie
Luisi! biti dotjerana? Zar netko kao mi ne
– Au, pist tu šein … sveca ti smije ništa staviti na sebe? De,
– Ha, muss nur die „Pompadour“ hergerichtet
gadnoga, Lujzi! pustite me na moje mjesto … mak-
sein? Darf unsereins nix auf sich schmieren?
nite se.
– Ha, mus nua ti „Pampadurka“ Alsdann lassen Sie mich auf meinen Platz …
heakriht sain? Teaf unsa ans niks af jetzt schieben Sie. – Kakva je to opet galama?
sih šmian? Alstan losnc mih af main
– Was ist das schon wieder für ein Krawall? – Pa vidite, gospođo Caisl … lok-
Ploc … jecat šibm’s inan.
nasta droca mi opet zauzela mjesto.
– Schauen Sie doch, Frau Zeisl … die lockige
– Vos is’to šun vida fia Kraval?
Muschi hat schon wieder meinen Sitz besetzt. – Ostavi je … dođi k meni … malo
– Pa šauns, Frau Caisl … te kšeglte ćemo se stisnuti, Lujza.
– Lass sie stehen … komm her zu mir … wir
Muš hot šun vida main Sic basect.
werden ein bissl zusammenrücken, Luisi. – Pa dobro, pomakni se.
– Los si šten … kum hea cu mia …
– Na gut, rück mal. – Što je, Lujza … jeste li nešto
veama sih a pisl com’rukn Lujzi.
aranžirale za danas?
– Was ist, Luisi … habt ihr was arrangiert für
– Pa dobro, ruk tih.
heute? – Kako da nismo … danas će pljuš-
– Vos is Lujzi … hopc vos aranžmiat tati cvijeće. Ja i Kati smo predale
– Ob wir nicht haben … heute wird es Blumen
fia haite? velik buket … sve sam jorgovan …
regnen. Ich und Kathi haben ein großes Bukett
dolje u garderobi …
– Obma net hom … hajt veac reignan … von lauter Holler … runter in der Garderobe
fum Pluman. Ih unti Kati hom a übergeben … – Inače ništa drugo?
grousas Buket … fum lauda Hular …
– Sonst nix? – Znate, gospođo Rezi, po Njušinoj
runda in da Gardarub ibageibm…
… će narudžbi slastičar poslati
– Wissen Sie, Frau Resi, die Njuschi … hat eine
veliku doboš-tortu za Pampadurku.
24 Lujo Plein

– Sunst niks? große Doboschtorte vom Zuckerbäcker für die Bit će predana na pozornici. Posu-
Pompadour … schicken lassen. Die wird auf der dite mi pičen vaš operni dalekozor
– Visns Frau Rezi ti Njuši … hoda
Bühne übergeben. Leihen Sie mir bittschön … a vi izvolite paketić miješanih
grousi Douboštuatn fum Cukapeika
Ihren Operngucker … da haben Sie ein Packerl dropsova …
fia da Pampadurka … šikn losn. Te
gemischte Rops …
vead afta pozornica ibageibm. Pičen – Jeste li čuli, Lujza, kako je Milić-
laihn’s ma inaran Opaguka … to homs – Haben Sie gehört, Luisi, wie die Militschin ka lijepo pjevala Travijatu u petak
a Bakl kmišti Robs’drobs Cuka … am Freitag die Traviata … schön gesungen hat? …?
– Hom’s keat Lujzi, vi’ tas ti Miličin – Gehen Sie, hören Sie auf … die zwitschert – Ma idite, prestanite … ta cvrkuće
am Fraitog ti Draviata … šein ksungan wie ein Sperling … das wäre eine Rolle … für ko vrabac … To bi bila uloga …
hot? die Michlische nur. samo za Mihlićku.
– Kengans, heans auf … ti cvičat via – Na, dann hören Sie sich einmal die Rudan in – Poslušajte samo Rudanovu u
Đivi … tes vea a Rule … fia da Mihliše „Samson und Dalila“ an … das ist eine Stimme! „Samsonu i Dalili“ … To je glas!
nua.
– Was, eine Stimme? Das ist ein Organ … – Što, glas? To je organ … Kad ona
– Hat’ to hean’s amol ti Roudan in’ wenn die singt, dann glaubst du … dass es pjeva, misliš … da grmi.
„Samzi i Dalila“ on … tos isa Štim! donnern tut.
– A kako vam se sviđa Pejako-
– Vos a Štim? Tos is a Urgan … von – Und was halten Sie von der Pejakovitschin? vićka?
ti singt to klaupst … tas as dunan tut.
– Die gackert wie eine Blechrein. – Ta grakće ko limena šerpa.
– Pa vos holtn·s fun da Beakovičin?
– Aber hören Sie auf … das lass ich nicht – De prestanite … ne dopuštam da
– Te gagat via pleihani Rajnl. sagen … weil die hat einen Humor … wie bald se tako govori … jer ona ima humora
keine andere vom Theater. … kao skoro nijedna druga u
– Oba heanc auf … tos los ih nit sogn
kazalištu.
… val ti hot a Homuar … vi polt ka – Die hat ja ein gespritztes Temperament. Die,
ondari fum Diata. was die Ševa mala (,Kleine Lerche’) spielt – die – Ta je otkačena. Ona što glumi
singt schön. Malu ševu … lijepo pjeva.
– Te hot jo sou a kšprictas Temba-
rament. Te, vos ti „Ševa mala“ špilt … – Was, die mit ihrer großen Gosche? Wenn sie – Što, ona s velikim ustima? Kad
te singt šein. das Maul aufmacht, glaubst du, dass sie ein otvori labrnju, misliš da će progutati
Rahmbrot schluckt. cijeli sendvič.
– Vos, tei mit tearara grousi Koušn?
Vens te laburde aufmoht, klaupst, tas – Na … Sie haben einen Geschmack? – E … vi mi imate ukusa?
a Ramprout šlukt.
– Und Sie erst mit Ihrem Nerat … der meckert – A tek vi s vašim Neratom … Taj
– No … se hom a gušta? ja wie ein geschlachtetes Kalb. muče ko zaklano tele.
– No pa se eašt mit inaran Nerat … – Sie haben einen Dunst … was ein Operetten- – Vi mi znate … što je to operetni
Die essekerische Sprechart —I. BAND  Esekerski govor — I. SVEZAK 25

tea mekat jo via k’šlohts Kalbl. Tenor ist. tenor.


– Sei homa dunst … vos a Oparetn- – Da warst du noch … meine liebe Luisi … in – Ti se, draga moja Lujza, još nisi
Tenur is! Abrahams Schnaps-Sackel, wie ich ins Theater bila ni rodila kad sam ja išla u
gegangen bin. kazalište.
– To voast tu nouh … main liba Lujzi
… im Abrahams šnops-sakl, vi ih ins – Gehen Sie, streiten Sie nicht immer … – De prestanite se stalno prepirati
Diata kongan pin. kaufen Sie lieben einen Kolatschen. … kupite radije kolače.
– Kengans, štalians net ima … – Na, ruf den jüdischen Zuckerbäcker. – Hajde, pozovi Židova slastičara.
kaufns lliba a kolačn.
– Tessék … ittvan (,hier bitte‘), meine Herr- – Tessék … ittvan (,evo izvolite!‘),
– Hajde ruf ten činks Cukapeka. schaften! dame moje.
– Tešik … itvon, majni Heašoftn. – Haben Sie frische Kolatschen? – Imate li svježih kolača?
– Homs friši kolačn? – Deine Mutter bäckt Kolatschen … ich habe – Tvoja majka peče kolače … ja
nur Mehlspeisen. imam samo melšpajz.
– Tain Muta poht kolačn … ih habe
nur Melšpaisn. – Na, schicken Sie her … zwei dicke – Hajde, dajte amo … dvije debele
Schaumrollen … mit viel Schaum … šaumrole … s mnogo šauma …
– Hajde šikns hea … cva tri Šamrolo
… mit fil Šam. – Zahlen! … zahlen! … Das Geld her … sonst – Plati … plati … novce na sunce …
nix? Inače ništa više?
– Coln … coln … novce na sunce …
sunst niks? – Eine Grammelpogatsche … haben Sie? – Jednu pogačicu s čvarcima …
imate li?
– An Gramlpogačl … homs? – Ja, so eine … wollen Sie nicht?
– Da … Nećete li ovakvu?
– Jo, sanare … vulnsn net. – Pst … still … Ruhe … stad! Es hat der letzte
Akt angefangen. – Pst … mir … Ruhe (,mir‘)… stad
– Pst … mir… rua … štat! As hot ta
(,mir‘)! Počeo je zadnji čin.
zadnji čin onkfongn.


26 Lujo Plein

Sonntag auf Dem „Pampas“– Sonntag auf dem „Pampas“ – Drau- Nedjelja na „Pampasu“ – drav-
Drau-Sandhügel Sandhügel skom pješčanom brežuljku

– Pepoš … kum, kema sih „brustn“. P


– eposch ... komm, gehen wir uns „brus- – Pepoš … dođi, hajdmo se rvati.
ten“(,ringen’).
– Hajd Cigo kum … hak’harain. – Hajde, Cigo … navali!
– Geh, Zigo, komm ... „hack herein“ (,greif
– Aha … ligst šun, Pepoš … voat, – Aha, … leći ćeš, Pepoše, … čekaj
an!‘).
klaih veast tih misn predati. – odmah ćeš se morati predati.
– Aha ... du liegst schon, Peposch ... warte,
– Šauc’ hea … dečki … te cva Kripln – Gledajte … dečki … dva se
gleich wirst du kapitulieren müssen.
vuln „brust’n“. bogalja žele rvati.
– Schaut her ... Jungs ... die zwei Krüppel
– Tajna mujda konst sogn Kripl … tu – Reci svojoj majci da je bogalj …
wollen „brusten“.
rouda cinouba. Kevek … majku ti … riđane jedan. Makni se, majku ti …
moh’ti net as’a „Harta“. – Deiner Mutter kannst du sagen Krüppel ... ne pravi se snagatorom.
du roter Zinnober. Geh weg ... majku ti („ich [f.]
– No’ven ihta ani šlap … veast – E, ako ti pljusnem jednu …
deine Mutter!“: ,hol dich der Teufel!) ... mach
klaubm as hot aink’šlogn. pomislit ćeš da te grom pogodio.
dich nicht als ein „Harter“.
– Boga ti šokačkog … fun’tia veama – Boga ti šokačkog … tebe ćemo se
– Na, wenn ich dir eine schlappe ... wirst du
nouha špundi hobm – von’ih tih paj još bojati! Ako te ščepam za gušu …
glauben, es hat eingeschlagen.
da Guagl onpok … mater ti tvoju mater ti tvoju pecarošku … bit će ti
pecarošku … kipc muaring a Lajht. – Boga ti šokačkog („ich [f.] deinen Schokazen- sutra sahrana!
– Tu … Prouli megast jemont šmian? gott!“: ,Geh zum Teufel, du Schokaz!‘) ... Von – Ti bi, proleteru, nekog tukao? De,
Voš hea amol. dir werden wir noch Spundi haben. Wenn ich udri!
dich bei der Gurgel anpacke ... mater ti tvoju
– Vos tuc’ aih to šun vida kepln? – Što se tu već opet svađate? Do-
pecarošku („ich [f.] deine Anglermutter!“) ...
Kumc, kema … liba ti Mušn hekln. đite, hajdmo radije … zezati faćka-
gibt es morgen eine Leicht.
lice.
– Ha … vu san ten te drolje hait?
– Du ... Proli, möchtest jemand schmieren?
– Ha ... a gdje su to danas drolje?
– Sikst net tuatn … pajda Vosamil. Wasch her einmal.
– Ne vidiš li? Tamo ... kod vode-
– Aha tuatn … cigns sa sih krot aus – Was tut ihr euch da schon wieder köppeln?
nice.
bogarati. Kommt, gehen wir lieber die Muschen häckeln.
– Aha, tamo se bogati... upravo
– Ajde … zua’ma, dečki, hin. – Ha ... wo sind denn die Huren heute?
svlače.
– Šau rihtig … tos is’jo ti „Korbačeva – Siehst du nicht? Dort ... bei der Wasser-
– Ajde ... požurimo, dečki, tamo.
Manda“, ton ti „Liza Pekmezova“. mühle.
Die essekerische Sprechart —I. BAND  Esekerski govor — I. SVEZAK 27

– Tos santa lauda „Škofarice”. – Aha, dort ... ziehen sie sich bogati (,Donner- – Gle, stvarno ... pa ono je
wetter’) grad aus. Korbačeva Manda, pa Liza Pekme-
– Kilenc … Martin, tos santa Korzo-
zova.
voncn. – Na, zurren wir, Jungs, hin.
– To su ti sve same faćkalice.
– Brus kume … tos santa sou ehti – Schau richtig ... das ist ja die „Korbatschewa
„Strond’s pom’sstrandl“. Manda“, dann die „Lisa Pekmesova“. – Kilenc, Martin (,vraga’) ... to su ti
one što štraftaju na Korzu.
– Šauc hea to kumt … a ti „Šokac – Das sind dir lauter „Huren“.
Reza“ mit an Ajsnbona … fun da – Brus, kume! ... To su ti one prave
– „Kilenc, Martin“ (,Pustekuchen!’), das sind
Arariše Bon. faćkalice na plaži.
dir Korsowanzen.
– Pa vea is seli ondarigi tuatn pam – Pogledajte, eno dolazi ... i Šokica
– „Brus, kume“ (, aber nein!’ ... Das sind dir so
Neptum … onklant onda plonkn? Reza s nekim željezničarom ... što
echte „Strandesbamsstrandl“ (,Strandhuren’).
radi na državnoj željeznici.
– Ha … te kenct net, te fečka madora
– Schaut her, da kommt ... auch die „Schokaz
… asta „Vila Amanda“? – A tko je ona druga? Tamo kod
Resi“ mit einem Eisenbahner ... von der
Neptuna ... naslonjena na tarabu.
– Šij net … obi si net ken … tos is’jo ärarischen Bahn“.
te aufgubarijte „Pučpuruć“ … vos mit – A, ... ne poznaješ je, staru fufu ...
– Wer ist denn die andere? Dort beim Neptun
tem Lojči harumšlanglt. iz Vile Amande?
... angelehnt an die Planke?
– No jo, heast … tea Lojči hoda gusta – Vraga … kako je ne bih znao ...
– Ha ... die kennst du nicht, die alte Hure ...
… tos is’jo a fašoubana … Štrousok. Pa to ti je našminkana „Pućpurićka“
aus der „Villa Amanda“?.
... što hoda s Lojčikom.
– No … heast Miško … šena isi šun
– Schier nicht (,aber doch’) ... ob ich sie nicht
als ti Korbačeva Manda … mit iara – E, da, čuj ... Lojčika baš ima gušta
kenne ... Das ist ja die aufgeschminkte „Putsch-
šelvekatas o’šlouh. ... ta ti je pohabana ... slamarica.
purutsch“ ... was mit dem Loitschi „herum-
– No unt ti Liza Pekmezova manst is schlangelt“ (,herumschlendert’). – Ma ne ... čuj, Miško, ... ona je ipak
šein? Tes is toh … rin’augat … a kfris ljepša od Korbačeve Mande ... s
– Na, ja, hörst ... der Loitschi hat einen Gusto
hots via „Sunanpluman“. izobličenom guzicom.
... das ist ja ein verschobener ... Strohsack.
– To host reht Moca te hot a k’štel … – E, misliš li da je Liza Pekmezova
– Na ... hörst du, Mischi ... schöner ist sie
via faprouhani Šaiptrugl. Gestan … lijepa? Njoj stalno suze oči ... a lice joj
schon als die Korbatschewa Manda ... mit ihrem
hot si pam „Roudn hut“ min Lujzi an je okruglo ko pun mjesec.
schelweankertem Arschloch.
Ritfalama tango getonct. Ton hom ti
– U pravu si, Moco, tijelo joj je ko
„Safmlendarinan“ k’štaliat unt fatročt. – Na, und die Lisa Pekmesova, meinst du, ist
iskrivljene tačke! Jučer je ... u
Ani sul ksogt hobm … si is cu noubliš schön? Die ist doch rinnäugig ... ein Gfries hat
Crvenom šeširu plesala s Lujzom ret-
unt afek’tiat. Ti ondari … hot k’sogt sie wie eine „Sonnenblume“.
falački tango. Onda su ih „sapu-
tos hot’ci fun ira Muta … tos voa an
– Da hast du recht, Motzi, die hat ein Gstell ... narke“ (= Retfalčanke) kritizirale i
28 Lujo Plein

„Pezevenka“. wie eine verbrochene Schubkarre. Gestern hat ogovarale. Neka je navodno rekla …
sie beim „Roten Hut“ mit Luisi einen Riedfalaer da je Liza previše nobl i da afektira.
Tango getanzt. Dann haben die „Seifenlände- A neka druga … je rekla da to ima
* rinnen“ stalliert und vertratscht. Eine soll gesagt od svoje majke … ta je bila peze-
haben: ... Sie ist zu nobel und afektiert. Die venka.
andere ... hat gesagt: Das hat sie von ihrer
– Vos štaliac iar … Fakina? Šun vida Mutter ... das war eine „Pezevenka“ (,Kupp-
iba uns. lerin’). *
– Val’ma … olas’trahont visn fun
aih.
* – Što je … fakini? Opet nam se
– A’treik mit Rais … vas’c iar fun rugate.
uns.
– Zato što svašta znamo o vama.
– Was stalliert ihr ... Strolche? Schon wieder
– Aha … kel’jo … an Montl hoda ta
über uns. – A, vraga znate … o nama.
aufprat … tuatn pam Johanes … hoda
tas kmoht … Tarum ista klane so – Weil wir ... alles Mögliche wissen von euch. – Aha, … jelda ti … prostro mantil
hailig? … Učinio je to tamo kod Ivana … Je
– Einen Dreck mit Reis ... wisst ihr von uns.
li zato mala takva svetica?
– Au … majčinu ti fakinsku vea hota
– Aha ... gell ja ... einen Mantel hat er dir
tos facelt? – Au … majčinu ti fakinsku, tko ti
aufgebreitet ... dort beim Johannes ... hat er das
je to ispričao?
– Ha’vea? pa tea … tas’ta an Safm … gemacht ... Darum ist die Kleine so heilig?
fašprouhn hot. – Ha, tko? Pa onaj … što ti je …
– Au ..., majčinu ti fakinsku („ich [f.] deine
obećao sapun.
– Oca mu bečarskog … a sou a Mutter, du Strolch!“: ,zum Teufel mit dir, du
k’filidrijta Lakl … pa nidamol hoda ti Strolch!’), wer hat dir das erzählt? – Oca mu bećarskog … tako pre-
Safm proht … tem Gauna vea ih ma preden prostak … uopće nije donio
– Ha, wer? Der ja ... der dir eine Seife ...
miakn oba. sapun … Upamtit ću dobro tog
versprochen hat.
mangupa.
– Kema fun’to … k’špiact nit ten
– Oca mu bećarskog (ich [f.] seinen Strolch-
geruh dečki? – Hajdmo odavde … ne osjećate li
vater!) ... ein, so ein filutierter Lackel ... nicht
smrad, dečki?
– Au … to’ista a „Šandi“ … kumc einmal hat er ja die Seife gebracht ... Den
kema fun’to. Gauner werde ich mir aber merken. – Au … tamo vam je „šandi“
(,žandar’)… dođite, hajdmo odavde.
– Pa’ ta Koači … is nain’kštign in a – Gehen wir von da ... Spürt ihr nicht den
gonci plačean. Geruch, Jungs? – Pa Karči je … stao u balegu.
– Hajde dečki špilma nukl. – Au ... da ist dir ein „Schandi“(,Gendarm’) ... – Hajde, dečki, igrajmo se „nukl“!
Die essekerische Sprechart —I. BAND  Esekerski govor — I. SVEZAK 29

– Ih šau ta am „Pukl“. kommt, gehen wir von da. – Gledam ti u „pukl“ (,leđa‘).
– Aha … to kumt ta limunadaš. – Der Kartschi ... ist ja hineingestiegen in einen – Aha, eno dolazi limunadaš
ganzen Kothaufen.
– Hajde šik hea za dinči limunadi. – Hajde daj amo za dinar limuna-
– Geht, Jungs, spielen wir Nuckel. du.
– Alstan k’šeata col … ani.
– Ich schaue dir auf den „Buckel“. – De, gedžo, plati … jednu.
– Jo, šot, to host fun maini a pisl.
– Aha ... da kommt der Limonadeverkäufer. – A ne, evo ti malo od moje.
– Prauh nit fun tain Klos … tasih epa
žvale krig. – Geh, schick her für einen Dinar Limonade. – Ne treba mi iz tvoje čaše … pa
neću da dobijem žvale.
– Vea colt fun aih Gavalijn? – Alsdann, Gscherter, zahl ... eine!
– Tko će od vas kavalira platiti?
– Ta … cola is k’štuabm … kumans – Aber nein! Da hast du von meiner ein bissl.
muagn. – Platiša je … mutra, dođite sutra.
– Brauche ich nicht von deinem Glas ... dass
– Dečki … dečki to kumt ta „Hrvat“ ich eh žvale (,Mundwinkelentzündung’) kriege. – Dečki … dečki, eno na Dravi
af’ta Drau mit cva grousi Šlepa dolazi „Hrvat“ s prikačena dva
– Wer zahlt von euch Kavalieren?
onkengt. velika šlepera.
– Der Zahler ist gestorben ... kommen Sie
– Zuama … „dekati“. – Brzo … na kupanje!
morgen.
– Hajde … kema dekat in di grousi – Hajde … kupajmo se u velikim
– Jungs ... Jungs, da kommt die „Hrvat“ auf
Velan. valovima.
der Drau mit zwei großen Schleppern ange-
– Hak’harain … Pepoš … Cigo … hängt. – Juriš … Pepoš … Cigo … Lojči …
Lojči … Liza … Manda … Feači … Lizo … Mando … Ferči … Moco …
– Zurren wir baden.
Moca … Riči. Riči.
– Gehts ... gehen wir baden in den großen
Wellen.
– „Hack herein“ (,los!‘) ... Peposch ... Zigo ...
Loitschi ... Lisa ... Manda ... Fertschi ... Motzi ...
Ritschi.

_________________

Vila Amanda: Pöbelansiedlung/naselje prostoga puka. — V. P.


30 Lujo Plein

Knaben tratschen so manches Knaben tratschen so manches Dječaci svašta brbljaju

– Miši … kum af „Šangaj“ … Bur- – Mischi ... komm auf „Schangei“ ... Buren und – Mišika ... dođi u „Šangaj“ ... da
Engles špiln. Engländer spielen. se igramo Buri i Englezi.
– Na kum liba runda afta Hat – Na, komm lieber runter auf dem Karussell – Ne, dođi radije ti dolje da se
hučnan. hutschen. vozimo na ringišpilu.
– Oba … as is’jo kani net. – Aber ... es ist ja keins da. – Pa ... tu nema nijednog.
– Cajt gestan … isa naigi kuman asta – Grad gestren ... ist ein neues gekommen aus – Baš jučer ... je došao jedan novi
Untaštod. der Unterstadt. iz Donjega grada.
– A’ seliri … is kuman … pa af – Ah, jenes ... ist gekommen! ... Darauf bin ich ja – A, onaj ... je došao! ... Pa na
tea’riga pin ih šun kučt. schon gehutscht. njemu sam se već vozio.
– Pa hat von voast tu hučn? – Wann warst du denn hutschen? – A kad si se to vozio?
– Hat seli mol … vi Moak voa … in – Jenes Mal ja ... wie Markt war ... in der – Pa onaj put ... kad je bio vašar ...
da Untaštod … to hot mih maina Unterstadt; da hat mich meiner Hausfrau ihre u Donjem gradu ... Onda me
Hausfrau ira Touhta … mitk’numan. Tochter ... mitgenommen. povela ćerka moje gazdarice.
– Vea is tes? – Wer ist das? – Tko je ta?
– Pa ti frajla Julka. – Die Fräulein Julka. – Pa frajla Julka.
– Vos host krigt fira Moakštikl fun – Was hast du gekriegt für ein Marktstück von – Kakvu si vašarsku dranguliju
ira? ihr? dobio od nje?
– Hat a grousas lepceldanas Rous. – Ein großes Lebzelten-Ross. – Velikog licitarskog konja.
– Pa fun vu hot ti … sou fil „Mari“? – Von wo hat sie denn so viel „Marie“? – A odakle joj ... toliko love?
– Te hota olas’trahont fira Mous … – Die hat dir allerlei Moos ... ungarisches ... – Ona ti ima svakakav novac ...
ingarišas … amerikanišas … lauta amerikanisches ... lauter blaue Flecke (,Zehner‘). mađarski ... američki ... sve same
blaue Fleikn. Sikstas … hait hobi a an Siehst du’s ... heute habe ich auch einen Fleck ... plave desetače. Vidiš... i danas mi
Fleik … k’špendiat fun ira pekuman spendiert von ihr bekommen ... weil ich bin in der je poklonila banku ... jer sam bio u
… val ih pin inda Apateikn kvesn. Apotheke gewesen. ljekarni.
– Hat, vos host iara kult? – Was hast du denn ihr geholt? – A što si joj donio?
– As voa af an Ceidl k’štondn sou’ vi – Es war auf einem Zettel gestanden so wie et- – Na jednoj je cedulji pisalo nešto
etvos fun farign „Husarn” … tapaj hoc was von fahrigen „(Hemd)husaren“ ... dabei hat tako kao od napasnih buha ... uz to
Die essekerische Sprechart —I. BAND  Esekerski govor — I. SVEZAK 31

soa k’šamišn Geruh kobt. es so einen sonderbaren Geruch gehabt. je čudno mirisalo.
– Hat vos hot si fia Pešeftigunk … – Was hat sie denn für eine Beschäftigung ... – A čime se ona bavi ... što radi?
vos bagat si? was tut sie?
– Mojoj sestri je rekla: ... „Nisam
– Maina Šveista hot‘si ksogt … – Meiner Schwester hat sie gesagt ... : „Vielleicht luda da idem šljakati ... Odem na
„Filaiht pin ih pleid unt vea bagan ken bin ich blöd und werde baggern (,arbeiten’) štraftu i dobijem sto dinara.“
… ih’ke am k’šeft unt krig hundat gehen ... ich gehe ins Geschäft und kriege hundert Uvečer ti je ... znaš ... uvijek jako
dinar.“ Vastas … afta Noht isi ima Dinar.“ Weißt du ... am Abend ist sie immer našminkana, a na korzu šparta ... s
štoak aufgubarijt un am Korso tuci’ta stark aufgeschminkt und auf dem Korso tut sie još jednom fufom iz „Vile Aman-
rumčakandan … mit noh sou anara dir rumlaufen ... mit noch so einer Musch ... aus de“ (naselje prostoga puka). Obje
„Muš“ … asta „Vila Amanda“. Ole der „Villa Amanda“ (Pöbelansiedlung). Alle zwei koketiraju ... s pridošlim kicošima.
cva tun kokatian … mit di cukrastn … tun kokettieren ... mit den zugereisten ...
– Ne laži, prestani ...
šimi dečkes. Modegecken.
– Boga mi ... sunca mi, kad ti ka-
– Ke hea auf … – Geh, hör auf ...
žem. Moj stariji brat mi je pričao ...
– Bogami … sunce mi von i ta sog. – Ich schwör’s bei Gott ... bei der Sonne ... wenn da je tu nedavno, bogati, bila pijana
Mia hot main grousa pruda facelt … ich dir sage. Mir hat mein großer Bruder erzählt u „Grandu“, da je plesala čarlston s
tasi to unlengst im „Grandi“ bogarati ... dass sie da unlängst im „Grandi“, bogarati (,sie nekim pridošlim Talijanom — i da
onkšikat voa. Tas an „čarlston“ tonct mal, guck’), angeschickert war. Dass sie einen joj je cipela s noge odletjela ... do
hot mit an cukrast’n Taljena — untas „Charleston“ getanzt hat mit einem zugereisten džezbendista ... a boce šampanjca
ira ta Šuh fun Haks’n … pis cudi Italiener — und dass ihr der Schuh von der Haxe su praštale redom ... jedna za
Časbandist’n k’flogn is … Oba redom ... bis zu den Jazzbandisten geflogen ist ... und der drugom. Pjevala je sve u šesnaest
an Šambusflošn … noh ta ondarigi Reihe nach hat eine Schampusflasche ... nach der „Ništa me ne boli“. Mojoj majci je...
kroht hot. Ksungan hoci u šesnajst anderen gekracht. Gesungen hat sie aus allen babica ... pričala svašta o njoj ... Ti
„Ništa me ne boli“. Meina Muta hot Kräften „Ništa me ne boli“ (,Nichts tut mir weh‘). bi se začudio, npr. ... što joj je taj
facelt … ti Hebamin … fašidani sohn Meiner Mutter hat erzählt ... die Hebamme ... posao donio ... krzneni zimski
iba ira … to meih’st tih čudalni, cu verschiedene Sachen über sie ... Da würdest du kaput. Već sam ti ga ... znaš ...
Beišpil … tas tes kšeft hot iar an dich wundern z. B. ... dass das Geschäft ihr einen nosio vešerki u Ulici divljega
pelcanan Vintamontl … aintrogn. Wintermantel aus Pelz ... eingetragen (hat). čovjeka (= Ulica Hrvatske Republi-
Vast’ ten … hobi ta šun trogn cuda Weißt du, den ... hab ich dir schon getragen zu ke)... da ga ... proda ... založi. Na
Vešarin in da Vildimongosn … der Wäscherin in der Wilder-Mann-Gasse ... ver- jednoj sam ti crvenoj cedulji dobio
fačepan … ainlagn. Hopta af’an roudn schepern ... einlegen. Ich hab dir auf einem roten hiljadarku. Ruža se silno obrado-
Cedl an longk’šnidanan krigt. Te Ruža Zettel einen „Langgeschnittenen“ (,Tausender‘) vala ... kad sam joj donio lovu ... Ja
hot’ ta a frait kopt … vi ih ira ti Mous gekriegt. Die Rosi hat dir eine Freude gehabt ... sam ti dobio banku i štamplicu ko
proht hop … Ih hop’ta an Fleik krigt wie ich ihr das Moos gebracht habe ... Ich hab dir šećer slatke rakije.
unt a štampl cukasisn Šnops. einen Zehner gekriegt und ein Stamperl
– Hajde kupi brzo ... za dva
32 Lujo Plein

– Hajde kauf šnel … uma Bugl zuckersüßen Shnaps. dinara pečeno kestenje, a od alvara
prodani Marouni un to fum alvađira ... alvu. Hajde požuri ... eno već
– Geh, kauf schnell ... für zwei Dinar gebratene
… an alva. dolazi tramvaj ... Idemo do Svetog
Maronen und vom Halwaverkäufer ... ein Halwa.
Roka.
– Hajde. Šnel … to kumt šun ti Geh schnell ... da kommt schon die Trambahn ...
Trambulini … foama pis’am hailign Fahren wir bis zum Heiligen Rochus. – Bolje da odemo do Sapunarije
Rokus. (= Retfale) ... vozit ćemo se neko-
– Fahren wir lieber bis zum Seifenland ... wir
liko puta.
– Foama liba pis am Safmlond … werden ein paar Mal schaukeln.
veama poa’mol ljuljati. – Hajde! ... Idemo u Šarengrad.
– Na, los! ... „Hack herein“ (,ab‘) ins Šarengrad!
– Hajde … Hak’arain im Šaren grad.
______________________
„Husar“: „Hemdhusar“ (altwien./starobečki: Hemad-husar) ,Floh‘/,buha‘. Vgl./Usp. Schuster/Schikola: Das alte Wienerisch. Wien 1996: 59. — V. P.
Safmlond: Seifenland ( weil dort ein Seifenbetrieb war) = Retfala, Stadtteil, früher Vorort von Osijek) / „Sapunarija“ (jer se tamo nalazio pogon za
proizvodnju sapuna) = Retfala (dio Osijeka, ranije predgrađe). — V. P.
Šarengrad: Wirtshaus/gostionioca. — V. P.

Das Platzgespräch der Frau „Beti“ Das Platzgespräch der Frau Betti Gospođe Beti i Kati razgovaraju
und „Kati“ und Kathi odlazeći na tržnicu

– H a, voatn·s, Frau Kati … kema – H a, warten Sie, Frau Kathi ... gehen wir – D e pričekajte, gospođo Kati ...
cusoman am Ploc … Hat, inan hobi zusammen auf den Platz ... Ich habe Sie nun hajdmo zajedno na tržnicu ... E,
šun a gonci Evigkajt net ksegn … vu eine ganze Ewigkeit nicht gesehen ... wo stecken nisam vas vidjela čitavu vječnost ...
štekn’s ten? Sie denn? Pa gdje ste?
– Pa, mit teara famaladajte vošaraj … – Mit dieser vermaledeiten Wascherei ... plagt – Ma mučim se ... s tim prokletim
plogt ma sih harum. Visn’s … voma man sich ja herum. Wissen Sie ... wenn man so vešerajem. Znate ... kad ih imate
sou seksi panononda hot … kumt ma sechs beieinander hat ... kommt man keinesfalls šestero skupa ... nikad da završite s
ni za boga fum Flek … ima hodma vos vom Fleck ... immer hat man was zu reiben und poslom ... stalno morate što trljati i
Die essekerische Sprechart —I. BAND  Esekerski govor — I. SVEZAK 33

cu rajbm unt ripln … tas am šun tas zu ribbeln ... dass einam schon das ganze Leben trljati ... da čovjeku zagorča već cijeli
gonci Lebm ladih viat. leidig wird. život.
– Ta kens, vos vulns … ih hop’jo a – Gehen Sie, was wollen Sie ... ich habe ja auch – De, nemojte, što ćete ... I ja imam
fimve unt lamantia net a sou vi se. Ma fünf und lamentiere nicht so wie Sie. Man muss petero, pa ne lamentiram kao vi.
mus sih nua, moja draga, helfm visn. sich nur, meine Liebe, zu helfen wissen. Morate, draga moja, znati sebi po-
moći.
– Ha, vos … konih mea als vošn, oba – Ha, was ... kann ich mehr als waschen? Aber
vons net vil sauba vean? Visn’s, Frau wenn es nicht sauber werden will. Wissen Sie, – A što ... mogu više nego prati? Ali
Beti … hait voa a „Cirkus“ in main Frau Betti ... heute war ein „Zirkus“ in meinem kad se ne da čisto oprati. Znate,
Haus mit maini Kinda … vegn teara Haus mit meinen Kindern ... wegen dieser gospođo Beti ... danas je bio „cirkus“
vošaraj … maini Madln vuln ta vais Wascherei ... meine Mädel wollen dir weiß u kući s mojom djecom ... zbog tog
ken jecat cum „Fromlajhtnom“ am gehen jetzt zum Fronleichnam in der Prozes- vešeraja ... Moje cure žele biti u
„Umgong“. To hobi vuln ti furigjoa- sion. Da habe ich die vorjährigen Kleider bijelom u procesiji na Tijelovo, pa
rigi Klada vošn unt te homta ni za waschen wollen, und die haben dir „ni za boga“ sam htjela oprati prošlogodišnje ha-
Boga vuln rajn vean. To homa a gonci (,keinesfalls’) rein werden wollen. Da haben wir ljine, a one ni za boga da se očiste.
„Ramuri“ kopt … sou hobi gadoht: do eine ganze Ramasuri gehabt ... so habe ich Onda smo imali cijeli rusvaj ... pa
vraga mit ten cajg … Kaufst vos gedacht: Zum Teufel mit dem Zeug ... du kaufst sam pomislila: dovraga s tim prnjem
naigas … als tas’ta ti „Procn“ vund lieber was Neues ... als dass du dir die Pratzen ... kupi radije što novo ... nego da si
rajbst. wund reibst. ranjaviš ruke.
– Sengan’s … vi se fašvendariš san – Sehen Sie ... wie Sie verschwenderisch sind – Vidite ... kako ste rasipni ... jer ne
… vals net vošn kenan. Klaubm’s, tas ... weil Sie nicht waschen können. Glauben Sie, znate prati. Mislite li da se nova
naigi Klad viat net šmiarig? das neue Kleid wird nicht schmierig? haljina neće zamazati?
– Pa ih sig, tas se, Frau Beti, so sauba – Ich sehe ja, dass Sie, Frau Betti, so sauber, – Ma vidim, gospođo Beti, kako vi i
rajn toheaken … mit comst inari rein dahergehen ... mitsamt ihren Mädeln. Täten vaša djeca hodate u čistom, opra-
Madls. Tedatn’s ma pičen net farodn Sie mir bitte nicht verraten ... wie Sie waschen? nom. Ne biste li mi, molim vas
… vi ta se vošn? lijepo, odali ... kako perete?
– Na, hören Sie, von Herzen gern ... sag ich es
– No, hean’s, fum Hearcn gean … Ihnen. Haben Sie denn nicht gehört von dem – Pa čujte, reći ću vam ... vrlo rado.
sogih’s inan. Pa hom’s net keat fun ten weißen Waschpulver „Radion“? Das ist ein Niste li čuli za bijeli prašak za pranje
vaisn Vošpulfa „Radion“? Tos isa echtes Wunder ... was Sie mit dem Pulver alles „Radion“? Pravo je čudo ... što sve
pravos čudo … vos mit ten Pulfa waschen können. možete oprati tim praškom.
olas’trahont vošn kenan.
– Was Sie ja nicht sagen, Frau Betti ... ist das – Ma što kažete, gospođo Beti! ... Je
– Ta vos net sogn, Frau Beti … is’ tos möglich? l’ to moguće?
meglih?
– Ja ... Frau Kathi ... wenn ich Ihnen sage ... seit – Da ... gospođo Kati ... kad vam
– Jo … Frau Kati … von ih inan sog das in mein Haus reingekommen ist ... schnauf velim ... Otkad je taj prašak ušao u
34 Lujo Plein

… cajt tos in majn Haus rajnkuman is ich grad auf. Wissen Sie, die schmutzigste moju kuću ... lakše dišem. I najprlja-
… šnauf ih krod auf. Visn’s … ti Wäsche ... wird in ein paar Minuten blühweiß viji se veš ... znate ... za nekoliko
šmucigaste Veiš … veat ina poa wie „gefallener Schnee“. Das Herz lacht Ihnen minuta zabijeli poput novoga sni-
Minutn via „kfolana Šne“ plivais. Tos vor Freude ... wenn Sie sie am Strick hängen jega. Srce vam zaigra od radosti ...
Hearc loht ina fua Frajt … vons as am sehen. kad ga vidite kako visi na štriku.
Štrikl hengan segn.
– Wie schaut denn das „Radion“ aus? – A kako izgleda taj „Radion“?
– Ha, vi šaut tos „Radion“ ten aus?
– Das ist ja in einem roten Packerl ... mit der – Pa u crvenoj je kutiji; na njoj je
– Pa tos is inan roudn Pakl … mida großen Sonne aufgemalt und es steht so dick naslikano veliko sunce i debelim
grousi „Sunan“ aufkmoln unt štet so aufgeschrieben „Radion“. slovima napisano „Radion“.
debelo aufkšribm „Radion“.
– Das hat mir doch mein Kaufmann schon – Pa to mi je moj prodavač htio već
– Pa tos hodma vuln main Kaufmon einmal verkaufen wollen, nur habe ich ihm halt jednom prodati, samo mu ja nisam
šun amol fakaufn, nua ih hop im holt kein Vertrauen geschenkt. povjerovala.
kan Glaubm kšengt.
– Da haben Sie es aber anständig versäumt ... – E, tu ste valjano propustili ... Da
– To hom’s oba onštendig fasamt … Hätten Sie nur einmal probiert ... dann hätten ste samo jednom probali ... uštedjeli
hedat’ns nua amol probiat … ton Sie sich manche Streitigkeit erspart. So grad biste si pokoju prepirku. Tako mi baš
hedat’ns inan monhe štrajtaraj fašpoat. erzählt mir ... die Minna, die Wäscherin ... die, priča ... Manda, veršerka ... ona što
So krot facelt ma ti Mina … ti Veašarin was wäscht in den noblen Häusern ... dass sie pere u otmjenim kućama ... da i oni
… te vos vošt in di noublišn Haisa … auch mit dem „Radion“ waschen und seit dem peru „Radionom“ i da od onda nema
tas si a mit ten „Radion“ vošn unt cajt gibt es keine Plagerei mehr mit der Wäsche. više mučenja s vešom. Kad samo
ton kipc kan „Plogaraj“ mea midi Wenn man nur so zurückdenkt ... wie unsere pomislim na prošlost ... kako su naše
Veiš. Von ma nua so curuktenkt … vi Mütter noch waschen gegangen sind in den majke još išle prati u ranija vremena
unsari Mutas nouh vošn san kongan früheren Zeiten und sich totabgerackert haben i kako su se ubijale od posla kad se
indi friarigi cajtn unt sih toutopkrakat bei einem „Sechteltag“. Früh waren sie wahrlich prao veliki veš. Bome odlazile su
hom pa an „Sehtltog“. Bome fru sans hingegangen und spät nach Hause gekommen. rano, a vraćale kasno kići. Danas je
hinkongan unt špot san·si caus ku- Heutzutage ist das eine Spielerei ... sehen Sie to igrarija ... Pogledajte samo kako
man. Hajtcutog is’tos an špilaraj … nur, wie die Menschen sauber dahergehen. ljudi hodaju u čistom.
segan’s nua, vi ti Menčnans saubarig
– Das hat mich auch schon gewundert ... wie – Tome sam se i ja već čudila ...
tahea ken.
die Mannsbilder bei der Arbeit so schöne reine kako muškarci sad imaju na poslu
– Tos hot mih a šun kvundat … vi te Hemden ... jetzt anhaben, grad eine Freude hat lijepe čiste košulje na sebi; čovjeku je
Monspilda pajda Oarbajt sou šeini man daran ... wenn man sie nur anschaut. čisto milo ... kad ih samo pogleda.
rajne Hemata … jecat onhobm, krot a
– Ja ... sehen Sie, das macht alles der „Radion“ – Da ... vidite, sve to čini „Radion“
Frajt hot ma taron … von ma si nua
... ich sag Ihnen, ein echtes Wunder ist das ... Velim vam, pravo je čudo taj
onšaut.
Waschpulver. prašak za pranje.
– Jo … sengan’s, tos moht olas tea
Die essekerische Sprechart —I. BAND  Esekerski govor — I. SVEZAK 35

„Radion“. Ih sog’inan, a pravos čudo – Wo wird denn das „Radion“ gemacht? – A gdje se pravi „Radion“?
is tos Vošpulfa.
– Bei uns ja in der Unterstadt ... in der großen – Pa kod nas u Donjem gradu ... u
– Pa vu veat ten tea „Radion“ „Schicht“-Seifenfabrik ... wo die halbe Unter- velikoj „Šihtovoj“ tvornici sapuna ...
kmoht? stadt arbeitet. gdje radi pola Donjega grada.
– Hat pa uns in da Untaštod … inda – Und warum heißt das grad „Radion“? – A zašto se zove „Radion“
grousi „Schicht“- Safm-Fabrik … vu ti
– Na ja, darum ... weil man das sagt so „po – Pa zato ... što se po naški kaže: pa
holbani Untaštod oabajt.
naški“ (,in unserer Sprache‘): Pa sada „radi on“ sada „radi on“, a ne mi.
– Hat varum hast tos krot „Radion“? (,und jetzt arbeitet er’) und nicht wir.
– E, baš vam fala što ste mi to rekli.
– Pa sarum … val ma tos sogt so po – Alsdann, danke schön, dass Sie mir das zu Fala i zbogom!
naški: pa sada „radi on“ unt nit mia. wissen gegeben haben. „Fala und s Bogom“
(Danke und Leben Sie wohl!).
– Alston tonkšen, vals ma tos cum
visn hom keibm. Fala unt sbogom!

 

Amerikanische Reiseerlebnisse Amerikanische Reiseerlebnisse eines Jedan esekerski Podravac priča


eines Esseka-Podravac werden Esseker Podravazen werden am „Pampas“ na „Pampasu“ što je doživio na
am „Pampas“ erzählt erzählt svom putovanju u Ameriku

B
– ogarati, hajte prenta ti Sunan af – H eute brennt „bogarati“ (,aber’) die Sonne B
– ogati, što danas peče sunce
tem Pampas … vi af Amerika! auf dem Pampas ... wie in Amerika. na Pampasu ... ko u Americi!
– Sikst tas, Feači … host ma noh net – Siehst du das, Fertschi ... du hast mir noch – Vidiš, Ferči ... još mi nisi pričao
facelt fun tainara Ras. Hat varum pist nicht erzählt von deiner Reise ... Warum bist du o svom putu ... A što si se već
šun curikkuman” denn schon zurückgekommen? vratio?
– Vos klaupst … tas ih main Leptog – Was glaubst du ... dass ich mein Lebtag tschi- – Što misliš ... da ću raditi cijeli
činagln vea? … šod. Ton išun šena to nageln werde? ... Pustekuchen! Dann ist es schon svoj život? ... Vraga! Onda je
af’ta Drau pecati. schöner da an der Drau angeln. bolje pecati ovdje na Dravi.
36 Lujo Plein

– Kei, facelma … vi pist ribakuman. – Geh, erzähl mir ... wie du rübergekommen – Hajde, ispričaj mi ... kako si
bist. otišao tamo.
– Alstan tos voa sou … main
briačnica hobita fakauft, ti Mous inda – Alsdann, das war so: ... Meine Barbierstube – Dakle, bilo je to ovako: ... Svoju
Tošn … pa habideare, Essek! Ton, vi’ih hab ich dir verkauft ... das Moos in die Tasche ... brijačnicu sam ti prodao ... pare u
ta pin ribakuman af Amerika … mit und „Habe die Ehre, Essek!“ Dann, wie ich dir džep ... pa habedijere, Osijeku! A
an hausgrousn Šif … funda „Kunad- rübergekommen bin nach Amerika ... mit einem onda, kad sam stigao prijeko u
Laid“ … foa ih ta sou tuah „Nefjork“ hausgroßen Schiff ... von dem „Kunad-Lloyd“ ... Ameriku ... „Kunad Lloydovim“
… pa sou afta seiksundraisigsti Avani fahre ich dir so durch „Nef-York“ ... und so auf kao kuća velikim brodom ...
… krot pajda simti „Stret“ … šrajt der sechsunddreißigsten Avenue ... grad bei der vozim ti se ja tako Nefjorkom ... a
avamol jemond … sou amerikaniš siebten „Street“ ... schreit auf einmal jemand ... so negdje na Tridesetšestoj aveniji ...
oncogn: „Seabas, Feači … pist tus?“ amerikanisch angezogen: „Serbus, Fertschi ... bist baš kod Sedmoga „streta“ ... vikne
Sogita: „Seabus, Ruška, pist tus?“ No du es?“ Sag ich: „Serbus, Ruschka, bist du es?“ ... netko ... onako po američki
jo, sog ih … tas ihs pin. „Au, Bosnu ti! Na ja, sage ich ... dass ich’s bin. „Au, Bosnu ti! obučen: „Serbus, Ferči ... jesi l’ to
… Ha, von pist kuman?“ Sogita: „Šun (,Nanu, sieh mal, guck!’) ... Ha, wann bist du ti?“ – „Serbus, Ruška, ti li si to?“ …
am Sundok in da Fru.“ Sogt ear: „Hat, gekommen?“ Ich sag ihm: „Schon am Sonntag in E, i kažem ... da sam to ja.“ – „Au,
vu voast ton sou long?“ – „Mater im der Früh.“ Sagt er: „Wo warst du denn dann so Bosnu ti ... Pa kad si došao? Na to
amerikansku“, sogita … „afta Karan- lange?“ – „Mater im amerikansku“ (ich [f.] ihre ja: „Još u nedjelju rano.“ Veli on ...
tein homs mih traj Tog long aufkoltn amerikanische Mutter!: ,Hol der Teufel die Ame- „Pa gdje si bio tako dugo?“ – „Ma-
… vals homs klaubt … tas ih pin a rikaner!’), sag ich ihm, ... „in Quarantäne haben ter im amerikansku!“ ... kažem mu
Šnopsšmugla.“ sie mich drei Tage lang aufgehalten ... weil sie ja ... „držali me tri dana u karante-
geglaubt haben ... dass ich bin ein Schnaps- ni ... jer su mislili ... da krijumča-
– Pa vi homs tos kenan klaubm?
schmuggler.“ rim rakiju.“
– Val ih ta in main Koufa hop cva
– Wie haben sie denn das glauben können? – Pa kako su to mogli pomisliti?
mosare ehtn šlavona Raki … fia
bekonti „Esseka“ mitcart. Evo ti ga … – Weil ich dir in meinem Koffer habe zwei Fla- – Zato što sam u svom kovčegu
Sou voas … Hom ti amerikanišn schen echten slawonischen Raki ... für bekannte nosio dvije flaše prave slavonske
Špinotvohta ksogt … tas tos an Esseker mitgezerrt. Da hast du es ... so war’s. ... rakije za znance Esekere. Eto, ...
Šnopseksdrakt is, vala sou štoak voa Die amerikanischen Spinatwächter haben gesagt tako je bilo. ... Američki carinici
unt homa im šen komfaciat. Hop ma ... dass das ein Schnapsextrakt ist ... weil er so rekoše ... da je to ekstrakt rakije ...
tapaj gadoht … Krepaj … mater ti pam stark war und haben ihn schön konfisziert. Habe jer je bila vrlo jaka i lijepo je komfi-
eastn Šluk! mir dabei gedacht: ... „Krepiere, mater ti („ich [f.] ciraše. Mislio sam pritom: ...
deine Mutter!“: verdammt mal!) ... beim ersten Krepaj ... mater ti pri prvom
– To sokta Ruška … hajde kum,
Schluck.“ Dann sagt der Ruschka ... „Geh, komm, gutljaju.“ Onda reče Ruška ...
Feači, tast ma facelst fun di „Esseka“
Fertschi, dass du mir erzählst von den Esseker „Hajde, dođi, Ferči, da mi pričaš o
Lajt … kema ta in ani amerikaniše
Leuten ... Gehen wir in eine amerikanische Bar.“ – Osječanima ... hajdmo tu u jedan
Boar. „Hajde“ sogita … „kut, kema …
„Gut“, sag ich ihm, ... „gut, gehen wir, ich hab američki bar.“ – „Dobro“, velim ja
ih hop niks tageign.“ Vastas, main
Die essekerische Sprechart —I. BAND  Esekerski govor — I. SVEZAK 37

Leipcait hobi’ta nit kseign sou fili nichts dagegen.“ Weißt du, mein Lebzeit hab ich ... „dobro, hajdmo, nemam ništa
Monsbildar af a haufm sicn unt dir nicht gesehen so viele Mannsbilder in einem protiv.“ Znaš, cijelog svog života
„čagan“. Ondari špiln par af nempar. Haufen sitzen und Karten spielen; andere spielen nisam vidio tako puno ljudi kako
Tapai siaflns ta imafuat … sou a „par auf nepar“ (,Paar auf Unpaar‘). Dabei süffeln sjede u gomili i igraju karte. Drugi
voamas kšludi … tos štinkt via sie dir immerfort ... so ein warmes Gschlader ... igraju par-nepar. Pritom stalno
Promincn-Cuka … unt cucln tacu sou das „stinkt“ wie ein Pfefferminzzuckerl – und pijuckaju neko toplo bljutavo piće
an „Gumi-Lastik“ … tas Maul moht zuzeln dazu so ein Gummielastikum ... das Maul ... miriše kao pepermint – i još k
inan anafuat kvač … kvač via macht ihnen in einem Fort quatsch ... quatsch ... tomu cuclaju neku gumilastiku ...
Antn’oaš. Sou vima faceln … af amol wie ein Entenarsch. So wie wir erzählen ... auf Usta im samo prave šljap ... šljap ...
homa sih to kfundn cva Lacoše … an einmal haben sich da gefunden zwei Landsleute ko pačja trtica. Dok mi tako priča-
„Daljama“ unt a „Beljama”. To is ta ... einer aus Dalj und einer aus Belje ... da ist es mo ... pojave se iznenada dva
louskongan iba „Essek“. Af tos frogt dir losgegangen über Essek. Dann fragt mich der zemljaka ... jedan Daljanin i jedan
mih ta „Beljama“: … „Vos moht ta „Beljaer“: ... „Was macht die Osijeker Pferde- Beljanin ... Onda se razvezlo o
osječko guralo?“ – „Vos manst … te bahn?“ – „Was? Meinst du ... die: ,Jultschi ... Osijeku. Tad me pita Beljanin: ...
,Julči‘… kema vajda? Majku ti … to gehen wir weiter!‘? Majku ti (,wahrlich!‘), du „Što radi osječko guralo?“ −„Što?
megast zrakan, vos tos fia elektriši würdest aber staunen, was für eine elektrische Misliš: ... ,Julčika, ... idemo dalje!‘?
Trambulini is!“ Ta „Daljama“ … mišt Trambahn das ist.“ Der Daljaer ... mischt sich in Majku ti ... zinuo bi od čuda kakav
sih ins tiškuaš harajn unt sogt: „Main den Diskurs ein und sagt: „Meine Frau hat je to električni tramvaj.“ Daljanin
žena hot kšribn: Ej, Mišo, da vidiš geschrieben: ... ,Ei ... Miši, du solltest jetzt Osijek se ... umiješa u razgovor i reče:
sada Osijek! To je varoš … da mu sehen – das ist eine Stadt ... wie es noch keine „Moja žena piše: ... Ej, Mišo, da
nema para.“ Sogita fua Frajt … andere gibt.‘“ Ich sag ihm vor Freude ... „Hörst sad vidiš Osijek. To je varoš ... da
heast’as … heast’as?, tas homa ten du’s ... hörst du’s, das haben wir dem Bürger- mu nema para.“ A ja na to ra-
Biagamasta „Hengl“ cu fadonkn.“ – meister Hengl zu verdanken.“ – „Prost dann! ... dosno: ... „Čuješ li ... čuješ li, to
„E pa živio! … Štous’ma on mit ten Stoßen wir an mit dem warmen Gschlader!“ imamo zahvaliti gradonačelniku
voaman Kšludi!“ Henglu.“ – „E, pa živio! ... Nazdra-
Dann haben wir Karten gespielt bis zum
vimo ovim toplim bljutavilom!“
Ton homa „čagat“ pis af jouriget. „jorigelt“ (,guten Morgen!‘). Am anderen Tag bin
Am ondarign Tog pin ih kongan af an ich gegangen auf ein Amtsbüro ... um zu schauen, Onda smo ti do jorigelta (,jutra’)
Omtsbiro šaun, ops kipt cum bagan. ob es gibt zu arbeiten. Einen Dollar hab ich dir igrali karte. Sljedećeg dana odem u
An Dolar hobita pleiht fia da Ajnšrajb- geblecht ... für die Einschreibgebühr. Und sieh ... službeni ured ... da vidim ima li
gabia. Evo ti šun am ondarign Tog schon am anderen Tag ... kommt einer, so ein kakav posao. Pljunem ti jedan
kumt ana so a unikfumiata via Te- Uniformierter wie ein Depeschenträger ... bringt dolar ... za upisninu. I gle, već
pešntrager, pringt an roudn Šajn. Ta einen roten Schein. Der Ruschka kann Amerika- idućeg dana evo ti ga ... dođe jedan
Ruška kon amerikaniš, hot im klesn nisch ... hat ihn gelesen und verdolmetscht. u uniformi poput poštara što raz-
unt fatolmačt. „Muaring, Feači, af „Morgen, Fertschi, um sieben gehst du arbeiten ... nosi telegrame ... i donese jednu
sibani kest bagan in anara Vuaštfabrik, in einer Wurstfabrik ... übergibst den Schein beim crvenu potvrdu. Ruška zna
ibagibst ten Šain pam vratar, krigst Torwächter ... kriegst deine Nummer und američki ... pročita je i protumači.
38 Lujo Plein

tain brojka unt traj unda holb Dolar af dreieinhalb Dollar ... pro Tag.“ Alsdann ... ich hab „Sutra ideš, Ferči ... u sedam da
an Tog.“ Astan, mamu ti … ih hop·ta mich „mamu ti“ (,grad‘) wie ein Bub gefreut. radiš u jednoj tvornici kobasica ...
via pujak mih kfrajt. Oba vast … Aber, weißt du ... ich sag dir, „tschinagelt“ hab Potvrdu ćeš predati kod vratara,
sogita, činaglt hobita onštendig … ich dir anständig ... deswegen hab ich dir bald dobit ćeš svoj broj i tri i po dolara
tasvegn hob’ih ta a polt rikcug fun Rückzug von Amerika gemacht. Weil „Essek“ ... ... na dan.“ Dakle, mamu ti ... ko
Amerika kmoht. Val „Essek“ … plaipt bleibt „Essek“. dijete sam se obradovao. Ali znaš
„Essek“. ... velim ti ... svojski sam radio ...
– Das glaub ich dir schon gern. Ja, hörst du ...
Zato sam ti se brzo vratio iz
– Tos klaubi’ta šun gean. Jo, heast … was macht deine Maritschi? Ist es wahr, was man
Amerike. Jer Osijek je Osijek.
vos moht tain Mariči? Is tos voa, vos da in der Stadt herumtratscht?
ma ta inda štod herumtročt? – To ti vjerujem. De, čuj! ... Što ti
– Na ja ... weißt du, meine „Tschwarka“ (,Hure‘)
radi Mariška? Je li istina što se
– Ta jo … vast, main „čvarka“ hot hat mich stehen lassen. Derweil ich in Amerika
priča u gradu?
mih šteinlosn. Taval ih af Amerika voa war ... hat sie sich mit einem Büchsenmacher aus
… hot sa sih mit an Piksnmoha aus Slawonien verbandelt ... dann sind sie zusammen – Pa da ... znaš ... moja me
Šlavonien fapandlt … ton sans nach Argentinien ausgewandert. „čvarka“ ostavila. Dok sam bio u
cusoman af Organtinien auskvondat. Americi ... spetljala se s nekim iz
– Was du ja nicht sagst ... Die Leute haben doch
Slavonije što pravi samo žensku
– Ta vost nit sogst! Hom ti Lait touh recht.
djecu ... pa se zajedno iselili u
Reht.
– Jetzt hab ich grad gehört ... dass sie geschrie- Argentinu.
– Jecat hobi krot keat … tas kšribm ben hat ... ihrem Geschwisterkind ... jener Rosi
– Ma nemoj! Ljudi su ipak u
hot … ira kšvistakind … tearara Rousi aus der Kaluppe in der Palatschinkengasse, dass
pravu.
as čartalien inda Palačinkgosn, tasas ta sie der Herr Büchsenmacher hat sitzen lassen und
Hear Piksnmoha sicn hot losn unt tasa dass er mit einer alten spanischen Musch ... nach – Sad sam baš čuo ... da je pisala
mitanara španoulišn Fečka madora … Rio de Janeiro gesaust ist. Jetzt lamentiert sie dir ... svojoj nećakinji ... onoj Roziki iz
noh Rio di Janera ksast is. Jecat lamen- ... dass sie zurückkommen würde. Aber meiner čatrlje u Palačinkovom sokaku da
tiat si ta … tas curukuman mehat. Oba alten Hure ... geschieht’s schon recht ... die soll ju je gospon curotvorac ostavio i s
mainara šlucka madora … kšit’c šun den Bosmeg-Jantschi (,Halunken‘) kennen lernen nekom španjolskom starom
reht … ti sul ten Bosmeg-Janči kenan ... Azur-nekit! (,zum Teufel mit ihr!’) faćkalicom ... kidnuo u Rio di
leanan. Azur-nekit. Janera. Sad ti kuka ... da bi se
vratila. Ali mojoj drolji matoroj ...
tako i treba! ... Neka vidi tko je taj
Bosmeg Janči (,nitkov‘) ... Azur-
nekit! (,vrag je odnio!’)


Die essekerische Sprechart —I. BAND  Esekerski govor — I. SVEZAK 39

Bettler vor der Kapuziner Bettler vor der Kapuziner Prosjaci pred Kapucinskom
Kirche Kirche crkvom

Ein Blinder sagt: Šauns, tas inan pucn Ein Blinder sagt: „Schauen Sie, dass Sie sich Slijepac:: „Gledajte da isparite
fun·to! Faštelns ma nit ti gonci Heliht! putzen von da; verstellen Sie mir nicht das odatle! Ne zaklanjajte mi sve svjetlo!
Homs keat ... tas šibm fum to! ganze „Helllicht“ (,Tageslicht‘) ... haben Sie ... Jeste li čuli? ... Gubite se odatle!
gehört ... dass Sie schieben (sollen) von da.
– Ih vea inan niks opaisn. – Neću vam ništa odgristi.
– Ich werde Ihnen nichts abbeißen.
– Jo, oba main gonci Pedlaraj … – Da, ali mi tu kvarite... svu moju
fateabms ma to … Kens, fum vu’s – Ja, aber meine ganze Bettlerei ... verderben prošnju ... Idite odakle ste došli.
kuman san. Sie mir da ... gehen Sie, von wo Sie gekommen
– Pa nećete mi vi naređivati ... gdje
sind.
– Se veama toh nit onšufm … vu tas ... da stanem.
… epa ih mih onšteln vea. – Sie werden mir doch nicht anschaffen ...
– Nećete se valjda prilijepiti za
wo ich mich eh anstellen werde.
– Veans inan touh nit tronpikn af mene … Vucite se, dotepeni čikaro-
mia … Plindn se heakloufana – Sie werden sich doch nicht dranpicken an šu.
čiklklauba! mich ... Plündern Sie hergelaufener Tschickel-
– Imate li samo vi pravo na to?
klauber.
– Hom’se tas alanigi Reht?
– E, čujte ... ja sam stari Eseker.
– Haben Sie das alleinige Recht?
– No, heans … ih pin a Uar-
– Ma nemojte! ... Šutite! ... Dajte da
„Esseka“. – Na, hören Sie ... ich bin ein Uresseker.
i netko drugi ... zaradi jedan deci.
– Keins, sans štil … Losns an – Gehen Sie, seien Sie still ... Lassen Sie einen
– E da, zar nemam dosta konkure-
ondaran … a an Deci fadinan. anderen ... auch ein Dezi verdienen.
nata ... na vratu. Onih osam baba
– Jo, hobi net šun genuk konkurentn – Ja, habe ich nicht schon genug Konkur- tamo ... kod crkvenih vrata ... sve mi
… af main Knak. Te oht „Čabrakn“ renten ... auf dem Nacken. Die acht Schabracken uzmu ... svojim Očenašem, koga su
tuatn … pajda Kiahn-Tiar … šnopm dort ... bei der Kirchentür ... schnappen mir ja, im puna usta. Ljudima izvuku sav
ma jo e olas op … mit ina Fataunsa- eh alles ab ... mit ihrer Vaterunser-Gosche. Die novac ... kad dođu do mene ...
koušn. Te sakln tos gonci Geld fun di sackeln das ganze Geld von den Menschen aus dobijem drek.
Menčnas aus … pisi cu mia kuman, ... bis sie zu mir kommen ... kriege ich einen
– Pa te žene stoje tu samo utorkom.
krig ih a Tinef. Tinnef.
– No, fala Bogu! ... To bi mi trebalo
– Pa te Vajba štengan jo nuar ava – Die Weiber stehen ja nur am Dienstag da.
... da se tu nastane.
Dinstog to.
– Na, Gott sei Dank ... das könnte ich brau-
– Jer je utorak najbolji dan ... Onda
– No, fala Bogu! … Tes kenti prauhn chen ... dass sie sich da ansässig machen.
dođu da se pomole svetom Anti.
… ta’sih to onsesig mohn!
– Weil Dienstag ist der beste Tag ... da
– Ma gubite se ... sad ste već
40 Lujo Plein

– Val Dinstog ista besti Tog … to kommen Sie zum Heiligen „Toni“ beten. dovoljno nakupili, inače ću pozvati
kumanc cum Hajlign „Touni“ petn. policajca.
– Nun, verrollen Sie sich ... jetzt haben Sie
– Hat farulns inan … jecat homs šun schon genug zusammengebracht, sonst rufe ich – Ta nemojte biti zavidni, za boga
genug comproht, sunct ruf ih ten den Konstabler. miloga, pustite me za danas.
Konštabla!
– Seien Sie doch nicht neidisch um Christi – Pa dobro, ali ... lovu ćemo bratski
– Pa sans net najdiš um Kristi Himmels willen, lassen Sie mich für heute. podijeliti.
Himlsviln, losns mih fia hajt.
– Ja, aber gut ... die Marie verteilen wir – Dobro, barem to.
– Jo, oba kut … ti mari fatalma sih brüderlich.
– Bog vam platio!
bratski.
– Na gut, wenigstens das.
– Hvala lijepa!
– Hajde makar to.
– Vergelt’s Gott!
– Bog vam vratio!
– Fageltsgout!
– Danke schön!
– Ovamo s tim! … Pokažite! ... Što
– Tonkšen!
– Vergelt’s ... Gott! smo dobili?
– Fagels … Gout!
– Her damit! ... Zeigen Sie! ... Was haben – Samo jedan dinar.
– Hea’ tamit … Cagns! Vos homa wir gekriegt?
– Dajte mi ga da ga opipam ... je l’
krigt?
– Einen Dinar nur. debeo ... ili tanak.
– An dinči nua.
– Geben Sie her, dass ich ihn tue betasten ... – Pa pogledajte, drž’te ga.
– Kems hea, tas’ih im tu pipati … ob er dick oder dünn ist.
– Nemojte me prevariti ... Inače
oba a tika … oda tina is.
– Schauen Sie nun, greifen Sie. ćete letjeti odavde.
− Pa šauns, krajfms,
– Betrügen Sie mich nicht ... sonst fliegen Sie – A zašto ljudi ... još ne izlaze sa
− Pečargln’s mi net! … Sunst fligns von da. svečane mise?
fun to!
– Was kommen denn die Leute ... noch nicht – Danas je, znate, bila duga propo-
– Hat vos kuman ti Lajt … noh nit raus vom „Hochamt“? vijed ... zato to traje cijelu vječnost.
raus fum „Houhomt“ ?
– Heute war eine lange Predigt, wissen Sie ... – Čujete li ... čujete li, opet zvecka.
– Hajte voa a longi prodika … visns deswegen dauert es eine Ewigkeit.
– To je vrećica za lemuzinu.
… tasvegn tauat’as a Evigkajt.
– Hören Sie ... hören Sie, es klingelt schon
– E, danas će kapucineri prikupiti
– Hean’s … hean’s! Tes klinglt šun wieder.
lijepu lovu, svaki čas obilaze radi
vida!
– Das ist der Almosenbeutel. lemozine … zveketavom vrećicom.
– Tos is’tas „lamousi’pajdl“. Pa neka onda ostane nešto za nas
– Na, die Kapuziner werden dir heute
siromhe! Kad ljudi izađu, neće imati
Die essekerische Sprechart —I. BAND  Esekerski govor — I. SVEZAK 41

– No, te Kapacina veanta hajt hipš hübsch zusammenklauben, alle Ritt und wieder ništa za nas.
comklaubm. Ole rit un vida keda geht er um die Almosen rum ... mit dem
– Ma bit će sve dobro.
umta „lamousi“ rum … mitn Klingelbeutel. Da soll dann was für uns Armen
Klingl’pajdl. To sul ton vos fia uns übrig bleiben. Bis die Leute rauskommen, haben – E ... kad ne bi pustili one stare
Oaman ibarig plaibm! Pis ti Lajt sie für uns einen Dalles. mumljalice. Jer njima nikad dosta.
rauskuman, homs fia uns a Dales. Uzmite samo na pimjer ... baba Klaru
– Alles wird schon gut ...
što je tu nedavno skončala skupa sa
– Olas vea šun kut …
– Aber ... wenn sie die alten Mameserinnen svojom lovom.
– Oba … vons tei oldn mamesn net nicht betteln ließen ... Weil die haben dir ... nie
– Ali ona je nešto nakupila u svom
pedln losatn … Val te homta nikada genug. Nehmen Sie nur zum Beispiel ... die
životu.
genug. Nemans nua cum Baišpil … te Oma Klara, was da nicht lange verreckt ist
baba Klara, vos to nit long farekt is mit mitsamt ihrem vielen Moos. – Pa onda onu drugu ... kod templa
comst iara fili Mous. ... I ona je prikupila lijepe hiljadarke.
– Aber die hat was zusammengebettelt im
Ta je imala veću sreću ... od nas kod
– Oba te hota vos compedelt im Leben.
Kapucinske crkve. Pa ona gurava ...
Leibm.
– Dann jene andere ... beim Tempel ... die hat što je to bila kukumavka, Gospode
– Ton seli ondari … pam Templ … te dir ... auch hübsch zusammengebracht — Tau- Bože ... ištenem (,Bože moj‘)! Ona je
hoda … a hipš comproht Tausnda! Te sender. Die hat dir mehr Glück ... als unsereins bila ušila u slamaricu lončić za sko-
hoda gresaras Glik … as unsarans bei der Kapuziner Kirche. Und jene Bucklige, rup, pun mirnodopskih dukata. To
pajda kapacina Kiahn. Unt seli gurava, das war erst eine Weinerin, Herrgott ... Istenem mi je, vidite, ispričala mala gurava ...
tos voa eašt a Vanarin, Heagot … (,mein Gott’), die hat ein Rahmtöpfel mit što se također dobro razumije ... u
Ištenem! Te hot an Ramteipfl mit Friedensdukaten eingenäht im Strohsack prosjačenje. Sebi ne priušćuje ni
Fridnsdukotn ainknat im Štrousok gehabt. Das hat mir erzählt die kleine Bucklige zalogaj ... od svoje love.
kopt.Tos hodma facelt te klane puklate ... sehen Sie, jene ... die kennt sich auch gut aus
– Nju ti već dobro znam, staru
… sengans seli … te kent sih a kut aus ... mit der Bettlerei. Vergönnen will sie sich
babuskaru. Ona ti dolazi preko cijele
… mida Pedlaraj. Fagunan vil sa sih keinen Bissen ... für ihr eigenes Moos.
zime u „Vinkin dom“ da jede.
kan Pisn … fia ira aigani Mous.
– Die kenne ich dir schon gut, die alte
– Prijavite je kod časnih sestara ...
– Te ken i ta šun kut, te oldi Schachtel. Die kommt ja fressen zum „Vinkin
da je otpraše.
Kronosta. Te kumt jo fresn cum dom“ den ganzen lieben Winter schon.
„Vinkin Dom“ ten goncn libm Vinta – Ta hajdete, časne sestre više vje-
– Zeigen Sie sie an bei den lieben Schwestern
šun. ruju ... tim starim bogomoljkama
... dass sie sie spritzen.
nego nama ... kad ih još tako lijepo
– Cagns as on pajda libi Šveista …
– Gehen Sie, die Nonnen glauben ja mehr ... zamolimo ... za repete porciju. Što se
tas’as špricn.
den alten „Betschwestern“ als unsereinem ... mene tiče ... sad me do jeseni neće
– Kens, te časne sestre klaubm jo wenn wir sie noch so schön bitten ... um eine vidjeti.
mea … afti oldn „Petšveistn“ als af „repete porcija“ (,Nachschlag’). Von mir aus ...
42 Lujo Plein

unsan ans, ven mas noh so šen pitn fia sehen sie mich jetzt eh bis zum Herbst nicht – Ljubim ruke! ... Bog vam platio!
repete porcija. Fun miar aus … jec mehr.
– Hvala lijepa!
sengans mih e nit pis af Heabst mear.
– Küss die Hand! ... Vergelt’s Gott!
– Au, evo ... papirnate banke ... to je
– Kistijond … Fageltsgout!
– Danke schön! neki jako dobar kavalir.
– Tonkšen!
– Au, da ... ist ein papierener Zehner ... das – E da ... takvi su ti rijetki. To je
– Au, to … isa papirana Fleik … tes ist ein seelenguter Kavalier. sigurno neki gospon barun ... ili
isa selnkuda Gavaliar. gospon grof.
– Ja, solche ... sind dir schütter angebaut. Das
– Jo, solihi … san ta šita onkpaut. ist sicher ein Baron ... oder ein Graf von der – Ni govora ... to je jedan bogat
Tos is siha an Baron … oda a Grof Herrschaft? fabrikant.
funda Heašoft?
– Keine Rede ... das ist ein reicher Fabrikant. – E pa onda promijeni! Jedan (di-
– Ka ret … tes is a raiha Fabrikant. nar) meni ... jedan tebi ... jedan meni
– Alsdann ... wechsle auf! Eins mir ... eins dir
... jedan tebi.
– Alston … veksl auf. Ans mia … ans ... eins mir ... eins dir.
tia … ans mia … ans tia. – Što zaradiš na dan?
– Was bringst du zusammen an einem Tag?
– Vos pringst com ava Tog? – To ti nije uvijek jednako ... ali
– Das ist dir nicht immer gleich ... aber zwei
dvije do tri banke za cijeli dan ...
– Tos is ta nit ima jednako … oba cva bis drei Zehner am ganzen Tag ... Am Dienstag
Utorkom i nedjeljom skoro sedamde-
pis traj Flek ava goncn Tog … av’anan und Sonntag auch bald achtundsiebzig Dinar ...
set i osam dinara ... Znaš li bogati ...
Dinstog unt Suntog a polt oht unt Weißt du, ... keinen Hunderter ... hab ich dir ja
još ti nisam zaradio stotku ... makar
sibcig dinči … Vast, bogati … ka noch zusammengebracht ... wenn ich dir stehe
ti stajao tu do naksutra. Vidjet ćeš, ni
Hundata … hobi ta nouh nit comproht bis übermorgen. Wirst sehen, nicht einmal
danas na Uskrs.
… ven ih ta šte pis af naksutra. Veast heute am Osterntag.
segn, nidamol hajt am „Oustan-Tog“. – Onda zarađujete sasvim dobro ...
– Da verdienen Sie ganz schön ... Da hat es
Vašoj je ženi onda baš dobro s vama.
– To fadinans gonc šen … to hot ina Ihr Weib grad gut mit Ihnen.
Vajb baš kut mit inan. – Pa da, kuha mi fina jela ... Danas
– Ja, doch. Sie kocht mir feine Speisen ...
sam si naručio ... svoje omiljeno jelo
– Pa, jo, si kouht ma fajne Špajsn … Heute habe ich mir angeschafft ... meine Leib-
... pileću supu s umućenim jetrenim
hajte hobih ma onkšuft … main speise ... eine Hühnersuppe mit eingeschlage-
noklicama.
Lajpšpais … an Hunasupm mit nen Lebernockerln.
ajnkšlogani Leibanokl. – Tjerate mi vodu na usta ... majku
– Sie machen mir aber einen Appetit ...
mu. Moja stara mi, znate, ništa ne
– Se mohns ma an Apatit … majku Wissen Sie, meine alte Schachtel kocht mir nix
kuha ... veli mi : „Obješenjače jedan
mu! Visns, main oldi Lamuri koht ma ... sie sagt: „Du Schelm ... versäufst jeden
... ode ti svaki krajcar ... na rakiju.“
niks … si sokt: „Tu obešenjak … Kreuzer ... auf Schnaps. Dann schickern wir
Onda pijančujemo zajedno ... vani
fasaufst jedn Grajcar … af Šnops.“ zusammen ... draußen beim Schloss ... dann
kod šlosa ... pa se malo svađamo ...
Die essekerische Sprechart —I. BAND  Esekerski govor — I. SVEZAK 43

Ton šikan ma cusomn … traustn pam köpfeln wir ein bissl ... schmeißen uns prebacujemo jedno drugom za sve –
Kšlous … ton kepln ma a pisl … gegenseitig alles Gute und Schlechte vor, am i za dobro i za loše; sljedećeg se jutra
šmajsn sih gegnsaitig olas kudi und anderen Morgen sind wir wieder ... nicht mehr opet ... više ne ljutimo ... i krenemo
šlehti fua; am ondaran Muaring sajma böse ... dann gehen wir jeder in seiner Richtung svako svojim putem ... svako za sebe.
vida … ni mea „hag“ … ton kema jeda ... jeder für sich. Bei der Kirchweih gehen wir Kad je kirvaj, idemo zajedno. To je
in saina rihtung … svako za sebe. zusammen. Das ist ja das Schönste ... bei der ono najljepše ... kod prosjačenja.
Pajdi „Kiavajs“ kema cusomn. Tos isjo Bettlerei. Da hamstern wir allerhand Fressalien Onda nakupimo svakojaku klopu ...
tos šensti … paj teara Pedlaraj. To zusammen ... Die ganze Woche fressen wir Cijeli tjedan se njome hranimo. Pa se
homstan ma olasfarigi Fresašn com … daran. Und so lebt man. Gestern hat es živi. Jučer je grmjelo i kišilo ... i
ti gonci Vohn freisn ma taron. Pa se gedonnert und geregnet ... da haben wir nix nismo ništa zaradili. Zato sam
živi. Gestan hodas dunat unt kregnt … verdient. So hab ich mir gedacht: Stellst du dich pomislio: Stat ćeš jednom ... kod
to homa niks fadint. So hobima einmal ... zur Kapuziner Kirche ... dass du Kapucinske crkve ... da vidiš kako
gadoht: Štelst tih amol … cua siehst, wie deine Kammeraden leben? žive tvoji kameradi.
Kapucinska crkva … tas sigst vi taini
– So, aber morgen kommen Sie nicht ... sonst – Dobro, ali sutra da mi niste došli
Komarodn lebm.
fliegen Sie, dass Sie glauben, die Trambahn hat ... inače ćete letjeti (odavde) pa ćete
– So, oba muaring kumans nit … Sie gebusselt. pomisliti da vas je tramvaj poljubio.
sunct fligns, tas’ta klaubm, ti Tram-
bulini hot inan puslt!

♣  ♣
44 Lujo Plein

Die Safaladibrüder erzählen Die Safaladi-Brüder erzählen Munđaroši pripovijedaju


Rittersgeschichten Rittergeschichten viteške priče

Skizze aus der „Kronenwerk-Budik“ Skizze aus der „Kronenwerk-Budik“ Skica iz budike u Krunskoj utvrdi

– Fun’vu kumst k’šeata? – Von wo kommst du Gscherter? – Odakle dolaziš, gedžo?


– Pa fun da „Talfaraj“; vast nit tas – Na ja, von der „Teilverei“ (,Bettlerei‘); du – Pa s prosjačenja; ne znaš da
haite Dunastog is. weißt nicht, dass heute Donnerstag ist. je danas četvrtak.
– A sarum … siafln ti Brida so bez – Ah, darum ... süffeln die Brüder so sorglos. – Aaa, zato ... pijucka bratija
brige. Hat fun’vu host ti dozvola fia da Nun, von wo hast du die „dozvola“ (,Genehmi- onako bez brige. A odakle ti
„Talfaraj“? gung’) für die „Teilverei“? dozvola za prosjačenje?
– Wos frogst so pled … pa fum – Was fragst du so blöd ... vom „Kommissar“, – Što pitaš tako blesavo ... pa od
„Komesar“ tea hot’ma a linkn „Mur“ der hat mir einen linken „Mur“ (,falschen „komesara“; udario mi lažan pečat.
trauf pikt. Stempel’) drauf gepickt.
– Aaa, zato su ti ga odveli u
– A, sarum homs’ta im a aintiplt. – Ah, darum haben sie ihn dir eingetippelt. ćuzu.
– Sikst, tea feltma … val oni im kipc ka – Siehst du, der fehlt mir ... weil ohne ihn – Fali mi, vidiš ... jer bez njega
muri. gibt’s keinen Mur. nema pečata.
– Vos losn te „Puc“ im net raus as’ta – Was lassen die Polypen ihn nicht raus aus – Što ga pajkani ne puste iz
„Čampi“? dem Knast? zatvora?
– Sain picmilka … sul k’sogt hom … – Seine „Pitzmilka“ (,Weib‘) ... soll gesagt – Njegova je picmilka ... navodno
afta Vouhn kumta raus. To veats brate a haben ... nächaste Woche kommt er raus. Da rekla ... da će izaći sljedećeg tjedna.
šikaraj kebm … vi šu polt kane voa im wird es aber eine Schickerei geben ... wie schon Onda će, brate, biti pijanke ... kak-
„Krounanveak“. Vos klaubst so long bald keine war im „Kronenwerk“. Was glaubst ve nije bilo skoro u „Kronen-
houkn … oni a Vognšmia. du — so lange hocken ... ohne Wagenschmiere. verku“. Što misliš — čučati tako
dugo u zatvoru ... bez rakije!
– Ha vi hop ih kenan cva Joar pikn af – Ha, wie habe ich zwei Jahre picken können
Mitrovica, nidamol an čik hobi kenan in Mitrovica; nicht einmal einen Tschick habe – A, kako sam ja mogao odležati
onštekn … ti eašti cajt. ich anstecken können ... die erste Zeit. dvije godine u Mitrovici; ni cigare-
tu nisam mogao zapaliti ... u prvo
– Host keat ti Brida … homta gestan – Hast du gehört? Die Brüder ... haben dir
vrijeme.
pajda „Kapacitet“ … an „Link-koul“ gestern bei der „Kapazität“ (,Herrschaft’) ...
pougn. Hipš „kis“ hom’sta k’šrengt … einen Diebstahl begangen. Hübschen „Kies“ – Jesi l’ čuo? Vagabundi ... izvr-
ton san’sta um’kštekt … so nikom ništa. haben sie dir geschränkt ... dann sind sie dir šili jučer krađu kod gospode.
Die essekerische Sprechart —I. BAND  Esekerski govor — I. SVEZAK 45

– Pa velihi brida? umgesteckt ... und keinem ist was passiert. Ukrali lijepu lovu ... onda su ti
kidnuli ... i nikom ništa.
– Hat selihi „zeleni kaderašn“ … vos – Welche Brüder denn?
hom šun seli mol „komunđat“ pam – Koji to vagabundi?
– Die grünen Kader ja ... was schon damals
prevrat. Mia hot’s ta k’šenglarte Miši
komplottiert haben beim Umsturz. Mir hat es – Pa oni „zeleni kaderaši“ ... što
facelt … tea voa mit afteara „Hochcajt“.
der schielende Mischi erzählt ... Der war mit auf su već onaj put komunđali kod
Ton sans umkštekt af Ruma …
der „Hochzeit“ (,Diebstahl’). Dann sind sie prevrata. To mi je ispričao škiljavi
derekcion. Hat host tu tos nit keat
umgesteckt in die Ruma-Richtung. Hast du Miško ... bio je s njima u krađi.
faceln … tas kruzlt hom in anaran
denn nicht erzählen gehört ... dass sie gedruselt Onda su kidnuli prema ... Rumi. A
mrtvačnica. Jo avan fridhouf inda
haben in einer Totenkammer. Ja, auf einem zar nisi čuo kako se priča ... da su
Toudnkoma homs sih fačukt ... ton
Friehof in der Totenkammer haben sie sich spavali u nekoj mrtvačnici. Da,
homs kruzlt.
versteckt ... dann haben sie gedruselt. sakrili se na nekom groblju u mrt-
– Au mamu im … hat varum krot vačnici ... pa spavali.
– Au, mamu im! („ich [f.] ihre Mutter!“: Hol
avan groblje?
sie der Teufel!) ... Warum denn auf dem – Au, mamu im! ... A zašto baš
– Pa sarum val tuat kruzlt’s sih am Friedhof? na groblju?
trukanstn. Val ti Žandarmerija hot a
– Darum, weil dort druselt es sich am – Pa zato što se tamo najsigurnije
špundi fum groblje … Host šun keat tas
Trockensten. Weil die Gendarmerie hat Angst spava. Jer se žandarmerija boji
vem hapknuman hom am Fridhouf?
vor dem Friedhof. Hast du schon gehört, dass groblja. Jesi li čuo da su koga
– Au, tos santa kšulti kinstla. sie wen hoppgenommen haben auf dem Fried- uhapsili na grobjlu?
hof?
– Lous cu vi tes voa … ole traj Brida – Au, to su ti školovani majstori!
san’ta rajnk’šlaht inda mrtvačnica … – Au, das sind dir geschulte Künstler!
– Čuj kako je bilo! ... Sva trojica
avamol sogt ana … au bogarati to is a
– Lausch zu, wie das war ... Alle drei Brüder su se ušunjala u mrtvačnicu ... kad
Touda auskštrekt. Ta ondari sogt af tos
sind dir reingeschlichen in die Totenkammer ... odjednom veli jedan ...: „Au, boga-
… prilegni druže bit će nam toplije. Ton
auf einmal sagt der eine ... „Au, da ist aber ein ti, tu se ispružio neki mrtvac!“
homs sa sih a auskštrekt … neba ten
Toter ausgestreckt!“ Der andere sagt ... drauf: Drugi će ... na to: „Prilegni, druže,
Toudn unt hom’ta kšnoaht. Tea Toudn-
„Leg dich hin, Kamerad, es wird uns wärmer bit će nam toplije.“ Onda su se i oni
greba hot keat šnoahn … moht ten
sein.“ Dann haben sie sich auch ausgestreckt ... ispružili ... kraj mrtvaca i zahrkali.
longsom auf … lost an šra … Bože moj
neben dem Toten und haben geschnarcht. Der Grobar čuo hrkanje ... polako otvo-
sinoć sam metnuo jednoga … a sada su
Totengräber hat das Scharchen gehört ... macht rio ... uzviknuo: „Bože moj, sinoć
četiri. Auf tos hept sih a bruda … unt
langsam auf ... lässt einen Schrei: ... „Mein Gott, sam metnio jednoga ... a sada su
zrakat ten grobar kšamiš on. Tea ni pet
gestern Abend habe ich einen gelegt und jetzt četiri.“ Na to se podigne jedan bra-
ni šest bež … ksast isa ta vala hot klaubt
sind es vier.“ Darauf hebt sich ein Bruder ... und tac ... i čudno pogleda grobara.
tea is lebendig vuan. Ton san ti Brida
schaut den Gräber gschamig an. Der flieht Ovaj ni pet ni šest — bjež! ...
oba farult im zeleni kader afta Fruška
gleich ... gesaust ist der, weil er hat geglaubt, Pobjegao je jer je pomislio da je
gora rauf. Ton voans’ta in ana „Harte
der (Tote) ist lebendig geworden. Dann sind die mrtvbac oživio. Onda je bratija
46 Lujo Plein

Dekung“ pis cum prevrat. Unt jecat Brüder aber verrollt in den grünen Kader auf pobjegla u zeleni kadar na Frušku
Jovo nanovo. die Fruška gora rauf. Dann waren sie dir in goru. Tamo su ti bili u čvrstom
einer „harten Deckung“ bis zum Umsturz. Und zaklonu do prevrata. I sad Jovo
jetzt von neuem. nanovo.

♥ • ♥

Mein Beileid, Herr Ferdinand! Mein Beileid, Herr Ferdinand! Moja sućut, gospon Ferdinande!
(Aus der Gundulićgosn) (Aus der Gundulićgasse) (Iz Gundulićeve ulice)

– Hat … vu kengans hin Jouži bači? – Nun ... wo gehen Sie hin, Joži-Batschi? – Kamo to ... idete, Joži-bači?
– Af ta Lajht. – Auf die Leich. – Na sprovod.
– Pa vea is k’štuabm? – Wer ist denn gestorben? – Pa tko je umro?
– Ha … se visn net. – Ha ... Sie wissen nicht. – Vi ... znači ... ne znate.
– Bogami … von ih inan sog … i vas – Bei Gott! ... wenn ich Ihnen sage ... ich – Bogami ... kad vam kažem ... ne
net. weiß nicht. znam.
– Pa ti … Rouzi neni … ten Feadl … – Nun ... die Rosi Neni ... dem Ferdi ... sein – Pa ... Rozi-neni ... Ferdova žena.
san Vaib. Tei Štronga is k’štuabm. Weib. Die ... Strange ist gestorben. Umrla rospija.
– Keinc … jo tos hobi a kvust … tas tes – Gehen Sie! Das habe ich auch gewusst, – Ma nemojte ... E, i ja sam znao ...
a štronga voa. Fun tearara ira šlanglaraj dass das eine Strange war. Von ihrer „Schlen- da je bila rospija. O njenom vucara-
hot jedas Kind vos k’vust. kerei“ hat jedes Kind was gewusst. nju znalo je svako dijete.
– Jo … sog ih inan tos voa a šlucka … – Ja ... sag ich Ihnen; das war eine Hure ... – Da ... velim vam; bila je to drolja
te hot sih ouft onk’šikat. Vos tei nua die hat sich oft angeschickert. Wie viel Gari- ... Često se opijala. Koliko je ta samo
Die essekerische Sprechart —I. BAND  Esekerski govor — I. SVEZAK 47

Garabaltis aus’koltn hot … nua tas vos baldis sie nur ausgehalten hat ... nur dass sie garibaldija izdržavala ... samo da bi
cum reml hot. Tas gonci fameign … hoc was zu rammeln hat. Das ganze Vermögen ... imala što povaliti. Cijelo bogatstvo ...
faklept … auf ti Čepina harambašas. Te hat sie verklebt auf die Čepiner Haramba- je spiskala ... na čepinske harambaše.
hom … ia’ a poa longšnidani … schas. Die haben ... ihr ein paar Tausender ... Ti su je ... olakšali ... za par
obkramt. Tea Fredi hot ouft a ramazuri abgeräumt. Der Fertschi hat oft Ramasuri hiljadarki. Ferdi je često dizao dreku
k’šlogn … vegn tea’ra ira štikln. geschlagen ... wegen ihren Stückeln. ... zbog njenog ponašanja.
– Hat vos hot ia ten k’felt? – Was hat ihr denn gefehlt? – A što joj je falilo?
– Ta … k’fantasiat hot si … tas as ti – Phantasiert hat sie ... ja ... dass die Truten – Pa ... fantazirala je ... da ju de-
“Trutn” tun kvečn. Jo … jo ti Sindn hom sie tun quetschen. Ja ... ja, die Sünden haben moni gnječe. Da ... da, dobrano su je
si kmuakst onštendig. Kumanc … Đuri sie anständig gemurkst. Kommen Sie ... Djuri mučili grijesi. Hajte ... Đurika ... i vi
… a afta Lajht. ... auch auf die Leich! na sprovod.
– Pa kut … Jouži bači … voatnc mih a – Na, gut ... Joži-Batschi ... warten Sie mich – Pa dobro ... Joži-bači ... pričekajte
pisl … ih hul nua … main Šiabm filaiht ein bissl ... ich hole nur ... meinen Schirm. me malo ... da donesem ... svoj
reignatas … vals sou fil Sindn kopt hot. Vielleicht regnet es ... weil sie so viel Sünden amrel; možda će pasti kiša ... jer je
gehabt hat. imala puno grijehova.
– Ajde kens … tumls inan … ih vea
taval voatn to pam „Dudapam“. – Also dann gehen Sie ... tummeln Sie sich ... – Hajde, idite ... požurite ... čekat
ich werde derweil warten da beim „Maulbeer- ću vas ovdje kod duda.
baum“.

Angekommen zum Haus, wo das Begräb- Angekommen zum Haus, wo das Begräbnis statt- Stigavši do zgrade gdje se održava
nis stattfindet findet pokop

– O … o’ama Feadi … tos Lad hot tih Oh ... armer Ferdi ... das Leid hat dich zu – O ... jadni Ferdi ... prerano te
cu fru troufm … sou a selnkutas Vaib — früh getroffen ... so ein seelengutes Weib! — snašlo zlo ... Tako dobra žena! —
main Bailad. Mein Beileid. Primi moju sućut!
– Auh … tas mainigi hear Ferdinant. – Auch ... das meinige, Herr Ferdinand. – I moju ... gospon Ferdinande.
– Jo … tos is a evigi Šod … so a Vaib – Ja ... das ist ein ewiger Schaden ... so ein – E ... vječna šteta! ... Takve žene ...
… veac polt nit’ma kebm. Sou fil hoc Weib ... wird es bald nicht mehr geben. So viel neće biti skoro. Toliko je rintala — i
krakat — unt k’špoat im Lebm … fia hat sie gerackert — und gespart im Leben ... šparala u životu ... Za svakoga je
jedn hot’s k’vust a kut’s Vuat … a jedn für jeden hat sie gewusst ein gutes Wort ... znala koju dobru riječ ... svakom je
Petlar hoc vos voamas … mit an Cigl jedem Bettler hat sie was Warmes mit einem prosjaku dala kruh i nešto toplo za
48 Lujo Plein

cum Esn kebm. Vis’nua af ti Kinda Brot zu essen gegeben. Wie sie nur auf die jelo. Kako je samo gledala na djecu i
k·šaut unt imafuat k’suagt hot. Teara Kinder geschaut und immerfort gesorgt hat! za njih se brinula! Platit će joj ... na
viats … fagelt afm Himl … fia iare gutn Ihr wird’s ... vergolten im Himmel ... für ihre nebu ... za njena dobra djela ... koja je
štikln … vos afta velt fariht hot … jo … guten Stückel ... was sie auf dieser Welt učinila na ovome svijetu ... da ... da.
jo im Gouts’noman. Prenan ma te keacn verrichtet hat ... ja ... ja. In Gottes Namen U Božje ime zapalimo svijeće ... za
on … fia da o’ami Sel … brennen wir die Kerze an ... für die arme Seele! sirotu dušu! ...
...

(1910)

Izvor/Quelle: Pozdrav iz Osijeka. Razglednice Osijeka do 1945. (Gruß aus Osijek. Ansichtskarten von Osijek bis 1945)
II. BAND • II. SVEZAK
50 Lujo Plein
Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 51

Muc-muc! Mutz-mutz! Cmok! Cmok!

– Se vean holt ima šena … baš – Sie werden halt immer schöner ... grad S
– ve ste mi ljepši ... baš bih se
kendat ih mi fakluan in inan. könnte ich mich vergluren in Sie. mogao zagledati u vas.
– Šauns, segians mih net … se visn, – Schauen Sie, sekkieren Sie mich nicht ... Sie – Gledajte, ne sekirajte me ... znate
tas’ih faloubt pin unt af inan baš net wissen, dass ich verlobt bin und auf Sie grad da sam zaručena i da mi baš nije
onšte. nicht anstehe. stalo do vas.
– Frajln Rezi … reidns net a sou – Fräulein Resi ... reden Sie nicht so – Frajla Rezi ... ne govorite tako
kšvuln … val san ondare a faloubt unt geschwollen ... weil andere sind auch verlobt oholo ... jer su i druge zaručene, pa
ken šnuaštroks cum „Rendi“. und gehen schnurstracks zum Rendezvous. bez oklijevanja idu na rendiku.
– Tes kenans ten Pedacapfl faceln … – Das können Sie dem Peter Zapfel erzählen ... – Pričajte to nekom drugom ...
vons klaubm tazi pin a soarani „Muš“ wenn Sie glauben, dass ich bin auch so eine Ako mislite da sam i ja takva fufica
… ton kenans šun šibm. Musch ... dann können Sie schon schieben. ... možete odmah ispariti.
– Se vean touh net an sou eneagiš – Sie werden doch nicht einen so energisch – Pa nećete me odbiti tako ener-
aufbekean. aufbegehren. gično.
– I sogas inan … tas visn, pa mia – Ich sag es Ihnen ... dass Sie wissen, bei mir – Kažem vam ... da znate, mene
mohns kane miškulanc … vi mida machen Sie keine Mischkulanz ... wie mit der nećete prevariti ... kao onu skladiš-
Ainlagarin. Einlagerin. tarku.
– Fun vu visns tos? – Von wo wissen Sie das? – Odakle to znate?
– Manans, tos iz a Gahajmnis … tos – Meinen Sie, dass ist ein Geheimnis ... das – Mislite da je to tajna ... to zna
vas a jeidas Kind. weiß ein jedes Kind. svako dijete.
– Jo, ia Vajba mit ajara Tročkoušn – Ja, ihr Weiber mit eurer Tratschgosche – Da, vi tračerice brbljate o tome
plapats as harum. plappert es herum. naokolo.
– Pičen tos veat uns touh nimont – Bittschön, das wird uns doch niemand – To nam, moliću fino, nitko neće
fabitn. verbieten. zabraniti.
– Tesvegn mehat ih inan touh af tera – Deswegen möchte ich Ihnen doch auf diese – Zato bih vas poljubio u ta usta i
Koušn a Cvikipusl kebm … oba so a Gosche ein Zwickerbusserl geben ... aber so ein uštinuo u obraz ... al’ valjano.
hartas. hartes.
– Da, kao skladištarku ... pa je
– Jo, vita Ainlagarin … tas klajh im – Ja, wie der Einlagerin ... dass sie gleich im odmah nazvala babicu u bolnici.
Špitol ti Hebamin onkrufn hot. Spital die Hebamme angerufen hat.
– I to znate?
52 Lujo Plein

– Tes visns a? – Das wissen Sie auch? – Hm, dragi moj ... znam ja još
štošta ... bolje da šutimo.
– Hm, majn Liba … nouh a sou – Hm, mein Lieber ... noch so manches weiß ich
monigas vazih … sajma liba štat. ... seien wir lieber stad. – Pa vi stalno pričate.
– Se reidns jo oleval. – Sie reden ja alleweil. – Čujte, ne pipajte ... ne pipajte ...
Ajd ustuknite malo ... povucite se ...
– Heans, nit krajfns … nit krajfns … – Hören Sie, nicht greifen ... nicht greifen Sie ...
Ta vidite, cijelu haljinu ćete mi sma-
Ajde a pisl curuk … rukns ina … oba Rücken Sie ein bissel zurück ... rücken Sie ...
zati svojim šakurdama.
šauns, tos gonci Klad fapikns ma mit Aber schauen Sie, das ganze Kleid verpicken Sie
inare Procn. mir mit Ihren Pratzen. – A ne godi li vam ovo?
– Hat is’tos inan net ongenem? – Nun, ist das Ihnen nicht angenehm? – Ma godi, ali ne kad to radi takav
šofer.
– No jo, oba net fun so a „Benzin- – Na ja, aber nicht von so einem Benzinkut-
kuča“. scher. – E ... a kad to radi Ferika?
– Hat … ton fum Feači? – Ha ... dann von Fertschi? – Kakav ... Ferika?
– Fun vos’fiarign Feači? – Von was für einem Fertschi? – De ... de, polako ... ne pravite se
svetom sveticom.
– Kens … kens … sans štil … mohns – Gehen Sie ... gehen Sie, seien Sie still ...
ina net aza sveta svetica. machen Sie sich nicht als eine Oberheilige. – Meni se čini ... čini mi se da me
želite samo zadirkivati.
– Mia šajnt… mia šajnt, si vuln mih – Mir scheint ... mir scheint, Sie wollen mich
nua heikln. nur hecheln. – Da, htio bih vas zadirkivati ...
kao Ferči ... tamo iza „Zbora“ kod
– Jo, sou mehtat ih inan heikln … – Ja, so möchte ich Sie hecheln ... wie der
ljuljačke. Hm ... što ćemo sad reći?
vi’ta Feači … tuatn hintan „Zbor“ Fertschi ... dort hinter dem „Zbor“ (,Versamm-
pajda ljuljačka. Hm … vos reidma ject? lungsort‘) bei der Schaukel. Hm ... was reden wir – Pa to nije bilo ništa tako loše.
jetzt?
– No, tos voa niks so šlimas. – Jasno da nije bilo ... Pa ni ja ne
– Na, das war nix so Schlimmes. mislim ništa gore.
– Šod, taz’as net voa … hat šlima
man’ihs jo a net. – Klar, dass es nicht war ... Nun, schlimmer – Podmuklico jedna, tako i izgle-
meine ich es auch nicht. date.
– Se Tukmauza šaun šun sou aus.
– Sie Duckmäuser schauen schon so aus. – Je l’ vam se možda ne sviđam?
– Kfol ih inan filajht net?
– Gefalle ich Ihnen vielleicht nicht? – Ma sviđate ... ali Ferči mi je
– Pa jo … oba ta Feači hodma a štuk
odnio dio srca.
Heac tafounkšlaft. – Na ja ... aber der Fertschi hat mir ein Stück
Herz dvongeschleppt. – Pa on hoda s jednom drugom.
– Hat ea ked’ jo mit’ana ondare.
– Kako se vratio iz vojske ... spet-
Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 53

– Cajt a fun’di Soldotn curuk kuman – Aber er geht ja mit einer anderen. ljao se s onom škiljavom Ružom iz
is … hoda sih fapandlt mit sela škiljava Gundulićeve ulice. Kad, znate, pro-
– Wie er von den Soldaten zurückgekommen
Ruža asta Gundulićgosn. Visns, vona đe kraj mene ... od stida gleda dolje
ist ... hat er sich verbandelt mit jener škiljava
fun mia faribaket … so kluata inda u zemlju. Njegova škiljavurda me
Ruža (,schielende Rosi‘) aus der Gundulićgasse.
Eatn runda fua Šond. Sajn „Škiljavur- gleda poprijeko. Jednom ću joj am-
Wissen Sie, wenn er an mir vorübergeht ... so
da“, te mest mih sou popreko. Tearara relom lupiti po cvikerima ... pa neka
glurt er zur Erde runter vor Scham. Seine „Schie-
hau’ih amol majn Šiabm af iare cvikere si umetne stakla.
lende“, die misst mich so schief. Der haue ich
… ton sul sa sih klezenke ajnsecn.
einmal meinen Schirm auf ihren Zwicker ... dann – Pustite ju k vragu ... tu mršavu
– Losns as cum dovraga štein … tes is soll sie sich Gläser einsetzen. kobilu ... imat ćete samo neprilike.
sou a antarmige mrga … veans nua
– Lassen Sie sie zum Teufel stehen ... das ist so – Baš mi je žao Ferčike što se spet-
Umštendn hobm.
eine eindärmige Stute ... Sie werden nur ljao s takvom peruškom.
– Ta Feači tut ma baš lad, taza mida Umstände haben.
– Što ima da ga žališ ... evo imaš
soa Fleidaviš fapandlt is.
– Der Fertschi tut mir grad leid, dass er mit so mene ... od mene možeš dobiti sve
– Vos prauhta lad sajn … to host mih einem Flederwisch verbandelt ist. što poželiš.
… fun mia konst voz vilst hobm.
– Was braucht er dir leid sein ... da hast du – E, a što ću kad mi vjerenik poša-
– Jo, voz moh’ih, ven ma majn Brajdi- mich ... von mir kannst du, was du willst, haben. lje brodsku kartu?
gom ti Šifkoatn šikt?
– Ja, was mache ich, wenn mir mein Bräutigam – Pa onda ću poći s tobom u Bra-
– Ha, ton foarih mit tia af Brazilien. die Schiffkarte schickt? zil.
– Heast, mit mia foast? Au, pist tu – Ha, dann fahre ich mit dir nach Brasilien. – Što? Sa mnom da putuješ? Au,
goldig! što si zlatan!
– Hörst du, mit mir fährst du? Au, bist du
– Nua mit dia, majn Heac. goldig! – Samo s tobom, srce moje.
– Šveasma pa tajna Ksundhajt … tast – Nur mit dir, mein Herz. – Zakuni se u svoje zdravlje ... da
mih net pečargln veast. me nećeš prevariti.
– Schwör es mir bei deiner Gesundheit ... dass
– Vos? Klaubst, ih has Feači … Tako du mich nicht betrügen wirst. – Što?! ... Misliš da sam Ferči ...
mi Boga ih šveasta … mia vondan af Tako mi Boga! Kunem ti se ... otići
– Was? Glaubst du, ich heiße Fertschi ... „Tako
Brazilien. ćemo u Brazil.
mi boga!“ (,Ich schwöre bei Gott!’) ... Ich schwör
– Heast, Rudi, veat tuat šein sajn? es dir ... wir wandern nach Brasilien. – Čuj, Rudi, hoće li tamo biti
lijepo?
– Tos manih … šena šun as im – Hörst du, Rudi, wird es dort schön sein?
gelzarign Kištarda. – Mislim da hoće ... Ljepše nego u
– Das meine ich ... schöner schon als im „gelse-
Kišdardi punoj komaraca.
– Vos mohtma tuatn sundeks? rigen“ (,gelsenreichen‘) Kischdarda.
54 Lujo Plein

– Majn libe, to kema af’ta Jogd noh ti – Was macht man dort sonntags? – Što se tamo radi nedjeljom?
majmune.
– Meine Liebe, da gehen wir auf die Jagd nach – Milo moje, onda ćemo ići u lov
– Kel jo, sou manst, vi ta „Tomi Affen. na majmune.
Miks“ im Bio?
– Gell ja, so meinst du wie der „Tomi Mix“ im – Jelda misliš kao „Tomi Max“ u
– Oba nouh šena, af rihtige reisa vea- Kino? bioskopu (,kinu‘)?
ma jašiti … Sikst, a sou veama sih zagr-
– Aber noch schöner ... auf richtigen Rössern – Ma još ljepše ... jahat ćemo na
liti.
werden wir reiten ... Siehst du, so werden wir pravim konjima... Vidi, ovako ćemo
– Veat uns vea segn? uns umarmen. se zagrliti.
– A vuhea … Gonc alanih vea’ma – Wird uns wer sehen? – Hoće li nas tko vidjeti?
sajn … Vast, tuatn vokst metahouhas
– A, woher ... ganz alleinig werden wir sein ... – A, odakle ... Bit ćemo sasvim
sajdanas kros.
Weißt du, dort wächst meterhohes, seidenes sami ... Tamo ti, znaš, raste metar
– Bože moj, vis šein veat sajn! Gras. visoka, svilena trava.
– Ke, prad amol tajn Montl auf und – Mein Gott, wie schön wird es sein! – Bože moj, što će to biti lijepo!
leg tih.
– Geh, breit einmal deinen Mantel auf und leg – De raširi mantil i legni.
– Au … au … to iza komarac! dich hin.
– Au ... au! ... Tu je neki komarac!
– Loz im štein … Tuat af Brazilien – Au ... au ... da ist eine Gelse!
– Pusti ga ... Tamo u Brazilu će
vean junge Ofm rumhupsn.
– Lass sie stehen ... dort in Brasilien werden majmuni skakati naokolo.
– Veansi pajsn? junge Affen rumhopsen.
– Hoće li gristi?
– Oba na! Te vean uns so šein – Werden sie beißen?
– Ma ne, milovat će nas ... Ovako
šmajhln … Sigst, a sou: muc, muc, muc
– Aber nein, die werden uns so schön će, vidiš, raditi ... cmok! cmok!
… veans mohn.
schmeicheln ... Siehst du, auch so ... mutz, mutz, cmok! cmok! ....
– Au, veat tos šein sajn! mutz, mutz ... werden sie machen.
– Au, što će to biti lijepo!
– Tos manih oba a! – Au, wird das schön sein!
– To i ja mislim!
– Das meine ich aber auch!

 
Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 55

Die lustige Hochzeit Die lustige Hochzeit Vesela svadba

– Keins, reidns net … baš kštuabm is –G ehen Sie, reden Sie nicht! ... Grad gestorben T
– a nije moguće, nemojte reći! ...
si? ist sie? Baš je umrla?
– Jo, af Finkstsundok voa ti Lajht. – Ja, am Pfingstsonntag war die Leich. – Da, pogreb je bio u nedjelju na
Duhove.
– Senks, vita Menč polt fašvint … – Sehen Sie, wie der Mensch bald verschwindet
funda libi Velt ... von der lieben Welt. – Vidite kako čovjek brzo nestane
... s ovog dragog svijeta.
– Ha vos sul ma mohn … tos hot jo ta – Ha, was soll man machen ... Das hat ja der liebe
libi Heagot šun sou ajntalt … hajte ana Herrgott schon so eingeteilt ... Heute der eine und – A, što ćete ... To je dragi Bog već
unt muaring ta ondare. morgen der andere. sve raspodijelio ... Danas jedan,
sutra drugi.
– Pa af vos is si kštuabam? – Woran ist sie denn gestorben?
– Pa od čega je umrla?
– Hat af ana Gadarmfacindung hots – Nun, an einer Gedärmentzündung hat sie
klitn … to homs’as apariat. gelitten ... da haben sie sie operiert ... – A, patila je od neke crijevne
upale ... pa su je operirali ...
– Ah, ah, tu liba Heagot! – Ach, ach, du lieber Herrgott!
– O ... Bože dragi!
– Ti Krajdlmam hodas facelt, si voa – Die Kreidel-Muhme hat es erzählt. Sie war
tapaj … si sogt, mida muactrum Nodl dabei ... Sie sagt, mit einer Monstrum-Nadel haben – Krajdl-neni je to ispričala. Bila je
homs ia an Inikcijon im Pauh kštouhn sie ihr eine Injektion in den Bauch gestochen ... prisutna ... Kaže da su joj nekom
… ton homs ia ti „Inkvar“ rausknuman Dann haben sie ihr die „Inquar“ (,Eingeweide’) monstruoznom iglom zabili injek-
unt fun frišn homsta ten Pauh vida rausgenommen und von neuem haben sie den ciju u trbuh... Onda su joj izvadili
comknat. Bauch zusammengenäht. „inkvar“ (,drob’) pa opet sašili
trbuh.
– Heans auf … heans auf … sunst – Hören Sie auf! ... Hören Sie auf ... sonst schpeib
špajbimih on! Pfuj … pfuj! ich mich an. Pfui! ... pfui! – Prestanite! ... Prestanite ... inače
ću se pobljuvati. Fuj! ... fuj!
– Hat mia is a tamiš vuan … vi ihs – Nun, mir ist auch damisch geworden ... wie ich
faceln hop keat. es habe erzählen gehört. – Pa i meni se zamutilo u glavi ...
kad sam čula kako o tome pričaju.
– Šod is fia iara, tas baš jecat kštuabm – Es ist schade für sie, dass sie grad jetzt
is … vus ole sou šein fasuagt hot. gestorben ist ... wo sie alle so schön versorgt hat. – Šteta za nju što je baš sad umrla
... kad je sve lijepo zbrinula.
– Tos išun sou … vens’ta kut ket, – Das ist schon so ... Wenn’s dir gut geht, kommt
kumt vos imcvišn. was inzwischen. – To vam je tako ... Kad ti je dob-
ro, iskrsne nešto.
– Sogns, istas baš voa, vos ma funda – Sagen Sie, ist es grad wahr, was man von der
Seligi im Ritfala harumtiškarijt? Seligen in Riedfala herumdiskuriert? – Recite, je li baš istina što se u
56 Lujo Plein

– No heans … a puri Voahajt voas. – Na, hören Sie ... eine pure Wahrheit war es. Retfali priča o pokojnici?
Selas manans … mida Nančimam iara Jenes meinen Sie ... mit der Nantschi-Muhme
– No, čujte ... čista istina. Mislite
Geldpajdl? ihrem Geldbeutel?
ono ... s teta Aninom novčarkom?
– Jo, te Pajdlkštelarajkšiht … facelns- – Ja, die Beutelstehlereigeschichte ... Erzählen Sie
– Da, o onoj krađi novca ... To mi
mas! es mir.
ispričajte.
– Tos arina ih mih nouh … vi vons – Daran erinnere ich mich noch ... wie wenn es
– Toga se još sjećam... kao da je
hajt vea kveizn. heute gewesen wäre.
bilo danas.
– Baš pini najgarik. – Grad bin ich neugierig.
– Baš me zanima.
– To hots nouh afm Ritfalama Kšlous – Da hat sie noch am Riedfalaer Schloss gewohnt
– Onda je ona još stanovala kraj
kvount unt te oldi „čardakn“ voa pa und die alte „Tschardake“ (,Schachtel‘) war bei ihr
Retfalačkog šlosa i stara vještica je
iara afta selbi Kuhl im Kvatia. Te oldi in derselben Küche im Quartier. Die alte „Schas-
koristila istu kuhinju u stanu. Stara
„Šastezn“ hoda Štrumfsakl mit Silba- tese“ (,Schastrommel’) hat ein Strumfsäckel mit
prdna je bila sakrila čarapu sa sre-
guln „fačukt“ im Šifoneakostn unt voa Silberdukaten vertsteckt im Chiffonniere-Kasten
brnim dukatima u sanduk i kao
ima trauf kseisn via Truthen. As voa und war immer drauf gesessen wie eine Truthen-
purica stalno sjedila na njemu. Bilo
krot funda Selign iaran Jouzef ta Houh- ne. Es war gerade von der Seligen ihrem Josef der
je to baš na dan svadbe pokojničina
cajtstog … nemt te Nančimam tos Hochzeitstag ... die Nantschi-Muhme nimmt den
Josipa ... Teta Anči uzme čarapu iz
Štrumfpajdl azn Šifanea unt celt: an Strumfbeutel aus der Chiffonniere und zählt:
šifonjera i broji ... dukat za duka-
Guln … pa anan ins Sakl rajn … šaut einen Gulden ... nach dem anderen und ins Säckel
tom pa u čarapu ... Osvrće se ... ne
sih umatum … ops nimont sigt. Ti rein ... Schaut sich umadum ... ob es niemand
vidi li ju tko. Rozi je baš bila zami-
Rouzi hot krot ten Tah onknet fian sieht. Die Rosi hat grad den Teig angeknetet für
jesila tijesto za štrudlu ... spopadne
Houhcajtštrudl, krigt gušta aften Geld den Hochzeitsstrudel ... kriegt Gusto auf das Geld
ju želja za novcem, ali kobajage nije
unt moht kobajage, tasi niks ksegn hot und simuliert, dass sie nicht gesehen hat ... wo die
vidjela gdje ga je stara vještica
… vu te oldi „Kronosta“ as faštekt. alte Hexe es versteckt. „Hörst du Rosi“ ... ruft die
sakrila. „Čuj, Rozi“ ... viče stara ...
„Heast, Rouzi“ … ruft ti oldi … „ke Alte ... „geh, mach die Fenster auf und tu mir ein
„de otvori prozore i izluftiraj mi
moh’ti fensta rauf unt tuma pisl bissel auslüften ... Ich geh derweil zum Johannes
malo ... Ja ću za to vrijeme do Ivana
rausluftian … ih ke taval cum Johanes rüber auf ein Vaterunser.“ – „Also dann gehen Sie
na jedan Očenaš.“ – „Hajde, idite
riba ava Fataunsa“. – „Hajde kens nua, nur, gehen Sie“ ...
samo, idite“ ...
kens“ …
Sonst hätte sie ihre Gosche angehängt bis
Inače bi pustila jezičinu sve do
Sunst hedats iara a Koušn onkengt Kischdarda ... So war sie froh, dass jene draußen
Kišdarde ... Bilo joj je drago što je
pis Kišdarda … sou voas frou, tas traus war. Ripsch, ropsch, erwischt sie den Beutel und
ova izašla. Cap, carap, zgrabi ona
voa. Ripš, ropš! tavišt si ten Pajdl unt sagt: ... „Warte du Luder ... gibst du es mir nicht ...
čarapu s novcem i veli: ... „Čekaj,
sogt: „Voat, tu Luda … kipst mas net so nehme ich es mir allein. Wo du eh weißt, ... dass
blentačo ... ako mi ga ti ne daš ...
… so nemihs ma alan … vust e vast … mein Josef heiratet.“ ... legt den leeren Beutel auf
uzet ću ga sama. Kad znaš ... da mi
tas majn Jouzef hajrot.“ Legt tos leari seinen Platz ... erwischt den Zöger und geht
se Jozef ženi.“ Stavi praznu čarapu
Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 57

Pajdl af sajn Ploc … tavišt ten Ceka unt schnell einkaufen. Alles Mögliche hat sie na svoje mjesto, uzme ceker pa trk
hajde bež ajnkaufn. Olatahont hotsi hergeschleppt ... nur dass es eine lustige Hochzeit u kupovinu. Svašta je dovukla ...
heakšlaft … nua tas a lustigi Houhcajt gibt. Sehen Sie, was ein Mutterherz ist ... wie sie samo da svadba bude vesela. Vidite
kipt. Sengans, vos a Mutaheac is … vis sorgt für die Kinder. što je majčino srce ... kako se brine
suagt fia’di Kinda. za djecu.
Dann, wie die Hochzeit losgegangen ist ... sind
Ton viti Houhcajt louskongan is … sie dir fest reingetrappt ... dass alles gescheppert A kad je počela svadba ... ušli su
homs’ta feist reintrapt … tas olas hat. Der Josef hat sich angeschickert und schreit: u kuću plešući sve u šesnaest ... da
kšepat hot. Ta Jouzef hot sih onkšikat „Iju, ju, ju ... iju, ju. ju. horassa! Iju, ju, ju ... horas- se sve treslo. Jozef se napio i uzvi-
unt šrajt: Iju, ju ju … iju ju ju … horasa! sa! Die Antschi-Muhme hat den Beutel ... meine kivao: „Iju, ju, ju ... iju, ju, ju,
Iju, ju ju… horasa! Ti Ančimam hodas Mutter das Geld.“ opsasa! Iju, ju, ju ... opsasa! Teta
Pajdl … majn Muta tos Geld.” Anči ima novčarku, a majka
Allweil hat er das gesungen ... auf einmal ist die
novac.“
Oli vajl hoda tos ksungn … avamol alte Schachtel auf sein „iju, iju“ ... stutzig
is’te oldi „Lamuri“ aften sajn „iju, iju“ geworden ... denkt sich: „Bin ich besoffen ... oder Stalno je to pjevao ... Odjednom
štucig vuan … tenktsih: „Pinih psoufn höre ich es richtig?“ Es hat sie gemurkst und se trgne stari babac na njegovo „iju,
… oda hea ihs rihtig?“ As hot si gemurkst ... sie schaut in die Chiffonniere ... lässt iju“ ... pomisli ... „Jesam li pijana ...
kmuakst unt kmuakst … šaut im einen Schrei aus, wie sie bemerkt das leere il dobro čujem?“ Mučilo ju je i
Šifanea … lost an Šra aus, vi’si bemiakt Strumpfsäckel ... Auf einmal ist ihr damisch mučilo ... pogleda u šifonjer ... i
tos leari Štrumfsakl … Avamol iz’iara geworden und sie plumpst auf die Erde. krikne kad opazi praznu čarapu ...
tamiš vuan unt plumst af’ta Eadn. Odjednom joj se zavrtjelo u glavi i
– Ist sie denn verreckt?
bupne na zemlju.
– Hat is si farekt?
– A, Pustekuchen ... die ist schnurstracks auf die
– Pa je l’ krepala?
– A vraga ... Te is šnuaštroks afta Polizei gegangen.
Policaj kongan. – A vraga ... otišla je ravno na
– Na, das war grad keine lustige Hochzeit.
policiju.
– No, tos voa baš ka lustigi Houhcajt.
– E, to baš i nije bila neka vesela
svadba.

  
58 Lujo Plein

Der studierte Tischler-Meister Der studierte Tischlermeister Školovan stolarski majstor

– Ha vi kumt tea tacu … taza mia – H a, wie kommt der dazu ... dass er mir –U h, kako mu pada na pamet ...
Šusta sogt … jebo ga otac! Ih hob im Schuster sagt ... jebo ga otac! („sein Vater soll da mi kaže šuster ... jebo ga otac.
ani hinkvošn, taza kvoklt hot. ihn ficken!“: ,der Teufel soll ihn holen!‘) Ich hab Opalio sam mu jednu da se zatetu-
ihm eine hingewaschen, dass er gewackelt hat. rao.
– Ha tos kfleigt ea cu sogn a jeidn
in sajna gabrauhte Gavounhajt. – Ha, das pflegt er zu sagen einem jeden in – E, to on obično svakome kaže na
seiner gebrauchten Gewohnheit. svoj ustaljen način.
– Ton hoda ksogt: „Kidaj aus majna
Veakštod!“ Azon pinih kongan … – Dann hat er gesagt: „Verdufte aus meiner – Onda je rekao: „Kidaj iz mog
Tea šandrovac viatsihs oba meakn … Werkstatt!“ Also bin ich gegangen ... der verkstata!“ Tako sam otišao ... al’ će
bogara mu njegovog … vema Schandrowatz (,Feigling‘) – boga mu njegovog! taj šandrovac (,kukavica‘) zapamtiti
„Šusta“ sogt! („ich f. seinen Gott!“: ,zum Teufel mit ihm!’ – ... boga mu njegovog! ... kome kaže
wird sich aber merken ... wem er Schuster sagt. šuster.
– Vos mohst jecat?
– Was machst du jetzt? – Što sad radiš?
– Facijrat pin ih.
– Vazierender bin ich. – Bez posla sam.
– Hat iza sou besa?
– Ist es nun so besser? – Pa je li to bolje?
– Šajzimi trum … Soan kštudiatn
Tišlamasta vi ih … veans nouh mida – Ich scheiße mich drum ... So einen studierten – Boli me kurac! Po ovakvog ško-
Ekvipaži holn kuman. Tischlermeister wie ich ... werden sie noch mit lovanog stolarskog majstora kakav
der Equipage holen kommen. sam ja ... doći će kočijom.
– Vos host mid’n Rotnjud kopt?
Majn Vajb hot ksogt, tast im kflaht – Was hast du mit dem Ratenjuden gehabt? – Što si se zakačio sa Židovom lih-
host. Mein Weib hat gesagt, dass du ihn geflacht hast. varom? Žena mi reče da si ga udario.
– Segiat hoda mih … tazi sul – Sekkiert hat er mich ... dass ich „mescha- – Nasekirao me ... Veli da mu vra-
„mešalenen“. Sogih: „Se kuman ma lenen“ (,die Schulden bezahlen’) soll. Sage ich: tim dug. Ja njemu: „E, baš mi dola-
krot im Vuaf … voatns pizafta neksti „Sie kommen mir grad in den Wurf ... Warten zite u pravi čas ... Pričekajte do slje-
Vouhn.“ Sogta mia: „Ih vea inan ti Sie bis nächste Woche.“ Sagt er mir: „Ich werde dećeg tjedna.“ A on će: „Odnijet ću
Sohnan vektrogn.“ „Tešik“, sogih, Ihnen die Sachen wegtragen.“ – „Tessek“ vam stvari.“ – „Tešik“, velim, „uzmi-
„nemans te trulje, val homs mih e (,bitte‘), sage ich, „nehmen Sie die trulje (,das te te trulje ... jer ste me uvrijedili.“
beganeft. Sogta ma: „Mohns ka Graffelwerk’)... weil sie haben mich eh beganeft Kaže mi on: „Ne lupetajte ... il ćete
gezeres … Entveda coln oda rufih (,beleidigt‘). Sagt er mir: „Machen Sie kein Ge- platiti il ću pozvati policajca.“ Onda
ten Konštabla. Ton hobih im ani seires ... entweder zahlen oder ich rufe den Kon- sam mu šljepnuo jednu i rekao:
kšlapt unt hop ksogt: „Kens cuda stabler.“ Dann hab ich ihm eine geschlappt und „Idite na policiju.“ Što mu treba da
Policaj!“ Vos prauh tea mih nouh habe gesagt: „Gehen Sie zur Polizei.“ Was me još živcira.
Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 59

harum’segian. braucht der mich noch herumsekkieren. – Pa je li to živciranje ... kad čovjek
traži svoj novac?
– Hat is’tos an Sekatuar, voma sajn – Nun, ist das eine Sekkatur ... wenn man sein
Mous falongt. Moos verlangt? – Pa lijepo sam mu rekao: „Uzmite
te trulje i nosite se!“ Na to se on be-
– Pičen, ih hobas im šein ksogt: – Bittschön, ich habe ihm schön gesagt: „Neh-
zobrazno izrazio. Pa sam mu dao
„Nemans te trulje unt šibms!“ Ea hot men Sie die trulje und schieben Sie.“ Er hat sich
jednu ratu po ustima ... Odmah je
sih aftos impeadinent ausgadrukt. So darauf impertinent ausgedrückt. So habe ich
ispario.
hobi im an Rotn afta Koušn keibm, ihm eine Rate auf die Gosche gegeben ... Gleich
klajh iza farult. ist er verrollt. – Ti si rabijatnik ... Uopće nemaš
osjećaj što ti je dužnost ko čovjeka.
– Tu pist a rabiata Keal … host – Du bist ein rabiater Kerl ... hast gar keine
koakan Menčnfliht. Menschenpflicht. – Čuj, kad već kažeš čovjek ... Priča
se da su ljudi pametniji od životinja.
– Heast, val sogst „Menčn“ … ma – Hör mal, weil du sagst Menschen ... Man
To je izmišljena laž ... Uzmi samo
reid tasti Menčnas sajn kšajta as’ti redet, dass die Menschen gescheiter sind als die
mačke i pse ... kakav sve drek ne
Fihan. Tes iza aufgabrohti Lug … Viecher. Das ist eine aufgebrachte Lüge ...
pojedu pa im ništa ne fali. Mi pak
nemta nua te Kocn unt te Hundn on Nimm dir nur die Katzen und die Hunde an ...
zbog sraćkavice odmah trčimo
… vos te fiaran Treik comfreisn unt Was die für einen Dreck zusammenfressen und
doktoru. On ti kaže: „Pokažite jezik“,
ka Tajfl felt inan! Unsar’ans lauft kein Teufel fehlt ihnen. Unsereins läuft gleich
prepiše ti nekakvu modru vodicu za
klajh fia sračkavica cum Dokta. Tea für eine Scheißerei zum Doktor. Der sagt:
grgljanje i traži šezdeset dinara. A
sogt: „Cagns ina Cungan hea!“ … „Zeigen Sie Ihre Zunge her“ ... verschreibt dir
kad on mene pozove da mu radim i
fašrajbt ta a soua plicplauas Vosa so ein blitzblaues Wasser zum Gurgeln und
ja zatražim četrdeset dinara za cijeli
cum guagln unt falongt zeihcig verlangt sechzig Dinarius. Und wenn er mich
dan ... onda me otjera dovraga. Tako
dinarius. Unt ven ea mih ruft oabajtn zu sich ruft, um zu arbeiten – und ich verlange
smo, vidiš, organizirani. Velim ti,
cu sih … unt ih falong fiacig dinči vierzig Dinar pro Tag ... dann jagt er mich zum
ljude su samo zaglupavili. Na primj-
avan goncn Tog … to jaugta mih Teufel. Siehst du, so sind wir organisiert. Ich
er na selu ... ne koriste babicu, ne
dovraga. Sikstas, sou san mia urga- sag’s dir: Nur blöder haben sie die Menschen
koriste doktora, a ljudi su zdravi
nizijt. Ih sog·tas nua pleida homs ti gemacht. Zum Beispiel auf dem Dorf ...
zdravcati. Zato uvijek kažem svojoj
Menčhajt kmoht. Cum Bajšpil ava brauchen sie keine Hebamme, keinen Doktor
Roziki: „U današnje vrijeme bismo
Duaf … prauhns ka Hebamin, kan und die Menschen sind pumperlgesund. Darum
morali pronaći nešto novo ... kako
Doukta unt ti Menčn sajn pumprl- sage ich immer meiner Rosi: „Heutzutag müsste
bismo si olakšali težak život.“ Vidiš,
ksund. Tafia sogih ima majna Rouzi: man was Neues erfinden ... um sich das
Kolumbuš je bio pametniji ... od nas.
„Hajtcutog mistma vos naigas ea- schwere Leben zu erleichtern.“ Siehst du, da
Bila je to, boga mu njegovog, pamet-
findn … um sih tos šveari Lebm cu war der Kolumbusch auch gescheiter ... als wir.
na glava!
talajhtan“. Sigst, to voa ta Kolumbuš Das war, boga mu njegovog! („ich [f.] seinen
a kšajdara … az mia. Tos voa, Boga Gott!“: ,Donnerwetter!‘) ein Kreuzköpfl. – A zašto? ... Misliš zato što je
mu njegovog, a Krajc-keipfl! postavio jaje na vršak?
– Ha, warum? ... Meinst du, weil er hat das Ei
60 Lujo Plein

– Ha varum? … Manst, vala hot auf die Spitze gestellt. – E, vraga! ... Ne znaš li da je on
tos Aj am Špicl kštelt? pronašao duhan i krumpir?
– Ja, Pustekuchen! ... Du weißt nicht, dass er
– Jo šod … vast net, taza hot ten den Tabak und die Grundbirne erfunden hat.? – Ma što kažeš! ... Baš je Kolumbuš
Tobok unt ti Krumpian eafundn? to pronašao?
– Was du nicht sagst! Grad Kolumbus hat das
– Ta vos net sogst! Baš ta Kolum- erfunden? – Hajde, bogati! ... Nisi li to učio u
buš hot tos eafundn? školi — da je samo rekao da se
– Na, so was! ... Hast du das nicht in der
(krumpir) može jesti ... a ne baš da
– Hat bogati … host tos net inda Schule gelernt — dass er sie nur genießbar
ga je pronašao?
Šul kleant. Taza tos ganizboa eakleat erklärt hat ... nicht grad erfunden?
hot … nit baš eafundn. – To još nisam ni čuo ... a kamoli
– Das habe ich noch nicht einmal gehört ...
učio.
– Tos hobi nedamol nouh keat … geschweige denn gelernt.
kšvajgns kleant. – Čini mi se ... čini mi se da su te
– Mir scheint ... mir scheint, deine Lehrer
tvoji učitelji tukli po potiljku ... jer si
– Mia šajnt … mia šajnt, tajn Leara haben dir auf die Schlachtbrücke (,Nacken’)
jako pametan.
homsta af’ta Šlohtprukn tašlogn … geschlagen ... weil du so gescheit bist.
valst sou kšajt pist. – E, a ti se samo čvrsto nasloni na
– Na, du! Halt dich nur fest an den Lampen-
banderu, Jožika ... Možda če ti se
– No, tu holt tih nua feist af’ten stock angelehnt, Joži (= Sep) ... vielleicht lahnt
otkraviti tikva.
Lompnštouk onklant, Jouži … filajht dir das Gehirnkastl auf.
lant ta tos Gehiankastl auf. – E pa nazdravlje što si me zadržao
– Also serbus, weil du mich aufgehalten hast
i poljubi me u dupe.
– Alzo seabus, valst mih aufkoltn und leck mich am Arsch ...
host unt lek mih am Oaš …… – I ti mene nekoliko puta ... pa smo
– Du mich auch ein paarmal ... und dann sind
kvit.
– Tu mih a a poamol. Ton sama wir quitt.
kvit.

  
Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 61

Tramway-Haltestelle Tramway-Haltestelle Tramvajska postaja

– S
engans, baš kut, tas ih inan S
– ehen Sie, grad gut, dass ich Sie getroffen –V idite, baš dobro što sam vas
troufm hop … val ih šun inan frogn habe ... weil ich Sie schon habe fragen wollen ... srela ... jer sam vas već htjela pitati
hop vuln … obs voa is, tas ti oldi ob es wahr ist, dass die alte Kathi-Neni gestorben ... jel istina da je stara Kati-neni
Katineni kštuabm sul sajn. sein soll. umrla.
– Ta jo, im Goutsnoman … šun am – Aber ja, in Gottes Namen ... Schon am – Pa da, u Božje ime... Pokop je
Grindunastog voa ti Lajht … vos Gründonnerstag war die Leich ... Was sagen Sie ... bio još na Veliki četvrtak ... Što
sogns … ka Hunt hod vos kvust, tas kein Hund hat was gewusst, dass sie verreckt ist velite ... nitko nije znao da je skon-
fareikt is … rauscart homstas … vi ... rausgezerrt haben sie sie ... wie wenn sie nie čala ... izvukli su je ... kao da nikad
vens ni lebendig vea kveizn. lebendig gewesen wäre. nije bila živa.
– Ta vos net sogn! – Na, was Sie nicht sagen! – Ma nemojte!
– Ja, sogi inan … nidamol an – Ja, sag ich Ihnen ... nicht einmal ein Sargtuch – Da, velim vam ... čak ni mrt-
„Ibaton“ homs ia fagunt afta Trugl … hat man ihr vergönnt auf dem Sarg ... für ihr vački pokrov joj nisu priuštili na
fia iara filas Geld. vieles Geld. sanduku ... za njen silan novac.
– Hat voa te Čabrakn net pa ina afn – War denn die Schabracke nicht bei Ihnen im – A zar babuskara nije bila kod
Kvatia? Quartier? vas na stanu?
– Bože sačuvaj! Šun nohn Toud – Gott behüte! ... Schon nach dem Tod meines – Bože sačuvaj! ... Još poslije smrti
majnan Selign voa si paj seli Krovotn Seligen war sie bei jener Kroatin in der Großen mog pokojnog smjestili su je kod
inda grousi Podravina 1 ajnkvatiat. Te Podrawina einquartiert. Die haben sie dir zu sich one Hrvatice u Velikoj Podravini.
homstas cu sih knuman … tazas kenan genommen ... dass sie sie können gut ausmelken Uzeli su je k sebi ... da bi je mogli
dobro izmusti … Tos gonci Geld, vos ... Das ganze liebe Geld, was sie mit der Bettlerei dobro izmusti ... Sav novac su joj
mida Pedlaraj comkfouhtn hot unt zusammengefochten hat und zusammengespart izvukli što je bila zaradila ... prosja-
comkšpoat, homs ia harausksaklt. ... haben sie ihr herausgesackelt. Alles haben sie čenjem. Sve su odvukli ... čak i
Olas homs tafoun kšlaft … sokoa ti davongeschleppt ... sogar die Decken, Tuchenten deke, dunje skupa s jastucima. Da,
Teikn, Tuhatn mit comst ti Pulsta. Jo, mitsamt den Polstern. Ja, noch zwei Tausender i još dvije hiljadarke su joj za života
nouh cva Tauzanda homs iara paj haben sie ihr bei Lebzeiten ... auf eine raffinierte izvukli ... na rafiniran način pa se
Lepcajt … avanara grafinijte Oat ha- Art herausgesackelt und haben sich frisch einge- opremili novim namještajem ...
rausksaklt unt homsih friš ajnkmeblt möbelt ... wissen Sie, so moderne, schön politierte modernim, znate, lijepo politiranim
… visns … so mudeane, šein pulatiate Betten und Stühle. Sogar das „Leichenbüchlein“ krevetima i stolicama ... Čak su joj
Petnan unt Štilan … Sokoa tos haben sie ihr gestohlen. ukrali i štednu knjižicu Pogrebnog

1 Stadtteil von Osijek längs der Drau, heute die Kišpatić-Straße./Priobalni dio Osijeka, sada Kišpatićeva ulica. — V. P.
62 Lujo Plein

„Lajhnpihl“ homs iara pougn. – Jesus! ... Jesus! ... Diese unverschämten udruženja.
Menschen! Ha, warum haben Sie sich denn auch
– Jesus … Jesus! … Tize umfašemti – Isuse! ... Isuse! ... Ti pokvare-
nicht ein bissel eingeschmeichelt?
Menčnan! Ha, varum homse inan net a njaci! A zašto joj se i vi niste malo
an pisl ajnkšmajhlt? – Weil ich Stolz habe ... und keine Erbschlei- šmajhlovali?
cherin bin.
– Val ih an Štulc hob … unt ka – Zato što imam ponosa ... i što
Eabšlajharin pin. – Da waren Sie blöd genug. nisam lovkinja na nasljedstvo.
– To voans plet genug. – Glauben Sie, mir hat sie wollen all ihr Lebtag – Tu ste dobrano glupo postupili.
auch Geld geben ... wenigstens zum Anvertrauen
– Klaubns, mia hoc vuln saj Leptog a – Mislite da je i meni htjela za
... Die Gefrässige, immer hat sie noch herum-
Geld keibm … makar cum onfatraun života dati novac ... makar na
wuchern wollen ... So schlagiert, wie sie war, hat
… te Kfresigi … ima hoc nouh vuln čuvanje ... Proždrljivica je stalno
sie den Binkl mit Geld aus dem Strohsack gezo-
harumvuhan … sou kšlogiat vis voa htjela lihvariti ... Onako šlagirana,
gen und hat alle Ritt gezählt. Aber rackern und
hot si ten Pingl mit Geld auzn kakva je bila, izvadila bi pinkl s
den ganzen Tag putzen ... habe ich können für
Štrouzok cougn unt hoc ole Rit unt novcem iz slamarice i svaki čas ga
diese alte „Schastese“. Bei jener in der Podrawina
Trit celt. Oba rakan unt ten Trek pucn brojila. Ali sam mogla rintati i
ist sie im Dreck erstickt. Aber, majku im njihovu!
… hobih kenan fia tearara oldi čistiti drek ... za staru vješticu.
(„ich [f.] ihre Mutter!“: ,zum Teufel mit ihnen!‘)
„šastezn“. Pa seli inda Podravina isi Ugušila se u dreku kod one u Po-
ich habe ihnen meine Meinung ins Gesicht
im Trek faštikt. Oba majku im njihovu, dravini. Ali, majku im njihovu, u
gesagt ... Draußen haben wir einen Spektakel
teni hobih majn Manung najnksogt … lice sam im skresala što mislim ...
gehabt ... bei der Totenkammer auf dem Heilige-
Traust homa a „muria“ kopt … pajda Vani smo se dokačili ... kraj mrt-
Anna-Friehof. Wissen Sie, so wie wir gestanden
Toutnkoma af’ta Hajligi Ana. Visns, vačnice na Aninom groblju. Počelo
sind ... bei der Seligen ihrem Sarg ... dann ist es
sou vima sajn kštondn … pajda Selign je, znate, dok smo tako stajali ...
losgegangen ... Die haben sich an der Nase fassen
iarara Trugl … ton izas louskongan … kraj pokojničina kovčega ... Mogli
können. Deswegen kommen wir noch vors
te hom’sih pajda Nozn kenan neman. su onda samo pokriti lice rukama.
Gericht. Ja ... ich sag ihnen ... wegen so hergelau-
Tasvegn kuman ma nouh fuas Gariht. Zato ćemo još i na sud. E ... velim
fenen Mistviechern ... muss man sich bei den
Jo … sogih inan … fia sou heakloufani vam ... zbog takvih dotepenih
alten Tagen ... um seine Ehre ... mit dem Gericht
đubretas muzma sih pajdi oldn Tegn gadova ... mora se čovjek pod stare
rumstreiten.
… fia sajna Ear … midn Gariht dane ... za svoje poštenje ...
rumštrajtn. – Na, was Sie nicht sagen ... das habe ich alles prepirati sa sudovima.
nicht gewusst.
– No, vos se net sogn … tos hobih – Ma što kažete! ... Ništa od toga
olas net kvust. – Das ist ja gar nix ... joj Istenem (,oh, mein nisam znala.
Gott‘), was habe ich erst mit meinem gottseligen
– Tos izjo koaniks … joj ištenem, vos – Nije to ništa ... Joj, ištenem
Tontschi ausgestanden ... wegen dieser grantigen
hobi eašt mid majn goutselign Tonči (Bože dragi!), što sam tek pretrpjela
Stute. Da war ich noch im „Zentral“ am Häuserl
auskštondn … fia teara krantige mrga. s mojim pokojnim Tončijem ... zbog
angestellt ... Er ist dir nur herumschickern
To voarih nouh in „Central“ am Hajzl te zlovoljne kobile. Onda sam bila
Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 63

onkštelt … Ea is ta nua harumšikan gegangen ... An jedem Halasfisch ... war er dir ein još namještena u „Centralu“ u
kongan … ava jeida Halasfiš voarata a Obermacher. Die alte Schachtel war dir bissig ... nužniku ... On ti je samo išao
Oubamoha. Te oldi „Lamuri“ voata Jesus ... Maria und Josef! ... wenn er so schicker pijančevati ... Pri svakom ti je fišu
pisig … Jesus … Maria un Josef! … nach Hause gekommen ist, hat sie ihm den bio glavni. Stara ti je bila zla ...
Vona sou šike causkuma is, hot si im Schädel vollgequatscht mit allerlei Lügen und Isuse ... Marijo i Josipe! ... Kad bi
ten Šedl ful „gagat“ mit olastrahont Stänkereien. Darauf hat er oft Zirkus und Krawall tako pijan došao kući, napunila bi
fiare Lugnan unt Štenkarajs. Af tos geschlagen ... dass die ganze Podrawina zusam- mu glavu svakojakim lažima i ga-
hoda ouft a Cirkus unt a Kraval mengelaufen ist. Einmal war es ... grad am Heili- dostima. Na to bi on često napravio
kšlogn … tas ti gonci Podravina com- gen Abend ... ich warte ihn, dass ich den cirkus i digao dreku ... pa bi se
kloufn is. Amol voas … krod am Christbaum anzünde ... und sieh, da kommt er strčala cijela Podravina. Jednom
Hajlign Obnt … ih voat im tazih ten schicker bis über den Arsch und flucht mir den tako ... baš na Badnjak ... čekam ga
Krispam oncint … evo ga, kumta šike Gott runter. Ich sag: „Tontschi ... du bist halt ein da naložim badnjak ... evo ga,
via majka unt fluht ma ti Bogara Christ?“ Er schreit: „Kusch! ... Zum Teufel mit dolazi pijan ko majka i psuje mi
runda. Sogih: „Tonči … hat tu pist a deinem Christus!“ und erwischt das Hackl ... Ich boga. Kažem mu: „Tonči ... jesi li
Krist?“ Šrajt ea: „Kuš … kristuša ti fliehe raus und er mit dem Hackl mir nach ... Bald kršćanin? A on viče: „Kuš ... Krista
tvog!“ unt tavišt tos Hakl … Ih bež hätte er mich erschlagen ... wenn nicht zufällig ti tvoga!“ i dohvati sjekiru ... ja bjež
raus unt ea min Hakl ma noh … polt bekannte Menschen gekommen wären. Hätte er van, a on sa sjekirom za mnom ...
hoda mih tašlogn … ven nit cufelig mich nur erschlagen! ... Wenigstens hätte ich Skoro bi me ubio ... da nisu slu-
bekonte Menčnas kuman vearatn. keine Sorge mehr ... auf dieser schlechten Welt. čajno naišli znanci. Da me je samo
Hedata mih nua tašlogn … venigstns ubio! ... Bar ne bih imala više briga
– Warum denn?
hedat ih ka Suag mea … af tearara ... na ovome pokvarenom svijetu.
šlehti Velt. – Nun, darum, weil er so ein ordinärer Gro-
– A zašto?
bian war. Das ganze Drauufer bis zum „Jelen-
– Pa varum?
grad“ hat halt Respekt gehabt vor dem Nichts- – Pa zato što je bio ordinaran gru-
– Hat tarum, vala soa ordinara nutz. Nur seiner Mutter hat er alles geglaubt ... bijan. Ta cijela dravska obala, sve
Grubian voa. Pa tos gonci Drauufa pis Ich habe ihm ja gesagt: „Wenn du ja bei deiner do „Jelengrada“ (gostionica) se
af „Jelengrad“ hodan Rešpekt kopt … Mutter hast bleiben wollen ... warum hast du bojala ... te bitange. Samo je svojoj
fun ten bitanga. Nua sajna Muta hoda mich dann geheiratet? majci sve vjerovao ... Rekla sam
olas klaupt … Ih hobim jo ksokt: mu, znate: „Bogati, ako si htio
– Waren Sie denn kuppliert mit dem Tonschi?
„Bogarati, vons vuln paj tajna Muta ostati kod majke ... zašto si se
plajbm … ha varum host mih kajrot?“ – Na, hören Sie ... natürlich. Ob ich nicht war? oženio mnome?
– Pa voan se kupliat min Tonči? – Sagen Sie, woran ist er gestorben? – Zar ste bili vjenčani s Tončijem?
– No heans … šijnet; obi net voa? – Der Raki hat ihm halt die Gurgel ausge- – No, čujte ... svakako; kako ne
brannt ... Dann ist er auf einmal erstickt ... Ja, da bih bila?
– Sogns, on vos iza kštuabm?
drüben in Kischdarda. Seine Kollegen haben
– Od čega je, recite, umro?
– Pa ta Raki hodim ti Guagl ausprent gesagt, dass er eine Gräte von einem Karpfen
64 Lujo Plein

… ton iza afamol faštikt … jo, to tribm geschluckt hat ... dann hat er sich verkutzt ... hat – Ma rakija mu spržila grlo ...
im Kišdarda. Sajni Kulegn hom ksogt, gemacht knack!, knack! ...... Auf einmal war er dir Onda se odjednom ugušio ... Da,
taza a Kradn fun a šaran kšlukt hot … mausetot. tamo prijeko u Kišdardi. Njegove
ton hoda sih fakouct … hot kmoht krc, kolege rekoše da je progutao šara-
– Sehen Sie, das staunt mich ... weil der hat so
krc ……… avamol voarata maustout. novu kost ... onda se zagrcnuo ...
mollert ausgeschaut.
učinio krc! krc! ....... Odjednom ti je
– Sengans, tos štaunt mih … val tea
– Ja, eine Wampe hat er gehabt ... wie Schep- bio mrtav.
hot sou molat auskšaut.
peres Bierfass. Herrgott im Himmel! ... Da ist was
– To me, vidite, čudi ... jer je bio
– Jo, an Vompn hoda kopt … via im Leben durchgeronnen. Sonst war er ja kein
onako punačak.
Šeparišas Piafos. Heagot im himl … to schlechter Mensch ... wie man pflegt zu sagen.
izvos im Lebm tuah’krunan. Sunct Gott, gib ihm die ewige Ruh! – Da, imao je trbušinu ... ko Šepe-
voara jo ka šlehta Menč … vima fleikt rovo bure. Bože dragi na nebesima
– Und was machen Sie jetzt so alleinig?
cu sogn. Gout kibim ti evigi Ru! ... što je kroz nju proteklo za života!
– Ich bin ja nicht mehr alleinig ... Seit Fasching Inače nije bio loš čovjek ... kako se
– Hat, vos mohns jecat sou halanig?
bin ich zusammengegangen mit einem Wittiber ... to obično kaže. Bog mu dao vječni
– Ih pin jo nimea halanig … cajt af wissen Sie, einem Holzschneider aus der Breiten pokoj!
Fošink pin ih comkongan midan Gasse. Er hat was Erspartes und ich ... So sind wir
– A što radite sad tako sami?
Vitiba, visns, a Hulcšnajda as’ta dann eingegangen zusammen zu leben.
Pradngosn. Ea hod vos tašpoatas unt – Pa nisam više sama ... od faš-
– Na, wo haben Sie denn mit ihm angeban-
ih … sou sajma ton ajnkongan cuzomn nika živim s jednim udovcem ...
delt?
lebm. znate ... drvosječom jednim iz Širo-
– Noch jenes Mal ... wie seine Fani gelebt hat ... ke ulice. On ima nešto ušteđevine i
– No, vu homsten mit ten onpandlt?
haben wir die Bekanntschaft geschlossen in ja ... pa smo se tako složili da
– Noh seli mol … vi sajn Fani klept Aljmasch bei der Wallfahrt. živimo zajedno.
hot … homa ti Bekonšoft kšlousn af
– Wie sind Sie zufrieden? – E, a kad ste se upustili s njim?
Aljmaš pam Vulfoatn
– Soso ... wie man schon sagt ... Wenn wir nur – Još onda ... dok je njegova Fani
– Vi sans cufridn?
jünger wären! bila živa ... upoznali smo se u
– Pa onako, vima šun sogt. Vema Aljmašu na hodočašću.
– Ha, kann er wenigstens noch was?
nua junga vearatn!
– Kako ste zadovoljni?
– O ja, schon ... Jede Woche „werkelt“ er
– Ha, kona venigstns nouh vos?
runter (,fällt er‘) seine zwei Klafter Rotbuche. – Pa onako ... kako se kaže ... da
– O jo, šun … jede Vouhn „feaglta“ Und ... piperln tut er auch ein bissl ... aber nach smo samo mlađi!
sajne cva Klofta Routpuhani runda … der verrichteten Arbeit. Wissen Sie, da halte ich
– A može li bar još što?
pipln tuda a an pisl … oba noh’ta mit ... weil das macht Kraft.
farihtn Oabajt. Visns, to holt ih mit … – O da, da ... svakog tjedna pos-
– Alsdann, leben Sie wohl! ... Da kommt
ječe svoja dva hvata bukovine ...
Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 65

val tos moht Kroft. meine Tramway. Pijucka također pomalo ... ali
nakon obavljena posla. I ja mu,
– Astan s Bogom! To kumt majn – Mir scheint ... dass ist schon die vierte.
znate, pomažem ... jer to daje
Tramvaj.
– Also dann gehe ich ... sonst komme ich heute snagu.
– Mia šajnt, tos išun ti fiate. nicht nach Hause.
– Epa zbogom ... evo dolazi moj
– Ajde , sunst kumi hajt net caus. – Gehen Sie ...gehen Sie! tramvaj.
– Hat, ajde! – Čini mi se ... da je to već četvrti.
– Ajde ... inače neću stići kući.
– Ajde ... ajde!
Pradngosn ,Breite Gasse‘ /,Široka ulica‘, jetzt/sada: Ulica Matije Gupca. — V. P.

I z v o r / Q u e l l e : P o z d r a v i z O s i j e k a . R a z g l e d n i c e O s i j e k a d o 1 9 4 5 . ( G r u ß a u s O s i j e k . A n s i c h t s k a r t e n v o n O s i j e k bi s 1 9 4 5 )
66 Lujo Plein

KINDER –SPIELE KINDERSPIELE DJEČJE IGRE


„Rošašpil“ 2 „Roschaspiel“ „Krajcarica“

– Kumc dečki kema sih rošašpiln. – Kommt, Jungs, gehen wir „Roscha“ spielen. – D ođite, dečki, da se igramo
krajcarice.
– Ha vu iz’an roša ? – Ha, wo ist ein Roscha (,Loch‘)?
– A gdje je rupa?
– Pa tuatn pam Pepoš sain Haus. – Na, dort beim Peposch seinem Haus.
– Eno tamo kod Pepoševe kuće.
– Alstan šib’ma on. – Alsdann schieben wir an.
– Pa hajdmo!
– Fun to is’ti crta. – Von da ist der Strich.
– Odavde je crta.
– Šmajs . . . majna is’ta prvi. – Schmeiß ... meiner (= mein Sechser) ist der erste.
– Baci! ... Moj (sekser) je prvi.
– A Trek . . . majna ligt neba ta – A, Dreck! ... Meiner liegt neben dem Loch.
ropa. – A, hoćeš! ... Moj leži kraj rupe.
– A, „zunk“ (,mitnichten!’) ... Siehst du, dass
– A „cunk“ . . . sigst, tas majna iz meiner ist auf dem Gras ... Ich werde schucken. – A, kurac! Ne vidiš li da je moj
am „kras“ . . . ih vea šukati. na travi ... Ja ću bacati.
– Einmal, zweimal.
– Jedanput, dvaput. – Jedanput, dvaput.
– Zack! Drinnen ist er ... todsicher!
– Zup trinan iza . . . ko Bog. – Hop! Unutra je ... ko bog.
– Pustekuchen! ... Siehst nicht, dass er daneben
– Kilenc . . . sigst net taza jambi is gegangen ist. – Kilenc! ... Ne vidiš da je
kongan. promašio.
– Geh weg, mamu ti! („ich [f.] deine Mutter!“:
– Ke vek mamu’ti ... von ih’ta ani ,verdammt mal!‘) ... Wenn ich dir eine picke ... – Makni se, mamu ti! ... Ako te
pik … tresnem ...
– Rück dich, du Stinker! ... Ich werde werfen als
– Ruk’tih, tu štingovac . . . ih vea Erster. – Makni se ti, smrdljivko jedan! ...
bacati ta eašta. Ja ću bacati prvi.
– Geh, schieb mal an.
– Hajde šib’ma on. – Hajde, počni!
– Eine Schrift, eine Schrift.
– An pismo, an Šrift. – Pismo, pismo.
– Meiner ist der letzte, hörst du.
– Majna is’ta zadnji, heast. – Moj je zadnji, čuješ.
– Gilt nicht ... gilt nicht ... nix da.
– Negilt . . . negilt . . . niks to. – Ne važi ... ne važi ... ništa od
– Das war ein Komplott.
toga.

2 Kinderspiel mit Münzen (Loch-/Kreuzerspiel)./Dječja igra s novčićima (krajcarica); roša ,Loch’/,rupa’. — V. P.


Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 67

– Tos voa „komunde“. – Was denn war ein Komplott? – To je bilo komunđe.
– Vos, bogati , voa „komunde“ ? – Du kriegst eine Fotze auf deine Labbe ... dass – Što je bogati bilo komunđe?
die rote Suppe rinnt ... Dann wirst du wissen, wer
– Krigst a Foucn af tajne laburde . . – Dobit ćeš po labrnji ... da će
ein Komplott war.
. tas’ta ti Supm rint . . . ton veast poteći crvena supa ... Onda ćeš
visn, vea a „komunda“ voa. – Na gut, dann gilt es. znati tko je bio komunđaš.
– Hajde, pa onda gilt. – Schmeiß, Peposch! – Hajde de, onda dobro.
– Šmajs, Pepoš! – Nein, ich schmeiße als Erster. – Bacaj, Pepoš!
– Na, ih šmajs prvi. – Marsh! Wenn ich dir eine flache ... du „roter – Ne, ja bacam prvi.
Zinnober“! ... Du würdest den Herrgott „petschar-
– Marš, veni’ta ani flah, tu rouda – Marš! Ako te opalim ... riđane
geln“ (,betrügen‘).
Cinouba, megast ten Heagot jedan! ... I Boga bi prevario.
pečargln. – Wirf die Köpfe, Loitschi ... aber hart, dass sie
– Baci glave, Lojzika ... ali snažno
tanzen!
– Zup ti Keipfl, Lojči . . . oba hart, da zaplešu.
ta’si toncn! – O weh! Meiner ist sicher die Schrift.
– O joj, moj je ko bog pismo.
– A joj! Majna iza pismo ko Bog. – Scheiß mit Reis ... Alle zwei sind Kopf.
– Vraga! ... Oba su glava.
– A Šajs mit Rajs! Ole cva sajn – Das ist nicht wahr.
– Nije istina.
glava.
– Was ist nicht wahr, du Muli? ... Betrogen hast
– Što nije istina, mulcu jedan? ...
– Tes is’net voa. du mich ... Die Schrift war es.
Prevario si me ... Bilo je pismo.
– Vos iz’net voa, tu mula? Pečarglt – Gehen wir von frischem!
– Hajdmo ispočetka.
host mih. Pismo voas.
– Na gut, wenigstens (das).
– Hajde, makar (i to).
– Fun frišn kema!
– Meiner ist beim Loch.
– Moj je kod rupe.
– Hajde, makar!
– Mein Sechser ist beim Gras umadum.
– Moj je sekser zaokrenuo kod
– Majna is pajda ropa.
– Das ist daneben ... Und Schluss damit! trave.
– Majn sekser is pam kras uma-
– Kusch! ... „Brandl“ war es. – To je promašaj ... pa mirna
dum.
Bosna.
– Stiere an! (,pass auf!‘); jetzt kommst du an die
– Tos iza jambi . . . pa mirna Bosna.
Reihe. – Kuš! ... bila je nezgoda.
– Kuš . . . „prandl“ voaras.
– Ich will es nicht. Mit dir Scheißer spiele ich – Pazi! Sad si ti na redu.
– Štia on, jecat kumst tu na red. nicht.
– Neću. S tobom, sroljo, ne igram.
68 Lujo Plein

– Neću! Mit tia, sroljo, špilinet. – Ich mit dir auch nicht ... du roter Gimpel. – Ni ja s tobom ... riđane jedan!
– Ih mit tia a net . . . tu rouda Eine Frau, die durch den Lärm der Knaben aus dem Jedna žena, koju je probudila galama
Gimpl. Schlafe geweckt wurde: Marsch, majku vam vašu dječaka: Marš, majku vam vašu
fakinsku („ich [f.] eure Mutter, ihr Nichtsnutze“: fakinsku! ... Hoćete li nestati s
Eine Frau, die durch den Lärm der
,Verdammt noch mal, ihr Nichtsnutze!‘) ... Werdet mojih prozora? Čovjek nema mira
Knaben aus dem Schlafe geweckt wurde:
ihr verduften von meinen Fenstern? Keine Ruh hat od vas bećara.
„Marš, majku vam vašu fakinsku!
man von euch Gaunern.
Veac ajh faduftn fun majni Fenstas? Dječaci bježe.
Ka Ru hodma fun ajh bečarn!“ Die Knaben fliehen.
– Bježmo, inače će babetina izaći
Die Knaben fliehen. – Fliehen wir, sonst kommt die alte Schabracke ... pa će biti batina.
raus ... dann gibt es Prügel.
– Zua ma, sunst kumt te oldi – Hajde, Lojzika ... baci jedan
čabrakn raus ... ton kipc kvakti. – Geh, Loitschi, hau rauf einen Stein in ihr Fens- kamen u njen prozor.
ter!
– Hajde Lojči, hau rauf an Štan af Tres!
iara Fensta! Bums!
– Puče! ... Ode dovraga!
Bums! – Kling! ... jetzt ist er tschaligegangen (,kaputt-
– Bjež! ... Požurite! ... Trk! ...
gegangen‘).
– Zdup . . . jecat iza čali kongan.
– Joj! ... Joj, stradao mi lijepi
– Fliehe! ... schimmle! ... fliehe! ...
– Bež! Šiml! Zua! muštakl! Čekajte, obješenjaci ...
– O weh! ... weh! Mein schöner Geranientopf ist polomit ću vam rebra ... kad vas
– Joj . . . joj! Majn šena Muškatl-
hin. Wartet, ihr Strolche, ... ich mache euch die uhvatim.
toupf is hin! Voats, obešenjakn, ih
Rippen weich ... bis ich euch erwische.
moh ajh ti Ripm vah, pizi ajh taviš!

  
Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 69

„Kaksnšpil“ Hüpfspiel („Himmel und Hölle“) Školica („Nebo i pakao“)

– Azon Dragoš kakst ta eašti. – A lso, Dragosch (= Karli), du haxt (,hüpfst’) als
– E, Dragoš, ti igraš prvi.
Erster. – Hajde ... čiri, čari ... čingi, randi ...
– Hajde , čiri čari – čingi randi – črga
črga, mrga.
mrga! – Na, los! Tschiri tschari ... tschingi randi ... tschrga
mrga! – Ništa ... promašio je.
– Niks is. Trola iza.
– Gilt nicht ... daneben ist er. – Nije, tko kaže da je promašio.
– Nije! Ko kaže taza is trola?
– Nein, wer sagt, dass er daneben ist? – Hajde, ideš nanovo.
– Hajde! Tu kumst na novo.
– Na los! Du kommst von neuem. – Sad si ti opet... čiri, čari, vještičina
– Sada kumst vida. Čiri, čari,
noga.
Heiksnfus. – Jetzt kommst du wieder ... tschiri tschari Hexen-
fuß. – Ne, ti ideš ... ja sam drugi.
– Na, tu kumst ... ih pin cvajta.
– Nein, du kommst ... ich bin Zweiter. – Šidi, ridi ... tam sam bio.
– Šidi ridi ... tam sam bijo.
– Schiedi riedi ... dort war ich. – Kod mene ide crta.
– Kod mene ide crta.
– Bei mir läuft die Linie. Jedan dječak promatra igru i pjeva fleg-
Ein Knabe betrachtet das Spiel und singt
matično: „Taka, tika ... taka, tika,
phlegmatisch „Tirl, lirl ... tirl, lirl. Ein Knabe betrachtet das Spiel und singt phlegmatisch:
sladoled iz nužnika..
Sladuled fum Prevet..“ „Tirl, lirl ... tirl, lirl. Eiskrem vom Abort.“
– Nemoj tu, Joži ... triput si fulao ... i
– Niks to, Jouži . . . tri put pist trola... – Nix da, Joži (= Sep) ... dreimal bist du daneben ...
amen.
pa amen! und Amen!
– Amen ... Popeo si se u moju školu
– Amen! In majna škola pist kštign, – Amen! ... In meine Schule bist du gestiegen ... wo
... gdje sam čarao.
gdje sam čaro. ich gehext habe.
– Šuti, nije istina ... To je bio samo
– Kuš tih! Iz net voa. Samo šerbl – Kusch, ist nicht wahr ... nur der Scherbel war es.
crijepić.
voas.
– Jetzt hüpfst du ... tschink ... tschink ... tschink ...
– Sad ti igraš ... čink ... čink ... čink ...
– Sad kaksaj tu! Čink, čink, čink, čink tschink ...
čink.
...
– Du kannst hexen, wie viel du’s willst.
– Možeš čarati koliko hoćeš.
– Možeš ti čarat, vi fil tas vilst.
– Tschampo kiwanko ... daneben ist er.
– Čampo kivanko ... pogriješio je ...
– Čampo kivanko! Jambika iza!
– Scherbel war es ... Scherbel war es ... Ich muss
– To je bio crijepić ... crijepić je to bio
– Šeabl voas! Šeabl voas! Moram „daneben“ schreiben.
... Moram zabilježiti „pogriješio“.
napisati jambi.
70 Lujo Plein

– Jecat pini ta šesti. – Jetzt bin ich der Sechste. – Sad sam šesti.
– Šmais ibam Koupf. – Schmeiß über den Kopf. – Baci preko glave.
– Čank ... Najn! Iza kštign in majna – Tschank! ... Hinein ist er gestiegen in meine – Greška! ... Ušao je u moju školu.
škola! Schule.
– Makni se ... dolazim u petu, šestu.
– Puc tih! Ih kum u petom, šestom. – Putz dich! ... Ich komme in die fünfte, sechste.
– Čiri ... čari ... Opet si pogriješno
– Čiri . . .čari . . . Vida pist čank stati. – Tschiri ... tschari ... Wieder bist du falsch getreten. stao.
– Kuš! ... Druga, treća voas ... gdje – Kusch! ... die zweite, die dritte war es ... wo ich – Šuti! ... Bila je druga, treća ... gdje
sam čaro. gehext habe. sam čarao?
– Azon jecat pin ih im „Nebo“ – Also jetzt bin ich im „Nebo“ (,Himmel‘). – E, sad sam na „nebu“.
– „Pakao“ valja ! – „Pakao“ (,Hölle‘) ist es! – „Pakao“ valja.
– Nevalja! Kilenc ... Miško! ... Pakao – Nein! Pustekuchen, Mischi! ... Hölle ist das nicht – Ne valja! Kilenc ... Miško! ... Nije
is tos net … tos is čampo kivanko. ... das ist daneben. to pakao ... to je čampo kivanko.
– Jecat vea’ma „jesam – nisam“ – Jetzt werden wir „bin ich – bin ich nicht“ machen – Sad ćemo „jesam, nisam“ ... Igraj
mohn. Kaks rikliš! Hajde! ... Hüpf rückwärts ... Geh! natraške, hajde!
– Trola iza . . . puč . . . tu pist a – Daneben ist er ... Putsch! Du bist ein – Greška ... gotovo! ... Najveći si
Oaškaplmasta. Arschkapellmeister. prdonja.
– Au Bogati! Cva „šul“ host pred – Au, Donnerwetter! Zwei Schulen bist du mir – Au, bogati, dvije škole si ispred
mene! Ta Dragoš veat „učiteljica“. voraus ... der Drago wird „učiteljica“ (,Lehrerin‘). mene ... Dragoš će biti „učiteljica“.
– Šidi ridi! Hajde, Buco, noh amol – Schidi ridi! ... Geh, Buco, schmeiß noch einmal ... – Šidi, ridi! ... Hajde, Buco, baci još
šmajs... ton kema mohma „Preparan- Dann gehen wir Schulaufgaben machen. jednom ... pa idemo raditi školske
dija“. zadaće.
– Surren wir! Am Žabnjak werden wir uns
– Zua ma! Am Žabnjak vea’ma sih bekriegen. – Trk! Na Žabnjaku ćemo ratovati.
ratovati.
– Jungs, Jungs ... da ist ein großer „Glaserer“ – Dečki, dečki ... evo jednog velikog
– Dečki, dečki, to iza grousa Klozara! (,Libelle‘). vilinskog konjica.
– Hap im on! . . . – Happ ihn an! – Uhvati ga!

  
Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 71

„Trohnšpil“ Drachenspiel Puštanje zmaja

– Zua’ on mit tajn Troh! – Lauf an mit deinem Drachen! – Zaleti se sa svojim zmajem!
– Šiml, vos konst! – Schimmle, was du kannst! – Trči što brže možeš!
– Au majkuti, pist tu a mrdonja! – Au, majku ti („ich [f.] deine Mutter!“: ,Donner- – Au, majku ti, što si mrdonja!
wetter!’) bist du ein Plumper!
– Ha los aus ten Špogot ... auzlosn! – De popuštaj špagu! ... Puštaj ... puš-
Auzlosn ... Ferko! „Santo“ keda! ... ha – Ha, lass den Spagat aus ... auslassen! ... auslassen taj ... Ferko! Spušta se! ... ha, bogati,
bogati , „santo“ keda! ... Sikst net, vi im ... Ferdi! Er geht runter ... ha, zum Teufel, runter geht spušta se! ... Ne vidiš li kako ga zrak
ta zrak tut runda trajbm inda Eadn? er! ... Siehst du nicht, wie ihn die Luft tut tjera na zemlju? Pada! ... Gle samo ...
„Trla“ iza ! ... Šau nua ... šau nua, via runtertreiben zum Boden? Runter ist er ... schau nur, gle samo kako pada!
„trla“ ket! wie er runtergeht.
– Ha, nisam li ti rekao da pada.
– Ha hobita net ksogt, taza „trla“ ket. – Ha, hab ich dir nicht gesagt, dass er runtergeht.
– Pusti špagu ... što prčkaš. Vidiš ...
– Los ten Špogot lous! Vos tust – Lass den Spagat los ... was tust du rumschusseln. vidiš kako se zapliće.
rum’prčkati. Sigst im, sigst im, via sih tut Siehst du ihn ... siehst du ihn, wie er sich verwickeln
– Uh, što ne treseš, mulcu jedan!
zapličkati! tut.
– E sad je već gotov.
– Ha vos šepast net, tu mula! – Ha, was schepperst du nicht, du Muli!
– Opa! ... Sad si u kurcu ... zajedno s
– Alstan, jecat iza šun „trla“. – Alsdann jetzt ist er schon runter.
tvojim zmajem.
– Zdup! Jecat henkst am Kilenc mit – Putsch! ... „Jetzt hängst du am „Kilenc“
– Hajde, Gigane, popni se na dud.
comst tajnTrohn. (,Schwanz‘)“: ,jetzt bist du in der Patsche‘) mitsamt
deinem Drachen. – Neću, neka se popne Škiljo ... on se
– Hajde Gigane, krapl rauf am
zna bolje penjati.
Dudapam. – Geh, Gigan, krabble rauf auf den Maulbeerbaum.
– Hajde, podigni me.
– Na, ta Škiljo sul krapln, ea kon beisa – Nein, der Schielende soll raufkrabbeln; er kann
penjati. besser klettern. – Pazi, bogati, da ne podereš zmaja ...
inače ću ti razbiti tikvu.
– Hajde heib’ mi rauf. – Geh, heb mich rauf!
– Bogati, pas auf , tas ten Troh net – Pass doch auf, dass du den Drachen nicht zerreißt
farajst, sunst šlogita tajn Kepenek ajn. ... sonst schlage ich dir die Rübe ein. Jedna majka ugleda svog dječaka na drve-
tu i povika ljutito: „Đuro ... Đuro, jebo te
šinter, silazi s drveta!“
Eine Mutter erblickt ihren Jungen auf dem Eine Mutter erblickt ihren Jungen auf dem Baume und
Dječak uplašen zapne za jednu granu i
Baume und schreit entrüstet: „Ðuri! Ðuri, schreit entrüstet: Djuri (= Georg) ... Djuri, jebo te
podere hlače.
jebote šinter, vos kest net runda fun tem šinter („der Schinder soll dich ficken!“: ,verdammt
72 Lujo Plein

Pam?“ nochmal!’), geh runter von dem Baum.! – Škiljo, sad će ti doći majka ... Bit će
sad batina.
Der Junge erschrocken bleibt hängen auf Der Junge bleibt erschrocken hängen auf einem Aste
eurem Aste und zereisst seine Hose. und zerreißt seine Hose. Dječaci bježe.
– Škiljo, jecat kumt tajn Mujda, jecat – Schielender, jetzt kommt deine Mutter ... Jetzt – Blento šašavi … što ne silaziš! (tuče
kipc „vušti“. gibt es Prügel. ga šprajcerom za rublje) Majku ti tvoju
fakinsku, ubit ću te ko bijesno pseto.
Die Knaben fliehen . Die Knaben fliehen.
Kako ti to izgledaju nove hlače! ...
– Tu elendiga Lakl ... kest net runda! – Du elendiger Lackel ... gehst nicht runter! (mit Misliš da po cijeli bogovetni dan ne
(mit einem Wäschespreizer draufhauend) einem Wäschspreizer draufhauend) Majku ti tvoju fakin- znam ništa drugo raditi do krpiti i prati
Majku ti tvoju fakinsku, ih tašlog tih via sku („ich [f.] deine Mutter, du Nichtsnutz!“), ich za tebe bećara. Isti si otac! ... I on je bio
vidign Hunt. Vi šaut tajn naigi Houzn erschlage dich wie einen wütigen Hund. Wie schaut takva bitanga.
aus! Klaupst, ih kon fia tia bečar ten deine neue Hose aus ... Glaubst du, ich kann für dich
goncn libm Tog niks vi flikn unt pucn. Tu Schelm den ganzen lieben Tag nix wie flicken und
krotst jo tajn Fota noh! … Tos voa a so a putzen. Du gerätst ja deinem Vater nach! ... Das war
bitanga. auch so ein Nichtsnutz.

  

„Meičšpil“ „Matchspiel“ Nogometna utakmica

– Buco . . . hajde šibma on a Meič. – Buco ... schieben wir mal an ein Match! – B
uco ... hajde zaigrajmo utak-
micu!
– Dobro . . . zua oba riba cuda Gol- – Gut ... lauf aber rüber zu der Torstange.
štongan. – Dobro ... ali trči prijeko na stativu.
– Nein, der Kilosch ist der Torwart.
– Na, ta „Kiloš“ is ta „golman”. – Ne, „Kiloš“ je golman.
– Lass den Kilosch auf dem Linksaußen.
– Los ten „Kiloš“ af’ta leva spojka. – Neka „Kiloš“ bude lijeva spojka.
– Nix da ... dann bin ich Torwart.
– Niks to . . . onda ja sam golman. – Ništa od toga ... onda sam ja
– Wer ist der Richter?
golman.
– Vea is’ta sudac ?
– Der Mischko.
– Tko je sudac?
– Ta Miško.
– Nein, der Lulosch.
– Miško.
Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 73

– Na, ta Luloš. – Was willst du mit dem Hinkebein? – Ne, nego Luloš,
– Vos vilst mit ten šeponja? – Der schimmelt besser als wir alle miteinander. – Što ćeš sa Šeponjom?
– Tea šimlt beisa ols mia oli – Er soll Richter sein ... und Schluss. – On trči bolje nego svi mi skupa.
midanonda.
– So ein Kleehopser ... Richter? Na, dann „ser- – Neka bude sudac ... pa mir.
– Sudac sula sajn . . . pa mir. bus mit dem Spiel“ (,nichts vom Spiel‘)!
– Takav skakavac ... sudac? No,
– Soa Klehupsa – sudac!!! No – Wenn ihn Einer rempelt ... so tut er gleich ein nazdravlje igra!
nazdravlje igra! Out pfeifen.
– Ako se tko očeše o njega ... odmah
– Von im ana remplt . . . so tuda – Wo ist der Ball? će svirati aut.
klajh fičkati „aut“
– Da hast du den Fetzenball. – Gdje je lopta?
– Vu is’ti lopta?
– Also ... pfeif! ... Eins, zwei, drei. – Evo krpara.
– Evo krpara.
– Zupp! ... Hack herein! – De ... fućni! ... Jedan, dva, tri.
– Azon ... fičkaj ... Jedan, dva, tri.
– Ferko ... Ferko, hüpf ihn von rechts an! ... Lauf, – Cap! ... Navali!
– Zdup! ... hak’harajn! was du kannst!
– Ferko ... Ferko, zaskoči ga zdesna
– Ferko ... Ferko, hup im desno ... – Na, Mischko, verdammt! ... Bist du verrückt? ... Trči što brže možeš.
zua, vos konst. ... Was lässt du (ihn) dribbeln?
– Ej Miško, bogati ... jesi l’ poludio?
– Hat Miško, bogarati ... pist tu – Dribble nur ... Dann ist es (= das Tor) sicher. ... Što dopuštaš da driblja?
farukt? ... Vos lost dribljati?
– Kusch! ... Warum dribbelst du, majku ti – Samo dribljaj! ... Onda je (gol)
– Dribljaj samo ... ton iza siha. balavu! („ich [f.] deine rotzige Mutter!“: ,du siguran.
verdammte Rotznase!‘).
– Kuš ... što dribljaš, majku ti – Šuti! ... Što dribljaš, majku ti
balavu! – Flach ihm eine, du Plumper. balavu!
– Flak im ani, tu mrdonja. – Patsch! ... Puff! Jetzt hat es geklatscht! – Opali mu jednu ... mrdonjo jedan!
– Pač ... puf, ject hodas klačt! – Das war eine harte Karambolage. – Pljus! ... Paf! Sad je pljusnulo.
– Tos voara harta Karambol. – Es geschieht schon recht dem Plumper. – Ovo je bio snažan karambol.
– Kšit šun reiht ten mrdonja. – Ha, was tut er das Bein stellen. – Tako i treba mrdonji.
– Ha vos tuda podmećati. – Kulko ... lauf ... lauf ... lauf! – Ha, zašto podmeće.
– Kulko, zua . . . zua . . . zua! – Tor ... ist sicher. – Kulko ... trči ... trči ... trči!
74 Lujo Plein

– Gol iza siher. – Mitnichten, Motzi! ... Er ist vorüberballanciert. – Gol ... je siguran.
– Prc’moca! Fariba iza balanciat. – Stimmt nicht ... Tor ist es. – Hoćeš, Moco! ... Lopta je
promašila.
– Šod . . . gol iza! – Elfer ... Elfer ist es.
– Nije ... gol je.
– Elver . .. elver iza! – Geh, Schweiger ... schlag ihn hart.
– Elver (,jedanaesterac‘) ... elver je.
– Hajde, Švajga , zup’im hartno! – Au, Kulko ... „itt van a hurka“ hineingeplatzt
ist ein Tor. Bravo! ... Tor! ... Bravo! Tor! – Hajde, Švajgeru ... pucaj snažno.
– Au Kulko ... itvon a hurko
najnplect iza gol. Bravo! Gol! Živio – Aua, aua! Mami! ... Vati! ... – Au, Kulko ... itt van a hurka
gol! zabijen je gol. Bravo! ... Gol! ... Živio
– Donnerwetter! Der hat dem Kleinen einen
gol!
– Jao, jao mami ... tati ... harten Stoß auf die Melone geflacht.
– Jao, jao, mama! ... tata! ...
– Bogarati, tea hot ten Klanan an – Schau nur, wie ihm der Feim aus der Gosche
hartn šut inda Milaunan kflaht. rinnt. – Bogati, malog je snažno šutnuo u
tikvu.
– Šau nua vi im ta Fam as’ta Koušn – Das ist ja der Schleim.
rint. – Pogledaj samo kako mu curi pjena
– Nein, serbus, Djuri (= Georg)! ... Der kann sich
iz usta.
– Tos sajn jo bale. freuen auf die Prügel.
– Ma to su bale.
– No, seabus Ðuri! Tea kon sih – Aua, aua! Mami, bäh bäh ......
frajn af’ti „vužmeg“. – E, nazdravlje ti, Đuri! ... Ne ginu
– Ta kristuša ti balavog („ich [f.] deinen rotzigen
mu batine.
– Jao! Jao, mami, bebe - - - - - - - Christus!“: ,verdammt nochmal, du Rotznase!’),
wirst du aufhören zu weinen? ... Kusch! – Jao, jao! Mama, be, be! ....
– Ta kristuša ti balavog , veast
aufhean cu placn? Kuš’tih! – Was ist denn schon wieder geschehen? – Ta Krista ti balavog, hoćeš li pres-
tati plakati? ... Šuti!
– Hat vos išun vida kšengan ? – Mutter ... Mutter, der Zigo ist schuld ... nicht
ich ... Er hat gemeint, es ist der Ball und hat dem – Što se to opet dogodilo?
Karli einen Stoß auf den Kopf versetzt.
– Majko ... majko, Cigo je kriv ... ne
Muta . . . Muta ta Cigo is šuld , net
– So, und wo warst du Nichtsnutz ... oca ti ja ... On je mislio da je lopta i šutnuo
ih. Ea bot kmant, as is’ti lopta unt
fakinskog („ich [f.] deinen Strolchvater!“: ,ver- je Karčija u glavu.
hot ten Koačili a šut am Koupf tičt.
dammt mal, du Strolch!’) Patsch, putsch! ... Patsch,
– Tako dakle, a gdje si ti bio, bitango
– So unt vu voast tu bitanga, oca ti putsch! ...
... oca ti fakinskog!
fakinskog. Pač, puč . . . pač, puč . . .
– O weh, Mutter, schlag mich nicht; der Zigo ist
Pljus, pljus! ... Pljus, pljus!
– Joj Muta , šlog mi net, ta Cigo is schuld.
šuld. – Joj, majko, nemoj me tući; Cigo je
– Kusch! ... Kusch ... du wütiger Drache! ... Hab
Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 75

– Kuš . . . kuš’tih . . . tu vidiga Troh! ich dich geschickt Fußball spielen ... oder dass du kriv.
..... Hob’ih tih kšikt nogomet špiln ... auf Djurili (= Georgchen) Obacht geben sollst? Du
– Kuš! ... Kuš ... aždajo pogana! ...
... oda tas sulst am Ðurili oboht Zigo, lach nur ... du „fogmeg Jantschi“ (,Nichts-
Jesam li te poslala da igraš nogomet ...
keibm? Tu Cigo, loh nua, tu „fogmeg nutz’) ... du Räuber ... du Galgenstrick, du
ili da paziš na Đuriku? Ti se, Cigo, sa-
Janči“, tu Rauba.,tu obešenjak, tu kommst noch ins Gefängnis Lepoglava. Du, wenn
mo smij ... nitkove jedan ... razbojniče
kumst nouh inda Lepaglava. Ta ven ich dich erwische, anđela ti tvog („ich [f.] deinen
... obješenjače, stići češ još u Lepo-
ih ti taviš, anđela ti tvog, so hok ih Engel!“: ,du Verdammter!’) ... so hacke ich dich
glavu. E, ako te uhvatim, anđela ti
tih af paprikaš! „auf Paprikasch“ (,so schlage ich dich in Stücke’).
tvog ... napravit ću paprikaš od tebe.
– Moga . . . ako ćemo lagati! – Vielleicht ... wenn wir lügen werden!
– Možda ... ako ćemo lagati.
– Holt nua net tajn Koušn ! – Halt nur nicht dein Maul!
– Zaveži, inače ...!
– Gagans net ... pasns liba auf af – Gackern Sie nicht! ... Passen Sie lieber auf Ih-
– Ne grakćite! ... Radije pazite na
inaran Pongat! ... Vos kumta in unsa ren Bankert auf! ... Was kommt er in unser Feld
svoje kopile ... Što dolazi na naš teren
polje rajn, vuma sih tun nogometat. rein ... wo wir tun Fußball spielen.
... kad igramo nogomet.
– Tajn Mujda hot tih caus proht – Deine Mutter hat dich nach Hause gebracht
– Tebe je tvoja majka donijela kući
azan Pongat. Frog nua pa velign als Bankert. Frag nur, bei welchem Regiment dein
kao kopile. Pitaj samo u kom regi-
Regiment hot tajn Fota ti Truml Vater die Trommel geschlagen hat. Schaut, Leute,
mentu ti je otac udarao u bubanj. Gle-
kšlogn. Šauc, Lajt, a soa dromedar so ein Dromedar spielt mit den Kindern ... statt
dajte, ljudi, kakav se dromedar igra s
špilt midi Kindas ... štoc taza ket dass er geht in die Lehre. Schäme dich in den
djecom ... umjesto da ode u šegrte.
in’di šegres. Šom’tih im Oaš’rajn! Arsch hinein!
Sram te bilo!
* * * *
* *
– Los te gagan! Miško zua on! – Lass sie gackern, Mischi. Lauf, Buco! ... Das
– Pusti je neka grakće. Miško, trči!
Buco, tos ket baš nida sou, tas’ta geht nicht grad so ... dass der Back dasteht wie
Buco ... ne ide to baš tako ... da bek
„bek“ šteit via „kilenc“ un sela mula ein Klotz und jener Muli schuckt ihm den Ball vor
stoji ko „kilenc“, a onaj mu mulac
šukt im ti lopta pred nosom. der Nase.
šutne loptu pred nosom.
– Los ten škiljo . . . tea šaut jo ima – Lass den Schielenden! ... Der schaut ja immer
– Pusti Škilju! ... On ti uvijek gleda
im Krautgoatn riba in den Krautgarten rüber.
prijeko u povrtnjak.
– Heast, varum is’ta Pepoš net ta – Hör mal, warum ist denn nicht der Peposch
– Čuj, a zašto nije Pepika bek?
„bek“? Back?
– E, on sa svojim krivim nogama ...
– No tea mit sajne kralavačete – Na, der mit seinen krummen Beinen ... der
ne može ništa osim da driblja.
Haksn . . . tea kon niks vi dribljati. kann nix wie dribbeln.
– A, vraga! ... Svaki šut mu je
– Jo, šidi’ridi, jeda šut lza gol via – Ja, schidi ridi. Jeder Stoß ist ein Tor wie Eisen.
siguran gol.
76 Lujo Plein

Ajzn. – Das kannst du deiner Frau Godl erzählen. – Pričaj ti to komu drugom.
– Tos konst tajna Frau Koudl – Geh, du hast eine Idee ... von einem – A ti imaš pojma ... što je to skupna
faceln. Kollektivspiel. igra.
– Ke, tu host a Ide funa skupna – Mehr schon als du weiß ich. – Pa znam više od tebe.
igra
– Du glaubst es, weil du bist ein Fan ... von den – Misliš zato što drukaš za hajdu-
– Mea šun as tu vazih. „Hajdukaschen“ (Spieler des FC Hajduk) kovce.
– Klaupst, valst pist a drukaš pajdi – Na, und du ... tust dich zappeln wie ein Schas – A ti ... se vrcaš među građanašima
„Hajdukašn“. unter dem Reiter bei den „Gradjanaschen“ (Spie- ko prdež pod konjanikom,
ler des FC Gradjanski)
– No unt tu tustih vrcati via Šas – Gle’te, dečki, ovi se narivavaju
untan Rajta pajdi „Građanašn“. – Schaut, Jungs, die tun sich streiten, welcher oko toga koji klub ima bolju momčad.
Klub eine bessere Mannschaft hat.
– Šauc, dečki, te tun sih narivavati, – De kidaj ... il’ ću ti opaliti pljusku.
vela Klub a beisari momčad hot. – Ha, putze dich ... sonst kriegst du eine Fotze!
– Udri, hrabroslave!
– Ha puc tih, sunct krigst a Foucn! – Wasche her, du Couragierter!
– Marš! ...
– Voš hea, tu kuražijta! – Marsch! ...
– „Marš“ ... možeš reći svojoj majci
– Marš . . . – „Marsch“ ... kannst du deiner Mutter sagen ... ...
– Marš konst tajna Mujda sogn! – Leck mich im Quadrato! – Poljubiš me u dupe na kvadrat.
– Lek mih im kvadrato! – Du mich dreimal als Geschenk. – Ti mene triput kao moj poklon.
– Tu mih traj mol radaš. * *
* – Wie war, Mischi, die utakmica (,das Match‘)? – Miško, kakva je bila utakmica?
– Vi voa Miši ti utakmica ? – 2 zu 3 für „Pampas“. – 2 prema 3 za „Pampasa“.
– 2 : 3 u korist „Pampasa“. – Schade – Šteta
– Šod! – Und die Ohrfeige noch dazu ... – I šamar još pride ...
– Unt ti „peč“ nouh tacu . . . – Dann ist drei zu drei ... und dann sind wir – Onda je tri – tri ... pa smo kvit.
quitt.
– Ton is tri – tri, pa smo kvit. – E da, hajde vrit.
– Ja, geh zum Teufel!
– Jo, hajde vrit!

  
Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 77

Die leichte Profession Die leichte Profession Laka profesija

J
– ouži … kum hea „bagan“ … vos J
– oži (= Sep) ... komm her „baggern“ (,arbei- J
– oži ... dođi amo šljakati! ... Što se
štrabanct tu „Esseka čipeza“. ten‘)! ... Was strabanzt du herum, du Esseker skitaš, „esekersko ništavilo“.
„Tschipeser“ (,Taugenichts‘).
– Klaupst, Pepoš, ih pin farukt … – Misliš, Pepoš, da sam lud ... da ću
vea fia cva Fleik ava Tog Kanal grobm – Glaubst du, Peposch, ich bin verrückt ... ići kopati kanal za dvije banke na
ken … ta nidamol ven mih majn werde für zwei Zehner pro Tag Kanal graben dan ... Ta ne bih ni kad bi me čukun-
čukundeda rufat. gehen ... Grad nicht einmal, wenn mich mein deda zvao.
Ururgroßvater riefe.
– Ta ih vas tas tu a organiziata Taha- – Pa znam da si prava lijenčina ...
niara pist … liba tust harumšlangian – Ich weiß ja, dass du ein organisierter Tachi- Radije skitaš besposlen nego da zara-
as’tas cum Freisn fadinst. nierer bist ... Lieber tust du herumschlangieren, đuješ za prehranu.
als dass du zum Fressen verdienst.
– Ke tu „prouli“, moh’ti net … – Šuti, proleteru, ne pravi se (pa-
klaupst tazi vea rakan via „Ličanin“ – Geh, du Proli, mach dich nicht ... Du glaubst, metan)! ... Misliš da ću rintati ko
unt a ksolcani „Umuakn“ mida tro- ich werde wie ein Likaner rackern und eine Ličanin i da ću žvakati ukiseljen
kani „Lembi“ žvakati. To pist moga gesalzene Umurke mit trockenem Brot kauen. krastavac sa suhim kruhom. Tu se
mit comst tajni Buržuji. Da irrst du mitsamt deinen Bourgeois. varaš skupa sa svojim buržujima.
– Tu veast šun „cicguza“ mohn … – Du wirst schon nix zu essen haben ... wenn – Pravit ćeš ti cicguz ... kad dođe
pis ta štijre Vinta kumt. der stiere Winter kommt. pusta zima.
– Šod … na, na ih hob nouh kani – Du irrst ... nein, nein, ich habe ja noch keine – Varaš se ... neću, neću. Pa nisam
farukti Švaml kfreisn … vi tu mit verrückten Schwammerl gefressen ... wie du još jeo ludih gljiva ... kao ti i tvoji
comst tajne tovarišn. mitsamt deinen Kameraden. tovarišči.
– Heast ih hop keat tast a „kfasti – Hör mal, ich habe gehört, dass du eine – Čuj, čuo sam da si našao „situi-
Hein” kfundn host. „gefasste Henne“ (,gut situierte Frau‘) gefunden ranu koku“.
hast.
– Pa seli as’ta Rouda-Hon-Gosn. – E, onu iz Ulice crvenog pijetla.
– Jene doch aus der Roter-Hahn-Gasse.
– Ke pa teara antarmige mrga – Ma nemoj, čmavaš kod te mršave
kruzlst? – Geh, bei der eindärmigen Stute druselst du? kobile?
– Pist ma najdiš. – Bist du mir neidisch? – Zavidiš li mi?
– Bože sačuvaj … ava soa Koafraj- – Gott behüte! ... Auf so eine Karfreitagsrat- – Bože sačuvaj! ... Na takvoj toro-
togračn … te konst ta ajnmargarian sche ... die kannst du dir „einmargarieren“ (,ein- kuši ... Možeš si je marinirati zajedno
mit najnalaj Kazamatntrek. marinieren‘) mit neunerlei Kasamattendreck. s devetovrsnim kazamatskim dre-
kom.
– Šau, Hauptsohn tas si mih ausholt – Schau, Hauptsache, dass sie mich aushält ...
78 Lujo Plein

… hi unt to pigma vos, pa se živi. Hie und da biegen (,stehlen‘) wir was, und es – Glavno je, vidiš, da me izdržava
lebt sich. ... Tu i tamo maznemo nešto, pa se
– Tu pist a muktaš … vons tih nua
živi.
net hapm! – Du bist ein Schmarotzer! ... Wenn sie dich
nur happen! – Muktaš li si! ... Ako te samo
– To sajn si jung a sou a Prafesionistn
uhvate!
cu ajnkastln. Manst tazi ka Braksi hop. – Da sind sie zu jung, um so einen Professio-
nellen einzukasteln. Meinst du, dass ich keine – Premladi su da bi uhapsili ovak-
– Fum vu vast tu tos Jouži?
Praxis habe. vog profesionalca. Misliš da nemam
– Hm … tos hobi kštudiat im „drveni prakse.
– Von wo weißt du das, Joži?
Beč“ unt tribm af Kronaveak.
– Odakle ti to znanje, Joži?
– Hm ... das habe ich studiert im „drveni Beč“
– A’ha im „Garibaldi kvart“ a
(Holzwien) und drüben im Kronenwerk. – Hm ... to sam izučio u „Drvenom
souanara pist!
Beču“ i prijeko u Kronenverku.
– Aha im „Garibaldi-Viertel“. So einer bist du.
– Loz’ma tos … to host, dompf on.
– Aha, u „garibaldskom kvartu“.
– Lassen wir das ...da hast du, dampf an.
– Au, bogarati, Vardare host … šuk Takav li si ti!
hea! Tos lozima kfoln. – Au, sieh mal an! Die Vardar (Zigaretten-
– Pustimo to! ... Izvoli, zapali.
marke) hast du ... Schuck ker! Das lass ich mir
– Vast, gestan homa ta an kramt …
gefallen. – Au bogati, imaš vardarke! ... Baci
so po naški, a Graničar … tea is’ta af
amo! To volim.
Essek kuman mida sou a čomog „Kis“. – Weißt du, gestern haben wir dir einen ge-
räumt ... so wie wir es tun, einen Grenzbe- – Jučer smo, znaš, opelješili jednog
– Ha, vos hoda vuln to?
wohner ... Der ist nach Essek gekommen mit so ... onako po naški, jednog „grani-
– Reisa iza kuman kaufn …… vast einem Haufen Kies. čara“ (,Krajišnika‘) ... Došao u Osijek
net tas vašar voa? s puno love.
– Ha, was hat er da gewollt?
– Vu host im pecati? – A što je htio tu?
– Gekommen ist er, um Rösser zu kaufen...
– Traustn af’ta Palilula hoda gatrat Weißt du nicht, dass es Jahrmarkt war. – Konje je došao kupiti ... Ne znaš li
… mida gonci kumpani „šatrovacn“ da je jučer bio vašar? ...
– Wo hast du ihn aufgegabelt?
… to iz vos kšikat vuan – Ajzn sogita.
– Gdje si ga upecao?
– Draußen in der Palilula hat er gedraht (,ge-
– Ti cigane hom’ta kšpilt „Teraj
zecht’) ... mit einer ganzen Gruppe „Schat- – Vani je u Paliluli bančio ... s cije-
Lenka“ sve u šesnajst.
rowatzen“ (,Straßenräuber‘) ... Da ist was ge- lom kompanijom šatrovaca (,drum-
– Au, sunce mu … tos voa a harta schickert worden! Eisen, sag ich dir. Die Zigeu- skih razbojnika‘) ... Što se tu popilo!
Lacoš. ner haben dir gespielt „Teraj Lenka“ (Volkslied) – Divota, kažem ti. Cigani su ti sve u
aus aller Kraft. šesnaest svirali „Teraj, Lenka“.
– Majn Liba, ten homa af unsaran
„šme“ klegt. Starog šilera homa – Au, au! ... Das war ein harter Landsmann. – Au, sunce mu! ... To je bio neki
Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 79

ksoufn … onako taze, an litre iz noh’ta – Mein Lieber, den haben wir auf unseren dobar lacoš (,zemljak‘).
ondaran onkšoft vuan … pa se razviko Schmäh gelegt. Einen alten Schiller haben wir
– Dragi moj, toga smo navukli na
… „Pevaj, Cigo tri ti Boga tvoga onu gesoffen ... so frisch. Ein Liter ist nach dem an-
naš lijepak. Lokali smo starog šilera
’Hoče Čiča … neče Čiča’! Evo banka.” deren angeschafft worden ... und er hat ge-
... onako taze. Naručivana je litra za
Teni cigošn hoda anafuat ti „fecn“ afm schrien ... „Sing, Zigeuner, um Gottes willen,
litrom ... a on se razvikao ...: „Pevaj,
Šedl pikt. Sou izas kongan pizaf jenes ,Hoće čiča ... neće čiča’ (,Der Kerl will ...
Cigo, tri ti boga tvoga, onu ,Hoće
jouriget. Mater mu … hobi ma gadoht der Kerl will nicht‘). Da hast du einen Zehner.“
čiča ... neće čiča’. Evo banka.“ Ciga-
… voat, ten šrengst a poa „Đorđe“. Den Zigeunern hat er immerfort die Zehner auf
nima je stalno lijepio stotke na glavu.
Šike voara’ta via Oaš … ton hobih den Schädel gepickt. So ist es gegangen bis zum
Tako je išlo sve do „jorigelta“ (,jut-
majn Kunstgrif onkvent unt pin šnel „Joregelt! (,Guten Morgen!‘). Mater mu („ich [f.]
ra‘). Mater mu ... pomislih, čekaj,
farult … sou long Luft voa. seine Mutter!“: ,Verdammt mal!’), habe ich mir
tome ćeš maznuti nekoliko stoja. Bio
gedacht. Warte nur, dem schränkst du ein paar
– A, sarum konst tu so rumča- je pijan ko dupe ... Onda sam primi-
Hunderter. Schicker war er dir bis über den
kandan. jenio svoj trik i brzo kidnuo ... Trčao
Arsch ... Dann habe ich meinen Kunstgriff
sam dok nisam ostao bez daha.
– Oba Pepoš holt ti Koušn … facel angewendet und bin schnell verrollt ... solange
nimont etvos … ih vea’ta a šun a Luft war. – A, zato ti možeš besposlen skitati.
proukn tacu kuman losn … ali
– Ah, darum kannst do so „rumtschakanden“ – Ali, Pepoš, jezik za zube! ...
paragraf 13!
(,rumschlendern‘). Nikome ništa ne pričaj! ... Poslat ću ti
– Kib’ma Jouži jecat vos! već nešto od toga ... ali paragraf 13!
– Aber, Peposch, halt die Gosche! ... Erzähl
– To šau ten Ring … tos iza guldana niemandem etwas ... Ich werde dir einen – Daj mi, Jožika, sad nešto!
mida priland … ke fašepa im pa tem Brocken kommen lassen ... aber Paragraf 13!
– Evo, pogledaj ovaj prsten ... Od
grousn bači im „Grandi“. Ton Pepoš
– Gib mir, Joži, jetzt was! zlata je, s briljantom ... Idi, prodaj ga
fatalma ti Mous.
kod onog visokog bačike u „Gran-
– Da, schau den Ring ... das ist ein goldener
– Ajde de, probiama ti najge Profe- du“. Onda ćemo, Pepoš, podijeliti
mit einem Brillanten ... geh, „verscheppre“ ihn
sion! lovu.
bei dem großen Batschi (,Onkel‘) im „Grand“.
Dann, Peposch, verteilen wir das Moos. – Ajde de, isprobajmo novu profe-
siju!
–Na, gut, probieren wir die neue Profession.
---------------------------------
Drveni Beč: im Ersten Weltkrieg in einer Holzbaracke in Bršadin bei Vukovar untergebrachtes österreichisches Lazarett/austrijska vojna bolnica u
Prvom svjetskom ratu, smještena u drvenoj baraci u Bršadinu kraj Vukovara. — V. P.
Kronenwerk: Festung am linken Drauufer/utvrda na lijevoj obali Drave. — V. P.
Palilula: Gasthof/gostionica. – V. P.
80 Lujo Plein

„Villa-Amanda“3 „Villa Amanda“ „Vila Amanda“


I. BILD I. BILD I. PRIZOR

T
– u pist a Mula … vast, a Mula … – Du bist ein Muli ... weißt du, ein Muli! ... – M ula si ... znaš, mula! ... Nisam
hobita net ksogt … sou a grousi Cola Habe ich dir nicht gesagt ... So eine große li ti rekla ... Tako velika ludača ...
… lost sih ten Šajdl Hulc vekneman! Närrin ... lässt sich das Scheit Holz wegnehmen. dopušta da joj oduzmu cjepanicu.
– Ha, vast, Muta … ta Bounvehta is – Ha, weißt du, Mutter ... der Bahnwächter ist – E, znaš, majko ... čuvar pruge je
kuman krot vi ih ti „Šatn“ fundi Va- gekommen grad, wie ich ein Scheit vom Wag- naišao baš kad sam bila zgepila cje-
geina comkrapšt hop … Avamol hoda gon gegrapscht habe ... auf einmal hat er mir panicu s vagona ... Odjednom me
ma mida toljaga ans hinprent unt mit einem Stab eins hingebrannt und „Marsch, opali toljagom i viknu: „Marš, krad-
„Marš, kradljivica!“ hoda ksogt. du Diebin!“ hat er gesagt. ljivice!“.
– Au, tea hungariše Ganef … hot tih – Au, der ungarische Ganeff ... hat dich – Au, mađarski nitkov ... te udario.
kšlogn! geschlagen!
– Pa da, pogledaj čvorugu na glavi.
– No, jo, šau hea ten „Tipl“ af majna – Na ja, schau her den Dippel an meinem
– Kakva hulja, dotepenac jedan! ...
glava. Kopf.
Pokazat ću ja njemu ... koliko je sati
– Soa heakloufana „čirkefogo“ … ten – So ein hergelaufener Halunke! ... Dem werde ... „Azopad nekit!“ (,Vrag ga od-
vea’ihta cagn … vi fils kšlogn hot … ich zeigen ... wie viel es geschlagen hat ... Hol nio!’). Čekaj, bećaru jedan, sasut ću ti
„Azopad nekit“! Voat, bečar, tia šit·ih ihn der Teufel! Warte, du Gauner, dir schütte kupusinsku papriku u oči ... da
an kupusina Paprika 4 indi Augn … ich den Kupusinaer Paprika in die Augen ... upamtiš kad si dirnuo moje jadno
tastas miakst, vonst majn oamas Kind dass du’s merkst, wenn du mein armes Kind dijete ... „Azur ištenem!“ (,Gospode
onkriat host … „Azur ištenem!“ angerührt hast ... Du großer Gott! Bože!’)
– Muta, kib’ma vos cum Eisn. – Mutter, gib mir was zu essen. – Majko, daj mi nešto da pojedem.
– Jo, cum freisn vilst … mit vos suli – Ja, was zu fressen willst du ... Mit was soll – E da, jela bi ... Čime da kuham?
kouhn? ich kochen?
– A što si htjela kuhati?
– Pa vos host vuln kouhn? – Was hast du denn kochen wollen?
– Žgance s mahunama. Trk prijeko
– An žgance mit „šmole Karfm“. – Kukuruzsterz mit Bohnengemüse. Lauf Čifutu; nek ti zapiše na veresiju ...
Lauf riba cum „Čink“ unt losta rüber zum Juden und lass dir aufschreiben ... deset kila rezanoga. Gledaj na vagu
aufšrajbm … deset kila rezanoga. Klua zehn Kilo geriebenen Weißkohl. Glure auf die ... da te ne prevari. Kad se vratiš ...
af’ta Vog, taza tih net pečarglt. Pist Waage ... dass er dich nicht betrügt. Bis du dobit ćeš kruh s vrhnjem.

3 Pöbelansiedlung./Naselje prostoga puka. — V. P.


4 Scharfer (gemahlener) Papika aus Kupusina, einem Ort bei Apatin in der Wojwodina./Ljuta (mljevena) paprika iz Kupusine, mjesta kraj Apatina u Vojvodini. — V. P.
Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 81

curukkumst … krikst a Ramprout. zurückkommst ... kriegst du ein Rahmbrot. – Ali „dorob“ (,velik komad‘) od
okrajka, majko ... jer sam, znaš, jako
– Oba an „dorob“ fum Šeacl, Muta – Aber ein großes Stück vom Scherzel, Mutter
gladna.
… val, vast, ih pin štoak hungarig. ... weil ich, weißt du, bin stark hungrig.

II. PRIZOR
II. BILD II. BILD

– K un’tog … pičen kaufns se oldi – Guten Tag! ... Bittschön, kaufen Sie alte
D
– obar dan! ... Kupujete li, molim
fino, staru odjeću?
Kvenda? Gewänder?
– Ne, kupujem samo odloženu od
– Na, ih kauf nua opklekte funda – Nein, ich kaufe nur abgelegte von der Herr-
gospode.
Heašoft. schaft.
– Tako. E, onda pogledajte ovo.
– Sou, alstan šauns hea! – So, also schauen Sie her.
– Otvorite svoj pinkl ... da vidim.
– Mohns auf inaran Pingl … tas’ma – Machen Sie auf Ihren Binkel ... dass wir
segn. sehen. – Evo gledajte: ... dvoje hlače od
cviliha ... jedna oficirska bluza ...
– To šauns … cva cviligane Houzn – Schauen Sie da ... zwei zwillchene Hosen ...
jedan vojnički šinjel ... par dugih
… an Afaciasrouk … an „Karlomonti“ ein Offiziersrock ... ein „Karlomantel“ ... ein
čizama ... dvije bakandže ... jedno
… a poa longe čižme … cva bakanđe Paar lange Stiefel ... zwei Soldatenschuhe ... ein
sportsko odijelo.
… an Špuatoncug. Sportanzug.
– Stanite ... ne to ... to je materijal
– Holdaus … niks to … tos iza – Halten Sie an ... nicht das ... das ist ein
od koprive,
Prenezlštouf. Brennnesselstoff.
– Ma dozvolite, gospoja! ... Prvo
– Ma losns tos, gospoja … šauns eašt – Lassen Sie doch das, Gnä. ... schauen Sie erst
sve pogledajte ... pa onda recite!
olas on … ton reidns! alles an ... dann reden Sie!
– Što to košta cakumpak?
– Vos koust … cok um pok? – Was kostet es ... Sack und Pack?
– A koliko želite dati?
– Ha, vos vulns keibm? – Ha, was wollen Sie geben?
– Hm ... najradije ništa ... za te
– Hm … am libstn koaniks … fia ten – Hm, ... am liebsten gar nix ... für dieses
trunje.
Kraflveak. Graffelwerk.
– Što, ništa?! ... Jeste li, zaboga, pri
– Vos, niks … sajns kšajt u ime – Was, nix?! ... Sind Sie gescheit in Namen
zdravoj pameti?
Boga! Gottes?
– Epa, samo zato što ste vi i što
– Alston nua val se tos sajn unt – Alsdann nur weil Sie das sind und weil ich
znam da to nisu ukradene stvari ...
val·ih vas, tazas ka kštoulanas Cajg is weiß, dass es kein gestohlenes Zeug ist ...
dobit ćete za trunje sto dinara ... I ni
… krigns fia ten Kramuari hundat kriegen Sie für die Kramuri hundert Dinar ...
82 Lujo Plein

dinar… unt ka Vuat mea! und kein Wort mehr. riječi više.
– Tos is malo, gospoja! – Das ist malo, Gnäfrau! – To je malo, gospoja.
– Malo? Mnoko se vosi na kolo. – Wenig? Viel wird auf dem Wagen gefahren. – Malo? Mnogo se vozi kolima.
– Oba šaugans te šeinan Houzn! – Aber schauen Sie die schönen Hosen! – Ali pogledajte ove lijepe hlače.
– Te sajn šein? Ta holbate tur is fun – Die sind schön? Der halbe Hosenboden ist – Vama su lijepe? Pola tura je
hintn auskvect, von hinten ausgewetzt. straga izvecano.
– Pa šauns te blaue Bluzn. – Schauen Sie doch die blaue Bluse. – Pa pogledajte plavu bluzu.
– Keins vek … te koma nua af – Gehen Sie weg ... die kann man nur auf dem – Ma bjež’te ... može se obući samo
maškare oncign. Maskenball anziehen. kad su maškare.
– Pa tea „Karlomontl“. – Und der Karlomantel. – Pa šinjel.
– Tea hot im Krik … siha ole Špitola – Der hat im Krieg ... sicher alle Spitäler –Taj je u ratu ... sigurno obišao sve
opkštrabanct. Šau rihtig, to isjo ta abstrabanzt.. Schau, richtig! Da ist ja ein bolnice. Vidi, stvarno! Tu je žig
Štempl fun Bršadin. Stempel von Bršadin. Bršadina.
– Pa te čižme … – Und diese Stiefel ... – Pa čižme ...
– Bože moj, tos sajn, mia šajnt, cva – Mein Gott! ... Das sind, scheint mir, zwei – Bože moj ... obje su plumpave.
linktočate. plumpe.
– A što ćete ... čovjek je bio invalid.
– Pa vos manans … tos voa jo an – Was meinen Sie denn? ... Das war ja ein
– Pogledajte, pa i bakandže su ...
Infalid. Invalide.
rasparene.
– Šauns, te bakanđe … sajn jo a – Schauen Sie, die Soldatenstiefel ... sind ja
– Dajte mi sto deset, pa mirna
anšihtig. auch einschichtig.
Bosna.
– Kems’ma hundatceni, pa mirna – Geben Sie mir hundertzehn und Schluss.
– Da vam ne pozli ... Ništa od toga
Bosna!
– Dass Ihnen nicht schlecht wird ... Nix da ... ... Dobrano sam se zaletjela s tim
– Tas inan net šleht viat … niks to … ich habe mich anständig vergaloppiert mit dem trunjama. Osamdeset dinara ... I tu
ih hob mih onštendig fagalupiat mit Graffelwerk. Achtzig Dinar und den Fetzen krpu ... da mi spakujete.
ten Kramplveak. Ohcig dinar unt ten dazu ... dass wir’s zusammenpacken.
– Epa dajte pare! ... Ali molim fino,
Fecn … tacu, tas mas compokn.
– Also Geld her! ... Aber bittschön, das ist ja ovo nije krpa.
– Azon Geld hea … oba pičen tos kein Fetzen.
– Ha, a što je onda?
is’jo ka Fecn.
– Ha, was denn?
– Šatorsko krilo ... Treba mi za
Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 83

– Ha, vos ten?! – Eine Zeltplane ... Das brauche ich für meine ljetovanje kod Čingilingičarde.
Sommerfrische an der Čingilingičarda.
– A Celtpladl … tos prauh ih fia – Idite dovraga!
majn Sumafriše af’ta Čingilingičarda. – Gehen Sie zum Teufel!
– Habediere!
– Kens cum dovraga! – Habe die Ehre!
∗ ∗
– Habidiere! ∗ ∗
∗ ∗ Die Tochter liest der Mutter die Zeitung vor.
Ćerka čita majci novine.
Die Tochter liest der Mutter die Zeitung Mutter ... Mutter, hast du gelesen den
Majko ... majko, jesi li čitala „Večer-
vor. „Abend“?
njak“?
Muta … Muta, host kleizn ten – Nein ... ha, warum?
– Nisam ... A zašto?
„Abend“
– Schau her ... da steht ... „Jučer: provala
– Pogledaj! ... Tu piše ... „Jučer:
– Na … ha varum? (,Gestern: Einbruch‘) in der Festung“ ... bei
Provala u Tvrđi“ ... Kod nekog biv-
einem k. u. k. Offizier haben sie Monturen ge-
– Šau hea … to štet: Jučer provala šeg (,austrougarskog oficira‘) ukrali
schrängt.
inda Festung. Pa an bivši homsta odjeću.
Munduan kšrengt. – Nun ... dann los, pack schnell die Bagage in
– Hajde ... onda brzo spakuj stvari
einen Binkel ... lauf zu der Großmutter runter in
– Hajde … onda šnel pok te bagaži u pinkl ... trči baki dolje u Podra-
die Podrawina. Schau, vertschuck sie im
ina Pingl … zua cuda Grousmuta run- vinu. Pazi, sakrij ovo u bure za
Krautfass ... Leg aber den großen Stein drauf.
da inda Podravina! Šau, fačuk as im kupus ... ali stavi na njega veliki
Tummle dich ... mach nicht viel Parade ... sonst
Krautfasl … leg oba ten grousn Štan kamen. Požuri ... ne paradiraj ...
zahlen wir hart!
trauf. Tuml tih … moh net fil paradi inače ćemo grdno platiti
… sunst colma hart!


84 Lujo Plein

Bei der Kupplerin Bei der Kupplerin Kod svodilje

– T a mohns kane Španpanadl … –M achen Sie halt keine Spompernadeln ... – N e izmotavajte se, pošaljite mi
šikns ti Mous hea … fia traj Neht, vos schicken Sie das Moos her für drei Nächte, was novac za tri noći što ste čmavali
pa mia „kruzlt“ hom. Sie bei mir gedruselt haben ovdje.
– Kemsma, Frau Malči, majne – Geben Sie, Frau Maltschi, meine Sachen her – Dajte mi, gospođo Malči, moje
Sohnan hea … ten ih col niks … val ... denn ich zahle nix ... weil Sie haben mir eh stvari ... jer vam neću ništa platiti ...
homsma e pougn majn guldanas gebogen (,gestohlen‘) mein goldenes Brasselett. zato što ste mi ukrali zlatnu brazletu.
Brazetl.
– Was sagen Sie, Sie Hure? Dass ich Ihr Bras- – Što kažete, rinđo jedna? Da sam
– Vos sogns, se „rinđa“? Tazih ina selett gebogen habe?! ... Eine solche Gemeinheit! vam ukrala brazletu?! ... Kakav
Brazetl pougn hop … a solihe Das hat Ihnen gestohlen der Halunke, was heu- bezobrazluk! Ukrala ju vam je ona
Gamajnhajt! Tos hot inan kštuln tea te Nacht mit Ihnen balanciert (,gebumst‘) hat. hulja što se ševila noćas s vama.
fadehtige „Fogmeg Janči“, vos hajt
– Das ist nicht wahr ... weil das ist mein Nije istina ... zato što je to moj
Noht mit ina balanciat hot.
Liebhaber und er ist ein reicher Kumpel (,Kerl‘) švaler, a on je bogat čovjek ... Toliko
– Tes iz’net voa … val tos iz majn ... Dass Sie wissen! da znate!
švaler unt tea iza raiha Kampl … tas
– Mir wollen Sie erzählen, wer der Garibaldi – Meni ćete pričati tko je garibaldi
visn!
ist ... Ein Taschendieb ist er. Sie verlogene Per- ... džeparoš jedan. Što mi tu imputi-
– Mia vulns faceln, vea tea Garabaldi son! Was Sie da einem Menschen „impotieren“. rate, lažljivice jedna! Mislite li, droljo
is … A đeparoš iza. Se falougani Pea- Meinen Sie, Hure, ... dass ich nicht gehört habe jedna, da nisam čula kakav se razgo-
soun, vos se to an Menčn impotian. ... was da heute Nacht für ein Diskurs geführt vor vodio noćas ... a?
Manans, se šlucka … tas ih teariš pin ist worden ... hm?
– Da niste možda htjeli držati
unt tas ih net keat hop … vos to hajt
– Haben Sie nicht wollen eh die Kerze halten? svijeću?
Noht fia Tiškuaš kfiat is vuan … hm?
– Sie unverschämtes Mistviech! ... Das Moos – Bezobrazna đubretušo ... Dajte
– Homs net vuln epa ti keacn holtn?
her ... oder ich reiß Ihnen den Bubischädel pare ... il ću vam smknuti tu bubi
– Se umfašemtas Mistfih … ti runter! tikvu!
„Mous“ hea … oda rajs·ih inan ten
– Probieren Sie mich nur anzurühren ...dann – Probajte me samo dirnuti ... Od-
Pubišedl runda!
beiße ich ihnen die Schwammerlnase runter. grist ću vam tu gljivu od nosa.
– Probians mih nua onrijn … to
– So eine Bissgure! ... Glauben Sie, dass ich – Kakva aždaja! ... Mislite da ne
pais’ih inan ti Švamlnouzn runda.
nicht weiß, von wo Sie gekommen sind? znam odakle ste došli?
– Soa piskurda … klaubms, tazi net
– Das geht Sie einen Dreck an. – To vas se ni malo ne tiče.
vas, fum vu tas kuman sajn?!
– Vom „Neunziger“ aus dem Spital kommen – S „Devedesetice“ iz bolnice
Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 85

– Tes ked’inan a Trek on. Sie ... Sie angestecktes Luder! Verrollen Sie sich dolazite ... zaražena droljo! Nosite se
jetzt ... aber schnell ... oder ich erwürge Sie wie sad ... ali brzo ... il’ ću vas zadaviti ko
– Fundi Najncigerice azn Špitol ku-
einen Hund! pseto.
mans … se onkštektas Luda! Farulns
ina jecat … oba šiješ … oda tavirgi – Warten Sie, Sie Kupplermeisterin ... Dass Sie – Čekajte, svodiljo! ... Da znate: sad
inan via Hunt! wissen: Jetzt werde ich Sie anzeigen! Dann ću vas prijaviti! Pa onda možete
können Sie eine rote Lampe raushängen an ihr objesiti crvenu svjetiljku na svoju
– Voatns, se Kuplmastarin … tas
Geschäft. radnju.
visn: Jecat vearih inan oncagn! Ton
kenans a roudi Lompm raushengan af – Raus aus meinem Haus! – Napolje iz moje kuće!
ina Kšeft.
– Kusch! – Kuš!
– Napolje aus majn Haus!
– Pfui! – Pfuj!
– Kuš!
– Hure! – Droljo!
– Pfuj!
– Biestie! – Beštijo!
– Hua!
– Beštija!

Najncigerica: Venerische Abteilung des Osijeker Krankenhauses/Venerički odjel osječke bolnice. − V. P.

Der Hausdrache Der Hausdache Kućna aždaja

–M ajku ti tvoju bečarsku … naus – M ajku ti tvoju bečarsku! („Ich [f.] deine –M ajku ti tvoju bećarsku ... van! –
sogita ke … oda vošita ani mit tem Gaunermutter!“: ,Verdammt mal, du Gau- kažem ti. Odlazi ... il’ ću te odalamiti
Širajzl! ner!’) ... Raus, sag ich dir, geh ... oder ich širajzlom!
wasche dir eine mit dem Schüreisen!
– Mih vilst tu vošn … min Širajzl? Au, – Mene ćeš udariti ... šurajzlom?
bogarati tvog, to pist oba moga! Tu pist – Mich willst du waschen ... mit dem Au, boga ti tvoga! E varaš se. Gadura
unt plajpst a „Pezevenka“ sou long, as Schüreisen? Au, bogara ti tvog („ich [f.] deinen si i to ćeš biti dok ne krepaš.
taz net krepiast. Gott!“: ,zum Teufel mit dir!’), du irrst dich
– Krepaj ti zajedno s materom ti ...
aber! Du bist und bleibst ein Miststück,
– Krepia tu mit comst tajna Mujda … tom droljetinom.
solange du nicht krepierst.
86 Lujo Plein

terara arci drolja. – Krepiere du mitsamt deiner Mutter ... – Kuš! E, nema većeg đubreta na
dieser Erzhure. ovome svijetu nego što si ti.
– Kuš tih! Ka gresaras đubre egzistiat
jo net af’ta Eatn, vi vos tu aniri pist. – Kusch! Kein größeres Mistviech existiert ja – Meni kažeš đubre?! To mi je
nicht auf der Erde, wie du eins bist. hvala ... zato što sam te hranila cijelu
– Mia sogst tu đubre?! Tos izma ta
zimu ... To možeš reći svojoj riđoj
Donk … val ih tih ten goncn Vinta hop – Mir sagst du Mistviech?! Das ist mir der
kobili kod koje si čmavao, mrcino
auskfitat … tos konst tajnara roudn Dank ... weil ich dich den ganzen Winter habe
jedna! Van!
kobila sogn, pa terara kruzlt host, ausgefüttert ... Das kannst du deiner roten
mrcina jedna. Naus!! Stute sagen, bei der du gedruselt hast, du Aas! – Što? Tko ti je to rekao?
Hinaus!
– Vos? Vea hot ta tos facelt? – Pitaš tko. Nije te stid pitati za
– Was? Wer hat dir das erzählt? takvu svinjariju ... tu pred tvojim
– Frogst vea? Hat šomsti net soa
kopiletom ... koje moram hraniti.
Švajnaraj frogn … to fua tajn Pongat … – Du fragst wer. Schämst du dich denn nicht,
Cijeli Osijek zna da se vucaraš s
ten ih grous mus cign. Ta gonc Essek so eine Schweinerei zu fragen ... da vor dei-
onom regimentskom kobilom. I
vas, tas kšpuaziast mit teara nem Bankert ... den ich groß muss ziehen. Das
takva jedna hoće izigravati noblesu.
regimentska remunđa. Unt sou ani vil a ganze Essek weiß, dass du gspusierst mit
noubliše špiln. dieser Regimentsstute. Und so eine will eine – Riči ... Riči, velim ti prestani
Noblesse spielen. zanovijetati ... ili ću te, boga mi,
– Riči … Riči, ih sogta, hea auf cum
zaklati.
štenkan … oda boga mi ih gargl tih! – Ritschi ... Ritschi, ich sag dir, hör auf zu
stänkern ... oder, bei Gott!, ich schlachte dich. – Da, da, zaklat ćeš me za takvu
– Jo, jo, gargln vilst mih fia soa ronđa?
ronđu? Zakolji, mater ti, ako baš
Gargl, mater ti, vons krod vilst … ih – Ja, ja, schlachten willst du mich für so eine
hoćeš ... Znam da si drugi Čaruga ...
vas’jo, tas tu ta cvajte čaruga pist … Hure? Schlachte, mater ti („ich [f.] deine
Još gori si. Ti si Roža Šandor ... da,
nouh mea pist: a Rouža Šandor pist … Mutter!“: ,verdammt mal!’) , wenn du grad
Roža Šandor ... Policija! ... Policija! ...
jo, an Rouža Šandi pist ……… willst ... Ich weiß ja, dass du der zweite
Pocija!
Čaruga bist ... Noch mehr bist du. Ein Roscha
Policija! … Policaj! …Pocaj!
Schandor ... ja, ein Roscha Schandi bist du ...
Polizei! ... Polizei! ... Pozei!

♥ ♥
Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 87

ČINGILINGIČARDA 5 ČINGILINGIČARDA ČINGILINGIČARDA


Nächtliches Abenteuer Nächtliches Abenteuer Noćna avantura

MENSCHEN: MENSCHEN: LICA:


Der Wirt Der Wirt Gostioničar
Ein Vagabund Ein Vagabund Vagabund
Lacoš Landsmann Lacoš
Harmonikaš Harmonikaspieler Harmonikaš
Erster Landstreicher Erster Landstreicher Prva skitnica
Zweiter Landstreicher Zweiter Landstreicher Druga skitnica
Erster Pecaroš Erster Angler Prvi pecaroš
Zweiter Pecaroš Zweiter Angler Drugi pecaroš

Gasthof. Mitternacht. Zwei Landstrei- Gasthof. Mitternacht. Zwei Landstreicher liegen auf Gostionica. Ponoć. Dvije skitnice leže
cher liegen auf dem Tisch ausgestreckt dem Tisch ausgestreckt und schnarchen. Ein Vaga- ispruženi na stolu i hrču. Jedan vaga-
und schnarchen. Ein Vagabund liegt bund liegt der Länge nach auf der Bank und träumt bund leži na klupi cijelom dužinom i
der Länge nach auf der Bank und laut. Der Wirt zählt das Geld am Schanktisch. glasno sanja. Gostioničar broji novac za
träumt laut. Der Wirt zählt das Geld Lautes Schnarchen. šankom. Glasno hrkanje.
am Schanktisch. Lautes Schnarchen.

WIRT: Schnarcht nur, schnarcht, ihr Lackel ... GOSTIONIČAR: Hrčite samo hrčite,
WIRT: Šnoahc nua šnoahc, ia Lakln mater vam vašu fakinsku! („ich [f.] eure Mutter, blente … mater vam vaš fakinski!
… mater vam vašu fakinsku! Onk- ihr Nichtsnutze!“: ,der Teufel soll euch holen, Naljoskali ste se u Osijeku …
šikat hopc ajh af Essek trinat … cu ihr Nichtsnutze!‘).. Angeschickert habt ihr euch Meni dođete samo da čmavate …
mia raus kumc nua „kruzln“ … in Essek drinnen ... Zu mir raus kommt ihr nur „asta kutjo fajat“ (,vragovi jedni’)
„asta kutjo fajat” …… Kel’jo … vals druseln ... asta kutjo fajat! (,verdammt mal!’) ... …… Je l’ da … zato što vas fata
a „špundi“ hopc fum „Drot“, Gell ja ... weil ihr Angst habt vor dem Putz, prpa od pajkana, mislite: u Čingi-
manc, to af’ta Čingilingičarda meint ihr: „Da in der Čingilingičarda sind wir lingičarda smo sigurni … Tu vas
sajma in Trukanan … to fint ajh ka im Trockenen.“ ... Da findet euch kein Teufel, ni vrag neće naći. Sunce vam be-
Tajfl, sunce vam bečarsko! sunce vam bećarsko! („ich [f.] eure Sonne, ihr čarsko.
Gauner!“: ,ihr verdammten Gauner!‘)..

Der Wirt geht leise zu dem Tisch, auf Der Wirt geht leise zu dem Tisch, auf welchem die Gostioničar prilazi tiho stolu na kome

5 Gasthof in der Umgebung von Osijek, zu Pleins Zeiten Gauner-Nachtasyl./Gostionica u okolici Osijeka, u Pleinovo vrijeme sklonište kriminalaca. — V. P.
88 Lujo Plein

welchem die Landstreicher schlafen, Landstreicher schlafen, und sucht in deren Taschen spavaju skitnice i pretražuje im džepove.
und sucht in deren Taschen herum. herum.

VAGABUND (im Traum): Na … na, ih VAGABUND (im Traum): Nein … nein, ich habe es VAGABUND (u snu): Ne … ne, nemam
hobas net … na! nicht … nein! … ne.
WIRT: Niks hopc ia Fakabundn. Štia WIRT: Nix habt ihr Vagabunden. Stier … immer GOSTIONIČAR: Ništa nemate, faga-
… ima nua štia via Kiahnmaus … nur stier wie eine Kirchenmaus … habt schon bundi. Goli … samo stalno goli
hopc šun long niks „kšrengt“ … ia lange nix geschränkt … ihr vermaledeitigen ko crkvena miš … Već dugo niste
famaladajtign Lumpn, krucifiks Lumpen, Kruzifix-Bagage! … Seid ihr wieder ništa drpilo, lumpovi prokleti,
bagaži … sajc vida onštendig anständig geworden? A’ha, habt Angst vor dem bagra jedno ptokleto … opet ste
vuan? A’ha, hopc mojres funda Knast (untersucht das Bündel des Landstreichers). se upristojilo? Aha, hvata vas
„čampi“ (untersucht das Bündel des Nein … nein, so haben wir uns grad nicht prpa od ćuza. (pretura po pinklu
Landstreichers). Na … na, a sou akkordiert. Morgen, wenn ihr keine „Hochzeit“ skitnice) Ne … ne, nismo se tako
homa sih baš net akotiat. Muaring, (,Diebstahl‘) macht, gibt es keine Druselei bei pogodili … ako sutra ne bude
vons ka „Houhcajt“ mohc, kipc a mir … Das ist keine Herberge für solche kakva berba … neće biti ni čma-
kan kruzlaraj pa mia … Tos is kan „Tschipeser“ (,Taugenichtse‘). (findet im vanje kod mene … Nije ovo svra-
Heabeag fia soligi „Čipeza“ (findet Schweißfutter des Hutes einen Brief mir einem Bild tište za takvi čipezi (,ništarije’). (u
im Schweißfutter des Hutes einen und einem Pfandschein) Da schau her ... so ein postavi šešira nalazi pismo sa slikom
Brief mit einem Bild und einem Pfand- Obergauner hat einen Versatzschein und eine i založnicom) Gle-gle … velika
schein). To šau hea … sou Ouba- Fotografie. (macht eine Wendung) Das schaust du lisac ima založnica i fatografija.
Gauna hoda Fazocšajn unt an dir mal bei dem Helllicht an … Warte, Kerl! (okreće se) Da vidimo na svjetlo …
Fatagrafi. (macht eine Wendung) Tos Čekaj, druškan!
VAGABUND (spricht laut im Schlaf): Ha, ja … er hat
šausta mol pajda Helihtn on …
es gestohlen … er, Herr Richter, machen Sie VAGABUND (govori glasno u snu): A,
voat, Kearl!
mich nicht unglücklich … Ja … ha … ja … da … on je to ukrao … on. Ne
VAGABUND (spricht laut im Schlaf): A žalostite me, gospon sudac … Da
WIRT (erschreckt, flüchtet mit dem Bild und Pfand-
jo … ea hodas kštuln … ea, Hea … ha … da …
schein hinter den Schanktisch): Der Palazius
sudac, mohnc mih net ungliklih …
phantasiert schon wieder … Nein, nix hast du GOSTIONIČAR (uplašen brzo odlazi sa
ja … ha … ja …
gestohlen … Bože sačuvaj! (,Gott behüte!‘) … slikom i založnicom iza šanka): Fa-
WIRT (erschreckt, flüchtet mit Bild und Das kannst du deiner Großmutter erzählen … gabund opet fantazira … Ne, nisi
Pfandschein hinter den Schanktisch): Vielleicht habe ich beim Juden eingebrochen. ništa drpila … Bože sačuvaj …
Tea Palocius kfantaziat šun vida … Nein, nein, bei Tag ist er nicht schuld, und in Pričaj ti to baba Klari … Da nisam
na, niks host kštuln … Bože saču- der Nacht, da murkst ihn das schlechte Ge- možda ja provalila kod Čifuta?
vaj! … tos konst ta baba Klara wissen. Warte, Gauner, du wirst bald wieder Ne … ne, danju nije kriva, a po
faceln … Filajht hobih pam Čink „hängen auf halb zwölf“ (,in der Patsche sein‘). noći ga muči nečisto savest. Čekaj
Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 89

ajnprouhn. Na … na, pam Tog iza (erschrocken) Oder hat er gesehen, wie ich’s samo, bečar jedan, uskoro ćeš
net šuld unt inda Noht, to muakst gebogen (,gestohlen’) habe? (nachdenkend) Ha, opet nadrljat. (uplašeno) Ili je vidio
im tos šlehti Gavisn. Voat, bečar, woher denn, ein „tschipis a sorodro“ (,nichts‘) kako sam mu ovo drpila? (raz-
veast polt vida hengan af holba hat er gesehen. (er rüttelt ihn, um sich zu mišljajući) A, kako bi …. „Čipis a
cvelfi. (erschrocken) Oda hoda vergewissern, ob er schläft). Der druselt ja fest … zorodro“ (,vraga‘) je vidio. (drma
ksegn, vi ihs pougn hop? (nach- wie wenn er wäre im siebten Himmel. Gell ja, ga ne bi li se uvjerio da spava) Ovaj
denkend) A vuhea ten, a „čipis a da schläft es sich besser als in Mitrovica tako čvrsto spava … ko da je na
zorodro“ hoda ksegn, (er rüttelt ihn, (Gefängnis in Mitrovica). (geht zurück zum sedma nebo. Je l’da se ovdje
um sich zu vergewissern, ob er schläft) Schanktisch und untersucht die Beute) spava bolje nego u Mitrovica?
tea kruzlt jo fest … vi vona vea im (vraća se šanku i pregleda plijen)
simtn Himl. Kel’jo, to šloft sihs
besa als af Mitrovica. (geht zurück Landstreicher wendet sich im Schlaf.
zum Schanktisch und untersucht die Skitnica se okreće u snu.
Beute)
WIRT (lässt die Laterne vor Schreck fallen): Herrgott
GOSTIONIČAR (od straha ispušta svje-
… „Istenem“ (,mein Gott‘), verzeih mir die
tiljku): Gospode Bože … Ištenem
Landstreicher wendet sich im Schlaf. Sünden … Das ist ja ein ganz funkelnagelneuer
(,Bože moj!’), oprosti mi grijehe
Schein. Das Papier glänzt ja wie ein Hunds-
… Pa ovo je nov novcat založnica
beutel … Wenn ich’s nur lesen könnte … Zum
WIRT (lässt die Laterne vor Schreck fal- … Papir sja ko kesa u džukela …
Teufel rein! Ha, das wird mir ja der geschulte
len): Heagot … Ištenem, facag·ma ti Kad bih ga samo mogao pročitat
Baron lesen. Schau … schau, die Fotografie! …
Sindn … tos izjo gonc a fungl- … K vragu! A, pa to će mi proči-
Das ist ja sein Weib und Kind … Von der
noglnaja Šajn. Tos Papiar glonct jo tat učena baron. Gle … gle, fato-
erzählt man ja alleweil und wieder … dass sie
via Hundspajdl … von ihs nua lezn grafija! … Pa to su mu žena i dije-
sich’s liebe Leben hat genommen für seine
kendat … cum Tajfl rajn! A, tes te … O njoj stalno pričaju da si je
Schlechtigkeit. Mein Gott! … Das war ja ein
veadma jo ta kšulti Baron lezn. Šau oduzeo život zbog njegov zlodje-
hübsches Frauenzimmer … Und der schöne Bub
… šau te Fatografi … tos izjo sajn lo. Bogojadot … to je bilo lepo
… Das ist ja ganz seine Larve … Azapad nekit!
Vajb unt Kint … fun tearara facelt žena … a lepa dečko … ona je
(,zum Teufel!‘) … Solche Bagage muss ich bei
ma jo olevajl unt vida … tasa sihs pljunuta otac… Azapad nekit
mir verherbergen. Istenem! … Istenem! (schleicht
libi Lebm hot knuman fia sajna (,dovraga!’)… takvo ološ moram
zu dem auf der Bank schlafenden Vagabunden und
Šlehtigkajt. Bogojadot … tos voa jo ovdje primat na čmavanje. Ište-
legt zu dessen Füßen den Brief und das Bild, den
a hipšas Frauncima … unt tea šeni Pfandschein sperrt er in den Schrank ein, bekreuzigt nem … Ištenem! (šunja se prema
vagabundu što spava na klupi i stav-
„Pujak“ … tos izjo gonc sajn Loafn sich und löscht die Lampe) Mein Gewissen ist rein
lja kraj njegovih nogu pismo i foto-
… Azapad nekit! … Solige bagaži … in Gottes Christi Namen.
grafiju. Založnicu zaključava u or-
mus ih pa mia faheabeagn. Ište-
mar, prekriži se i gasi svjetiljku) Moj
nem! … Ištenem! (schleicht zu dem
savest je čist … u ime Jezuš Krist.
auf der Bank schlafenden Vagabunden
90 Lujo Plein

und legt zu dessen Füßen den Brief II. SZENE II. PRIZOR
und das Bild, den Pfandschein sperrt
Finsternis. Aus der Ferne tönt Harmonikaspiel. Eine Mrak. Iz daljine odjekuju zvuci harmo-
er in den Schrank ein, bekreuzigt sich
lustige Gesellschaft naht mit lautem Gesang. Ein nike. Približava se, glasno pjevajući, ve-
und löscht die Laterne) Majn Gavisn
Poltern gegen die Tür. selo društvo. Lupa na vratima.
iz rajn… im Goutas Kristis Noman.

Auf! Mach auf ... geh! Auf, verdammt mal! Mach Otvori! … Otvori! … Hajde otvori,
II. SZENE
auf ... sonst schlagen wir deine Čingilingičarda bogati! Otvori … inače ćemo ti
Finsternis. Aus der Ferne tönt Harmo- zusammen! razbiti Čingilingičardu!
nikaspiel. Eine lustige Gesellschaft naht
WIRT (zündet die Laterne an und eilt aufzumachen): GOSTIONIČAR (pali svjetiljku i žurno
mit lautem Gesang. Ein Poltern gegen
die Türe. Langsam. Loschonj (< ung. lassú ,langsam‘), es prilazi vratima da ih otvori): Polako
brennt ja nicht! Was krawalliert ihr denn, ihr … lošonj (,polako’), ne gori. Što
dangube (,Taugenichtse’), könnt ihr nicht ein pravite gungula, dangube … ne
Auf! Otvori… hajde! Auf, Boga ti, bissl warten? možete malo čekat.
moh auf … sunst šlog’ma ta tajn
Čingilingičarda com!
Mit großem Gepolter und Lärm torkeln halb betrun- S velikom bukom i galamom ulaze tetu-
WIRT (zündet die Laterne an und eilt kene „Petzaroschen“ (,Angler‘), der Harmonikaspie- rajući se polupijani „pecaroši“, harmo-
aufzumachen): Longsom. Lošonj, as ler und ein „Latzoschatrowatz“ (,Landsmann-Stra- nikaš i jedan lacošatrovac.
prent jo net! Vos kravaliac ten, ia ßenräuber‘) herein.
dangube, kenc net a pisl voatn?
PECAROŠ 1: Au bogamu, što vam se
ANGLER 1: Au, boga mu (,Donnerwetter!‘), Sie žuri! … Puno vam vremena treba
Mit großem Gepolter und Lärm tor- haben es ja gnädig ... Sie lassen sich Zeit, bis Sie dok otvorite posranu budiku.
keln halbbetrunkene „pecarošn“, der aufmachen Ihre Scheißbudike.
PECAROŠ 2: Vidi, Mišika, kako čvrsto
Harmonikaš und ein Lacošatrovac he-
rein. ANGLER 2: Schau, Mischi, die zwei Safaladibrüder ćore dvije skitnice.
(,Landstreicher‘) druseln aber hart.
PECAROŠ 1: Aha, vjerujem ti … Ovdje
ANGLER 1: A’ha, das glaube ich ... da ist’s besser je bolje nego u „hotelu slama“
PECAROŠ 1: Au, Bogamu, se homs als im „Hotel Slama“ (,Strohschober‘), gell ja, (,stogu slame‘) … je l’ da, bara-
gnedig … se losn ina Cajt, pis baratom (,mein Freund‘)? tom (,moj prikane’)?
aufmohn ina Šajsbudik!
WIRT (zu den Landstreichern): Auf! ... Auf ihr GOSTIONIČAR (skitnicama): Diž’te se
PECAROŠ 2: Šau, Miško, te cva Nichtsnutze! ... Habt ihr noch nicht … diž’te, fakini … Još se niste
Safaladibrida kruzln oba hart. ausgefaulenzt? naplandovali.
PECAROŠ 1: A’ha, tos klaubih … to is ANGLER 2: Die meinen, Pista-Batschi (,Onkel PECAROŠ 2: Oni misle, Pišta bači … to
Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 91

besa az in Hotel Slama, kel jo ba- Pista‘) ... das ist ein „Sanadorium“. je sanadorij.
ratom.
WIRT: Ja, für Faulenzius ... Marsch nun! ... Auf! ... GOSTIONIČAR: Da, za dangube …
WIRT (zu den Landstreichern): Auf … Auf! Hajde marš, ustajte … ustajte!
auf, ia fakina! … Hopc noh net
LANDSMANN: Hej, birtašu, toči litru trebera! LACOŠ: Hej birtašu … toči litru
auskfaulenct.
(,Hallo, Wirt, zapf ein Liter Treber ein!‘) trebera!
PECAROŠ 2: Te manan, Pišta bači …
WIRT: Sofort ... odma, gospoda (,sofort, Herr- GOSTIONIČAR: Odma … odma,
tos iza Sanadorijum.
schaften‘). gospoda.
WIRT: Jo, fia Faulencius …. hajde
marš … auf … auf.
Der Vagabund aufwachend, den Brief bemerkend, Vagabund se budi i zamijetivši pismo,
LACOŠ: Hej, birtašu, toči litru trebera. schleudert diesen nicht achtend zu Boden. baca ga na pod, ne pagledavši ga.
WIRT: Sofurt … odma, gospoda.

LANDSMANN: De, brajko, sviraj (,Geh, Freund, LACOŠ: De brajko sviraj … „Tamo
Der Vagabund aufwachend, den Brief spiel‘) „Tamo daleko“ (,Dort in der Ferne’). daleko“.
bemerkend, schleudert diesen nichtach-
tend zu Boden.
Alles singt mit. Der erste Angler erblickt den Vaga- Svi pjevaju. Prvi pecaroš ugleda vaga-
bunden. bunda.
LACOŠ: De, brajko, sviraj „Tamo
daleko“
ANGLER 1: Gusti, bist du’s? PECAROŠ 1: Ha, Gusti … jesi l’ to ti?
VAGABUND: Na ja, (natürlich) dass ich’s bin ... VAGABUND: Pa da, (naravno) da sam
Alles singt mit. Der erste Pecaroš er-
Erkennst du mich nicht? ja … Ne prepoznaješ me?
blickt den Vagabunden.
ANGLER 1: Na, richtig ... Gusti, komm, hock dich PECAROŠ 1: Ma točno! ... Gustika,
her. Süffle ein Dezi Wagenschmiere (,Schnaps‘). dođi, sjedni ovdje. Popij deci
PECAROŠ 1: Hat, Gusti … pist tus? Der „Poli“ wird schon zahlen. rakije. Poli će već platiti.
VAGABUND: No jo, tazihs pin … VAGABUND: Hajde onda nazdravlje! (,Na, dann VAGABUND: Hajde, onda nazdravlje!
eakenst mih net? prost!‘)
PECAROŠ 2: Tri dana pijančujemo
PECAROŠ 1: No, rihtig … Gusti, kum, ANGLER 2: Drei Tage lang schickern wir herum ... naokolo … prošpartali smo sav
houk tih hea. Siafl on a deci Vo- Ganz Essek haben wir abgestrabanzt. Gell ja, Osijek uzduž i poprijeko. Je l’ da
gnšmia. Tea „Poli“ veat šun coln. Kartschi? Karči?
VAGABUND: Hajde onda nazdravlje! ANGLER 1: Ja ... ja. Der Räuber hat hübsches PECAROŠ 1: Da … da, u šatrovca lova
92 Lujo Plein

PECAROŠ 2: Traj Tog long šikama ha- Moos. do krova.


rum … gonc Essek homa opkškra-
VAGABUND: Sicher hat er es geschränkt. VAGABUND: Sigurno ju je maznuo.
banct. Kel jo, Koači?
ANGLER 2: Ha, ’s ist, wie’s ist ... Hauptsache, er PECAROŠ 2: E kako je, tako je …
PECAROŠ 1: Jo … jo. Tea šatrovac
galantiert und „tschastiert“ (,hält frei‘). Glavno da je galantan i da časti.
hota hipš Mous.
ANGLER 1: Herr Pista, schicken Sie mal eine PECAROŠ 1: Hajde, gazda Pišta, poša-
VAGABUND: Siha hoda si kšrengt
Runde Fischsuppe. ljite rundu fiša.
PECAROŠ 2: Ha, iz vizis …
ANGLER 2: Und noch einen Raki, aber honem PECAROŠ 2: I još jednu rakiju … ali
Hauptsohn, ea galantiat unt častiat.
(,heimischen‘), Pista. honem (,domaću’), Pišta.
PECAROŠ 1: Hajde, gazda Pišta, šikns
WIRT: Wer wird’s zahlen? GOSTIONIČAR: Ko će fizetnovat (,pla-
a Rundi Halasfiš.
titi’)?
ANGLER 1: Wer? ... Sehen Sie nicht? ... Unser
PECAROŠ 2: Unt nouh a „Rakouci“,
Landsmann. PECAROŠ 1: Tko? … Zar ne vidite? —
oba honem, Pišta.
Naš lacoš.
WIRT: Hat er viel (Moos)?
WIRT: Vea viats fizetn?
GOSTIONIČAR: Ima li puno (love)?
ANGLER 1: Der hat einen ganzen Geldbeutel
PECAROŠ 1: Vea? … Sengs net …
voller Hunderter. Draußen in der „Palilula“ PECAROŠ 1: Šlajbok mu je pun „đor-
unza Lacoš.
haben wir auch geschickert. đa“ (,stotki’). Pijančevali smo i
WIRT: Hoda hipš? vani u „Paliluli“.
LANDSMANN: Što je, što se buniš, brajko?! Evo
PECAROŠ 1: Tea hoda goncn šlajbok „đorđa“, pa namiri. A ti, druže, sviraj! Hajde LACOŠ: Što je … što se buniš, brajko!?
ful mit „Đorđes“. Traust af·ta „Pa- nakvasi tvoju armoniku, neka cijuka „Bećarca“. … Evo … „đorđa“ pa namiri. A ti
lilula“ homa a kšikat. (,Was ist, warum missfällt dir das, Freund? Da druže, sviraj! … Hajde nakvasi
hast du einen Hunderter und kassiere ein. Und tvoju armoniku … neka cijuka
LACOŠ: Što je, što se buniš, brajko?!
du, Kamerad, spiel! Geh, befeuchte deine Bećarca.
Evo „Đorđa“, pa namiri. A ti,
Harmonika., spiel leise den “Bećarac” [lustiges
druže, sviraj! Hajde nakvasi tvoju PECAROŠ 1: Pa Gustika što je s tobom
Lied, dessen Text von Doppeldeutigkeiten
armoniku, neka cijuka „Bećarca“. … gdje si bio tako dugo?
erotischen Charakters durchsetzt ist] drauf.‘)
PECAROŠ 1: Hat, Gusti, vos iz mit tia? VAGABUND: Pa u Mitrovici u reštu
ANGLER 1: Nun, Gusti, was ist mit dir? Wo warst
Vu voast sou long? sam bio dvije godine.
du so lange?
VAGABUND: Pa in Mitrovica, in Ha- PECAROŠ 1: A zašto … što si skrivio?
VAGABUND: In Mitrovica, im Arrest war ich zwei
rest voarih cva Joa ajntiplt.
Jahre eingetippelt. VAGABUND: A, znaš, nedužan, ku-
PECAROŠ 1: Varum ten? … Vos host nem ti se … odležah ti tamo … ni
ANGLER 1: Warum denn? … Was hast du ver-
fabrouhn? kriv ni dužan. Čarugaši su, znaš,
brochen?
bili zaklali jednog Čifuta u Šodo-
VAGABUND: A’, vast, unšuldig, ih
Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 93

šveasta … gonc ni kriv ni dužan … VAGABUND: Ha, weißt du, unschuldig, ich schwör lovcima na sajmu i opljačkali ga
pinita koukt. Vast, ti Čarugašn es dir … ganz ni kriv ni dužan (,völlig do gole kože. Kod mene u fijake-
homta an „Činks“ garglt im Šo- unschuldig‘) … bin ich dir gehockt. Weißt du, ru nađen je posve prazan novča-
dolovce am „Moak“ unt hom im die Čarugaschen (,Straßenräuber’) haben dir nik … Harambaše su mi bili dali
Puc unt Štingl kramt. Pa mia in einen Juden geschlachtet in Šodolovci auf dem nešto love … što sam ih odvezao
Fiaka homs kfundn ti plutig leari Markt und haben ihm Butz und Stängel na jednu pustaru. Onda oni
priftošn. Te „harambašes“ homa an geräumt. Bei mir im Fiaker haben sie gefunden kidnuše, a mene uhapsiše žandari
„dorob kis“ kebm, vali si af anara die blutig leere Brieftasche. Die Harambaschen i rekoše da sam kompanjon zele-
Pusta raus hop kfiat. Ton sansta haben mir einen „dorob“ (,etwas‘) Kies gege- nih kaderaša. Kasnije se ispostavi
„ksoločt“ unt mih hot ti žandameri ben, weil ich sie auf eine Puszta habe rausge- da sam nevin, (plačući) ali je za
hap’knuman unt ksogt, tazi pin an führt. Dann sind sie dir „gesolotscht“ (,geflüch- mene tada već bilo kasno.
Kumpanist fun di „zeleni kade- tet‘) und mich hat die Gendarmerie hoppge-
PECAROŠ 1: A zašto je bilo kasno …
rašn“. Špeda hot sih rauskštelt nommen und gesagt, dass ich bin ein Kom-
Gusti? … De reci sad! … Zašto
majn Unšuldigkajt (weinend) ton pagnon von den „zeleni Kaderaschen“ (,grünen
plačeš?
voa šun cu špot fia mia. Kadern‘). Später hat sich rausgestellt meine Un-
schuldigkeit (weinend) dann war’s schon zu spät VAGABUND (briše suze): Žena mi se …
PECAROŠ 1: Ha … varum voas špot
für mich. zbog bruke objesila … Mog Paula
… Gusti? … Pa reid jecat! … Vos
su dali u vajznhaus (,sirotište’) …
plact? ANGLER 1: Ha ... warum war es spät ... Gusti? ...
Vidiš kakva me sudbina strefila
Na, red jetzt! ... Warum „platzt“ (,weinst‘) du?
VAGABUND (wischt sich die Tränen): … Sad nemam doma; baš ništa
Majn Vajb … hot sih fua Šond VAGABUND (wischt sich die Tränen): Mein Weib ... više nemam na ovome svijetu.
aufkengt … majn Pauli homs im hat sich vor Schande aufgehängt ... Meinen
PECAROŠ 1: A od čega živiš?
Vajznhaus kebm … Siks’tas, soa Pauli haben sie ins Waisenhaus gegeben ...
Peštimung hod mih troufn … jecat Siehst du’s, so eine Bestimmung hat mich VAGABUND: Pa od pedleraja (,prosja-
hobi kan Caus, ka niks mea af getroffen ... Jetzt habe ich kein Zuhause, gar nix čenja‘) … Odlazim u Dardu …
tearara Velt. mehr auf dieser Welt. Belje … idem na sajmove da
okrećem prčevinu na ražnju.
PECAROŠ 1: Pa fum vos lebsten? ANGLER 1: Von was lebst du denn?
PECAROŠ 1: Hajde zapali, Gusti.
VAGABUND: Hat funda Pedlaraj … af VAGABUND: Nun, von der Bettlerei ... In Darda ...
Darda … Belje ke ih harum … af ti Belje gehe ich herum ... Auf die Marktmessen
Lacoš se šunja oko šanka i ladice s nov-
Moaks ke ih a prčevina tradn. gehe ich prčevina drehen (,Ziegenfleisch am
cem, planirajući krađu.
Spieß braten‘).
PECAROŠ1: Hajde dompf on, Gusti.
VAGABUND: Reci što da radim.
ANGLER 1: Dampf mal an, Gusti.
PECAROŠ 1: Dođi u Osijek da šljaka-
LACOŠ schleicht um Schanktisch und mo.
Geldlade, einen Diebstahl planend. Der Landsmann schleicht um Schanktisch und
VAGABUND: A, to ne mogu … jer me
94 Lujo Plein

VAGABUND: Sogamol, vos sul ih on- Geldlade, einen Diebstahl planend. stid od poznatih ljudi u vlastitom
fongn … gradu … Da na mene pokazuju
prstom … Ne, ne, radije ću crknut
PECAROŠ 1: Kum harajn af Essek „ba-
VAGABUND: Sag mal, was soll ich anfangen ... i krepat od gladi.
gan“.
ANGLER 1: Komm herein nach Essek „baggern“ PECAROŠ 2 (podiže vagabundovo pismo
VAGABUND: A, tos koni net … val ih
(,arbeiten‘). s poda i čita poluglasno): Jedini moj
mi šom fundi bekontn Menčnan
Franci! Dođi kući … sve ti
inda ajgane Štod … tasi midi VAGABUND: A, das kann ich nicht ... weil ich mich
praštam. Srce mi tuguje za tobom
Fingan cagn af mia … na, na, liba schäme vor den bekannten Menschen in der
… i danju i noću. Ako do nedjelje
fareik unt krepia ih fua Hunga. eigenen Stadt ... dass sie mit dem Finger zeigen
ne dođeš … nećeš me više naći
auf mich ... Nein, nein, lieber verrecke und
PECAROŠ 2 (hebt den Brief des Vaga- među živima na ovome svijetu.
krepiere ich vor Hunger.
bunden vom Boden auf und liest halb-
SKITNICA 1 (iznenađen): Što?! Razboj-
laut): Majn anciga Franci! Šau, kum ANGLER 2 (hebt den Brief des Vagabunden vom Boden
niče jedan … ukrao si mi pismo!
caus … ih facag ta olas. Majn Heac, auf und liest halblaut): Mein einziger Franzi!
Rugaš se mojoj nesreći … majku
tos tut pludn … Tog unt Noht noh Schau, komm nach Haus ... Ich verzeih dir alles.
ti … (hvata ga za grlo)
tia. Vonst pis af Sundok net kumst Mein Herz, es tut bluten ... Tag und Nacht nach
… finst mih nimea čvišn ti Leben- dir. Wenn du bis Sonntag nicht kommst ... SKITNICA 2: Opauči ga … ne pitaj
dign af ta Velt. findest du mich nie mehr zwischen den mnogo … udri.
Lebendigen auf dieser Welt.
LANDSTREICHER 1 (wird stutzig): Vos,
tu Rauba … majn Prif host kaplt! LANDSTREICHER 1 (wird stutzig): Was?! Du Räuber
Tučnjava
Iba majn Unglik mohstih lustig … ... meinen Brief hast du gekappt! Über mein
majku ti … (fasst ihn an der Kehle) Unglück machst du dich lustig ... majku ti („ ich PECAROŠ 2: Pusti me … dozvoli da ti
[f.] deine Mutter!“: ,verdammt mal!‘) ... (fasst ihn kažem … Ležalo je na zemlji kod
LANDSTREICHER 2: Flahim ani runda
an der Kehle) ove klupe.
… frog net long … raib on!
LANDSTREICHER 2: Flach ihm eine runter ... Frag SKITNICA 1: Ovamo priznanicu! …
nicht lange ... reib an! Daj priznanicu, inače ću te zaklati
Eine Rauferei ko svinju.
PECAROŠ 2: Los mih lous! … Lostas PECAROŠ 2: Nemam ju … Dozvoli da
Eine Rauferei
sogn … azvoa af’ta Eadn klegn pa ti kažem ... nemam ju.
sela Ponk. ANGLER 2: Lass mich los! ... Lass es dir sagen ... es
LACOŠ: Ma ostavi ga! … Što si ga
war auf der Erde gelegen bei jener Bank.
LANDSTREICHER 1: Ten Šajn hea … napao? Vidiš da nije kriv.
kip ten Šajn hea, sunst gargl ih tih LANDSTREICHER 1: Den Schein her ... Gib den
GOSTIONIČAR (uzbuđeno): Pismo …
via Švajn! Schein her, sonst schlachte ich dich wie ein
Da, da, vidio sam ga … tamo kod
Schwein.
PECAROŠ 1: Hobas net … losta sogn
Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 95

… hobas net! ANGLER 1: Ich hab ihn nicht ... Lass dir sagen ... Gustike na klupi.
ich hab ihn nicht.
LACOŠ: Ma ostavi ga ... što si ga VAGABUND: Što ste vidjeli? Da ne
napao. Vidiš da nije kriv. LANDSMANN: Ma ostavi ga! ... Što si ga napao? kažem, Pišta bači, što sam ja
Vidiš da nije kriv. (,Lass ihn doch! ... Warum vidio.
WIRT (aufgeregt): Ten Prif … jo, jo,
greifst du ihn an? Du siehst doch, dass er
ten hobi ksegn … tuat pam Gusti
unschuldig ist.‘)
af·ta Ponk lign.
Gostioničar se uplašen udalji.
WIRT (aufgeregt): Den Brief ... ja, ja, den hab ich
VAGABUND: Vos homs ksegn? Taz·ih
gesehen ... dort beim Gusti auf der Bank liegen.
net sog, Pištabači … vozih ksegn
hop. VAGABUND: Was haben Sie gesehen? Soll ich nicht SKITNICA 1: Au, majku ti lopovsku!
sagen, Pista-Batschi ... was ich gesehen habe? … Ti si me dakle pokrao noćas.
Der Wirt eilt erschrocken davon.
Ma ja sam osjetio nešto.
LANDSTREICHER: Au, majku ti lopov-
VAGABUND: Marš … inače ću te
sku! … hat tu host mih hajt Noht Der Wirt eilt erschrocken davon.
mlatnuti.
kšrenkt! Ta hob·jo vos fašpiat.
SKITNICA 1 ščepa vagabunda za kaput i
VAGABUND: Marš … sunst piki ta
LANDSTREICHER 1: Au, majku ti lopovsku! („Au, izvadi nož.
ani!
ich [f.] deine Mutter, du Dieb!“: ,Au, du
LACOŠ koristi priliku i šperhaklom pro-
LANDSTREICHER 1 fasst den Vagabun- verdammter Dieb!‘) ... Du hast mich ja heute
valjuje gostioničarevu ladicu s nov-
den beim Rock und zieht ein Messer. Nacht geschränkt. Da habe ich was verspürt.
cem. Izvana se čuje hitac iz pištolja i
LACOŠ benützt die Gelegenheit, erbricht VAGABUND: Marsch ... sonst picke ich dir eine! zvižduk. Gostioničar fingira uzbunu.
mit einem Sperrhaken des Wirten
LANDSTREICHER 1 fasst den Vagabunden beim Rock GOSTIONIČAR: Ustajte! … Kidac, paj-
Geldlade.Von draußen ein Revolver-
und zieht ein Messer. kani dolaze … policija … žan-
schuss und ein Pfeifen. Der Wirt
damerija. Diž’ se … diži se! …
fingiert selbst einen Alarm. LANDSMANN (benutzt die Gelegenheit, erbricht mit
Ustaj!
einem Sperrhaken des Wirten Geldlade. Von draußen
WIRT: Auf … šteikc um! Ta „Puc“
ein Revolverschuss und ein Pfeifen. Der Wirt fin-
kumt … Policija … Žandarmerija.
giert selbst einen Alarm.) Družina bježi, ruši stolice, boce padaju
Auf … auf … auf!
WIRT: Auf! ... steckt um! (,flieht!‘) Der Putz na zemlju.
kommt ... Policija (Polizei)! ... Žandarmerija!
Die Gesellschaft macht Reißaus. Sessel (,Gendarmerie!‘). Auf! ... Auf! ... Auf!
werden umgeworfen, Flaschen fallen GOSTIONIČAR (trijumfirajući): Azur
zur Erde. ištenem (,Bože moj!’) … to sam ti
Die Gesellschaft macht Reißaus. Sessel werden fino aranžmirao. Lopuži bi da me
WIRT (triumphierend): Azur ištenem
umgeworfen, Flaschen fallen zur Erde. zeznu … al’ su kidnula … jer ih
… tos hobita fajn aranžmiat … Te
96 Lujo Plein

Gauna vuln mih begaunan … te WIRT (triumphierend): Azur ištenem! (,Mein sve muči nečist savest … Majku
sajn oba ksoločt … val jeda hoda Gott!‘)… Das hab ich dir fein „arrangmiert“ vam bečarsku! Čovek nema mir u
šlehts kvisn am Knak … majku (,arrangiert‘) … Die Gauner wollen mich vlastita dom. (kreće prema ladici s
vam bečarsku! … Ka Ru hodma im begaunern … die sind aber „gesolotscht“ novcem da prebroji novac, trgne se)
sajn ajganan Haus. (begibt sich zur (,geflüchtet‘) … weil jeder hat ein schlechtes Joj momam (,majko moja’) ukrali
Geldlade, sein Geld zu zählen, er- Gewissen „auf dem Nacken“ … majku vam mi penezi! … Joj, azopad nekit!
schrickt) Joj, momam! Kramt hom’s bečarsku („ich [f.] eure Mutter, ihr Gauner!“: (,dovraga!’) … Ejdeš Ištenem
majn „penc“! Joj, azapad nekit …, ,zum Teufel mit euch, ihr Gauner!‘) … Keine (,Bože dragi!’), moji penezi!
ejdeš Ištenem, majn penc! Eržika … Ruhe hat man im eigenen Haus. (begibt sich zur Eržika … Eržikam (,moja Eržika’)
Eržikam, šiješ … kum raus (ruft Geldlade, sein Geld zu zählen, erschrickt) Joj šiješ (,brzo’) … izađi! (zove ženu iz
seine Frau aus dem Zimmer) Erži- momam! (,O weh, Mutter!‘)! Geräumt haben sie sobe) Eržikam, soloč (,trči’) u
kam, soloč af Belje, hul ti žandare! mein penc (,Geld‘)! Joj, azapad nekit … ejdeš Belje, dovedi žandari. Kakav
So a organiziatas đeparoš Ksindl! Istenem (,O weh, der Teufel mit ihnen! ... Mein organiziran džeparoški žgadija!
Joj … joj! Šiješ ejdeš Eržikam! lieber Gott!‘) Mein penc! Erschika … Erschikam Joj … joj! Šiješ, ejdeš Eržikam
(,Mein Geld! Erschika ... meine Erschika‘), (,Brzo, draga moja Eržika’)!
schijesch (,schnell‘) komm raus (ruft seine Frau
aus dem Zimmer) Erschikam, solotsch (,lauf‘)
nach Belje, hol die žandare (,Gendarmen‘)! So
ein organisiertes đeparoš (,diebisches‘)
Gesindel! Joj … joj! Schijesch ejdesch Eržikam
(,O weh! ... weh! Schnell, meine liebe Erschika‘)!

 

Zeleni kaderašn: die grünen Kader, Deserteure, die sich während des Ersten Weltkrieges im Walde verbargen, um der Dienstpflicht beim k.
u. k. Militär zu entgehen/zeleni kaderaši, dezerteri koji su se za vrijeme Prvog svjetskog rata skrivali po šumama kako bi izbjegli vojnu
obvezu u austrougarskoj vojsci.— V. P.
Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 97

DER BRIEFTRÄGER ANTON DER BRIEFTRÄGER ANTON POŠTAR ANTON


Szene aus dem Leben eines Bürgers Szene aus dem Leben eines Bürgers Prizor iz života jednog građanina

MENSCHEN: MENSCHEN: LICA:


ANTON, Briefträger i. d. Ruhe ANTON, Briefträger i. d. Ruhe ANTON, poštar u mirovini
VIKTORIA, dessen Frau VIKTORIA, dessen Frau VIKTORIJA, njegova žena
MIŠI, Bürger MIŠI, Bürger MIŠI, građanin
ANTL, Feuerwehrmann ANTL, Feuerwehrmann ANTL, vatrogsac
BETTI, Nachbarin BETTI, Nachbarin BETI, susjeda
∗ ∗ ∗
Bürgerliches Wohnzimmer. Briefträger Bürgerliches Wohnzimmer. Briefträger Anton – in Građanska dnevna soba. Poštar Anton – u
Anton – in Hemdärmeln – liegt auf dem Hemdärmeln – liegt auf dem Divan, raucht eine košulji s dugim rukavima – leži na
Divan, raucht eine Virginia-Zigarre und Virginia-Zigarre und spricht vor sich hin. divanu, puši virdžinija cigaru i govori
spricht vor sich hin. za sebe.

ANTON: Olas is umsunct … vonst amol ANTON: Alles ist umsonst ... Wenn du einmal alt ANTON: Sve je uzalud ... Kad jednom
olt viast unt kštrupiat pist, sou kumst wirst und struppiert bist, so kommst du ins ostariš i kad si oronio, ideš u staro
ins oldi Ajzn … (will sich erheben und alte Eisen ... (will sich erheben und schreit auf) ... željezo ... (želi se podići i uzvikne) A
schreit auf) a joj… a joj… joj, tea A joj! ... Joj! (,Au! ... Au!‘) Die verfluchte Haxe joj! ... Joj! Prokleta noga mi već opet
faflukti Haksn ksegiat mih šun vida! sekkiert mich schon wieder! Ni za boga (,um dosađuje! Ni za boga da se izliječi
Ni za Boga prinktma tos Rematiše nichts auf der Welt‘) bringt man das Rheu- reumatizam. Čim se malo naoblači ...
vek. Vis nua a pisl trip viat … evo ga: matische weg. Wie es nur ein bissel trüb wird evo ga, opet me ščepa (trlja nogu). Ta
sou poktas mih vida. (reibt sich den ... evo ga (,da meldet es sich‘), so packt es mich nije ni čudo ... Četrdeset godina sam
Fuß) Az izjo ka Vunda … fiacig Joa wieder (reibt sich den Fuß). Es ist ja kein po nekoliko puta dnevno obigravao
long pinih ti gonci Štod … a poamol Wunder ... Vierzig Jahre lang bin ich die ganze grad. Pa onda penjanje i silaženje
avan Tog opkačt. Ton te fili Štign Stadt ... ein paarmal am Tag abgehatscht. mnogim stubama ... što mi je zagor-
štajgn … hodma tos Lebm ladih Dann die vielen Stiegen steigen ... hat mir das čalo život (puši svoju virdžiniju) Ali
kmoht (raucht seine Virginia), oba a Leben leidig gemacht (raucht seine Virginia). me svatko respektirao! ... Svejedno
jeda hot’mih rešpaktiat … ops a Masta Aber ein jeder hat mich respektiert! ... Ob es jel to bio koji majstor ili netko od
voa … oda ana funda Hotfole … ein Meister war ... oder einer von der gospode ... Već izdaleka su mi
olazanc … šun fum vajt unt prajt Hautevolee ... alles eins ... Schon von weit und dovikivali: „Gospon Antone ... ima li
homs mih krufm: „Hea Anton … breit haben sie mich gerufen: „Herr Anton ... i za mene pošte?“ – „Pa kako da
hobih a Poust?“ – „No šia net … habe ich auch Post?“ – „Na, wie denn nicht! ... nema! ... Razumljivo ... Kako bih
selpstfaštentlih … vi mehat ih ausken, Selbstverständlich ... Wie würde ich ausgehen, izašao, a da nemam pošte za Vašu
98 Lujo Plein

tazih ka Poust hedat fia ina Ekselenc.“ ohne dass ich Post hätte für Ihre Exzellenz.“ ekselenciju.“ To sam bio tako podije-
Tos hobi šun a sou ajngatalt … tas ih a Das habe ich schon so eingeteilt ... dass ich ein lio ... da sam svaki put imao nešto
jeidasmol vos hop pam ausken. Voan jedes Mal was habe beim Ausgehen. Waren pri izlasku. Ako je slučajno bilo više
cufelik mearare Prifa fian Hean zufällig mehrere Briefe für den Herrn Grafen pisama za gospodina grofa ... uvijek
Grofm … so hobih ima an fia af ... so habe ich immer einen auf morgen sam ostavljao jedno za sutradan. Ne
Muaring veiklegt. Ne da Bog tazi nua weggelegt. Ne da Bog (,Gott gebe es nicht‘), daj Bože da mu odnesem samo
ti „Freie Presse“ halanig hedat proht dass ich nur die „Freie Presse“ alleinig hätte „Freie Presse“6! ... Onda bi se već i
… to hot šun ta Komadina Ferenc a gebracht! ... Da hätte schon der Kammerdiener sobar Ferenz namrštio. „E da, čovjek
miriše Koušn kmoht. „Jo, ma mus sajn Ferenz eine mürrische Gosche gemacht. „Ja, mora znati svoj posao“ ... običavao
Hontveak kenan“ … hot majn seliga man muss sein Handwerk kennen“ ... hat je reći moj pokojni otac.
Fota kfleigt cu sogn. mein seliger Vater gepflegt zu sagen. Jednom sretnem gospodina grofa kod
Amol treif ih ten Hean Grofm pan Einmal treffe ich den Herrn Grafen beim izlaza iz dvorca ... a on će: „Antone,
Kšlousausgonk … sou rufta: „Anton, Schlossausgang ... so ruft er: „Anton, wie kako stojimo?“ Velim ja: „Vaš najo-
vi šauma aus?“ Sogih: „Aja eagemsta schauen wir aus?“ Sage ich: „Euer erge- daniji sluga ... Vaša ekselencijo! Da-
Dina … aja Eksalenc! Hajt iza fasiglta benster Diener ... Eure Exzellenz! Heute ist ein nas imate zapečaćeno pismo s vlada-
Prif mida heašoftlihe Krouna.“ Tos versiegelter Brief mit der herrschaftlichen revom krunom.“ Lice mu se ozarilo
Ksiht hodim kloht fua Frajt. Ma Krone.“ Das Gesicht hat ihm gelacht vor osmjehom od radosti. Baš mu se vid-
hodims baš onksen … tazas a Libas- Freude. Man hat es ihm baš (,grad‘) ange- jelo ... da to mora biti kakvo ljubavno
prif mus sajn. Aftos nemta a Habana- sehen ... dass es ein Liebesbrief sein muss. Auf pismo. Na to uzme on havana cigaru
cigarn as sajna Tošn unt sogt: „Tešik, das nimmt er eine Havanazigarre aus seiner iz džepa i veli: „Tešik, gospon Anto-
Hea Anton!“ Tos voa a souani mida Tasche und sagt: „Teschik (,bitte‘), Herr ne!“ Bila je to cigara s crvenom šlajf-
roudi Šlajfn, troubm voa a guldana Anton!“ Das war so eine mit einer roten nom. Gore je bila zlatna careva gla-
Kajzakoupf. Schleife. Droben war ein goldener Kaiserkopf. va.
Jo, tos voa a selnkuda Menč … a Ja, das war ein seelenguter Mensch ... Solche E, da, bio je to ko duša dobar čovjek
soligi kipc hajt nedamol mea. Cu gibt es heute nicht einmal mehr. Zu meiner Takvih danas nema više. Za moju tri-
majna drajsigjoarigi Dinstcajt kumta dreißigjährigen Dienstzeit kommt der Ferenz desetogodišnjicu službovanja dođe
Ferenc cu mia unt pringt ma a grof- zu mir und bringt mir eine gräfliche Visiten- Ferenc k meni i donese mi grofovsku
lihe Vizitkoatn. Oubm voa kšribm: karte. Oben war geschrieben: „Hoch der vizitkartu. Gore je pisalo: „Živio ju-
Hoch der Jubilar Anton! ... Graf Peja- Jubilar Anton! ... Graf Pejachevich m. p.“ — bilarac Anton! ... grof Pejachevich m.
chevich m. p. Ah tu Gout … tos voan Ach, du Gott! ... Das waren andere Zeiten als p.“ — Ah, bože! ... To su bila drukči-
ondare Cajtn as hajt. Af tos cikta an heute. — Auf das zieht er eine Schachtel mit ja vremena nego danas. — Onda iz-
Šohtl mit Habanas as sajna Tošn unt Havanas aus seiner Tasche und ein Kuvert mit vuče kutiju s havanama iz svog
an Kuveat mit finf Dukotn ... sogt: fünf Dukaten ... sagt: „Das spendiert Ihnen die džepa i kuvertu s pet dukata ... veli:
„Tos špendiat ina ti olte Frau Grefin.“ alte Frau Gräfin.“ „To vam poklanja stara gospođa

6 Njemačke novine. — V. P.
Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 99

Noh hajt citan ma ti Fis, von ih mih Noch heute zittern mir die Füße, wenn ich grofica.“
curukarina … af olas šeni. (er begibt mich zurückerinnere ... an alles Schöne (begibt
Još i danas mi zadrhte noge kad se
sich zur Kommode und entnimmt ihr eine sich zur Kommode und entnimmt ihr eine Zigar-
sjetim ... svega lijepog. (kreće prema
Zigarre) Soa ekstra fajne hobih ma auf- re). So eine extra feine habe ich mir aufgeho-
komodi i uzima iz nje cigaru) Takvu
koubm fia majn olaleictn Cuk! (drückt ben für meinen allerletzten Zug (drückt die
sam jednu ekstra finu ostavio za
die Zigarre an die Lippen) Tazih barem Zigarre an die Lippen), dass ich barem (,wenig-
posljednje pušenje (pritiska cigaru na
vas … varum ih af teara Velt klept stens‘) weiß ... warum ich auf dieser Welt
usne) da bar znam ... zašto sam živio
hop. (mit tränenerstickter Stimme) Tos gelebt habe. (mit tränenerstickter Stimme) Das
na ovome svijetu. (plačnim glasom i sa
viat a fajna Opšit sajn! (ein Klopfen wird ein feiner Abschied sein! (ein Klopfen
suzama u očiam) Bit će to fini
gegen die Türe) Harajn! gegen die Tür) Herein!
rastanak! (kucanje na vratima) Uđite!

II. SZENE II. SZENE


II. PRIZOR
MIŠI: Sajns caus, Hea Anton? MISCHI: Sind Sie zu Hause, Herr Anton?
MIŠI: Jeste li kod kuće, gospon Anto-
ANTON: Kumans nua harajn … vos ANTON: Kommen Sie nur herein ... Was scheuen ne?
šajns inan ten! Sie sich denn!
ANTON: Samo uđite ... Ta što se
MIŠI: I šaj mih jo net … ten Trek kloupf MISCHI: Ich scheue mich ja nicht ... den Dreck plašite?
ihma nua fundi Šuh. Alstan kuntog, klopfe ich mir nur von den Schuhen. Alsdann,
MIŠI: Ma ne plašim se ... stresam
Hea Anton! guten Tag, Herr Anton!
prljavštinu sa cipela. Epa, dobar dan,
ANTON: Hat kuntog, Miši! ANTON: Nun, guten Tag, Mischi! gospon Antone!
MIŠI: Vu šteikns ten? … Varum kens net MISCHI: Wo stecken Sie denn? ... Warum gehen ANTON: Pa dobar dan, Miši!
aus? Sie nicht aus?
Miši: A gdje ste? ... Zašto ne izlazite?
ANTON: Ha cajt mih tos Šlagl am Frujoa ANTON: Ha, seit mich der Schlag am Frühjahr
ANTON: A, otkako me proljetos doka-
kštraflt hot … pin ih fia kane gestreift hat ... bin ich für keine Spaziergänge
čio infarkt ... nisam više za šetnje.
Špaciagenge mea ajnknuman. mehr eingenommen.
MIŠI: Pa kako se osjećate?
MIŠI: Pa vi filns inan? MISCHI: Und wie fühlen Sie sich?
ANTON: Pa tako ... tako. Muči me reu-
ANTON: Hada sou … sou, as muakst ANTON: Na, so ... so, es murkst mich das Rheu-
ma ... Često me hvata nesvjestica ...
mih tos Rematiše … ton viats ma ouft matische ... Dann wird’s mir oft schwindlich ...
ali to tajim od svoje stare jer bi inače
švindlih … tos fahamlih oba majna Das verheimliche ich aber meiner Alten, weil
pomislila da sam pio.
Oldn, val suns mans, tazih trunkn sie sonst meint, dass ich getrunken habe.
hop. MIŠI: Bože moj! ... Pa čovjek nema
MISCHI: Mein Gott! ... Man hat ja nix auf dieser
ničeg na ovome svijetu osim kaplji-
MIŠI: Majn Gout … ma hot’jo niks af Welt als den Tropfen guten Wein!
100 Lujo Plein

teararan Velt als ten Troupfn kudn ANTON: Nun, was führt Sie zu mir? ce dobra vina!
Vajn!
MISCHI: Ha, allerlei Fragen wollte ich Sie bitt- ANTON: A što vas vodi k meni?
ANTON: Pa vos fiat inan cu mia? schön fragen ... dass Sie sie mir erklären. Weil
MIŠI: Ma svakojaka bih vam pitanja
Sie sind ja ein stadtbekannter, geschulter
MIŠI: Ha, olastrahont fiarigi Frogn vulat htio postaviti ... da mi ih objasnite.
Mensch und haben Bekanntschaft mit den
ih inan pičen frogn … tazmas auf- Zato što ste u gradu poznat, školo-
Magistratsbeamten.
klean. Val se san jo a štodbekonta van čovjek i što poznajete činovnike
kšulta Menč unt hom Bekontšoft midi ANTON: Ja, das habe ich ... Das kann ich mit u gradskoj upravi.
Magistratspeomtn. Stolz sagen ... Ein jedes Türlein öffnet sich ...
ANTON: Da, poznajem ... S ponosom
wo ich nur anklopfe. Ajde (,na los!‘), Mischi,
ANTON: Jo, tos hobih … tos koni mit to mogu reći ... Svaka se vrata
packen Sie nur aus!
Štulc sogn … a jedas Tiarl efnat sih … otvore ... kad samo pokucam. Ajde,
vu tazi nua tronkloupf. Ajde pokns MISCHI: Sehen Sie, das ist ein Vermögen wert ... Miši, recite samo što vas muči.
nua aus, Miši. wenn man so ein Ansehen hat in der Stadt.
MIŠI: Vidite, bogatstva vrijedi ... kad
Mein gottseliger Vater hat oft gesagt: „Mischi
MIŠI: Sengans, tos iza Famegn veat … čovjek uživa takav ugled u gradu.
... Mischi, ein ärarischer Beamter hat ein
voma soua Onseign hot inda Štod. Moj je pokojni otac često govorio:
Ansehen. Solange er lebt ... wird er mir nix dir
Maj goutseliga Fota hot ouft ksogt: „Miši ... Miši, državni činovnik je
nix überall dazugelassen.“
„Miši … Miši, a arariša Peomta hoda čovjek od ugleda. Dok je živ ...
Onseign. Sou longa lebt … viat ANTON: Das meine ich ... Aber wenn ich erst svugdje mu je bez daljeg dozvoljen
mia’niks tia’niks ibarol tacuklosn.“ meine Paradeuniform anziehe! (nimmt aus dem pristup.
Kasten seine medaillengeschmückte Galauniform)
ANTON: Tos manih … oba ven ih eašt ANTON: Tako je to ... A kad tek obu-
Was sagen Sie jetzt, Mischi? Sieben Medaillen
majn Paradunifuam oncik! (nimmt aus čem svoju uniformu! (uzima iz or-
hängen da jetzt, Mischi! ... Alle vom Kaiser
dem Kasten seine medaillengeschmückte mara svoju medaljama ukrašenu gala
(zeigt auf das Kaiserbild an der Wand) für das
Galauniform) Vos sogns jecat, Miši? uniformu) Što velite sad, Miši? Se-
verdienstvolle Dienen. Wer kriegt das noch?
Sibm Medajln hengan to … oli fum dam medalja visi tu sad, Miši! ... Sve
(sich in die Brust werfend) Nur der kaiser- und
Kajza! (zeigt auf das Kaiserbild an der od cara (pokazuje na carevu sliku na
königlich-ärarischer Briefträger Anton Sturm!
Wand) fia fadinstfulas Dinan. Vea zidu) za zasluženo službovanje! Tko
(wäscht sich die Tränen)
krigt tos nouh?! (sich in die Brust je to još dobio? (busajući se u prsa)
werfend) Nua a kajza- unt keniglih- MISCHI: Für solche Auszeichnungen ist es wert Samo carski i kraljevsko-državni
arariša Priftroga Anton Štuam! (wäscht zu leben ... Sie dürfen Ihren Kopf baš (,grad‘) poštar Anton Šturm! (briše suze)
sich die Tränen) mit Stolz rumtragen ... weil das darf nicht so
MIŠI: Za takva odlikovanja vrijedi živ-
bald einer!
MIŠI: Fia soligi Auscajhnungan is veat jeti ... Baš s ponosom smijete držati
cum lebm … si teafn inaran Koupf baš ANTON: Da schauen Sie rauf ... dass Sie sehen, glavu visoko ... jer to neće smjeti
mit Štulc rumtrogn … val tos teaf net was das ist!!! nitko tako skoro!
so polt ana!
MISCHI: Ein eingerahmtes Schriftstück mit ANTON: Pogledajte tamo gore ... da
Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 101

ANTON: To šauns rauf … tas segn, vos einem Siegel? vidite što je to!
tos is!!!
ANTON: Ein Diplom ist das von der Esseker MIŠI: Uramljen spis s pečatom?
MIŠI: A ajnkromtas Šriftštik mida Sigl? Feuerwehr! Dreißig Jahre war ich Mitglied!
ANTON: To je diploma Esekerskog vat-
Jetzt haben sie mich als Ehrenglied vorge-
Anton: An Diplum is tos fun di Esse- rogasnog društva! Trideset sam
schlagen. Es war kein Verein, wo ich nicht
kama Fajaveaga! Drajsig Joa voarih godina bio član! Sad su me predlo-
hätte mitgewirkt. Überall geehrt und ge-
Mitglit! Jecat homs mih als Eanglit žili za počasnog člana. Nije bilo
schätzt!
fuakšlogn. As voa ka Farajn, vu nijednog društva u kome ne bih su-
tazihnet hedat mitgaviakt. Ibarol MISCHI: Die Art Menschen wie Sie stirbt aus. djelovao. Svugdje poštovan i cije-
geeat unt gešeict! Heutzutag sind sie gefrässig und bissig, njen!
neidisch und misstrauisch. Erspart sich einer
MIŠI: Te Oat Menčn vi se šteabm aus. MIŠI: Izumire soj ljudi kao što ste vi.
sein „Hackel-Packel“ (,Hab und Gut‘) ... gleich
Hajtcutog sans kfreisig unt pisig, Današnji su proždrljivi i zli, zavidni i
bringen sie was Verlogenes auf ... damit sie
najdiš unt mistrauiš. Ašpoat sih ana nepovjerljivi. Ušpara li si tko kakvu
ihm nur schaden. Eine vermaledeite Brut
sajn Haklpakl … klajh pringans vos imovinu ... odmah izmisle neku laž
wächst auf!!!
falouganas auf … tamits im nua šodn. ... da bi mu samo naškodili. Raste
A famaladajtige Prut vokst auf!!! ANTON: Die Heutigen sind zu filutriert und neki prokleti soj!!!
bösartig ausgeraten ... Direkt sind sie verflucht
ANTON: Te hajtign sajn cu kfilidriat unt ANTON: Današnji su ljudi ispali suviše
... Kein Herrgott ... gar nix existiert mehr für
peisoatig auskrodn … derekt sans prefrigani i zli ... Baš su prokleti ...
sie. Nur so Närrischheiten und Verrücktig-
fafluht … ka Heagout … ka niks Za njih nema više ni Boga ... nema
keiten wie das Bioskop (,Kino‘) und sonstige
ekzistiat mea fia si. Nua sou Nariš- ničega na ovome svijetu. Samo
„mami novce“ (,was das Geld aus der Tasche
kajtn unt Faruktihkajtn vis Bioskop blesavila i ludorije kao kino i ostalo
rauslockt‘).
unt sunstige mami novce. što mami novce.
MISCHI: Ja, das ist so eine Hudri-Wudri-Zeit,
MIŠI: Jo, tos is soua hudribuš Cajt, vos MIŠI: Da, to je neko šašavo vrijeme u
was keinen Arsch und keinen Kopf hat.
ka Oaš unt ka Koupf hot. kome se ne zna ni tko pije ni tko
ANTON: Gott o Gott! Wenn unsere Väter plaća.
ANTON: Gout o Gout! Von unsari
aufstehen würden ... die würden sich
Fotans aufšengatn … te mehtn sih ANTON: O Bože! Bože! Kad bi naši oče-
„tschudalni“ (,wundern‘).
čudalni. vi ustali iz groba... začudili bi se.
MISCHI: Die würden glauben, dass sie im
MIŠI: Te mehatn klaubm, tas im Feigfaja MIŠI: Pomislili bi da su u čistilištu, a ne
Fegefeuer sind und nicht auf der Welt.
sajn unt net afta Velt. na ovome svijetu.
ANTON: Meine Seele ... Sie haben recht.
ANTON: Majna Sel … homs Reht. ANTON: Duše mi ... u pravu ste.
MISCHI: Die würden Ekel empfinden ... wenn sie
MIŠI: Tenan mehat urazig vean … vons MIŠI: Zgadilo bi im se ... kad bi vidjeli
sehen würden, was für Mode heutzutage
segatn, vos fia Moudi hajtcutog kfiat kakva se moda danas tjera. Pogle-
geführt wird. Schauen Sie nur die närrischen
viat. Šauns nua te narišn Vajba on … dajte samo luckaste žene ... Odrežu
Weiber an ... Die schneiden sich den Knödel
102 Lujo Plein

te šnajdn sih ten Kneidl op un šaun ab und schauen aus wie die gestutzten si punđu, pa izgledaju kao štucani
aus viti kštuctn Šlovakn … te Slowaken ... die „Besaroschen“ (,Leinwand- Slovaci ... oni bezaroši (trgovci
„bezarošn“ visn·s asta vildi Volohaj. händler‘), wissen Sie, aus der wilden Wala- platnom), znate, iz Vlaške.
chei.
ANTON: Te kuacn Klada … vi sou oame ANTON: Te kratke haljine! ... Izgledaju
Hašrln šauns aus. Tos Klat rajht inan ANTON: Die kurzen Kleider! ... Wie so arme u njima kao grdne sirotice. Haljina
kaum iban Nopl. Sou oncougane Hascherl schauen sie aus. Das Kleid reicht im jedva pokriva pupak. Tako obu-
Haubmšteik. ihnen kaum über den Nabel. So angezogene čene izgledaju kao stalci za ženske
Haubenstöcke. kape.
MIŠI: Moga sans viti Heihtn … ma kent
Štadl šreikn mit ina. MISCHI: Mager sind sie wie „die Hechte“ ... Man MIŠI: Mršave su kao bakalar ... Njima
könnte die Stadt schrecken mit ihnen. bi se moglo plašiti građane.
ANTON: Hat te freisn jo niks, te Ludan
… To šteit jo olevajl inda Cajtung, tas ANTON: Na, die fressen ja nix, die Luder ... Da ANTON: Pa kad ne jedu ništa, sirotice
ani fareikt is funda Opmogarungs- steht ja alleweil in der Zeitung, dass eine ... Eno u novinama često piše da je
kua. verreckt ist von der Abmagerungskur. koja skončala od kure za mršav-
ljenje.
MIŠI: Pa varum mohns tos? MISCHI: Warum tun sie denn das?
MIŠI: Pa zašto to čine?
ANTON: Tos is ta hajtige Gušta fundi ANTON: Das ist der heutige Gusto von den
Monspilda: tas kenan štundnlong ten Mannsbildern: dass sie können stundenlang ANTON: To je današnji gušt muških —
„Copltonc“ toncn. den Zapperltanz tanzen. da satima mogu plesati brzu polku.
MIŠI: Maj Gašmok istos net … aufkloaft MISCHI: Mein Geschmack ist das nicht ... MIŠI: To nije moj ukus ... Već su dese-
sajn šun ti ceinjerign vi maškare. Aufgelarvt sind schon die Zehnjährigen wie togodišnjakinje našminkane kao
„Maschkare“ (,Masken‘). maškare.
ANTON: Tos homs fundi Mutans … te
pucn unt lickan sih viti drvene Ma- ANTON: Das haben sie von den Müttern ... die ANTON: To im je od majki ... One se
rije. Olastrahont fia Kfras hengans af putzen und „litzken“ (,schminken‘) sich wie dotjeruju i lickaju ko drvene Marije.
sih. Bože … Bože, vu fiat tos nouh die „drvene Marije“ (,hölzernen Marienfi- Svašta što se jede stavljaju na se.
hin?! guren‘). Allerlei Gfraß hängen sie an sich. ... Bože ... Bože, kamo će to još od-
Gott o Gott, wo führt das noch hin?! vesti?!
MIŠI: Ins Fadomnis … Hea Anton.
MISCHI: Ins Verdammnis ... Herr Anton. MIŠI: U prokletstvo ... gospon Antone.
ANTON: Reidns! … Vos vulns, Miši, fia
Auskumft? ANTON: Reden Sie ... was wollen Sie, Mischi, für ANTON: Recite ... kakvu obavijest
eine Auskunft? želite, Miši?
MIŠI: An Onlign hedat ih … tas mih
barotn. MISCHI: Ein Anliegen hätte ich ... dass Sie mich MIŠI: Želio bih ... da me posavjetujete.
beraten.
ANTON: Rukns raus! Anton: Recite!
Anton: Rücken Sie raus!
MIŠI: Fum eaštn heans: Se visn as MIŠI: Najprije čujte. Vi barem znate da
Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 103

barem, tas majn deda šun a Esseka MISCHI: Zuerst hören Sie. Sie wissen barem je već moj djed bio Eseker i da se kao
voa unt taza as Graničar cvelf fuli Joa (,wenigstens‘), dass mein deda (,Großvater‘) Graničar (,stanovnik Vojne krajine‘)
long af Italien as Militarist rumkuglt schon ein Esseker war und dass er als Gra- dvanaest punih godina kretao po
is. Hajt kumt soua Omtsdina fum nitschar (,Grenzbewohner, Krainer‘) zwölf Italiji služeći vojsku. Danas dođe
Štodhaus mida Šriftštik, vus be- volle Jahre lang in Italien als „Militarist“ (,im jedan podvornik iz Gradske vijećnice
hauptn, tas majn Soun Jakob ka Esse- Militärdienst, als Soldat‘) rumgekugelt ist. s dopisom u kome tvrde da moj sin
kama is unt af Safnlond cufolt. Vegn Heute kommt so ein Amtsdiener vom Jakob nije Eseker i da pripada
sajna domovnica sula af Ritfala sih Stadthaus mit einem Schriftstück, wo sie „Sapunariji“ (Retfali). Radi
vendn. Sou šikns im via mula fum behaupten, dass mein Sohn Jakob kein Esseker domovnice treba se obratiti Retfali.
Poncius pis Pilatus harum. Nigdje ist und dem „Seifenland“ (Riedfala) zufällt. Tako ga šalju kao mulca od Poncija
ništa kona ausmohn. Kan Magistrats- Wegen seiner „domovnica“ (,Staatsbürger- do Pilata; nigdje ništa ne može
omt vil im sajn Cugaherihkajt onake- schaftsnachweis‘) soll er sich an Riedfala postići. Nijedna mu gradska uprava
nan. Unt unsare Uakukandln voan wenden. So schicken Sie ihn wie einen Muli ne želi priznati pripadnost. A već su
šun Esseka. Azon vu plajpt to an von Pontius zu Pilatus rum; nigdje ništa naši praprapreci bili Esekeri. Pa gdje
Gerehtigkaijt … reidns? (,nirgendwo was‘) kann er ausmachen. Kein je tu pravda ... recite!
Magistratsamt will ihm seine Zugehörigkeit
ANTON: Jo, a Gerehtigkajt? Tos išun a ANTON: Da, pravda? To je već teška
anerkennen. Und unsere Urguckahndel
šviarige Kšiht. Azon te voa nikada stvar. Pa nje nikada nije ni bilo na
(,Ururahnen‘) waren schon Esseker. Also, wo
afta Velt. Oba tos veama šun inda ovome svijetu. Ali već ćemo srediti
bleibt da eine Gerechtigkeit ... reden Sie!
Uadnung pringan, tas ina Jakob af da vaš Jakob pripadne Osijeku. Dajte
Essek folt. Kems hea ten Akta, tazi ANTON: Ja, eine Gerechtigkeit? Das ist schon amo taj akt da ga proštudiram.
študia. eine schwierige Geschichte. Also, die war nie
MIŠI: Ako mi to sredite, visokoblago-
auf der Welt. Aber wir werden schon in
MIŠI: Vons ma tos ealongan, houhvul- rodni gospon Antone, priredit ću
Ordnung bringen, dass Ihr Jakob an Essek
gebuarana hea Anton, ton mohma a halasfiš s muločagom (,veselica‘) da
fällt. Geben Sie her die Akte, dass ich studiere.
Halasfiš midan „muločak“, tazas inan vidite tko je Mihail Fajnagl.
meakn, vea·ta Mihajl Feinagl is! MISCHI: Wenn Sie mir das erlangen, hochwohl-
ANTON: Pa, dobro ... u redu je. Ali
geborener Herr Anton, dann mache ich einen
ANTON: Alstan dobro … ket in Uad- recite, imate li staroga šilera?
„Halasfisch“ (,Fischsuppe, Fischpaprikasch‘)
nung. Oba sogns, homs fun ten oldn
mit einem „Mulatschag“ (,Fest‘), dass Sie MIŠI: Svakako ... Kako da nemam ...
Šilavajn?
merken, wer der Michail Feinnagel ist! Pet hektolitara sam sačuvao kad mi
MIŠI: Šod … obi net hop … fimf Hekto dođe Pauli iz Argentine. E, poslat ću
ANTON: Alsdann dobro (,gut‘) ... geht in Ord-
hobi ma aufbevoat, pis majn Pauli as vam bure toga ... da vidite koliko vas
nung. Aber sagen Sie, haben Sie von dem alten
Organtinien kumt. Astan tas segn, vi poštujem.
Schillerwein?
ih si faea … šikih inan a Fasl tafoun.
ANTON: Želio bih ga, vidite, imati za
MISCHI: Aber ja ... Ob ich nicht habe ... Fünf
ANTON: Sengans, ten mehat ih fia majn svoj sedamdeset peti rođendan na
Hekto(liter) habe ich mir aufbewahrt, bis mein
fimvunzipcigsten Gabuatstog af haj- Antunovo. Onda će doći i moj Franci
Pauli aus Argentinien kommt. Alsdann, dass
104 Lujo Plein

lign Antouni. To kumt a majn Francl Sie sehen, wie ich Sie verehre ... schicke ich sa ženom i djecom iz Los Angelesa.
mit sajn Vajb unt Kinda caus as Los Ihnen ein Fass davon.
MIŠI: Tako? Doći će u Osijek? Pa kako
Angelos.
ANTON: Sehen Sie, den möchte ich für meinen mu je tamo preko Bare? Je li što
MIŠI: Sou, tea kumt af Essek? Ha vi ke- fünfundsiebzigsten Geburtstag am Heiligen postigao?
das im tribm? Hoda cu vos gabroht? Antonius. Dann kommt auch mein Franzi mit
ANTON: E, čujte, to je rijetko pametan
seinem Weib und Kindern nach Hause aus
ANTON: No, heans! Tos is a seltn kšajda čovjek i stekao je bogatstvo. Ima,
Los Angelos.
Menč unt tea hoda Fameign com- znate, dva automobila i kuću, veliku
proht. Visns, cva Automobile hoda MISCHI: So, der kommt nach Essek? Ha, wie kao vila. Čekajte! ... Gdje li je samo
unt a Haus via Vila grous. Voatns … geht es ihm drüben? Hat er zu was gebracht? moja Viktorija sakrila fotografiju?
vu hot majn Viktoria nua te Fotografi (traži ju) Sigurno ju je odnijela djeci
ANTON: Na, hören Sie, das ist ein selten geschei-
fašteikt (sucht herum) te hots siha cudi prijeko. Za Uskrs je pisao: „Oče,
ter Mensch und der hat ein Vermögen zu-
Kinda riba trogn. Ea hot kšribm cu imam vrt; u njega stane triput osječki
sammengebracht. Wissen Sie, zwei Automo-
Oustan: „Fota, a Goatn hobi, to keit Gradski vrt. A u njemu rastu sve
bile hat er und ein Haus wie eine Villa groß.
trajmol rajn ta Essekama Štodgoatn. same banane. Papagaji skaču kao
Warten Sie! ... Wo hat meine Viktoria nur die
Unt as voksn lauda Panamas trin. Ti vrapci po drveću.
Fotografie versteckt? (sucht herum) Die hat sie
Papagajas špringan af ti Pama harum
sicher zu den Kindern rübergetragen. Er hat MIŠI: I moj piše da je prijeko lijepo ...
viti Đivis.
geschrieben zu Ostern: „Vater, einen Garten ali za jako bogate, a da mi siromasi
MIŠI: Majna šrajpt jo a, tas šein tribm is habe ich; da geht dreimal rein der Esseker moramo rintati i robovati da dođe-
… oba teni štoak rajhn Lajt unt tas Stadgarten. Und es wachsen lauter Bananen mo do nečega. U nedjelju smo dobili
mia Oamčikos rakan unt robovat drin. Die Papageien springen in den Bäumen pismo da mu je na koncu konaca
misn, tazma cu vos kuman. Af Sun- herum wie die „Đivis“ (,Sperlinge‘). dojadio Buenos Arešt i da se vraća
dok homa a Prif krigt, taza šlislih unt kući iz Amerike. Srce mu čezne za
MISCHI: Meiner schreibt ja auch, dass es schön
endlih dogusta hot gonc Puanest- pohancem sa satarašem.
drüben ist ... aber den stark reichen Leuten
Arest unt taza Keatajh moht fun Ame-
und dass wir „Armtschikos“ (,Armseligen‘) ANTON: Ha, za vama ne čezne?
rika unt caus kumt. Noh Pohendl mit
rackern und „robovat“ (,Sklavendienst tun‘)
sataraš hengt ims Heac. MIŠI: Pa da, ali pohanci su pohanci.
müssen, dass wir zu was kommen. Am
Moja Anči nasadila pet kvočaka.
ANTON: Ha net noh inan seinta sih? Sonntag haben wir einen Brief gekriegt, dass
Ako Bog da, bit će pilića.
er schließlich und endlich dogusta (,satt‘) hat
MIŠI: Pa jo, oba ti Pohendl sajn touh
ganz „Puanest-Arrest“ und dass er kehrt- ANTON: Majka je majka! Moja šopa
Pohendl. Majn Anči, te hot fimf Kluks
macht von Amerika und nach Hause kommt. gusku zato što je moj Francika
onkseict. Ako Bog da, bit će pilića.
„Nach“ (,an‘) einem Backhendl mit Satarasch izričito rekao: „Majko, kad dođem,
ANTON: A Muta iza Muta! Majne šoupt hängt ihm das Herz“. kuhat ćeš samo na guščjoj masti.“
a Ganzili, val majn Francl hot auz- Onda pošalje pedeset dolara i veli:
ANTON: Ha, nicht nach Ihnen sehnt er sich?
driklih falongt: „Muta, pizih kum, „Ne šparajte ni u čemu!“ Meni je
kouhst nua mit Gonsfetn.“ To šikta MISCHI: Pa (,doch‘) ja, aber die Backhendl sind poslao neki duhan ... Smrdi kao tvor!
Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 105

fufcig Tolar unt sogt: „Špoac ajh niks doch Backhendl. Meine Antschi, die hat fünf ... Moja stara gunđa kad ga zapalim.
op!“ Mia hoda kšigt an Tubok … tea Glucken angesetzt. Ako Bog da, bit će pilića Onda velim: „Miriši, stara! To je
štinkt viti Pest … majn Oldi, te futat, (,wenn Gott will, wird es Hühner geben‘). duhan tvoga Francike!“ – „Čuješ li
venih im onrauh. Ton sogih: „Šmeik, dobro? ... Osjećam ga i ja“, kaže ona.
ANTON: Eine Mutter ist eine Mutter! Meine
Oldi, tos ista Dompf fun tajn Francl!“ Ha, kako tek mora da smrdi
schoppt eine Gans, weil mein Franzi hat aus-
– „Heast rihtig? Ih šmeiks a“, sogtsi, Amerika?“
drücklich gesagt: „Mutter, bis ich komme,
„ha, vi mus eašt Amerika štinkn!?“
kochst du nur mit Gansfett.“ Da schickt er MIŠI: Čujte, do te Amerike mi nije
MIŠI: Heans, tos Amerika kon ma fünfzig Dollar und sagt: „Spart euch nix ab!“ nimalo stalo. Vidite, svi čeznu za
kštouln vean. Sengans, a jeidas seint Mir hat er geschickt einen Tabak ... Der stinkt Osijekom.
sih curuk af Essek. wie die Pest! ... Meine Alte, die futtert, wenn
ANTON: Da, Osijek je uzoran grad ...
ich ihn anrauche. Dann sage ich: „Schmeck,
ANTON: Jo, Essek iza Musta-Štadl … Tko jednom proba dravsku vodu ...
Alte! Das ist der „Dampf“ (,Tabak‘) von
Vea amol fum Drauvosa fakoust … taj se vraća, pa makar bio Bogu za
deinem Franzi!“ – „Hörst du richtig? ... Ich
tea kumt curuk unt vena is im Trips- leđima. Samo stranci prigovaraju
schmeck ihn auch.“, sagt sie. „Ha, wie muss
tribi tribm. Nua ti Fremdn štalian afn dravskoj vodi. Oni i umiru od kole-
erst Amerika stinken?“
Drauvosa. Te krepian jo a af Kolera … re ... Zašto netko od naših nije umro?
Varum is unsa’ans nouh net hin MISCHI: Hören Sie, das Amerika kann mir ge-
MIŠI: I dobro je ... što se boje ... inače bi
vuan? stohlen werden. Sehen Sie, ein jedes sehnt sich
se koja bagra nastanila za stalno.
zurück nach Essek.
MIŠI: Išun kut … tasi sih fiahtn … sunst
ANTON: Mislite Rusi?
hedat sih monhe Bagaši onsesik ANTON: Ja, Essek ist eine Muster-Stadt ... Wer
kmoht. einmal vom Drauwasser verkostet ... der MIŠI: Oni već lokaju dravsku vodu
kommt zurück und wenn er ist „Drübsdrübi kao votku i pjevaju „Drava —
ANTON: Manans te Rusn?
drüben“ (,wo sich Fuchs und Hase gute Nacht Drava!“ umjesto „Volga — Volga!“
MIŠI: Te saufn tos Drauvosa šu via sagen‘). Nur die Fremden „stalieren“
ANTON: No, tako je kako je ... Oni su
Vutka unt singan štoc: Volga … Volga (,nörgeln‘) am Drauwasser. Die krepieren ja
već tu ... Ta i oni su ljudi, što ćete!
– Drava … Drava! auch an Cholera ... Warum ist unsereins noch
No, Miško ... rekoste da imate još
nicht hingeworden?
ANTON: Hat iz viz·is … jecat sans šun jednu želju ... Ne oklijevajte ... recite!
to … hat sajn jo a Menčn, vos vulns! MISCHI: Ist schon gut ... dass sie sich fürchten ... Uskoro će moja stara doći kući.
Also, Miši … se hom touh ksogt, tas sonst hätte sich manche Bagage ansäßig ge-
MIŠI: Čujte ... ovo drugo vam je
nouh a Onlign hom … Špoans net … macht.
šaljivija stvar ... Tu mi morate dati
pokns aus! As kumt polt majn Oldi
ANTON: Meinen Sie die Russen? svoju svetu časnu riječ da nećete
caus.
nikom ništa reći.
MISCHI: Die saufen das Drauwasser schon wie
MIŠI: Heans … tos cvajte is inan a kšpa-
Wotka und singen statt Wolga — Wolga ... ANTON: Moju časnu riječ? Pa čujte, to
sigare Kšiht … tes misns·ma inara
Drau — Drau! jamčim svim svojim bićem!!! Što
hajligas Eanvuat kebm, tas nimont
mislite?! Ja, Anton Šturm, koji sam
106 Lujo Plein

vos sogn. ANTON: Es ist halt, wie es ist ... Jetzt sind sie četrdeset godina bio gradski poštar,
schon da ... sind doch ja auch Menschen. Da odlikovan sa sedam carskih medalja
ANTON: Majn Eanvuat? Jo, heans,
ist nix zu machen! Also, Mischi ... Sie haben ... znam držati jezik za zubima!
majne gonci Peasoun biagt tafia!!! Vos
doch gesagt, dass Sie noch ein Anliegen haben Progutao sam ja, dragi moj, neke
manans?! Ih als fiacigjeariga štetiša
... Sparen Sie nicht ... packen Sie aus! Es druge stvari!
Priftroga Anton Štuam, ausgecajhnat
kommt bald meine Alte nach Hause.
mit sibm kajzalihe Medajln … vazas MIŠI: Znate, to je zato što je još živa.
Maul holtn! Majn Liba, to hobih MISCHI: Hören Sie ... das zweite ist Ihnen eine
ANTUN: To je nešto u vezi s nekom
ondari Sohnan fašlukt! spaßigere Geschichte ... Da müssen Sie mir Ihr
ženskom (zamisli se).
heiliges Ehrenwort geben, dass Sie nieman-
MIŠI: Visns, val si lebt jo nouh.
dem was sagen. MIŠI: Šutite ... inače ćete to pokvariti.
ANTON: An Frauncima-Kšiht izas? (wird
ANTON: Mein Ehrenwort? Ja, hören Sie, meine ANTON: A’ha, takva li je to stvar? E,
stutzig )
ganze Person bürgt dafür!!! Was meinen Sie?! baš ste stari obješenjak! Gle ... gle! ...
MIŠI: Sans štat … sunst homas fašpilt! Ich als vierzigjähriger städtischer Briefträger Tko bi to i pomislio! Miši ... Miši!
Anton Sturm, ausgezeichnet mit sieben
ANTON: A soua Kšiht izas? Se san oba a MIŠI: Al poslušajate ... kako je bilo s
kaiserlichen Medailen ... weiß das Maul zu
olda obešenjak! Šau. šau … vea hetsih tom vješticom.
halten! Mein Lieber, da habe ich andere
tos gadoht! Miši … Miši!
Sachen verschluckt!
MIŠI: Oba, heans as … vis voa mit teara
MISCHI: Wissen Sie, weil sie lebt ja noch.
Heiks.
ANTON: Eine Frauenzimmer-Geschichte ist das? III.PRIZOR
(wird stutzig) Ulazi Antonova supruga.
III. SZENE
MISCHI: Seien Sie stad ... sonst haben Sie es VIKTORIJA: O, što to vide oči moje ...
Antons Gattin tritt herein. verspielt. gospon Fajnagl! ... Lijepo je što ste
VIKTORIA: A, vos segn majni Augn … ANTON: Aha, so eine Geschichte ist das? Sie sind došli u posjet mom Antonu.
Hea Feinagl … tes is šein, tas majn aber ein alter „obešenjak“ (,Spitzbube‘)! Schau Obojica su grdno iznenađeni i vidljivo
Anton bezuhn. ... schau! ... Wer hätt sich das gedacht! Mischi zbunjeni.
Beide Männer peinlich überrascht und ... Mischi!
MIŠI: Ljubim ruke, gospođo Šturm!
offensichtlich verlegen. MISCHI: Aber hören Sie es ... wie es war mit
dieser Hexe. ANTON: To ću vam srediti kod grad-
MIŠI: Kistijont, Frau Štuam!
ske uprave ...
ANTON: Tos ealongih inan pam Magi- III. SZENE
MIŠI (okrenut prema Antonu): Dakle,
stratomt … Antons Gattin tritt herein. ako pripadne Osijeku, popit ćemo
MIŠI ( zu Anton gewendet ): Azon vona af VIKTORIA: Ah, was sehen meine Augen ... Herr aldomaš. (šapćući se naginje prema
Essek folt, ton trinkma an Aldamaš. Feinnagl! ... Es ist schön, dass Sie meinen An- Antonovu uhu) O onom drugom
Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 107

(neigt sich zu Antons Ohr flüsternd) Tos ton besuchen. ćemo porazgovarati u četiri oka.
ondari veama unta fia Augn be-
Beide Männer peinlich überrascht und offensichtlich VIKTORIJA: Vidi ... vidi! O čemu to
špreihn.
verlegen šapućete?!
VIKTORIA: Šau … šau! Vos homs fia Fiš-
MISCHI: Küss die Hand, Frau Sturm! ANTON: Viki, kako samo možeš pitati
plaraj?
tako nešto?
ANTON: Das erlange ich Ihnen beim Magistrats-
ANTON: Viki, vi konst nua so vos
amt ... MIŠI: Gospođo Šturm ... to je službena
frogn?!
tajna.
MISCHI (zu Anton gewendet): Also, wenn er an
MIŠI: Frau Štuam … tos is an Omts-
Essek fällt, dann trinken wir ein Aldomasch VIKTORIJA: Onda mi ne zamjerite!
gahajmnis.
(,ein Getränk auf meine Kosten‘). (neigt sich zu
MIŠI: Bure vina ću vam poslati ... Sad
VIKTORIA: Ton niks fia unkut! Antons Ohr flüsternd) Das andere werden wir
zbogom!
unter vier Augen besprechen.
MIŠI: Tos Fasl Vajn šikih inan … Jecat
ANTON: U redu je ... Zbogom!
zbogom! VIKTORIA: Schau ... schau! Was haben Sie für
eine Wisperlei? VIKTORIJA: Pa ... ajde, gospon Fajnagl!
ANTON: Ket in Uadnung … Zbogom!
Lijep pozdrav vašoj gospođi Rozi!
ANTON: Viki, wie kannst du nur so was fragen?!
VIKTORIA: Astan … ajde, Hea Feinagl! A
MIŠI: Hvala lijepa, ajde!
šeinan Grus an ina Frau Rouzi! MISCHI: Frau Sturm ... das ist ein Amtsge-
heimnis. VIKTORIJA (u bijesu): Čuj, Toni, kakvu
MIŠI: Tonkšen, ajde!
to opet ujdurmu spremaš ... s tim
VIKTORIA: Dann nix für ungut!
VIKTORIA (aufbrausend): Heast, Touni, starim brbljavcem?
vos host šu vida fia Miškulanc … mit MISCHI: Das Fass Wein schicke ich Ihnen ... Jetzt
ANTON: Jesi li pri sebi ... ujdurmu?
ten oldn Trara? zbogom (,Leben Sie wohl‘)!
VIKTORIJA: Ne ... ne! Kao da te ne
ANTON: Pist pam Sinan? … A Mišku- ANTON: Geht in Ordnung ... Zbogom!
znam! Sigurno ste opet negdje
lanc?!
VIKTORIA: Alsdann ... ajde (,Leben Sie wohl!‘), aranžirali kakvu ludoriju da bi se
VIKTORIA: No … no! Sou vi tazi’tih net Herr Feinnagl! Einen schönen Gruß an Ihre opet izvukao iz kuće.
meiht kenan! Siha hopc vida vu an Frau Rosi!
ANTON: Ja da se izvučem? ... Ha, samo
Majalis aranžiat, tast vida ausreist.
MISCHI: Dank schön, ajde (,also dann gehe ich‘)! li se ti smiješ skitati?
ANTON: Ih ausreisn … ha, nua tu teafst
VIKTORIA (aufbrausend): Hör mal, Toni, was hast VIKTORIJA: Ti to dakle zoveš skitati ...
harumčakandan?
du schon wieder für eine Mischkulanz ... mit kad odem svom vlastitom djetetu u
VIKTORIA: Also tos hast tu harumčakan- dem alten Trara (,Schwätzer‘)? posjet? Čuj, pazi ... kako to opet go-
dan … vema sajn ajganas Kint bezuhn voriš ... Taj ton ne trpim u svojoj
ANTON: Bist du bei Sinnen ... eine Mischkulanz?
ket? Heast, pas auf … vist vida reidst kući!!!
… ten Toun lajdih net im majn Haus!!! VIKTORIA: Nein ... nein! So wie wenn ich dich
ANTON: Gle, nemoj se uzbuđivati ... pa
108 Lujo Plein

ANTON: Šau, reig’tih nua net auf … nicht kennnen würde! Sicher habt ihr wieder da mi opet dobiješ napad.
tast·ma vida a Onfol krigst! wo einen „Majalis“ (,Schabernack‘) arran-
VIKTORIJA: Pa kad me varaš.
giert, dass du wieder ausreißt.
VIKTORIA: Jo, ven tu mih hintagest!
ANTON: Evo je opet ... Sad će opet pla-
ANTON: Ich ausreißen ... ha, nur du darfst
ANTON: To host si šu vida … jecat veac nuti. Ja ju varam ... Bog neka me
„herumtschakanden“ (,herumschlendern‘)?
vida auzoatn. Ih hintage si … Gout kazni!
sul mih štrofn! VIKTORIA: Also das heißt du herumtschakanden
VIKTORIJA: Doznat ću ja već to ... Na
... wenn man sein eigenes Kind besuchen
VIKTORIA: Tos krigi šun raus … ih kum tržnici ću se sresti s Fajnaglovicom.
geht? Hör mal, pass auf ... wie du wieder
jo am Ploc com mida Feinaglin.
redest ... Den Ton leide ich nicht in meinem ANTON: Što se mene tiče, možeš se sas-
ANTON: Fun miaraus kumst mida Frau Haus!!! tati i s gospođom Vlaški. Te žene!
Vlaški com. Te Vajba, štots tas pajdi Umjesto da pod stare dane dobiju
ANTON: Schau, reg dich nur nicht auf ... dass du
oldn Teg kšajda vean, veans nua nouh više pameti, one su sve bedastije.
mir wieder einen Anfall kriegst!
nariša.
VIKTORIJA: Pst!!! Samo se, ti stari,
VIKTORIA: Ja, wenn du mich hintergehst.
VIKTORIA: Pst!!! Tu Olda, saj nua net usudi i dalje govoriti! (kucanje na
štat! (ein Klopfen gegen die Türe) ANTON: Da hast du sie schon wieder ... jetzt vratima)
wird sie wieder ausarten. Ich hintergehe sie ...
Gott soll mich strafen!
IV. SZENE IV. PRIZOR
VIKTORIA: Das kriege ich schon raus ... ich kom-
Ein uniformierter Feuerwehrmann tritt me am Platz zusammen mit der Feinnaglin. Ulazi vatrogasac u uniformi.
ein.
ANTON: Von mir aus kannst du mit Frau ANTL: Dobar dan ... gospon Šturm! ...
ANTL: Kun·tog ... Hea Štuam! ... Vlaschki zusammenkommen, Die Weiber, Dobar dan ... gospođo Šturm!
Kun·tog ... Frau Štuam! statt dass sie bei den alten Tagen gescheiter VIKTORIJA: Pomoz Bog, Antl!
VIKTORIA: Kris Gout, Hea Antl! werden, werden sie nur noch närrischer,
ANTON: Dobar dan, gospon Antl! ...
ANTON: Kuntog, Antl! ... Vos is, hopc VIKTORIA: Pst!!! Du Alter, sei nur nicht stad! (ein Što je, još niste zaboravili Šturm-
nouh net am Štuambači fageisn? Klopfen gegen die Tür) bačiku?
VIKTORIA: Vos pringans kudas? VIKTORIJA: Koje dobro donosite?
ANTL: A, to veans mol šaun … vos mit IV. SZENE
ANTL: A, gledat ćete samo … što će se
inan kšit. Ein uniformierter Feuerwehrmann tritt ein. s vama dogoditi.
ANTON: Mit mia? ... Tu Gout! ANTL: Guten Tag ... Herr Sturm! ... Guten Tag ... ANTON: Sa mnom? ... Bože!
Frau Sturm!
VIKTORIA: Mit majn Anton? ... Reidns, VIKTORIJA: S mojim Antonom? ... Reci-
hea Antl, šponans uns net! VIKTORIA: Grüß Gott, Herr Antl! te, gospon Antl … ne štedite nas.
Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 109

ANTON: Ha, vos konas sajn? ANTON: Guten Tag, Antl! ... Was ist, haben Sie ANTON: A što to može biti?
noch nicht den Sturm-Batschi (,Onkel Sturm‘)
ANTL: Lenans inan on ... sunst folns ANTL: Naslonite se ... inače ćete se
vergessen?
um! onesvijestiti.
VIKTORIA: Was bringen Sie Gutes?
VIKTORIA: Reidns … mohns mihnet VIKTORIJA: Govorite … ne kidajte mi
najgarik! ANTL: Ah, da werden Sie mal schauen ... was živce!
mit Ihnen geschieht.
ANTL: Aston, geistan afta Noht ... voa ti ANTL: Dakle, sinoć ... je bila sjednica u
Sicung afm Fajaveaga Depo ... To ANTON: Mit mir? ... Du Gott! vatrogasnom depou ... Tamo su od-
homs bešlousn, tas afta hajarige lučili da se na ovogodišnji dan Svete
VIKTORIA: Mit meinem Anton? ... Reden Sie,
Hajlige Ana an ekstra Fest ... inan cu Ane organizira posebna proslava ...
Herr Antl ... sparen (, schonen‘) Sie uns nicht!
Ean as fimfundrajsigjearign Mitglit an jubilej u čast vama s
Jubaleum kmoht viat. ANTON: Ha, was kann es sein? tridesetpetogodišnjim članstvom.
VIKTORIA: Jesus … Maria und Jousef! ANTL: Lehnen Sie sich an ... sonst fallen Sie um! VIKTORIJA: Isuse ... Marijo i Josipe! Ču-
Heast, majn Anton, tia cu Ean a Juba- ješ, Antone moj! Tebi u čast jubilej!
VIKTORIA: Reden Sie ...machen Sie mich nicht
leum!
neugierig! ANTON (potresen): Baš meni u čast ...
ANTON (erschüttert): Baš mia cu Ean ... velite, Antl?
ANTL: Alsdann, gestern Abend ... war die
sogns, Antl?
Sitzung im Feuerwehr-Depot ... Da haben sie ANTL: Pa vi ste jedan od prve garde ...
ANTL: Se sajn jo ana funda eaštn Gardi beschlossen, dass am heurigen Tag der Hei- To vam svakako pripada, gospon
... Tos gabiat touh inan, Hea Štuam. ligen Anna ein extra Fest ... ein Jubiläum Šturm.
Ihnen zu Ehren als fünfunddreißigjährigem
ANTON: Jo … ih un·ta seliga Baum- ANTON: Da ... ja i pokojni Baumštangl
Mitglied gemacht wird.
štangl, mia sajn ani fundi eaštn. Ta – mi smo od prvih ... Baumštangl je
Baumštangl, tea voa nouh pada Pa- VIKTORIA: Jesus ... Maria und Josef! Hörsts du, bio još kod osnutka.
grindung. mein Anton! Dir zu Ehren ein Jubiläum!
ANTL: Slušajte samo dalje ... što su još
ANTL: Louzns nua vajta… vos to nouh ANTON (erschüttert): Baš (,eben‘) mir zu Ehren ... tamo na sjednici isplanirali. Da uđete
inda Sicung planiat hom. Tas kuman sagen Sie, Antl? u zlatni album ... sa svojom
ins guldani Album ... mit comst ina fotografijom.
ANTL: Sie sind ja einer von der ersten Garde ...
Fatagrafi.
Das gebührt doch Ihnen, Herr Sturm. ANTON: Ja u zlatni album ... u album?
ANTON: Ih ins guldani Album ... ins
ANTON: Ja ... ich und der selige Baumstangl, wir VIKTORIJA: Antone ... Antone, pozlatit
Album?
sind welche von den ersten ... Der će te!
VIKTORIA: Anton ... Anton, fagoldat Baumstangl, der war noch bei der Begrün-
ANTON (s dječjim ponosom): Vidiš li,
veast! dung.
Viktorija, što zadesi časna čovjeka!
ANTON (mit kindlichem Stolz): Sikstas, ANTL: Lauschen Sie nur weiter ... was sie da
VIKTORIJA: Toni ... pozlatit će te; pa
110 Lujo Plein

Viktoria, vos an Ean-Mon cutreift! noch in der Sitzung „planiert“ (,geplant‘) uvijek sam govorila da imaš zlatno
haben. Dass Sie kommen ins goldene Album srce.
VIKTORIA: Touni … faguldat veast; ih
... mitsamt ihrer Fotografie.
hob·jo ima ksogt, tast a guldanas ANTL: Gospon Šturm ... da ste odmah
Heac host! ANTON: Ich ins goldene Album ... Ins Album? obukli paradnu uniformu sa šlje-
mom!
ANTL: Hea Štuam … sofuat tas inan VIKTORIA: Anton ... Anton, vergoldet wirst du!
oncign inda Paradiunifuam midn ANTON: Još za danas?
ANTON (mit kindlichem Stolz): Siehst du das, Vik-
Helm!
toria, was einem Ehrenmann „zutrifft“ ANTL: Pa naravno za danas ... U tri
ANTON: Fia hajte nouh? (,zustößt‘)! sata dolazim komandantovom ko-
čijom; onda idemo fotografu, pa će
ANTL: No, selpstfaštendlih fia hajte ... VIKTORIA: Toni ... vergoldet wirst du; ich hab ja
vas slikati.
Um traj Ua kumi midn Komadantn immer gesagt, dass du ein goldenes Herz hast.
sajn Ekvipaži, ton foama cum Fata- VIKTORIJA: Onda brzo, Antone! Ne
ANTL: Herr Sturm ... dass Sie sofort anziehen
grafn, ton veans opknuman. izvodi bijesne gliste!
die Paradeuniform mit dem Helm!
VIKTORIA: Ton šnel, Anton! Moh net fil ANTL: Gledajte da se uglancate ... ali
ANTON: Für heute noch?
Filefanc! onako što se veli elegantno.
ANTL: Na, selbstverständlich für heute ... Um
ANTL: Šauns tas inan ausgloncn ... oba ANTON: De, Viki ... nalij štamplicu šlji-
drei Uhr komme ich mit dem Kommandanten
onako elekant, vozma sogt. vovice.
seiner Equpage, dann fahren wir zum
ANTON: Ke, Viki … šenk ajn a Štampl Fotografen, dann werden Sie abgenommen. ANTL: Ne, hvala lijepa!
fun ten Šlivovic!
VIKTORIA: Dann schnell, Anton! Mach nicht viel VIKTORIJA: Ta nećete nam dati košaru!
ANTL: Tonkšen! Firlefanz! (naljeva rakiju u čašicu) Tešik (,izvo-
lite‘), gospon Antl!
VIKTORIA: Se vean uns touh kan Kuap ANTL: Schauen Sie, dass Sie sich ausglänzen ...
keibm! (gießt Schnaps in ein Glaserl) aber onako (,so‘) elegant, wie man es sagt. ANTL: Dakle živio jubilarac! I vi,
Tešik, Hea Antl! gospođo Šturm! (nakašlje se) Au,
ANTON: Geh, Viki ... schenk ein ein Stamperl
mater mu, što je to dobro! ... To
ANTL: Azon živio ta Jubilar! Auh se, vom Sliwowitz!
volim!
Frau Štuam! (räuspert sich) A, mater
ANTL: Danke schön!
mu, istos a fajna Šluk, ten lozima ANTON: Pa onda u Božje zdravlje još
kfoln! VIKTORIA: Sie werden uns doch keinen Korb jednu štamplicu!
geben! (gießt Schnaps in ein Glaserl) Teschik
ANTON: Asta, u Božje zdravlje nouh an ANTL: Nećete valjda!
(,bitte‘), Herr Antl!
Štampl!
VIKTORIJA: Ali, Antone, ne sili gospo-
ANTL: Also živio (,es lebe‘) der Jubilar! Auch
ANTL: Se vean touh net! dina ... ako ne želi!
Sie, Frau Sturm! (räuspert sich) Au, mater mu
VIKTORIA: Oba, Anton, net cving ten (,Donnerwetter!‘), ist das ein feiner Schluck! ... ANTL: Hvala lijepa ... ne! Inače se neću
Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 111

Hean ... vena ka Lust hot! Den lasse ich mir gefallen! maknuti dalje.
ANTL: Tonkšen ... na! Sunst kumi net ANTON: Alsdann, u Božje zdravlje (,auf Gottes ANTON: A kamo to još idete?
vajda. Gesundheit‘) noch ein Stamperl!
ANTL: Pa gospodinu Veltu u Novoj
ANTON: Ha vu kensten nouh hin? ANTL: Sie werden doch nicht! ulici (sada: Hebrangova ulica).
ANTL: Pa cum Hean Velt inda Naigi- VIKTORIA: Aber, Anton, zwing nicht den Herrn ANTON: Gle, stvarno! Pa on mi je par-
gosn. ... wenn er keine Lust hat! njak! E, pozdravite ga!
ANTON: Šau, rihtig! Tea iz jo maj paroš! ANTL: Danke schön ... nein! Sonst komme ich VIKTORIJA: I od mene!
Astan losncma im grisn! nicht weiter.
ANTL: Dakle, dolazim u tri ... Ajde!
VIKTORIA: Auh majnasajc! ANTON: Ha, wo gehen Sie noch hin?
VIKTORIJA: Ne brinite! Ja ću se već
ANTL: Azo um traj kumih ... Ajde! ANTL: Pa (,nun‘) zu Herrn Welt in der Neuen pobrinuti da bude točan ... Ajde!
Gasse.
VIKTORIA: Homs ka Suag! Ih vea šun ANTL: Onda kao što smo rekli ...
trohtn, taza pinktlih is. Ajde! ANTON: Schau, richtig! Der ist ja mein Zbogom! (odlazi)
„Parosch“ (,Altersgenosse‘). Alsdann, lassen
ANTL: Ton vi ksogt ... Zbogom! (geht ab) VIKTORIJA: E, Antone, taj radosni
Sie mich ihn grüßen!
događaj što je zadesio našu kuću ...
VIKTORIA: Jo, Anton, te Frajt, vos unsan
VIKTORIA: Auch meinerseits! Što će reći naša djeca?
Haus betrift… vos vean unsari Kinda
sogn?! ANTL: Also um drei komme ich ... Ajde (,ich ANTON: Pa to mi pripada ... punim
gehe ‘). pravom.
ANTON: Tos gabiat ma jo ... mit fuln
Reiht. VIKTORIA: Haben Sie keine Sorge! ... Ich werde VIKTORIJA: Stotine godina ćemo te
schon trachten, dass er pünktlich ist ... Ajde! gledati u zlatnom albumu.
VIKTORIA: Hundate Joa long veadma tih
(,gehen Sie! ‘)
ims guldani Album segn. ANTON: Naši unuci će vidjeti tko je bio
ANTL: Dann wie gesagt ... Zbogom (,bis nach- Anton Šturm.
ANTON (sich in Pose stellend): Unsari
her‘)! (geht ab)
Kindaskinda vean segn ... vea ta VIKTORIJA: Kad bih samo i ja mogla
Anton Štuam voa. VIKTORIA: Ja, Anton, die Freude, was unser postići ... da i mene ovjekovječe na
Haus betrifft ... was werden unsere Kinder takav način ! To bi mi, Antone, bila
VIKTORIA: Ven ih nua a tacu kuman
sagen?! želja (ljubi ga u čelo).
kendat … ava soani Oat faevigt vean!
Tos vea, Anton, majn Vunč (küsst ihn ANTON: Das gebührt mir ja ... mit vollem Recht. ANTON: Gledaj, stara ... to su muška
auf die Stirn ). odličja što ne odgovaraju ženama.
VIKTORIA: Hunderte Jahre lang werden wir dich
ANTON: Šau, oldi ... tos sajn Menas Aus- im goldenen Album sehen. VIKTORIJA: Da, mi vam žene možemo
cajhnungn ... vos ana Frau net samo rađati djecu. Vječno smo po-
ANTON (sich in Pose stellend): Unsere Kindes-
tisnute ... Samo za rintanje … mu-
112 Lujo Plein

cutreifn. kinder werden sehen ... wer der Anton Sturm čenje i da brinemo za jelo … za to
war. smo dobre. To nam zagorčava život.
VIKTORIA: Jo, mia Vajba kenan ajh nua
ti Kinda gebean. Evig sama curikštelt VIKTORIA: Wenn ich nur auch dazu kommen ANTON: Vikice ... Vikice, de, ne griješi
... nua fias Rakan ... Šindn unt Freisn könnte, auf so eine Art verewigt zu werden! ... nemoj griješiti. Tebi kao mojoj
suagn ... fia tos sama kut. Tos fagolt Das wäre, Anton, mein Wunsch (küsst ihn auf ženi pripada ista čast ... kao i meni.
am tos Leibm. die Stirn).
VIKTORIJA: Da, zato što sam ti triput
ANTON: Vikrl ... Vikrl, ke, sindig net ... ANTON: Schau, Alte ... das sind Männeraus- rodila blizance.
ke, sindig net! Tia gebiat as majna zeichnungen ... was auf eine Frau nicht
ANTON: Meni si ih rodila? Ne ... o ne,
Frau ti selbe ear... vi mia. „zutreffen“ (,passen‘).
nisi! Domovini to duguješ! To je
VIKTORIA: Jo, val ih ta trajmol Cvilinge VIKTORIA: Ja, wir Weiber können euch nur die tvoja sveta dužnost kao majke! Imaš
gabuan hop. Kinder gebären. Ewig sind wir zurückgestellt, pravo ponositi se njome.
nur fürs Rackern, Schinden und Fressen sor-
ANTON: Mia host si gabuan? Na ... o na, VIKTORIJA (plačnim glasom): Da, Anto-
gen, für das sind wir gut. Das vergällt einem
net! Ten Fotalont šuldest tu tos! Tos is ne moj ... a naš Rudi ... moj jadni
das Leben.
tajne hajlige Mutafliht! Auf solige host Rudili.
a Reiht štulc cu sajn. ANTON: Vikerl, Vikerl, geh, sündige nicht ...
ANTON: Gle, nemoj plakati, Viki ... On
geh, sündige nicht! Dir gebührt als meiner
VIKTORIA (mit tränenerstickter Stimme): je pao za domovinu ... pa i na to
Frau dieselbe Ehre ... wie mir.
Jo, majn Anton ... unt unsa Rudi .. možeš biti ponosna! To je bila Božja
majn oama Rudili! VIKTORIA: Ja, weil ich dir dreimal Zwillinge volja!
geboren habe.
ANTON: Šau, van net, Viki ... tea is kfoln VIKTORIJA: Nije to bila Božja volja!
fias Fotalont ... to konst a trauf štulc ANTON: Mir hast du sie geboren? Nein ... o nein, (emfatično) Bila je to Božja kazna
san! Tos voa Goutes Vile! nicht! Dem Vaterland schuldest du das! Das ljudskoga roda.
ist deine heilige Mutterpflicht! Auf solche hast
VIKTORIA: Tos voa Goutes Vile niht! ANTON: Smiri se, zlato moje! ... To bi ti
du ein Recht, stolz zu sein.
(emphatisch) Tos voa Goutes Fluh afta moglo naškoditi, a znaš kakvo nam
Menčhajt. VIKTORIA (mit tränender Stimme): Ja, mein Anton veselje predstoji.
... und unser Rudi ... mein armer Rudili.
ANTON: Baruig tih, majn Šoc ... tos VIKTORIJA: Imaš pravo, tata ... plakanje
kenta vida šodn unt tu vast, vozuns ANTON: Schau, weine nicht, Viki ... der ist gefal- neće ništa pomoći sad kad nam se
fia Frajt fuaštet. len fürs Vaterland ... da kannst du auch drauf pod stare dane desilo još malo
stolz sein! Das war Gottes Wille! radovanja.
VIKTORIA: Host reiht, Fota ... As helft
niks vanan … vu am nouh a pisl Frajt VIKTORIA: Das war Gottes Wille nicht! (empha- ANTON: Gle, požuri ... spremi jelo! De,
culoht pajdi oldn Tegn. tisch) Das war Gottes Fluch auf der Mensch- dodaj mi moje lagane cipele bez
heit. žniranja da se dotjeram ... kako se
ANTON: Šau, tuml tih … riht tos Eisn
pristoji za zlatni album.
on! Ke, klengma majne lakane ANTON: Beruhige dich, mein Schatz ... das könn-
Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 113

Cukšuh hea, tazi mih adjastia ... vi te dir wieder schaden und du weißt, was uns VIKTORIJA: Sve je već spremno. Gledaj
sihs keat fian guldanan Album. für eine Freude bevorsteht. samo da sve brzo izglancaš. Ja idem
za to vrijeme u ljetnu kuhinju da
VIKTORIA: Olas išun kreihtlt ... šau nua, VIKTORIA: Hast recht, Vater ... es hilft nix zu
spremim papicu.
tast polt olas auspuct. Ih ke taval inda weinen ... wo einem noch ein bissl Freude
Sumakuhl a Papl berajtn ( geht ab ). zulacht bei den alten Tagen. ANTON: Nemoj samo spremati neko
teško jelo … jer me nešto muči u
ANTON: Moh nua ka švearas Eisn ... ten ANTON: Schau, tummle dich ... richte das Essen
želucu ... Sigurno sam ga pokvario
mih muakst vos im Mogn ... Siha ho- an! Geh, lang mir meine „lakane“ (,leichte‘)
onom safaladom (razgleda vatrogas-
bima im fapemplt mit teni Safaladi. Zugschuhe her, dass ich mich adjustiere ... wie
nu uniformu, vješa na nju medalje i čisti
(besieht die Feuerwehruniform, hängt die es sich gehört für das goldene Album.
šljem; spopada ga slaba nelagoda) E, da,
Medaillen darauf und putzt den Helm;
VIKTORIA: Alles ist schon „gerechtelt“ kad naiđe sve odjednom, mora me
ein leises Unwohlsein überfällt ihn) A joj
(,vorbereitet‘) ... schau nur, dass du bald alles hvatati vrtoglavica. To ne smijem ni
... Anton, vos is mit tia? (lockert sich
ausputzt. Ich gehe derweil in die reći staroj; inače bi posumnjala.
den Hemdkragen) No jo, von olas
Sommerküche ein Papperl bereiten (geht ab).
avamol kumt, muzma tamiš vean. Tes VIKTORIJA (ulazeći s jelom): Antone, de
teaf ih majna Oldn nidamol sogn, ANTON: Mache nur kein schweres Essen ... denn brzo ... danas nećemo stavljati puno
sunst veatsi štucik. mich murkst was im Magen ... Sicher habe ich na stol ... De uzmi ... da brzo
ihn mir verpimpelt mit jener Safaladi (besieht budemo gotovi. Začas će gospon
VIKTORIA (eintretend mit dem Essen):
die Feuerwehruniform, hängt die Medaillen darauf Antl stići kočijom.
Anton, azon šnel! ... Hajte mohma net
und putzt den Helm; ein leises Unwohlsein
fil Auftekaraj ... Šau, krajf tacu ... ANTON: Nešto mi se baš ne jede. Al mi
überfällt ihn) O weh! ... Anton, was ist mit dir?
tasma polt featig sajn. Ans, cva — dodaj vino.
(lockert sich den Hemdkragen) Na, ja, wenn alles
veat ta Hea Antl onkfoarana kuman
auf einmal kommt, muss man damisch VIKTORIJA: To je zato što si uzbuđen.
mida Ekvipaži.
werden. Das darf ich meiner Alten nicht Ajde uzmi ... želudac će se već
ANTON: Ih hop krot ka rihtign Apatit. einmal sagen, sonst wird sie stutzig. otvoriti kad osjeti punjenu papriku.
Oba klengma ten Vajn hea.
VIKTORIA (eintretend mit dem Essen): Anton, also ANTON: Ipak si kuhala nešto jako
VIKTORIA: Jo, valst aufkreigt pist. Ke, schnell ... heute machen wir nicht viel teško?
krajf nua tacu, tos Magrl veat sih šun Aufdeckerei ... schau, greif dazu ... dass wir
VIKTORIJA: To su podgrijane od jučer.
eifnan ... vons fašpiat an kfiltn Pap- bald fertig sind. Eins, zwei, wird der Herr Antl
rika. angefahren kommen mit der Equpage. ANTON: Baš mi nikako ne idu u tek.
Nalij ... Pa nazadravlje!
ANTON: Host touh sou vos švearas ANTON: Ich habe grad keinen richtigen Appetit,
kouhn? Aber lang mir den Wein her. VIKTORIJA: Ne pij tako mnogo, Anto-
ne! ... Nemoj piti! Pazi, moglo bi ti
VIKTORIA: Tos sajn aufkveamti fun geis- VIKTORIA: Ja, weil du aufgeregt bist. Geh, greif
samo škoditi.
tan. nur dazu, der Magen wird sich schon öffnen ...
wenn er verspürt den gefüllten Paprika. ANTON (podiže čašu): Kucni se, Vikto-
ANTON: Kein ma baš net im tek. Šenk
114 Lujo Plein

ajn! … Azon nazdravlje! ANTON: Hast doch so was Schweres gekocht? rija, jedina moja, bit ćemo pozlaćeni.
VIKTORIA: Net trink so fil, Anton! ... VIKTORIA: Das sind aufgewärmte von gestern. VIKTORIJA: Da, sad ... kad već hrđamo
Net trink! Šau, es kendata nua šodn. kao staro željezo.
ANTON: Hab baš (,grad‘) keinen Appetit. Schenk
ANTON: (das Glas erhebend): Štous on, ein! ... Also nazdravlje (,zum Wohl‘)! ANTON: Ne govori tako ... na mene se
Viktoria, majn ancigi, faguldat veama. nisi mogla požaliti.
VIKTORIA: Trinke nicht so viel, Anton! ... Nicht
VIKTORIA: Jo, jecat ... vuma šun faroustn trinken! Schau, es könnte dir nur schaden. VIKTORIJA: Bolje da šutimo i za danas
vis oldi Ajzn. zaboravimo tvoje eskapade.
ANTON (das Glas erhebend): Stoß an, Viktoria,
ANTON: Reid net sou ... af mia hosti net meine Einzige, vergoldet werden wir. ANTON: To što sam tu i tamo osobno
kenan baklogn. napisao koje pismo lijepim kuhari-
VIKTORIA: Ja, jetzt ... wo wir schon verrosten,
cama spada u moj posao ... kao
VIKTORIA: Sajma liba štat unt fageisma wie das alte Eisen.
poštara koji je službovao četrdeset
fia hajt tajne Štikln.
ANTON: Rede nicht so ... auf mich hast du dich godina.
ANTON: Tazih holt op unt cu selba a nicht beklagen können.
VIKTORIJA: I sa svakom si se spetljao ...
Prifl cudi šeinan Kehinan kšribm hop,
VIKTORIA: Seien wir lieber stad und vergessen jelda?
tos prinkt jo tos Hontveak mit sih…
wir für heute deine Stücke.
als fiacigjeariga Priftrega. ANTON: Pa to mi je i pričinjavalo
ANTON: Dass ich nun ab und zu selber einen veselje u mom pozivu.
VIKTORIA: Unt mida jeida host onpandlt
Brief an die schönen Köchinnen geschrieben
... kel·jo? VIKTORIJA: A, kako si se odlučio baš za
habe, das bringt ja das Handwerk mit sich ...
mene? Opet piješ! ... Antone, pozlit
ANTON: Tos hodma jo a Frajt kmoht cu als vierzigjähriger Briefträger.
će ti!
majn Baruf.
VIKTORIA: Und mit jeder hast du angebandelt ...
ANTON: Zato što si kuhala najbolje ...
VIKTORIA: Ha, vi hostih baš af mia en- gell ja?
rekoh sebi: „S njom nećeš loše proći
šlosn? Šu vida trinkst! ... Anton, as
ANTON: Das hat mir ja auch Freude gemacht zu ... ako ju uzmeš!“ Hajde, pij, Viki, pij!
veata šleht vean!
meinem Beruf.
VIKTORIJA: To me moja majka naučila.
ANTON: Val tu ti beiste kouht host ... so
VIKTORIA: Ha, wie hast du dich baš (,grad‘) für Govorila mi je: „Viki, dijete moje,
hobis ma ksogt: „Mit tearara, vonst si
mich entschlossen? Schon wieder trinkst du ... nauči kuhati ... jer ljubav ide kroz
nimst ... foast net šleht!“ Hajde trink,
Anton, es wird dir schlecht werden! želudac.“
Viki, trink!
ANTON: Weil du am besten gekocht hast ... so ANTON: To je još i moja baka običavala
VIKTORIA: Tos hodmi majn Muta kleant.
hab ich es mir gesagt: „Mit dieser, wenn du sie reći. (opet ga spopada nelagoda) Au ...
Te hot ksogt: „Viki, majn Kint, lean
nimmst ...fährst du nicht schlecht!“ Hajde probada me. Već je bolje ... malo zam
kouhn ... val ti Libe ket tuahn Mogn.“
(,geh‘), trink, Viki, trink! se zagrcnuo.
ANTON: Tos hot majn Grousmuta a šun
VIKTORIA: Das hat mir meine Mutter gelernt. VIKTORIJA: Tata, gle kako ti je glava
kfleigt cum sogn. (wieder von leisem
Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 115

Unwohlsein befallen) Au ... mih šteihts; Die hat gesagt: „Viki, mein Kind, lerne kochen opet porumenjela ... Ne pravi glu-
išun beisa ... hobmi nua fakouct a pisl. ... weil die Liebe geht durch den Magen.“ posti!
VIKTORIA: Fota, šau nua, vi tajn Šeidl ANTON: Das hat meine Großmutter auch schon ANTON: Da ... prije ili kasnije, smrt će
vida rout viat ... mohka Tumhajt! „gepflegt“ zu sagen. (wieder von leisem jednom doći po svoje.
Unwohlsein befallen) Au ... mich sticht es; ist
ANTON: Jo ... fria oda špeda, amol VIKTORIJA: Kako to opet govoriš; ško-
schon besser ... habe mich nur verkutzt ein
kumta Senzimon po svoje. dit će ti!
bissl.
VIKTORIA: Vi reidst šu vida! ... Es veata ANTON: Što se toga tiče, u pravu si ...
VIKTORIA: Vater, schau nur, wie dein Schädel
šodn! jer me opet hvata vrtoglavica. Znaš,
wieder rot wird ... mach keine Dummheit!
nije lako živjeti — al je lako stradati.
ANTON: Pa teara Hinziht host reht ...
ANTON: Anton: Ja ... früher oder später, einmal
ten as švindlt mih vida. Vast, tos VIKTORIJA: Oduvijek si bio pokvare-
kommt der Sensemann „po svoje“ (,um das
Lebm hodma net lajht — oba lajht njak ... lukavac. Kod cura si se dobro
Seine‘).
hodas anan. snalazio.
VIKTORIJA: Wie redest du schon wieder; es wird
VIKTORIA: Tu voast fun je hea a soa ANTON: Opet gunđaš ... stalno jedno te
dir schaden!
lidaliha Keal ... soa kfianajsta! Tu isto.
hostih šun auskent padi Madln. ANTON: Bei der Ansicht hast du recht ... denn es
VIKTORIA: Zato što sam zabrinuta zbog
schwindelt mich wieder. Weißt du, das Leben
ANTON: Proudlst šu vida, in anafuat tos tebe.
hat man nicht leicht — aber leicht hat es einen.
selbi.
ANTON: Za mene ne brini! Ne može se
VIKTORIA: Du warst von je her ein so
VIKTORIA: Vali a Suag hop fia tia. više ništa osim umrijeti. Dođi, daj
liederlicher Kerl ... so ein Gefirnisster! Du hast
mi pusu!
ANTON: Fia mia hop ka Suag! Mea as dich ausgekannt bei den Mädeln.
šteabm koma net. Kum, kibma a Pusl! VIKTORIJA: Gle kako me plašiš!
ANTON: Du broddelst schon wieder ... in einem
VIKTORIA: Šau, vist mih šreikst. fort dasselbe. ANTON (hvata ju za ruku): Sad sam te
uplašio ... zato što tražim pusu.
ANTON (fasst sie bei der Hand): Jecat VIKTORIA: Weil ich eine Sorge habe um dich.
šreikstih fum mia ... vali a Pusl falong. VIKTORIJA: Ne sekiraj me i ne odugo-
ANTON: Hab keine Sorge um mich! Mehr als
vlači toliko jer se moraš još obući.
VIKTORIA: Segia mih net unt tu tih net a sterben kann man nicht. Komm, gib mir ein
soufil komodian, ten tu mustih nouh Busserl! ANTON: Točno ... de daj mi čiste „gača-
oncign. hozne“ (,gaće‘) i košulju.
VIKTORIA: Schau, wie du mich schreckst!
ANTON: Rihtig ... azon kibma a rajne VIKTORIJA: Pa tek si jučer obukao čist
ANTON (fasst sie bei der Hand): Jetzt erschreckst
Gačahouzn unda Hemat. veš. Samo se obuci ... gledaj da brzo
du dich vor mir ... weil ich ein Busserl
budeš gotov.
VIKTORIA: Host jo eašt gestan a rajne verlange.
Veš oncougn. Cig tih nua on ... Šau, ANTON (počinje se oblačiti): Potraži mi
VIKTORIA: Sekkier mich nicht und tu dich nicht
116 Lujo Plein

tast polt featig viast. auch so viel „kommodieren“ (,bequemen‘), bijele rukavice!
denn du musst dich noch anziehen.
ANTON (beginnt sich anzukleiden): Suhma VIKTORIJA: Pazi, stvarno. (vadi rukavice
majne vajsi Hančiha raus! ANTON: Richtig ... also gib mir eine reine iz ormara) Isuse, Marijo i Josipe! ...
„Gatschahose“ (,Unterhose‘) und ein Hemd. Nagrizli ih moljci.
VIKTORIA: Šau rihtig. (entnimmt dem
Kasten die Handschuhe) Jesas, Maria VIKTORIA: Du hast ja erst gestern reine Wäsche ANTON: Brzo ih zaštopaj!
und Jouzef ... te hom ti Šobn angezogen. Zieh dich nur an ... schau, dass du
VIKTORIJA: Ni sam vrag ih ne može za-
onkfreisn! bald fertig wirst.
štopati (štopa rukavice).
ANTON: Fliksi šnel com! ANTON (beginnt sich anzukleiden): Such mir
ANTON: Požuri jer sam brzo gotov.
meine weißen Handschuhe raus!
VIKTORIA: Ka Tajfl konte mea štoupm.
VIKTORIJA: Misliš da to ide časkom.
(stopft die Handschuhe) VIKTORIA: Schau, richtig. (entnimmt dem Kasten
Izvoli ... navuci ih!
die Handschuhe) Jesus, Maria und Josef ... die
ANTON: Tuml tih, ten ih pin polt featig.
haben die Schaben angefressen. ANTON: De, pogledaj me, Viki ... Svi-
VIKTORIA: Tu manst, tes ket vi pajda đam li ti se?
ANTON: Flick sie schnell zusammen!
Fračlarin. To hosts … cig si on!
VIKTORIJA: Bogami, izgledaš kao gene-
VIKTORIA: Kein Teufel kann die mehr stopfen.
ANTON: Azon šau mih on, Viki ... Kfoli ral!
(stopft die Handschuhe)
ta?
ANTON: Vidiš, i ovako ću se slikati
ANTON: Tummle dich, denn ich bin bald fertig.
VIKTORIA: Bogami, via General šaust (uzima pod mišku svežanj starih pi-
aus! VIKTORIA: Du meinst, das geht „wie bei der sama sa stola i ogledava se u ogledalu).
Fratschlerin (,Marktweib‘)“ (,ruckzuck‘). Da
ANTON: Sikst, a sou veari mih opneman VIKTORIJA: Ali, Antone, jesi poludio?!
hast du sie ... zieh sie an!
losn. (nimmt vom Tisch ein Bündel alter Fotografirat će te kao vatrogasca ...
Briefe unter den Arm und besieht sich im ANTON: Also, schau mich an, Viki ... Gefall ich Odloži svežanj pisama!
Spiegel) dir?
ANTON: Da, točno! Zamalo da zamije-
VIKTORIA: Oba, Anton, pistu farukt?! Tu VIKTORIA: Bogami (,wahrlich‘), wie ein General nim jedno drugim.
veast jo azan Fajaveaga fotografiat! schaust du aus!
VIKTORIJA: Al’ će gledati, Antone ... oni
Leg ten Pingl Prife vek!
ANTON: Siehst du, auch so werde ich mich u depou!
ANTON: Jo rihtig! Polt hobis faveikslt. abnehmen lassen (nimmt vom Tisch ein Bündel
ANTON: Ha, hoću li stajati ovako sam?
alter Briefe unter den Arm und besieht sich im
VIKTORIA: Te veanta oba šaun, Anton ...
Spiegel). VIKTORIJA: Već će ti dati nešto u ruke
aften Depo.
pri fotografiranju.
VIKTORIA: Aber, Anton, bist du verrückt?! Du
ANTON: Ha sou halanig vea ih šten?
wirst ja als ein Feuerwehrmann fotografiert ... ANTON: Vidiš, točno. Za to će biti dob-
VIKTORIA: Te veanta šun vos inda Hont Leg den Binkel Briefe weg! ra samo moja havana cigara! (uzima
Die essekerische Sprechart — II. BAND  Esekerski govor — II. SVEZAK 117

keibm pam Fotografian. ANTON: Ja, richtig! Bald habe ich’s verwechselt. cigaru iz komode)
ANTON: Sigst, rihtig. To hea past nua VIKTORIA: Die werden aber schauen, Anton ... VIKTORIJA: Navuci rukavice da izgle-
majn Habanacigari! (nimmt aus der im Depot! daš otmjenije!
Kommode die Zigarre)
ANTON: Ha, so alleinig werde ich stehen? ANTON: Ovako ... (zauzima pozu s ciga-
VIKTORIA: Cig ti Hančuha on, tast fua- rom u ustima i ogleda se u ogledalu)
VIKTORIA: Die werden dir schon was in die
nema aušaust. Pogledaj, Viktorija ... zamisli si sliku!
Hand geben beim Fotografieren.
Ovako će me ovjekovječiti u zlatnom
ANTON: A sou ... (wirft sich in Pose mit
ANTON: Siehst du, richtig. Daher passt nur albumu.
der Zigarre im Mund und besieht sich
meine Havana-Zigarre! (nimmt aus der Kommo-
mit sichtlichem Wohlgefallen im Spiegel) VIKTORIJA (staje pokraj njega pred ogle-
de die Zigarre)
Šau mol, Viktoria ... štelta mol tos Pild dalo): Gle kako bi bilo lijepo ... ov-
fua! Sou veans mih faevign im VIKTORIA: Zieh die Handschuhe an, dass du jekovečiti se skupa s tobom ... Bi li
guldanan Album. vornehmer ausschaust! zapalio, tata?
VIKTORIA (stellt sich an seine Seite vor den ANTON: So ... (wirft sich in Pose mit der Zigarre im ANTON: Da ... o! ... Dakle ... ovako. (želi
Spiegel): Šau, vi šein vearatas ... sou Mund und besieht sich mit sichtlichem pripaliti cigaru; iznenada ga spopadnu
mit tia gamajnzom faevigt vean ... Wohlgefallen im Spiegel) Schau mal, Viktoria ... jaki bolovi, zatetura se, hvata se za srce,
Hest a Gusta, Fota, oncurauhn? stell dir mal das Bild vor! So werden sie mich traži zraka i pada na koljena)
verewigen im goldenen Album.
ANTON: Jo, ou… aso… sou. (will die VIKTORIJA: Tata! Tata! Što ti je zaboga!?
Zigarre anzünden; plötzlich von starkem VIKTORIA (stellt sich an seine Seite vor den Spiegel): Jao, jao, Antone moj! Majko! Moj
Unwohlsein befallen wankt er, greift sich Schau, wie schön wäre es ... so mit dir jedini Antone, govori! Što ti je? Ne
ans Herz, schnappt nach Luft und sinkt gemeinsam verewigt zu werden ... Hättest du ostavljaj me! Jao, jao! Nemoj mi
in die Knie) einen Gusto, Vater, anzurauchen? umrijeti! Pomozi mi, majko Božja!
Ne ostavljaj me! Joj! Au! Ljudi,
VIKTORIA: Fota! Fota! Ums Himls Viln, ANTON: Ja ... oh! ... Also ... so. (will die Zigarre
pomozite mi! Anton mi umire ... Što
vos iz mit tia?! Jao, jao, majn Anton! anzünden; plötzlich von starkem Unwohlsein befal-
da radim? Joj, joj, joj! Jedini, dobri
Muta, majn anciga Anton, reid, vos is len wankt er, greift sich ans Herz, schnappt nach
Antone, ne ostavljaj me! Joj, gospođo
mit tia? Falos mih net! Jao, jao! Luft und sinkt in die Knie).
Beti, pomozite mi!
šteabma net! Muta Goutes štei mia
VIKTORIA: Vater! Vater! Um Himmels Willen,
paj! Falos mih net! Joj! Au! Lajt,
was ist mit dir!? Jao (,weh!‘), Jao, mein Anton!
hilftsma! Majn Anton šteabtma ... Vos
Mutter! Mein einziger Anton, rede! Was ist
fongi on, joj, joj, joj! Anciga, kuda
mit dir? Verlass mich nicht! Jao, jao! Stirb mir
Anton, falos mi net! Joj, Frau Beti,
nicht! Mutter Gottes, steh mir bei! Verlass
helfnsma!
mich nicht! Joj! (,Au!‘) Au! Leute, helft mir!
Mein Anton stirbt mir ... Was fang ich an? Joj,
joj, joj! Einziger, guter Anton, verlass mich
118 Lujo Plein

V. SZENE nicht! Joj, Frau Betti, helfen Sie mir! V. PRIZOR


Die Nachbarin Betti kommt hereingelaufen. Gospođa Beti ulazi trčeći.
BETTI: Vos is? … Joj, Frau Štuam! V. SZENE BETI: Što je ?... Joj, gospođo Šturm!
VIKTORIA: Beti, majn Anton šteaptma… Die Nachbarin Betti kommt hereingelaufen. VIKTORIJA: Beti, Anton mi umire ... Joj
joj, joj! Laufns um majne Kinda ... ... joj! Trčite po djecu ... recite da mi
BETTI: Was ist ... joj, Frau Sturm!
sogns, ta Fota šteaptma… Kinda, tata umire ... Djeco ... djeco ... gdje
majne Kinda ... vu sajc! (besprengt VIKTORIA: Betti, mein Anton stirbt mir ... joj ... ste! (škropi Antonovo lice vodom) Je-
Antons Gesicht mit Wasser) Majn joj! Laufen Sie um meine Kinder ... sagen Sie, dini moj Antone, kakva nesreća! Joj
anciga Anton, sou a Lat! Joj, joj, majn der Vater stirbt mir ... Kinder, meine Kinder ... ... joj! Jedini moj!
anciga! wo seid ihr! (besprengst Antons Gesicht mit
Susjeda žurno izlazi po pomoć i
Wasser) Mein einziger Anton, so ein Leid! Joj ...
Die Nachbarin eilt hinaus, um Hilfe zu sudara se na vratima s Antlom koji
joj! Mein Einziger!
holen, und stößt in der Tür mit dem upravo ulazi.
eintretenden Antl zusammen. Die Nachbarin eilt hinaus, um Hilfe zu holen und
stößt in der Tür mit dem eintretenden Antl
zusammen.
VI. SZENE VI. PRIZOR
ANTL: Vos isten kšengan? ANTL: Što se to dogodilo?
VI. SZENE
BETTI: Tot ista Hea Štuam. Ta BETI: Mrtav je gospon Šturm; od
ANTL: Was ist denn geschehen?
Frajdnšlog hodim gatroufm. radosti ga pogodio šlag.
BETTI: Tot ist der Herr Sturm; der
ANTL: Laufns, Frau Beti, um ti Kinda! ANTL: Trčite, gospođo Beti, po djecu!
Freudenschlag hat ihn getroffen.
… Oama Hea Štuam! ... Sou an ... Jadni gospon Šturm ... kakva vas je
Beštimung hod inan troufn! (die Hän- ANTL: Laufen Sie, Frau Betti, um die Kinder! ... sudbina pogodila! (sklapajući ruke)
de zusammenschlagend) Jecat kenan Armer Herr Sturm ... so eine Bestimmung hat Sad možemo odustati. Umjesto na
mas oplozn. Štot cum Jubaleum ... Sie getroffen! (die Hände zusammenschlagend) jubilej ... idemo na pogreb.
kema afta Lajht ... Jetzt können wir es abblasen. Statt zum
Jubiläum ... gehen wir auf die Leich ...

♦ ♦ ♦
III. BAND • III. SVEZAK
120 Lujo Plein
Die essekerische Sprechart – III. BAND  Esekerski govor – III. SVEZAK 121

Alte Weihnachtsbräuche Alte Weihnachtsbräuche Stari božićni običaji

K
– umans amol šnel hea, taz ihs inan – K ommen Sie einmal schnell her, dass ich’s – D ođite brzo amo da vam to
facel, befua majn Šteifi kumt. Ihnen erzähle, bevor mein Steffi kommt. ispričam prije nego što dođe moj
Štefi.
– Songs·mas liba, vizas kmoht hom, – Sagen Sie es mir lieber, wie Sie es gemacht ha-
taz·a inan kajrot hot. ben, dass er Sie geheiratet hat. – Radije mi recite kako ste postigli
da se oženio vama.
– Hat Peitštot hobih treitn inda – Bettstatt habe ich doch getreten in der Tho-
Tomas-Noht. masnacht. – Pa gazila sam krevet u noći Sv.
Tome.
– Au, heans, fia ten Gabrauh hobi šun – Au (,nanu‘), hören Sie, von dem Gebrauch
keat ... tos sul čoukolo sajn! habe ich schon gehört. Das soll „tschokolo“ (,zum – Au, čujte, već sam čula za taj
Küssen‘) sein! običaj. Kažu da je čokolo (,jako
– Tos manih, taz as a fajna Gabrauh is!
lijep‘)!
Af tos švea ih mit majna Seil, tas tes voa – Das meine ich, dass es ein feiner Gebrauch ist.
is, tas tea inan Peštimte Petreifindi pea- Darauf schwöre ich mit meiner Seele, dass das – To hoću reći — da je to lijep
seinlih eašajnan veat! Sengs, ih hop tos wahr ist, dass der Ihnen bestimmte Betreffende običaj. Kunem se dušom svojom da
kmoht, vi·ma tos šun moht: Min a Fus persönlich erscheinen wird! Sehen Sie, ich habe će vam se zaista osobno ukazati onaj
štajgns afn Peit rauf, nom sogns: „Peit- das gemacht, wie man das schon macht: Mit ei- što vam je suđen! Vidite, ja sam
štot, ih treit tih, hajliga Tomas, ih pet nem Fuß steigen Sie auf das Bett rauf, dann sagen uradila onako kako se to već radi:
tih, lozma eašajnan ten cukimftign Maj- Sie: „Bettstatt, ich trete dich, heiliger Thomas, ich Jednom se nogom popnete na kre-
nan, heacolalipstn Majnan! Gout Fota, bitte dich, lass mir erscheinen den zukünftigen vet i kažete: „Krevetu, gazim te, Sv.
Gout Soun unt ta hailige Gaist!“ Akurat Meinen, den herzallerliebsten Meinen! Gott Va- Tomo, molim te neka mi se ukaže
hobi im kseign, majn Jecign, sou·an ter, Gott Sohn und der Heilige Geist!“ Akkurat moj budući, moj najdraži! U ime
eiklhoftn Keal, via voa onklant anda habe ich ihn gesehen, meinen Jetzigen, so einen Oca i Sina i Sv. Duha!“ Točno sam
Plonkn. ekelhaften Kerl, wie er war angelehnt an die ga vidjela, svog sadašnjeg, odvrat-
Planke. nog tipa, kako se naslonio na tarabu.
– Kens, ta vos net reidn?!
– Gehen Sie, was Sie ja nicht reden?! – Ma nemojte, što to govorite?!
– Boga mi mog, sou min Lajb voar·a
trinan unt min Šeidl voar·a traust af ta – Bei Gott, so mit dem Leib war er drinnen und – Boga mi, tijelom je bio unutra, a
Tia klant. Ih hob·inan aufkšrian, as mit dem Schädel war er draußen an die Tür ge- glavom se vani naslonio na vrata.
hedat ih ti Fras krigt, vi ih sajn šihas lehnt. Ich hab Ihnen aufgeschrien, als hätte ich Kriknula sam vam kao da me fras
Kfris hop ksegn. Kaum in a poa Tog ta- Fraisen gekriegt, wie ich sein schieches Gfrieß spopao kad sam mu vidjela ružno
noh avamol kumta inan midn Hajrots- gesehen habe. Kaum ein paar Tage danach lice. Jedva nekoliko dana nakon
ontrog. Jeisas! Ih pin inan polt am Oaš kommt er Ihnen auf einmal mit einem Heirats- toga evo ti njega s bračnom ponu-
122 Lujo Plein

kfoln unt hop ksogt: „Kens, sei vean antrag. Jesus! ich bin Ihnen bald auf den Arsch dom. Isuse! Skoro sam vam pala na
touh net!?!“ Sogta ma: „Inan, Mariči, gefallen und habe gesagt: „Gehen Sie, Sie werden tur i rekla: „Ta što vam je, nećete
unt nikog drugog!“ Ton saima cum doch nicht!?!“ Sagt er mir: „Sie, Maritschi, und valjda!?!“ Veli mi on: „Vas, Mariška,
Pfoara kongan, hom sih kupliat unt, fala keine andere!“ Dann sind wir zum Pfarrer i nijednu drugu!“ Onda smo otišli
Bogu, leibm gonc kut midanont. Louzns gegangen, haben uns verkuppelt und, Gott sei svećeniku, uzeli se i, hvala Bogu,
nua vajda! … Majn Komorodin hot a Dank, leben ganz gut miteinander. Lauschen Sie živimo sasvim dobro skupa. Slušajte
Peitštot treitn unt hot an Toudntrugl nur weiter! ... Meine Kameradin hat auch Bett- samo dalje! ... Moja kolegica također
kseign. Unt iz·inan nom, tenkns inan, statt getreten und hat einen Totentrog gesehen. gazila krevet, pa ugledala lijes. I
nouh tos selbi Joa kštuabn. Und ist Ihnen dann, denken Sie sich, noch dassel- onda vam je, zamislite, umrla te iste
be Jahr gestorben. godine.
– Heans, tes moht mih oba štoak nai-
girig, Frau Mariči. – Hören Sie, das macht mich aber stark neugie- – Čujte, to me grdno zanima,
rig, Frau Maritschi. gospođo Mariška.
– Visns, vos ma nouh sul?! Nain
Vouhn fua hailign Obnt mohtma a Šaml – Wissen Sie, was man noch soll?! Neun Wo- – Znate li što je još potebno (uradi-
oune a Nogl. Ton trogt mas inda Meitn, chen vor dem Heiligem Abend macht man einen ti)?! Devet tjedana prije Badnjaka
štelt sih trauf unt man sigt ti Heiksnan Schemel ohne einen einzigen Nagel. Dann trägt napravi se šamlica bez ijednog čav-
toncn. man ihn in die Mette, stellt man sich drauf und la. Onda ju se odnese na misu, stane
man sieht die Hexen tanzen. na nju i vidi vještice kako plešu.
– Vea is tei najgirik?
– Wer ist auf sie neugierig? – Koga one zanimaju?
– Pa, ti Mena! Tos iz·jo fia si a vračka.
No, homs tos net gaheat, ti Kšiht fum – Nun, die Männer! Das ist ja eine „Wratschka“ – Pa muškarce! To je vračka za
puklatign vodar? (,Zauberei‘) für sie. Na, haben Sie das nicht ge- njih. A niste li čuli priču o grbavom
hört, die Geschichte vom buckligen Wasserträ- vodaru?
– Ha velign manans?
ger?
– Na koga to mislite?
– Pa ten as·ta podravina.
– Ha, welchen meinen Sie?
– Na onoga iz Podravine?
– Jecat vaz ih šun, velign tas manan ...
– Den ja aus der Podravina.
Tes voar a psufka ibaranont. – Sad znam na koga mislite. Bio je
– Jetzt weiß ich schon, welchen Sie meinen. Das prava pijandura.
– No baš tea hodas Šaml kmoht unt is
war ein wahrer Säufer.
in·da Meitn kongan. Untaveigs iza oba – E, baš taj je napravio šamlicu i
ajnkeat ims Viatcaus „Cum guldanan – Na, der eben hat einen Schemel gemacht und otišao na polnoćku. Usput je svratio
Prun“ unt hot·sih inan a sou onkšikat, ist in die Mette gegangen. Unterwegs ist er aber u gostionicu „Kod zlatnoga zdenca“
tas im nohtalenkst rauskšmisn hom eingekehrt im Wirtshaus „Zum goldenen Brun- i tako vam se napio da su ga skupa
mit·coms sajn Šaml. Te Lajt, voz·as ta nen“ und hat sich Ihnen auch so angeschickert, sa šamlicom naglavačke bacili van.
Meitn kongan sajn, san nua sou kštulpat dass man ihn der Länge nach (,achtkantig‘) raus- Ljudi što su dolazili s polnoćke spo-
Die essekerische Sprechart – III. BAND  Esekerski govor – III. SVEZAK 123

iba im. Avamol kumt sajn Vajb tahea, geschmissen hat mitsamt seinem Schemel. Die ticali su se o njega. Kad evo ti njego-
pemeakt im unt šlogt ti Hent com unt Leute, was aus der Mette gegangen sind, sind nur ve žene, opazi ga, sklopi ruke i
šrajt: „Miši, bogarati tvog, a sou a Šont so gestolpert über ihn. Auf einmal kommt sein viknu „Miši, boga ti tvoga, grdno
mohstma tu am hajlign Obnt?!!” Pa udri Weib daher, bemerkt ihn und schlägt die Hände me sramotiš na Badnjak!!!“, pa udri
ga midan čula. Unt ea šrajt: „Azon tos is zusammen und schreit: „Mischi, bogara ti tvoga štapom po njemu. A on viče: „To je
tei Heiks? ... Jecat vazihs!! Tos iz·jo tos („ich [f.] deinen Gott!“: ,zum Teufel mit dir!’) dakle vještica? Sad znam!! Ta je slika
Eibmpilt fun majnara!!!“ Unt si net faul, eine, so eine Schande machst du mir am Heiligen i prilika one moje!!!“ A ona ne budi
nimt tos Šaml unt – puč … puč … puč! Abend?!!“, und schlägt ihn mi einem „Tschuller“ lijena, uzme šamlicu pa – fljas! ...
„Heiksn vilst seign? To host Heiksn!!! (,Knüppel‘). Und er schreit: „Also das ist die fljas! ... fljas! „Želiš vidjeti vještice?
Tast vast, visi ausšaun!!!!“ Hexe? Jetzt weiß ich es!! Das ist ja das Ebenbild Evo ti vještica!!! Da znaš kako izgle-
von meiner!!!“ Und sie nicht faul, nimmt den daju!!!“
Ka Menč hodim aufkoubm. Fafruan
Schemel und — putsch! ... putsch! ... putsch!
iza unt faštikt im Šne. Unt vena net Nitko ga nije podigao. Smrznuo se
„Hexen willst du sehen? Da hast du Hexen!!!
kštuabm vearat, sou leibat a nouh hajt. i ugušio u snijegu. A da nije umro,
Dass du weißt, wie sie ausschauen!!!!“
danas bi bio još živ.
Kein Mensch hat ihn aufgehoben. Erfroren ist er
und erstickt im Schnee. Und wenn er nicht ge-
storben wäre, so würde er heute noch leben.

 ♣ 
124 Lujo Plein

Bei der Vorbeterin Bei der Vorbeterin Kod predmoliteljice

– Pičen sognsma, vu vount tei oldi – Bittschön sagen Sie mir, wo wohnt die alte – Molim vas recite mi gdje sta-
Fuapetarin? Vorbeterin? nuje ona stara predmoliteljica.
– Manans tei Krautanšnajdarin? – Meinen Sie die Kräuteranschneiderin? – Mislite ona travarka?
– Na, seli gonc oldi manih, vos teni – Nein, jene ganz alte, meine ich, was den – Ne, mislim na onu sasvim staru
Menčn prauhn vas. Menschen zu brauchen weiß. što zna ljudima vračati.
– A jo, tei oldi Rouznkroncšveista? – Ach ja, die alte Rosenkranzschwester? Schau- – Ah da, stara bogomoljka? Gle-
Šauns, kens nua a poa Hajza vajda, to en Sie, gehen Sie nur ein paar Häuser weiter, da dajte, idite samo par kuća dalje; tu
klajh ums Eik umadum veans seign a gleich ums Eck herum werden Se sehen eine ćete odmah iza ugla vidjeti jednu
Ruakalupm mid ana tarumpltn Plonkn Rohrkaluppe mit einer zerrumpelten Planke und trščanu straćaru s trošnom tara-
unt sou grini Šaluzina. Kloupfns nua so grünen Jalousinen. Klopfen Sie nur fest an die bom i zelenim žaluzinama. Kucajte
feist af ti Šalukatn, ten ti oldi iza pisl Fensterläden, denn die Alte ist ein bissl taub. Sa- samo snažno na šalukatre jer je
teariš. Sogns iara nua, tas kuman funda gen Sie ihr nur, dass Sie kommen von der Feder- stara malo gluha. Recite joj samo
Feidašlaisarin Rouzi, sunst lost te inan schleißerin Rosi, sonst lässt die sie nicht ein. da dolazite od Rozike što čija perje,
net ain. inače vas neće pustiti unutra.
– Hören Sie, errät sie grad alles?
– Heans, tarot si baš olas? – Čujte, pogodi li baš sve?
– Beim Allerlei kann sie helfen. Sogar das uralte
– Olas tahont kon si helfn. Sokoa tos Gebet für die Absprecherei weiß sie zu beten. – Kod svačega zna pomoći. Zna
uaoldi Gabeit fiada Opšpreharaj vas si čak izmoliti i prastaru molitvu za
– Wie meinen Sie das?
cum petn. skidanje uroka.
– Ha, sagen wir, es hat Sie einer z. B. verschrien
– Vi manans teis? – Kako to mislite?
oder Ihnen eine „Wratschka“ gemacht. Für jedes
– Ha, sogma, as hod inan ana, cum weiß sie einem zu helfen! Die schaut Sie nur an – Ha, recimo da vas je primjerice
Baišpil, fašrian oda a vračka kmoht. Fia und sieht vorn und hinten ein, was einem im netko urekao ili vam napravio kak-
jeidas vas si am cu helfn! Tei šaut inan Leben bevorsteht. Nun, da nicht lange her hat sie vu vradžbinu. Za sve zna pomoći
nua on unt sigt fum fuan unt hintn rajn, einer das Leben gerettet. Die hat Ihnen eine ljudima! Samo vas pogleda i od-
voz am im Leibm befuašteit. Hat to net „Mutschkarei“ (,Schmerzen‘) in den Därmen mah vidi što vam predstoji u živo-
lengst hot si anari as Leibm kret. Tei gehabt. Da haben sie sie mit allerlei Kasematten- tu. Tu nedavno je jednoj spasila ži-
hod inan sou a mučkaraj in·di Tarms dreck geschmiert, und nix hat genutzt. Dann vot. Ta vam je imala neke bolove u
kopt. To homsas mit olalaj Kazamatn- kommt sie zu der Vorbeterin, die schaut sie an crijevima. Mazali su je svakojakim
treik kšmiat, unt niks hots knuct. Ton und mit dem ersten Blick hat sie erraten ihr kazamatskim drekom, ali ništa nije
kumts cuda Fuapetarin, te šaut si on unt langes Leiden ... macht ein Schreiwasser und sagt: koristilo. Onda ode ona predmoli-
Die essekerische Sprechart – III. BAND  Esekerski govor – III. SVEZAK 125

min eaštn Plik hots tarodn iara longas „Bei Ihnen ist es eine schwere Geschichte, aber in teljici. Ova ju pogleda i na prvi
Lajdn ... moht an Šravosa unt sogt: „Pa Gottes Namen werden wir es halt probieren. Jetzt pogled otkrije njenu dugotrajnu
inan izas a šveri Kšiht, oba im Gouts- plinseln Sie ein bissl!“ ... haut ihr eins auf den boljku, … baci žeravicu u vodu i
nomn veamas holt probian. Jecat Bauch rauf und sagt: „Sie haben sich aber tüchtig kaže: „Kod vas je jedna teška stvar,
plinzlns a pisl!“ ... haut iara ans am den Nabel überhoben!“, nimmt ein Dunstglas, ali ćemo probati u Božje ime. Sad
Pauh rauf unt sogt: „Sei hom inan oba legt es ihr auf den Nabel rauf und sagt: „Also ćete malo jauknuti!“ … udari ju po
tihtig ten Nopl ibahoubn!“ Nemt a schnaufen Sie dreimal auf!“ ... und gesund war trbuhu i veli:“ Baš ste si dobrano
Dunstklazl, leigts iara afn Nopl rauf unt sie. Einer anderen hat sie von der Galoppieren- pomakli pupak!“, uzme staklenku,
sogt: “Azon šnaufns trajmol auf!” ... unt den abgesprochen. Da hat Sie Ihnen volle neun stavi joj je na pupak i kaže: „Dubo-
ksunt voasi. Anara ondaran hots funda Tage unter freiem Himmel den Rosenkranz rück- ko udahnite triput!“ … i žena je
Kalapiarendn opkšprouhn. To hotsi lings gebetet und die Betreffende ist Ihnen sehend ozdravila. Jednu drugu je spasila
inan fule nain Teg untam frajn Himl af gesund geworden. „Boga mi mog!“ (,bei Gott!‘) od galopirajuće tuberkuloze. Devet
rikliš ten Rouznkronc gapet unt te Petri- Und der hat man schon die Friedhofsröslein auf punih dana vam je pod vedrim
fendi iz inan seignda ksund vuan. Boga- den Wangen gesehen. nebom molila Očenaš unatrag i do-
mi mog! Unt tearara hod·ma šun ti tična vam je vidljivo ozdravila. Bo-
– „Bože moj“ (,mein Gott!‘), ist das denn eine
Fridhoufrousrl afta Vongan kseign. ga mi mog! A već joj se u vidu ru-
Wratschka oder so eine „Hokuspokuserei“?
menila ocrtavala smrt na obrazima.
– Bože moj, hat is tos a vračka oda sou
– Nicht das eine und nicht das andere; das ist
a Hokuspokusaraj? – Bože moj, je li to neka vradžbina
Ihnen so, wie man sagt, eine Braucherei, was
ili neki hokuspokusić?
– Nit tos ane unt nit tos ondare, tos heutzutage nur noch die alten Betschwestern
iz·inan sou, vima sogt, a Prauharaj, vos wissen. – Ni jedno ni drugo, to vam je,
hajt cu Tog nua nouh tei oldn Peitšveis- kako se kaže, običaj koji danas
– Na, ich bin aber stark neugierig, ob sie mein
tan visn. znaju samo još stare bogomoljke.
Leid auch zu kurieren weiß.
– No, ih pin oba štoak najgarig, op si – E, baš me silno zanima hoće li
– Seien Sie nur außer Sorge! Kommen Sie mir es
majn Lad a kurian vas. znati izliječiti i moju boljku.
dann sagen!
– Sains nua auza Suag! Kumans mas – Ne brinite! I dođite onda da mi
– Also danke schön derweil! „Zbogom, gospa!“
ton sogn! kažete!
(,Leben Sie wohl, Gnäfrau!‘)
– Alzo tonk šein taval! Zbogom, gos- – E, hvala vam zasad! Zbogom,
*
pa! gospa!
* *
– Was klopfen Sie denn? ... Glauben Sie, ich bin
taub?
– Vos kloupfns ten ... Klaubms, ih pin – Što kucate? Mislite li da sam
126 Lujo Plein

teariš? – Fragen Sie nicht so viel ... machen Sie mir gluha?
schon einmal auf, Frau Mutter!
– Frogns net sou fil ... mohns ma šun – Ne pitajte tako mnogo …
auf amol, Frau Muta! – So spät kommen Sie, Kind Gottes? otvorite mi već jednom, majko!
– Sou špot kumans, Kind Goutes? – Verdiskurriert habe ich mich da bei der Rosi- – Tako kasno dolazite, ženo bož-
Muhme. ja?
– Fatiškariat hobih mih to pajda Rou-
zimam. – Mit dem „Lügenschüppel“ (,Lügenmaul‘) ha- – Zapričala sam se tu kod Rozi-
ben Sie diskurriert? Hat sie recht geschimpft über nenike.
– Mit ten Lugnšipl homs tiškariat?
mich?
Hotsi reiht kšimpft iba mia? – S tom lažljivicom ste pričali? Je
– Aber, Gott behüte, nein. Nur das Schönste hat li me jako grdila?
– Oba Gout behit na, nua tos šensti hot
sie gesprochen über Sie.
si kšprouhn ibar·inan. – Ma ne, Bože sačuvaj! Samo je
– Nun, kommen Sie dann rein! najljepše govorila o vama.
– Hat kumans ton rajn!
– Guten Abend! – Pa onda uđite!
– Kunomt!
– Guten Abend! ... Wo happert es denn bei – Dobra večer!
– Kunomt! ... Vu hapac ten paj inan?
Ihnen? Sagen Sie es mir nur kurz und glatt!
Songsmas nua kuac unt klot! – Dobra večer! ... Gdje to nije u
– Wissen Sie, meinen Mann, den Galgenstrick, redu kod vas? Recite mi samo
– Visns, majn Mon, ten Golingštrik,
verdächtige ich, dass er mit einer aus der Fabrik kratko i jasno!
fadehtig ih, taza mit anara asta Fabrik
herumgspusiert und die „Schlutzka“ (,Hure‘) ihn
harum kšpuziat unt tei šlucka im sou – Svog muža, bitangu, sumnjičim,
so erbärmlich dahernimmt, dass er mit mir nix
abeamlih tahea nimt, taza mit mia niks znate, da se vucara s jednom iz
kann als herumschikanieren und rumkomman-
kon as harumšikanian unt rumkoman- tvornice i da ga ta droca toliko
dieren, als wäre ich seine Rotztasche.
dian, as vearih sajn Rouctošn. izmuze da sa mnom ne može ništa,
– Oh Weiber ... Weiber, immer ein und dasselbe nego me samo šikanira i naređuje
– O Vajba ... Vajba, ima an un tos selbi
Leid packt euch. mi kao da sam mu služavka.
Lad pokt ajh.
– Was wäre denn da zu machen? Helfen Sie mir – O žene ... žene! Uvijek vas snađe
– Hat vos vea to cu mohn? Pičen
bittschön! jedna te ista nevolja.
helfns ma!
– Na, wenn Sie ein Vertrauen halten können, – A što bi se tu moglo učiniti?
– No, vons a Fatraun holtn kenan, ton
dann offenbare ich es Ihnen von Herzen gern. Pomozite mi, molim vas.
oufnboar ihs inan fum Heacn gean.
– Na, und ob! Wie würde ich als Frauenzimmer – E, ako znate čuvati što vam se
– No šianet! Vi mehat ih, as Fraun-
kein Vertrauen halten können? Wenn Sie mir ja povjeri, vrlo rado ću vam reći.
cima kan Fatraun holtn kenan!? Ta vons
ein Gift geben würden, würde ich es lieber aus-
Die essekerische Sprechart – III. BAND  Esekerski govor – III. SVEZAK 127

ma an Gift keibatn, saufatigas liba aus, trinken, bevor jemand was von mir erfahren wür- – Itekako! Kako ja, žensko, ne bih
pefua as tas jemont vos fun mia afoarat. de. mogla zadržati za sebe što mi se
povjeri. Kad biste mi otrov dali,
– Nom heans cu! Pringans ma fun ina – Dann hören Sie zu! Bringen Sie mir von Ihrem
radije bih ga ispila prije nego što bi
Mon a Gačahouzn, to veari im traj Mann eine „Gatschahose“ (,Unterhose‘). Da wer-
tko što doznao od mene.
fašidani Knipf ims Pandl mohn. Ton de ich ihm drei verschiedene Knöpfe (,Knoten‘)
sula ken, makar cuda remlatigasti Šari, ins Bandel machen. Dann soll er gehen wenn – Onda slušajte! Donesite mi
to kenans siha sajn, te jaugt im polt cum auch zu der rammeligsten Kalle; dann können Sie gaćahozne (,gaće‘) svoga muža. Na-
Tajfl. sicher sein, die jagt ihn bald zum Teufel. pravit ću mu tad tri različita čvora
na gaćniku, pa čak i da ode najus-
– Jo, oba vos is ton mit mia??? Veada – Ja, aber was ist dann mit mir??? Wird er mir
paljenijoj dragani, možete biti si-
ma traj plaibm? treu bleiben?
gurni da će ga ubrzo otjerati dovra-
Ha, vona cu ina kumt, cigns im holt – Ha, wenn er zu Ihnen kommt, ziehen Sie ihm ga.
tos Gačapandl raus! halt das „Gatschabandl“ (,Unterhosenbandel‘)
– Da, a što će onda biti sa
raus!
– Ton išun kut, vons nua a sou is. mnom??? Hoće li mi ostati vjeran?
– Dann ist es schon gut, wenn es nur so ist.
– Kumans noh Katrain cu mia, tazma – Pa, kad vam dođe, izvucite mu
seign, ops kvikt hot. – Kommen Sie nach der Heiligen Kathi zu mir, gaćnik!
dass wir sehen, ob es gewirkt hat.
– Tonkšen! ... Vos pinih šuldig? – E, onda je dobro ako je samo
– Danke schön! Was bin ich schuldig? tako.
– Hat niks cum tonkn! ... Keibms tuat
in·da Piksn a Lamouzi rajn, taz ihs – Nun, nix zu danken! ... Geben Sie dort in die – Dođite k meni nakon Svete Kate
Nohtliht prenan kon fiadi Oaman-Seiln Büchse ein Allmosen rein, dass ich das Nachtlicht da vidimo je li djelovalo.
... Fageltsgout! brennen kann für die armen Seelen ... Vergelts
– Hvala lijepa! Što sam dužna?
Gott!
– Kudi Noht!
– Ma nema na čemu! … Stavite
– Gute Nacht!
tamo u kutiju neku lemozinu da
mogu platiti noćno svjetlo za sirote
duše … Bog vam platio!
– Laku noć!

♥♣♥
128 Lujo Plein

Lenčimams Erzählung über Tante Lentschis Erzählung über Teta Lenkina priča o božićnim
Weihnachtzauber Weihnachtszauber čarolijama
Die „Kartonažen-Mamzeln“ Die „Kartonagen-Mamselln“ Gospođice iz Kartonaže

– A
stan kuš ... plapats net a sou fil –A lsdann kusch, plappert nicht so viel da – A sad kuš, ne brbljajte tako
to hindruks. To sajma pajda Lenči- hinten. Da sind wir bei der Tante Lentschi ih- mnogo tamo straga. Stigle smo do
mams iara Haus. rem Haus. teta Lenkine kuće.
– Kema ajn! – Gehen wir rein! – Uđimo!
– Hajde, vea ked am eaštn? Hat net – Na los! Wer geht zuerst? Ritschi, kichere – Hajde, koja će ići prva? Ne
kiha, Riči, sunst šmajst uns te Čabrakn doch nicht, sonst schmeißt uns die Sschabracke kikoći se, Riči, inače će nas izbaciti
naus. hinaus. babuskara.
– Heats, Madln, pasts auf, pam – Hört, Mädels, passt auf, beim Reinkommen – Čujte, cure, pazite, pri ulasku
Rajnkuman mists „Galoubt sai Jesu- müsst ihr der Alten sagen: „Gelobt sei Jesus morate staroj reći „Hvaljen Isus
kristu!“ sogn ta Oldn. Ton veats mit Christus!“. Dann wird sie mit uns freundlich Krist!“ Onda će se ona ljubazno
uns frajndlih umken unt sogt uns olas- umgehen und uns allerlei sagen. ophoditi prema nama i svašta će
tahont. nam ispričati.
– Dragica, mater ti („Dragica, ich [f.] deine
– Dragica, mater ti, net loh, sunst Mutter!“: ,Donnerwetter, Dragica!’), nicht la- – Dragice, mater ti, ne smij se,
jaugt si uns tafoun. chen, sonst jaugt sie uns davon. inače će nas otjerati.
– Galoupt saj Jesukristus! – Gelobt sei Jesus Christus! – Hvaljen Isus Krist!
– Im Evihkajt Amen! Šau nua, vosto – In Ewigkeit, amen! Schau nur, wer da rein- – Vječno hvaljen, amen! Gle samo
rajnkuman! Ole vuln a Mon. Tei mist kommt! Alle wollen einen Mann. Die muss man tko to ulazi! Sve žele muža. Mora
ma baš traksln fia ajh. Hopc a fia da grad drechseln für euch. Habt ihr auch für die ih se baš stvoriti za vas. Jeste li
Lenčimam vos mitgaproht af a Gris- Tante Lentschi was mitgebracht für ein Gries- donijele što i teta Lenki za kašu od
papl? papperl? griza?
– Šia·net to homs, Lenčimam, a Pakl. – Schier nicht (,und ob‘). Da haben Sie, Tante – Kako da ne. Izvolite paketić,
Lentschi, ein Packl. teta Lenka.
– Evo to homs fun mia a an Kšpen-
daš. Pičen, sogns uns reiht hipše Vai- – Da, da haben Sie von mir auch ein Geschenk. – Evo, izvolite i od mene poklon.
nohtsgabrauhe. Sagen Sie uns bittschon recht hübsche Weih- Recite nam, molim vas lijepo, koji
nachtsbräuche. su to lijepi božićni običaji.
– Fageltgout! ... Tonkšen! Ta libi
Gout viats ajh tauznd mol fageltn. – Vergelt’s Gott! Danke schön! Der liebe Gott – Bog vam platio! Hvala lijepa!
Die essekerische Sprechart – III. BAND  Esekerski govor – III. SVEZAK 129

Voats nua a pisl, taz·ih majn Špilua wird das euch tausend Mal vergelten. Wartet Dragi Bog će vam to tisuću puta
auftrad. nur ein bissl, dass ich meine Spieluhr aufdrehe. platiti. Čekajte samo malo da navi-
jem svoj sat s melodijom.
– Joj, špilt tos šein! – Ach, spielt die schön!
– Joj, što lijepo svira!
– Tos is tos uaolte taiče Lit O Tannen- – Das ist das uralte deutsche Lied O Tannen-
baum, o Tannenbaum, wie grün sind dei- baum, o Tannenbaum, wie grün sind deine Blätter! – To je prastara njemačka pjesma
ne Blätter! Jecat fong ih on mida Ekš- Jetzt fange ich an mit der Explizierung und O Tannenbaum, o Tannenbaum, wie
placiarung unt vens te Gabrauhe rih- wenn ihr die Bräuche richtig macht, dann tanze grün sind deine Blätter! Ako dobro
tig mohts, nom tonc ih nouh a ich noch eine Zepperlpolka auf eurer Hochzeit. obavite ove običaje, onda ću još i
Ceprlpolka af aja Houhcajt! plesati brzu polku na vašoj svadbi.
Hört, Mädels, ... jetzt werde ich euch sagen,
Heats, Madln ... jecat vea ihs ajh wie man tut einen Pantoffel werfen: In der Čujte, cure, … sad ću vam reći
sogn, vi ma tut a Papučn veafn: Inda zwölften Stunde zieht man einen Pantoffel auf kako se baca papuča: U ponoć se
cvelfti Štunt cigt·ma a Papuča am die rechte Haxe an ... stellt sich in der Mitte von obuje papuča na desnu nogu, …
reihtn Haksn on ... štelt sih inda Mitn der Tür ... schuckt den Schlappen rücklings über stane nasred vrata, … baci papuča
fun·da Tia ... šukt ten Šlapm rikliš den Kopf. Fällt der Schlappen mit dem Spitz unazad preko glave. Ako papuča
ibam Koupf. Folt ta Šlapm min Špic nach auswärts raus, dann heiratet man noch das izleti tako da joj vrh bude okrenut
noh ausveac raus, ton hajrotma nouh kommende Jahr. Sagen wir, dass er einwärts prema vani, bit će svadbe već
tos kumandi Joa. Sogma, taza folt fällt, dann bleibst du hocken. Sicher! sljedeće godine. Padne li, recimo, s
ajnveac, nom plajpst houkn. Bog! vrhom prema unutra, nećeš se
– Sagen Sie, ha, wie kommt das, Tante Lent-
udati. Sigurno!
– Songs, ha vi kumt tes, Lenčimam, schi: Mein Geschwisterkind, die Margit, hat das
majn Kšvistakind, ti Morgit, hot tos am vorigen Weihnachtsabend gemacht und der – Ha, recite kako je to moguće,
am fuarign Vainohtsoubnt kmoht unt Pantoffel ist bis an das andere Zimmer auswärts teta Lenka: Moja nećaka Margit
ta Papuč is pizafs ondari Cima aus- geflogen, und sie heiratet richtig. Wäre sie lieber uradila je to prošlog Badnjaka.
veats kflougn, unt hajrot rihtig. Veas hocken geblieben, statt dass sie den Melak Papuča je odletjela do sljedeće sobe
liba houkn plibm, štoc tas ten melak (,Dummerjan‘) geheiratet hat. Jetzt hat er sie s vrhom prema vani i Margit se
kajrot hot. Jecat hoda·si sicn losn unt sitzen lassen und ist mit einer „Schaffel- stvarno udala. Bolje da se nije udala
is midanaran Šaflkontes farult! contessa“ (,Wäscherin‘) verrollt. nego što je uzela onog blentu. Sad
ju je ostavio i nestao s jednom pra-
– Jo, filajht hots net rihtig ten Haksn – Ja, vielleicht hat sie nicht richtig die Haxe
ljom.
koubm unt ta Prauh is faliat! … Heats gehoben und der Brauch ist „falliert“ (,misslun-
nua vajda, probiats amol Tela leign. gen‘) ... Hört nur weiter; probiert einmal das – E, možda nije dobro digla nogu
Ma nemt traj Supmtela, leigts fatrata Tellerlegen. Man nimmt drei Suppenteller, legt i izvođenje običaja je propalo ...
afn Vainohtstiš. Ton, vima sogt, sie verdreht auf den Weihnachtstisch, dann, wie Čujte samo dalje: probajte jednom s
nemtma a pisl Štrou unt leigts untam man sagt, nimmt man ein bissl Stroh und legt es postavljanjem tanjura. Uzmu se tri
130 Lujo Plein

Tištuh runda, vi sihs keat ina unter das Tischtuch runter, wie es sich gehört in jušna tanjura, stave se okrenuti na
Kristnhaus. Ton, vima sogt, leigt·ma einem Christenhaus. Dann, wie man sagt, legt božićni stol, onda se, kako kažu,
untan eaštn fatratn Tela an Ring, untn man unter den ersten verdrehten Teller einen uzme malo slame i stavi pod
cvajtn a Geltštik unt untaran tritn a Ring, unter den zweiten ein Geldstück und un- stolnjak kako je red u kršćanskoj
Proutrindn. Fia tea Petrefinde, as ma ter den dritten eine Brotrinde. Die Betreffende, kući. Potom se, kako kažu, stavi
tos moht, te voat trausn in·da Kuhl. für die man das macht, wartet draußen in der pod prvi okrenuti taljur prsten, pod
Ton kumt si harajn unt sogt: „Traj Tela Küche. Dann kommt sie herein und sagt: „Drei drugi novčić, a pod treći korica
ta hailign Noht, sog·ma, unta velign Teller der Heiligen Nacht, sagt mir, unter wel- kruha. Dotična, za koju se to radi,
majn Glik ma loht!“ Tavišt ma ten chem mein Glück mir lacht!“ Erwischt sie den čeka vani u kuhinji. Onda uđe i
Ring, vima sogt, to hajrotns polt. Ring, da heiratet sie, wie man sagt, bald. Sagen kaže: „Tri tanjura u svetoj noći,
Sogma, cigns tos geltštik, to kipc kudi wir, Sie ziehen das Geldstück, dann gibt es gute recite mi ispod koga će mi sreća
Kšeftn unt ven am ti Proutrindn cu- Geschäfte und wenn einer die Brotrinde zufällt, doći!“ Dohvati li prsten, brzo će se,
folt, nom plajpts a oami Seil unt freist dann bleibt sie eine arme Seele und frisst das štono se kaže, udati. Recimo da
tos troukani Prout. trockene Brot! izvuče novčić, onda će biti dobrih
poslova, a ako kojoj dopadne korica
– Visns, Lenčimam, šun as triti joa – Wissen Sie, Tante Lentschi, schon das dritte
kruha, bit će sirotica i jest će suhi
cigih ti Proutrindn raus; tes gift mih, Jahr ziehe ich die Brotrinde raus; das giftet mich
kruh.
taz·ih ole Bogaras runda fluh. Majn so, dass ich alle Götter runterfluche. Mein Vater
Fota sogt: „Morgit, sai frou, tas tos teg- sagt: „Margit, sei froh, dass (du) das tägliche – Znate, teta Lenka, već treću go-
lihe Prout host!” Brot hast!“ dinu izvlačim koricu kruha; to me
toliko ljuti da psujem sve bogove.
– Kens, te oldn Lajt san kindiš. – Gehen Sie, die alten Leute sind kindisch.
Otac mi kaže: „Margit, budi sretna
– Tei reidn tos az Eafoarung, vals – Die reden das aus Erfahrung, weil sie wis- što imaš svagdanji kruh!“
visn, vos hast šindn unt rindn fias sen, was es heißt schinden und schuften für das
– Ma pustite, stari su djetinjasti.
teglihe Prout. Oba heats nua cu, tägliche Brot. Aber hört nur zu, Mädels! Kennt
Madln! Kents ten Prauh: Ma nemt traj ihr dén Brauch: Man nimmt drei Fisolen, eine – Oni govore iz iskustva jer znaju
Fizuln, a gonci, a holbat kšelti unt a ganze, eine halb geschälte und eine ganz abge- što znači mučiti se i rintati za svag-
gonc opkšelti, unt šteikt si untan schälte, und steckt sie unter den Polster. Dann, danji kruh. Al’ čujte, cure! Je li vam
Pulsta. Ton, vima šun sogt, šloft ma wie man schon sagt, schläft man drauf und am poznat ovaj običaj: Uzmu se tri
trauf, unt am Muaring cigt ma midi Morgen zieht man mit der linken Hand eine mahune, jedna cijela, jedna napola
linkn Hond ani raus. Tavišt ma ti raus. Erwischt man die ungeschälte, dann hat oljuštena i jedna sasvim oljuštena, i
unkšelti, to hodmas olas kudi im man alles Gute im nächsten Jahr. Ergrapscht stave pod jastuk. Onda se, kako
neikstn Joa. Takrapšt ti holbat kšelti, man die halb abgeschälte, „onda bit će“ (,dann pričaju, spava na njima i ujutro se
onda bit će, vi·ma sogt, onkšisn! Unt wird sein‘), wie man sagt, angeschissen! Und lijevom rukom izvuče jedna. Ako se
takraifst ti gonc nokatige Fizuln, to ergreifst du die ganz nackte Fisole, dann bleibst dohvati neoljuštena, bit će sve
Die essekerische Sprechart – III. BAND  Esekerski govor – III. SVEZAK 131

plajpst a Peidlfouc, vi·ma tos šun du ein Bettelfotz, wie das schon pflegt zu sagen dobro sljedeće godine. Uhvati li se
kfleigt cu sogn, unsan Oaman ans! unser Armen eins! napola oljuštena, onda će biti, štono
se kaže, posrano. A ako uhvatiš
Fia ajh Madln vaz ih etvos kudas unt Für euch Mädels weiß ich etwas Gutes und
potpuno praznu mahunu, ostat ćeš
tos hast: Kneidl kouhn midi „švaler- das heißt: Knödel kochen mit den „Chevalier-
prosjakinja, kako već to mi siromasi
Ceidln“ . To mohtma, vima sogt, a Zetteln“ (,Hofmacher-Zettel‘). Da macht man,
običavamo reći.
reiglrehtn Kneidltah unt štupst in a wie man sagt, einen regelrechten Teig und
jeidi Kneidl an ceidl mida Noman stupst in einen jeden Knödel einen Zettel mit Za vas cure znam nešto dobro:
funa Puašn rajn. Ton nemt ma an dem Namen von einem Burschen rein. Dann kuhanje knedli sa „švalerskim ce-
Supnsaha unt mit cukmohti Augn nimmt man einen Suppenseiher und mit den duljama“. Napravi se pravo tijesto i
fištma an Kneidl raus unt sigt, vi ta zugemachten Augen fischt man einen Knödel u svaku se knedlu utisne cedulja s
Cukimftige hast. raus und sieht, wie der Zukünftige heißt. imenom nekog momka. Onda se
uzme cjedilo za juhu i zatvorenih
Holdaus … vons traman vulc fun Halt aus! (,noch einen Augenblick nur‘) ...
očiju izvadi jedna knedla i pogleda
ajaran Šoc, sou mists traj Očenaš Wollt ihr von eurem Schatz träumen, so müsst
kako se budući zove.
auspetn unt šteikts an Špigl untan ihr drei Vaterunser ausbeten und steckt einen
Pulsta unt tramts fun tei, vos ajh vean Spiegel unter den Pulster und träumt von dem, Još trenutak samo! ... Ako želite
ten Knak umtradn! was euch das Genick umdrehen wird! sanjati svog dragana, onda morate
izmoliti tri Očenaša i staviti ogle-
Vons to nouh net genug hopc, ton Wenn ihr noch nicht genug habt, dann nehmt
dalo pod jastuk, pa sanjajte onoga
nemts traj grousi Fiškradn inda Gais- drei große Fischgräten in der Geisterstunde und
što će vam zavrnuti šiju!
taštund unt pinc af jeida Kradn a bindet an jede Gräte ein scheckiges Bandl rauf.
kšekatigas Pandl rauf. Ton, vi·ma Dann, wie man sagt, legt man sie vor die Ako vam nije dosta, uzmite tri
sogt, leigt mas fua da Tiašveln raus, Türschwelle raus, aber eine jede muss sich velike riblje kosti u gluho doba noći
oba a jeida musihs miakn, velas iari- merken, welche ihrige ist. Dann schaut man i vežite na svaku kost šarenu traku.
gas is. Ton šautma cajtlih inda Fru zeitig in der Früh raus und wessen Gräte die Potom se, štono se kaže, to iznese
raus unt veligas ti Koc tafoun trogn Katze davongetragen hat, die heiratet bestimmt. pred kućni prag, ali svaka mora
hot, seli hajrot beštimt. upamtiti koja je kost njena. Onda se
– Ja, Pustekuchen! Das habe ich einmal
pogleda rano ujutro i čiju je kost
– Jo, ten Loufospeda! Tos hobi amol gemacht und meine Nachbarin hat es bemerkt,
odvukla mačka, ta će se sigurno
kmoht unt majn Nohparin hots be- wie ich das neben die Türschwelle hingelegt
udati.
miakt, vi tazihs neiba ta Tiašveln hin- habe, und war der Meinung, dass ich ihr eine
kleigt hop, unt voa inda Manung, Wratschka (,Zauberei‘) lege, und flacht mir eins – E, vraga! Ja sam to jednom ura-
taz·ih iara a vračka leig, unt flaht·ma mit dem Schöpflöffel übers Gfrieß, dass mir drei dila pa je moja susjeda primijetila
ans midn Šeipfleifl ibas Kfris, taz·ma Tage der Pappen geschwollen war. kako to stavljam kraj kućnog praga
traj Tog ti Papm kšvuln voa. i pomislila da joj stavljam kakvu
– Na, da haben Sie grad kein schönes
vračku, te me kutlačom pljesnula
132 Lujo Plein

– No, to homs krot ka šeinas Vai- Weihnachtsgeschenk gekriegt! po licu da su mi usta tri dana bila
nohtskšenk krigt! otečena.
– E, onda baš niste dobili lijep bo-
žićni poklon!

 

Grousmuta singt Großmutter singt Baka pjeva

Grousmuta, Grousmuta, kouh Kafe, Großmutter, Großmutter, koch Kaffee, Limonade, Bako, bako, kuhaj kavu, limunadu, čoko-
Lemunadi, Čokoladi, Krampampule! Schokolade, Krambambuli! ladu, klekovaču!

P
– ičen libe Omami, sing uns šeini – B ittschön, liebe Omami, sing uns schöne – M olim te, draga bakice, pjevaj
Lidan. Lieder. nam lijepe pjesme.
– Azon, vons šein praf unt mauzal- – Also, wenn ihr schön brav und mäuschenstill – E, ako budete jako dobri i ko
štat saits, lean ih ajh ti Lida, vos unsa- seid, lerne ich euch die Lieder, was unsere bubice mirni, naučit ću vas pjesme
re Grousmitan uns kleant hom, vi ma Großmütter uns gelernt haben, wie wir so klein koje su nas učile naše bake kad smo
sou klan voan vi tu, Lizili unt Šteifili: waren wie du Liesili und Steffili. bili tako mali kao ti Lizili i ti Štefili.
Untaštod, Oubaštod sicn cva Hozn. Unterstadt, Oberstadt sitzen zwei Hasen. Donji grad, Gornji grad — tu su zeca dva.
Ta ani tut truml šlogn, Der eine tut Trommel schlagen, Jedan u bubanj udara ,
Ta ondare tut plozn. der andere tut blasen. drugi trubu zamara.

– Astan aufpasn unt šein mitsingan! – Alsdann aufpassen und schön mitsingen! – A sad pazite i lijepo pjevajte sa
mnom!
– Na, net tes, libi Omami! Singans tes – Nein, nicht dieses, liebe Omami! Sing uns
fun ti Cinzrlpama! das von dem Zinzerlbaum! – Ne, ne tu, draga bakice! Pjevaj nam
Cinzrlpam, Cinzrlpam vokst in majn Goatn, Zinzerlbaum, Zinzerlbaum wächst in meinem Garten.
onu o čarobnom drvetu!
Ven ta šeini Šteifi kumt, sog, ea sul voatn! Wenn der schöne Steffi kommt, sag, er soll warten! Čarobno drvo u vrtu mome,
Ven·a net voatn vil, sog, ih pin kštuabm. Wenn er nicht warten will, sag, ich bin gestorben. kad lijepi Štefi dođe bome,
Unt ven·a reiht vainan tut, sog, ih kum Und wenn er recht weinen tut, sag, ich komme morgen. neka me čeka i samo čeka.
Die essekerische Sprechart – III. BAND  Esekerski govor – III. SVEZAK 133

muagn. Ich hab mir zwei Büschel Kirschen gekauft und hab ihm Ako čekati neće, reci mu tada
Ih hob·ma cva Pišl Keašn kauft unt hob·im eins gegeben da nisam među živima sada.
ans keibm Und wünsch ihm ein langes, langes Leben. Pa ako grdne suze počne liti,
Unt vinč im a longas, longas Leibm. reci mu da se više neću kriti:
– Ach, ist das schön!!! da ću sutra doći, pa će mu boli proći,
– Joj mene, is tos šein!!! da sam kupila trešanja – pišle dvije,
– Wenn ihr das alles erlernt bis zu Weih-
– Vens tos aleans pis cudi Vainohtn, znam da ih jesti smije,
nachten, dann bringt euch das Christkindl et-
da ću mu jednu dati, a drugu za se zadržati.
ton pringt ajh tos Kriskindl etvos štoak was stark Schönes.
šeinas. – Joj meni, što je to lijepo!
Probieren wir das, was wir schon früher ge-
Probian ma tos, vos ma šun fria lernt haben: – Ako sve to naučite do Božića, Bo-
kleant hom: žićnjak će vam donijeti nešto veoma
Djuri-muri, wer ist drauß — treib ich meine Gäns
Đuri-muri, vea is traus — traib ih majne hinaus.
lijepo.
Gens hinaus. Treib ich sie auf die Brücke, fangen sie an zu jucken. Probajmo onu što smo još ranije učili.
Traib ih si afta Prukn — fongans on cu jukn. Treib ich sie auf die Wiese, fangen sie an zu schießen.
Traib ihs afta Vizn — fongans on cu šizn. Da kommt der Hänsel mit der Geige, will mir meine Đuri-muri, tko je vani —čuvam guske na po-
To kumt ta Hanzl mida Gaign — vilma Gäns vertreibe’. ljani.
majne Gens fatraibm. Weißt du, Hänsel, wer ich bin? Ich bin die Frau von Kad ih na most tjeram kad, skakat počnu one
Vast tu, Hanzl, vea ih pin? — Ih pin ti Frau Szegedin! tad.
fun Segedin! Tjeram li ih na livadu ko brat, počnu one
Das geht fein. Probieren wir aber das srat.
Tos ket fain. Probiama oba tos „Nähnadel, Stecknadel“! Vielleicht habt ihr es Dođe Ivo s violinom, hoće guske da mi tjera.
„Enodl, Špenodl“! Filajht hopc as noch nicht vergessen. Znaš li, Ivo, tko sam ja? Ja sam cura fina iz
nouh net fageisn. Segedina!
Nähnadel, Stecknadel, Fingerhut, stirbt der Bauer, ist
To ide fino. Al probajmo „Šivaća
Enodl, Špenodl, Fingahut, šteabt ta nicht gut.
Stirbt die Bäuerin alsogleich, gehen die Engelchen mit
igla, špenadla“! Možda to još niste
Paua, iz·net kud;
der Leich. zaboravili.
Šteabt ti Paiarin alzoglaih, ken ti Engrl
Gehen sie durch den Rosengarten, wo die schönen Mädel Šivaća igla, špenadla, naprstak,
mida Lajht.
warten. umre li seljak, plakat će svak.
Ken si tuahn Rouzngoatn, vu ti šeinan
Kommt der Rab, macht das Grab. A kad za njim seljanka umre, znaj,
Madl voatn. Kommt die „Pein“ scharrt sie ein. anđeli ju vode pravo u raj.
Kumt a Rob, moht tos Krob. Kommt die Maus, scharrt sie raus, Idite kroz ružičnjak onaj gdje cure iz Kine
Kumt ti Pain, šeat im ajn. Tragt sie in ihr Vaterhaus! čekaju momke fine.
Kumt ti Maus, šeat im raus, Dođe li gavran crn, izvadi mu iz noge trn.
trogt im in sajn Fotashaus! Jetzt noch eins, dann ist genug für heute, denn
Nađe li se pčela tudi, nek nakupi peludi.
es ist schon spät und brave Kinder müssen
Pojavi li se miš koji, neka se mace ne boji.
Jecat nouh ans, ton is genug fia hajt, schlafen gehen, sonst bringt das Christkindl nix.
ten as is šun špot unt prafe Kinda Sad još jednu, pa će biti dosta za da-
Meine Mutter backt Krapfen. Sie backt sie zu braun.
134 Lujo Plein

misn šlofn ken, sunst prinkt tos Kris- Sie sperrt sie im Kasten und lässt sie nicht schaun. nas jer je već kasno, a dobra djeca
kindl niks. Hendal Bipi, den Brocken ess ich, moraju na spavanje, inače Božićnjak
und was ich nicht mag, das steck ich in den Sack. Kitz, neće ništa donijeti.
Majn Muta poht Kropfn. Si poht si cu braun. kitz, kitz!
Si špeat si im Kostn unt lost si net šaun. – Omami, sing noch das allerletzte, dein Majka moja peče krafne slasne
Hendrl pipi, ten Proukn eis ih, U ormar ih krije da ih ne gledam krasne.
Lieblingslied!
unt vos ih net mog, tos šteik ih im Sok. Kic, Al ove jest ću bome, pa što moći neću,
kic, kic! Zepperlpolka tanz ich gern mit einem schönen jungen strpat ću u vreću.
Herrn. Gili, gili, gili!
– Omami, sing nouh tos Olaleicte, Mit einem alten tanz ich nicht. Lieber tanz ich Zepperl
tajn Liblingslid! nicht! – Bakice, pjevaj nam onu posljednju,
Ceprlpolka tonc ih gean mit an šeinan
tvoju najmiliju pjesmu!
– Also Kinder, jetzt pischen, beten und schla-
jungan Hean. Brzu polku plešem milom
fen gehen!!!
Mida oldn tonc ih net. Liba tonc ih Ceprl S onim mladim kavalirom.
net! A sa starim plesati ne mogu
Jer mi stalno gazi nogu.
– Azon Kinda, jecat pišn, petn unt
šlofn ken!!! – E, djeco, sad pišanje, molitva, pa na
spavanje!!!

  

„Ti roudi Lompn“ „Die rote Lampe“ „Crvena svjetiljka“

– Vos voa to fia Kraval pa ajh in da – Was war da für ein Krawall bei euch in aller Kakav je to bio rusvaj kod vas u
Olaheagoutsfru? Herrgottesfrüh? ranu zoru?
– Tea psoufani Šlovak hota vida sajn – Der besoffene Slowake hat wieder seine Ma- – Pijani Slovak je opet tukao svoju
Marijanka kflaht. rianka „geflacht“ (,geschlagen‘). Marijanku.
– Sarum hobi keat a sou plean. – Darum habe ich gehört so ein Plärren. – Zato sam čula takvu dernjavu.
– Tos izjo niks najgas, tes keda sou a – Das ist ja nix Neues, das geht so ein paarmal – Ma to nije ništa novo, događa se
Die essekerische Sprechart – III. BAND  Esekerski govor – III. SVEZAK 135

poamol ava Vouhn. Am fuarign Sun- in der Woche. Am vorigen Sonntag hat er ihr das to nekoliko puta tjedno. Prošle nedje-
dok hoda iara tos gonci Kuhlkšia mit ganze Küchengeschirr mitsamt der Stellage zer- lje joj je razbio sve kuhinjsko posuđe
comst ta Štelaži fašlogn. Tafia voara jo schlagen. Dafür war er ja zwei Tage im Knast skupa sa stelažom. Zato je odsjedio
cva Tog inda Čampi koukt. gehockt. dva dana u ćuzi.
– Sengan’s a sou hot moniga sajn – Sehen Sie, so hat mancher sein Kreuz mit so – Vidite kako čovjek nosi svoj križ
Krajc mit sou an čipeiza. einem Nichtsnutz. s takvim ništavilom.
– Pa, te Vajba sajn jo selba šuld. Vos – Die Weiber sind ja selber schuld. Warum ma- – Pa žene su same krive. Što ne ot-
mohns net ti Kluan auf befuas hajrotn chen sie nicht die Gluren auf, bevor sie heiraten vore oči prije nego što se udaju za
soan Lakl. so einen Lackel. takvog blentu.
– Kens, vea is to kšajt genuk paj te – Gehen Sie, wer ist da gescheit genug bei die- – Ta nemojte, koja je tu dovoljno
Fičifars. Tei fatradn anan ten Koupf ... sen „Pfitschipfeilen“ (,Windbeuteln‘). Die ver- pametna kraj tih vjetropira. Oni ti
ans, cva plajpst hengan. drehen einer den Kopf. Eins, zwei — und du zavrte mozak. Dok kažeš keks, već si
bleibst hängen. se zaljubila.
– To lostma sih net mianiks-tianiks
ajn, pefua ma net vas, vea tea Petre- – Da lässt man sich nicht mir nix, dir nix ein, – Tu se ne upušta tek tako u vezu
findi is. bevor man nicht weiß, wer der Betreffende ist. prije nego što se ne dozna tko je do-
tični.
– Sei kenan lajht reidn. Ina Đuri iz·a – Sie können leicht reden. Ihr Djuri (= Georg) ist
Heac funa menčn. „ein Herz“ (,eine Seele‘) von einem Menschen. – Lako je vama govoriti. Vaš je Đu-
rika srce od čovjeka.
– Jo, vona pa anara ondaran šloft. – Ja, wenn er bei einer anderen schläft.
– Da, kad spava kod neke druge.
– Keins!!! Tos kfleigt·a cu mohn??? – Gehen Sie!!! Das pflegt er zu machen???
– Ma nemojte!!! To on običava ra-
– Tea moht šun sajne Štandl! Op unt – Der macht schon seine „Standeln“ (,Verabre-
diti???
cu rajsta ma aus ....... Azon toz·i ina fa- dungen‘)! Ab und zu reißt er mir aus. Also, dass
cel, voz·a ma unlenkst fiar·a štikl vida ich Ihnen erzähle, was er mir unlängst für ein – Pa taj vam šara! Tu i tamo mi se
aufkfiat hot: Am Somstog fuan klanan Stück aufgeführt hat. Am Samstag vor dem Klei- istrgne. E, da vam ispričam kakav mi
Frauntog homa sih bašprouhn, taz·i af nen Frauentag (,vor Mariä Geburt‘) haben wir je cirkus nedavno priredio. U subotu
Almaš Vulfoatn kei. Sogta: „Hat niks uns besprochen, dass ich eine Wallfahrt nach pred Malu Gospu razgovoram s njim
Kšajdaras host cu tun?! Oba fun miar- Aljmasch mache. Sagt er: „Hast du denn nix Ge- o tome da odem na Aljmaško hodo-
aus konst kein, val ih souviso min scheiteres zu tun?! Aber von mir aus kannst du čašće. Veli on: „Zar nemaš što pamet-
Lojči ke afta oldi Drau pecati.“ – „Dob- gehen, weil ich sowieso mit dem Loitschi gehe an nije raditi?! Ali što se mene tiče,
ro”, sogi, „ide u redu“ unt hobim die Alte Drau angeln. „Dobro“ (,gut‘), sage ich, možeš ići jer ja ionako idem s Lojči-
kreihtlt sajn Eisn, nua taza sihs auf- „ide u redu“ (,geht in Ordnung‘) und habe ihm kom na Staru Dravu na pecanje.
veamt, unt ke mida najn·ua Procasion gerechtelt sein Essen, nur dass er es sich auf- „Dobro“, kažem ja, „u redu je“ i pri-
136 Lujo Plein

af Almaš. Ton paj Sarvaš hod·uns a wärmt, und gehe mit der Neun-Uhr-Prozession premim mu jelo, samo da si ga pod-
štoaka Vint tavišt ... To sajma ina nach Aljmasch. Dann bei Sarwasch hat uns ein grije, pa odem s procesijom u devet u
Viacaus ajnkšlupft. To sogt·ma ti Frau starker Wind erwischt. Da sind wir in ein Wirts- Aljmaš. Onda nas kod Sarvaša uhva-
Krajdl: „Kumans, kema liba curuk, haus eingeschlüpft. Dann sagt mir die Frau ti jak vjetar, pa brzo uđemo u jednu
Fani, šauns, vi·sih ta Himl tribt! To iza Kreidl: „Kommen Sie, gehen wir lieber zurück, gostionicu. Kaže mi gospođa Krajdl:
Gavita im oncug.“ Sogi: „Tos vear a Fani, schauen Sie, wie sich der Himmel trübt! Da „Dajte, Fani, bolje da se vratimo, gle-
tos kšajdaste. Kema caus!“ ist ein Gewitter im Anzug.“ Sage ich: „Das wäre dajte kako se nebo naoblačuje! Spre-
auch das Gescheiteste. Gehen wir nach Hause!“ ma se nevrijeme.“ Velim ja: „To bi
Gonc malač pinih caus kuman unt
bilo najpametnije. Hajdmo kući!“
hob mi hinkaut afn Divan unt pin ajn- Ganz erschöpft bin ich nach Hause gekommen
kšlofn via Kanounan. Avamol tram ih und habe mich hingekaut auf den Diwan und bin Posve iscrpljena dođem kući pa se
vos koaštigas unt voh auf, šau afta Ua eingeschlafen „wie eine Kanone“ (,wie ein Stein‘). bacim na divan i zaspim ko top. Od-
... Holba af cvelvi voas. Tenk·ma: Auf einmal träume ich von was Garstigem und jednom sanjam nešto ružno i probu-
Bože, vu iz majn Djuri?! Vea oba wache auf, schaue auf die Uhr. Halb zwölf war dim se, pogledam na sat. Pola dvana-
štucik: sajne Pecštangln ... sajn Eisn ... es. Denk ich mir: Bože (,mein Gott‘), wo ist mein est. Pomislim: Bože, gdje mi je Đuri-
olas ligt, vi as voa, af sajn Ploc ... Šau Djuri?! Werde aber stutzig. Seine „Petzstange“ ka?! Ali se zamislim. Njegova udica,
afamol im Kostn rajn unt pemeak (,Angelrute‘), sein Essen — alles liegt, wie es war, njegovo jelo — sve je, kao što je i bilo,
tas·ta plaue Oncug felt. Ke in·da Kuhl auf seinem Platz. Schaue auf einmal in den na svom mjestu. Pogledam u ormar i
raus ... To ligt noh sajn oldas Kvont Kasten rein und bemerke, dass der blaue Anzug vidim da nema plavog odijela. Iza-
avan Haufn sou, vi·a sih auskšelt hot. fehlt. Gehe in die Küche raus. Da liegt noch sein đem u kuhinju i vidim da njegova
„Jecat izma ta Safnsida aufkongan“ — altes Gewand auf einem Haufen, wie er sich stara odjeća leži na hrpi onako kako
sogima — „tea iz·ma oba tihtig ausgeschält hat. „Jetzt ist mir der Seifensieder se svukao. „Sad mi je sinulo“, rekoh
obpočt! Voat tu šlaua Hunt, tia vea ih aufgegangen“, sag ich mir, „der ist mir aber sebi, „kidnuo mi je! Čekaj, pseto
ti Hel has mohn!“ — Lauf riba cum tüchtig abgepatscht! Warte du schlauer Hund, dir prepredeno, pokazat ću ja tebi!“, po-
„Pomoz Bog“ frog op to majn Djuri werde ich die Hölle heiß machen!“, laufe rüber žurim prijeko do krčme „Pomoz
voa. „Jo“ — sogti Viatin — „krot befua zum „Pomoz Bog“ (,Grüß Gott!‘), frage, ob da Bog!“, pitam je li mi Đurika bio tamo.
iza mid·anara Kselšoft ina Fiaka cudi mein Djuri war. „Ja“, sagt die Wirtin, „grad zuvor „Da“, veli krčmarica, „baš maloprije
šeinan Madl rauskfoan.” — Au, boga- ist er mit einer Gesellschaft im Fiaker zu den se odvezao fijakerom sa svojim druš-
ramu! In mia hodas kouht.— … Ih oba schönen Mädeln rausgefahren.“ — Au Donner- tvom lijepim curama.“ — Au, boga-
šnuaštroks raus .... wetter, in mir hat es gekocht! — ... Ich aber ramu, što je u meni kuhalo! — … Pa
schnurstracks raus ... ja odmah van …
– Ha, vi homs Kuraži kopt, tuat raus
ken? – Ha, wie haben Sie Courage gehabt, dort – Ha, odakle vam hrabrosti da
rauszugehen? odete tamo?
– Ta inda hel vearatih kongan! Azon
heans vajda: Afamol kumt ana sou a – In die Hölle wäre ich doch gegangen! Also – Ma otišla bih u pakao! Dakle,
Die essekerische Sprechart – III. BAND  Esekerski govor – III. SVEZAK 137

pisl šika unt remplt mih on unt sogt: hören Sie weiter. Auf einmal kommt einer, so ein čujte dalje. Iznenada naiđe jedan
„Suhans filajht a Kšeft?“ Sogi: „Se bissl schicker, und rempelt mich an und sagt: malo pijan, očeše se o mene i veli:
Lakl, se elendiga! Faduftns inan, sunst „Suchen Sie vielleicht Geschäft?“ Sage ich: „Sie „Tražite li možda posao?“ A ja nje-
veans ina miakn, vear ih pin!“ Ton Lackel, Sie Elendiger! Verduften Sie, sonst wer- mu: „Blento jedan, bijedniče! Isparite,
hoda a Rešpekt krikt unt frogt: „Hat den Sie sich merken, wer ich bin!“ Dann hat er inače ćete zapamtiti tko sam!“ Onda
vos suhns in teara Gosn?“ Sogi: „Majn den Respekt gekriegt und fragt: „Was suchen Sie on osjeti poštovanje prema meni i
bitanga suh ih; tea izma auskrisn. denn in dieser Gasse?“ Sage ich: „Meinen Nichts- upita: „Pa što tražite u ovoj ulici?“ A
Sajns a Gavalia unt rufnsma im raus! nutz suche ich, der ist mir ausgerissen. Seien Sie ja njemu: „Tražim svoju ništariju,
To iza, pajda ,Roudi Lompn‘ trinan. ein Kavalier und rufen Sie ihn mir raus! Da ist er istrgao mi se. Budite kavalir, pa mi
Sogns im oba, tas im sajn pajdaš Stevo bei der ,Roten Lampe‘ drinnen. Sagen Sie ihm ga zovnite da izađe! Tamo je unutra
ruft.“ Ih hobmi taval fašteikt hinta an aber, dass ihn sein Kamerad Stevo (= Steffi) ruft.“ kod ,Crvene svjetiljke‘. Ali mu recite
Haustua. Bože! to izas inan cukongan!! Ich habe mich derweil versteckt hinter einem da ga zove njegov pajdaš Stevo.“ U
Te Huan homta ksungan ingariši Lida Haustor. Bože! (,Mein Gott!‘) da ist es Ihnen međuvremenu se sakrijem iza jednog
vi farukt. Vi te Lajt nua vounan kenan zugegangen!! Die Huren haben dir gesungen haustora. Bože, što vam se tu radilo!!
in teni ina komšiluk! Afamol ruft ungarische Lieder wie verrückt. Wie die Leute Kurve su ti ko lude pjevale mađarske
jemont: „Stevo, gdje si? Hodi, Stevo, u nur wohnen können in ihrer Nachbarschaft! Auf pjesme. Kako ljudi samo mogu sta-
....... raj unutra!“ Unt ih puč ... mid einmal ruft jemand: „Stevo, gdje si? Hodi, Stevo u novati u njihovom komšiluku! Od-
majn Šiabm af sajnan Pluca! Klajh iza ... raj unutra!“ (,Stevo, wo bist du? Komm, Stevo, jednom viknu netko: „Stevo, gdje si?
tamiš vuan!!! Sogi: „Majku ti tvoju ins Paradies rein!‘) und ich putsch! ... mit meinem Hodi, Stevo, u … raj unutra!“, a ja
bečarsku, ih veata keibm raj!!! Tu Šuft, Schirm auf seine Birne! Gleich ist er damisch pljus! … kišobranom po tikvi mu!
tu Gauna! To prinkst tajn Geld on; geworden!!! Sage ich: „Majku ti tvoju bećarsku Odmah se ošamutio!!! Kažem mu:
pajdi kurve!? Šomti im Oaš harajn! Tu („ich [f.] deine Mutter, du Schelm!“: ,hol dich der „Majku ti tvoju bećarsku, dat ću ti
olda Šneprunca! Ten Huanfota fitast Teufel, du Schelm!’ ), ich werde dir geben das raj!!! Nitkove jedan, gade jedan! Tu
mit unsa plutig ašpoatas Geld!?!“ An Paradies!!! Du Schuft, du Gauner! Da bringst du trošiš novac, na kurve!? Sram te bilo!
soa aufgubarijte kučka šaut nouh raus dein Geld an, bei den Huren!? Schäme dich in Prdonjo stari! Hraniš vlasnika borde-
azan Gitatia ... unt loht mih aus. Teara den Arsch hinein! Du alter Schneebrunzer! Den la našim krvavo ušteđenim novcem?!
hobi ims Kfris rajn kšpukt. Sengans Hurenvater fütterst du mit unserem blutig Jedna jako našminkana kučka proviri
soan viplatign hukač hobi. Soligi štikln ersparten Geld!?! Eine so aufguberierte „Kut- kroz željezna rešetkasta vrata … i
fiata ma auf! To foa noha af Almaš!!! schka“ (,Mistweib‘) schaut noch raus aus der nasmije mi se. Pljunuh joj u njušku.
Gittertür ... und lacht mich aus. Der habe ich ins Vidite kakovog uspaljenog nitkova
Gefrieß reingespuckt. Sehen Sie, so einen brünsti- imam. Takve mi cirkuse priređuje.
gen Schurken habe ich. Solche Stücke führt er mir Pa idi poslije toga u Aljmaš!!!
auf! Da fahre nachher nach Aljmasch!!!

  
138 Lujo Plein

Ti Unšuldigi Die Unschuldigen Ni krive ni dužne

S
– engans, a sou vaza moniga Menč S
– ehen Sie, so weiß mancher Mensch nicht, – V idite kako ćovjek ne zna što
net, vozam hajtcutog avišt. was ihn heutzutage erwischt. će ga snaći u današnje vrijeme.
– Ihob as jo šun am Olaheagoutsfru – Ich habe es ja schon in aller Herrgottsfrüh in – Još rano jutros sam u mesnici
inda Flajšponk keat faceln. der Fleischbank erzählen gehört. čula kako pričaju o tome.
– Sengans, vos hobi fia Kolamateitn – Sehen Sie, was habe ich für Kalamitäten – Eto vidite kakve sam neugod-
kopt mit tearara kučka! Ha hobis gehabt mit dieser „Kutschka“ (,Mistvieh)! Ha, ich nosti imala s tom kučkom! Ha, zna-
kvust, tas ti oldi Hua krepiat. hab’s gewusst, dass die alte Hure krepiert. la sam da će stara drolja krepati.
– Pa sogns vi is tos ajgantlih pasiat? – Sagen Sie doch, wie ist das eigentlich pas- – A recite kako se to zapravo do-
siert? godilo?
– Ha vazihs net. Pin ih a Doukta?!
Afta Noht voas nouh kean ksunt — – Ha, weiß ich nicht. Bin ich ein Doktor?! Am – Ha, ne znam. Jesam li doktor?!
trinkt iara Krampampl-Te, pet sibmol Abend war sie noch kerngesund, trinkt ihren Uvečer je još bila zdrava zdravcata,
ten Rouznkronz unt leišt ti Lompn Kräutertee, betet siebenmal den Rosenkranz und popila je svoj čaj od ljekovitih trava,
aus. Frogi si: „Sajns marout, vals sou löscht die Lampe aus. Ich frage sie: „Sind Sie ma- izmolila sedam Očenaša i ugasila
fru šlofn ken?“ Sogt si: „A vraga pinih rod, weil Sie so frügh schlafen gehen?“ Sie sagt: svjetiljku. Ja ju pitam: „Jeste li bo-
marout, šlafrig pinih“, trat sih cuda „A vraga (,Pustekuchen‘) bin ich marod, schläfrig lesni kad tako rano idete na spa-
Vond um unt inda Fru voas maustot. bin ich“, dreht sich zur Wand um und in der Früh vanje?“ Veli ona: „A, vraga sam bo-
Jecat vearih funda Policaj molastiat, war sie maustot. Jetzt werde ich von der Polizei lesna, pospana sam“, okrene se pre-
val mih sou a Beštia faklogt hot. molastiert, weil mich so eine Bestie verklagt hat. ma zidu i ujutro je bila mrtva. Sad
mi policija dosađuje jer me neka
– O Bože, Bože dragi, ta vos net – O Gott, du lieber Gott! Was Sie da nicht sa-
beštija tužila.
sogn! gen!
– O Bože, Bože dragi! Ta što to
– Tei petrefinde Švajn hot inan – Das betreffende Schwein hat Ihnen angege-
kažete!
onkeibn, tazi ta Oldn vos ins Trankl ben, dass ich der Alten was ins Getränk gegeben
keibm hop. Gout sul mih štrofn, sogi habe. Gott soll mich strafen, sag ich Ihnen! – Dotična svinja vam je navela da
inan! sam staroj dala nešto u napitak.
– Ha, wie hat man doch im Töpfel Laugenstein
Neka me Bog kazni, velim vam.
– Ha vi hodma touh im Teipfl a gefunden?
Laugnštan kfundn? – Ha, a kako se ipak našla soda u
– Die Alte hat mir doch oft meinen Zucker
lončiću?
– Pa ti oldi hodma ouft majn Cuka gstibitzt. Da habe ich mir gedacht: Der wirst du
kštibict. To hobima gadoht, teara veast die Gewohnheit einmal abgewöhnen, schmierst – Pa stara mi je često potkradala
Die essekerische Sprechart – III. BAND  Esekerski govor – III. SVEZAK 139

tei Kvounhajt amol opkveinan, šmiast du sie mal an. Gebe in meine Zuckerdose Lau- šećer. Onda sam pomislila: odvik-
si mol on. Kib im majna Cukatouzn a genstein rein und, sehen Sie, wie die Alte gefräßig nut ćeš ju od toga, jednom ćeš ju
Laugnštan rajn unt sengs, vi tei Oldi war, hat sie sicher den Laugenstein vermischt mit nasamariti. Stavim tako u šećernicu
kfreisig voa, hot si siha ten Laugnštan ihrem Kräutertee ... und geschehen war’s. Ach ... sodu i, vidite, kako je stara bila
famišt mit ira Krampampl-Te ..... unt ach, du Allmächtiger stehe mir bei! Sehen Sie, so proždrljiva, pomiješala je sodu sa
kšegn voas. Ah ... ah, tu Almehtiga wird einem seine Gütigkeit vergolten!!! svojim biljnim čajem ... i dogodilo
štei am paj! Sengs sou veat am san se. Ah ... ah, Svemogući, pomozi
Kudihkajt fagelt!!! mi! Vidite, tako se čovjeku vraća za
njegovu dobrotu!!!
II.
II. II.
– W ie geht es denn Ihnen? Sind Sie schon
– P a vi ked·as? Sajns šun ksunt gesund geworden? P
– a kako ste? Jeste li već ozdra-
vuan? vili??
– Na ja, so halb und halb.
– Hat sou pola af napola. – A, tako, napola.
– Was hat denn Ihnen gefehlt?
– Vos hot inan ten kfelt? – A što vam je bilo?
– Nun, wissen Sie, von der Geburt ist mir so
– Pa visns, funda Gabuat iz·ma sou eine blöde Geschichte zurückgeblieben. Dann – Ma, znate, od poroda mi ostalo
a pledi Kšiht curuk plibm. Nom hobih habe ich allein herumgedoktert und habe es mir nešto bez veze. Onda sam bila
halanig harumdouktariat unt hob anständig verpatzt. Eins, zwei, drei haben sie sama svoj doktor i dobrano spacka-
mas onštendig fapaclt. Ans, cva, mich mit dem Automobil ins Spital geführt und la stvar. Brzo su me odvezli auto-
homsmih midan Atomobil ins Špitol operiert. mobilom u bolnicu i operirali.
kfiat unt apariat.
– Hören Sie, hat es stark wehgetan? – Čujte, je li jako boljelo?
– Heans, hodas štoak vei gaton?
– Ha, das fragen Sie noch! ... „Au!“, habe ich – A, još pitate! ... „Joj!“, kriknula
– Ha tos frogns nouh! ... Au, hobih geschrien ... wie er mir mit einer meterlangen sam ... kad me je kliještima duljine
kšrian ... via ma mida metalongi Zange ins rohe Fleisch hineingezwickt hat. jednog metra uštinuo u sirovo me-
Congan ins rouhi Flajš hot naincvikt. Wissen Sie, Resi, kein Mann auf der Welt ist ja so. Znate, Rezika, nijedan muškarac
Ta visns, Rezi, kan Mon afta Velt istos das Leiden wert, was man sich aussteht. Der nije dostojan patnje koju pretrpimo.
veat, vozma sih to Ladn auštet. Ta Blitz soll sie treffen alle auf der Welt!!! Grom ih ubijo sve na svijetu!!!
grom ih ubijo ole afta Velt!!!
– Ach, das sagt man ja nur so. Und wenn man – Ah, to se samo tako kaže. A on-
– Ah, tos sogtma jo nua a sou. Nom wieder einen, so einen Lackel hat ... vergießt man da kad opet dođe kakav klipan, …
vema vida an, sou an Lakl hot ... alle Schmerzen. Sehen Sie, ich habe ja mit meinem zaborave se svi bolovi. Vidite, i ja
140 Lujo Plein

fageistma af oli Kšmeacn. Sengs, ih Gottseligen oft ein Theater gehabt. Besonders sam s mojim pokojnim često imala
hobjo mit majn Goutselign ouft an wenn er schicker war, ist er stürmisch auf mich cirkus. Naročito je silno navaljivao
Diata kopt. Pezondast vena šika voa, zugegangen. Ich sag ihm: „Jetzt, weil du besoffen na mene kad bi bio pijan. Kažem
iza štiamiš af mih cukongan. Sog ih: bist, hast du das Verlangen nach mir. Rühre mich mu ja jednom: „Sad, kad si se nalo-
„Jecat, valst psoufn pist, host as Falon- nicht an, oder ich erwürge dich!!!“ kao, spopala te želja za mnom. Ne
gan noh mia. Ria mih net on ... oda ih dodiruj me, inače ću te zadaviti!!!“
– Und damit war es abgetan?
tavirg tih!!!“
– I time je bilo svršeno?
– Woher? ... Dann bin ich retourniert zu
– Unt mit ten voas obgeton?
meiner Mutter raus in den Weingarten. Gott gebe – Vraga? ... Onda sam se vratila
– Vuhea? ... Ton pinih retariat cu es nicht, dass er mich erwischt hätte, der hätte majci u vinograd. Ne daj Bože da
majna Muta raus im Vaingoatn. Neda mich hingemacht. me uhvatio, ubio bi me.
Bog, taza mih tavišt het, tea hedat mih
– Sie leben ja aber ganz gut mit ihm? – Ali vi ipak živite sasvim dobro s
hin kmoht.
njim?
– Das ist ja mein zweiter Mann!
– Sei leibm jo oba gonc kut mit im?
– Ma to mi je drugi muž!
– Das habe ich doch nicht einmal gewusst.
– Tos izjo majn cvajta Mon!
Wie sind Sie denn den ersten losgeworden? – E, to nisam ni znala. A kako ste
– Hat tos hobih nedamol kvust. Pa vi se riješili prvoga?
– Großer Gott im Himmel! Wenn ich nur zu-
sans ten eaštn lous vuan?
rückdenke! Also hören Sie’s: Ich liege Ihnen im – Bože dragi na nebesima! Kad se
– Grousa Gout im Himl! Von ih nua Wochenbett drei Tage nach der Geburt. Auf ein- samo sjetim toga! Čujte dakle: Le-
curuk tenk! ... Azon heans: Ih lig inan mal kommt er angesoffen dahergeschlichen, er- žim vam ja u babinjama tri dana
im Vouhnpeit traj Tog nohta Gabuat. wischt mich bei der Gurgel und schreit: „Resi, nakon poroda. Odjednom se on
Afamol kumta onksoufana tahea sunce ti tvoje („ich [f.] deine Sonne!“: ,verdammt podnapit došulja, zgrabi me za grlo
kšlajht, tavišt mih pajda Guagl unt mal!’), wenn du mir ja nicht sagst, wer dir den i drekne: „Rezika, sunce ti tvoje,
šrajt: „Rezi, sunce ti tvoje, vast, venst Kartschi gemacht hat, so erwürge ich dich wie ein znaj, ako mi ne kažeš tko ti je
ma net sogst, vea ta ten Koači kmoht Schinder. Ich schreie: „Au, au, lass mich! ... Du napravio Karčiku, ko šinter ću te
hot, so aviagi·tih via Šinta!“ Ih šraj: hast ihn mir ja gemacht ... niemand anders als du zadaviti. Ja kukam: „Joj, joj, pusti
„Joj, joj, loz·mih! ... Pa tu hostma im hast ihn mir gemacht ... mein einziger, guter, me! Pa ti si mi ga napravio ... nitko
kmoht ... pa nimont ondara, as tu süßer Mischi.“ – „Kusch! ... Kusch! Du lügst, drugi nego ti si mi ga napravio ...
hostma im kmoht ... majn anciga, Kanaille elendige ... den hast du von der Weinlese moj jedini, dobri, slatki Mišika.“ –
kuda, sisa Miši“ ... – „Kuštih! ... kuštih! nach Hause gebracht. Gesteh’s mir ein ... so ver- „Kuš! ... Kuš! Lažeš, gaduro bijedna
Lugst, Karnalia elendigi ... ten host zeih ich dir alles!!!“ ... S berbe grožđa si ga donijela ku-
funda Vainleis caus proht. Šteimas ajn ći. Priznaj mi ... pa ću ti sve opros-
Ich reiße mich los und mit der ganzen Kraft
... sou facagihta olas!!!“ titi!!!“
gebe ihm einen Schubser ... Der hat sich gleich
Die essekerische Sprechart – III. BAND  Esekerski govor – III. SVEZAK 141

Ih rajs mih lous unt mida gonci Kroft dreimal umgedreht, und ich schnell auf den Otrgnem ti se ja i svom snagom
kibim a Šupsa ... tea hot sih klajh Žabnjak raus. Das hat gehört mein Geschwister- ga gurnem ... Triput se oko sebe
trajmol umtrat, unt ih teraj am žabnjak kind und hat mich bei sich versteckt. Na, nach okrenuo, a ja bjež na Žabnjak. To je
raus. Tos hot keat majn Kšvistakind diesem Durcheinander sind wir auseinanderge- čula moja nećaka, pa me sakrila
unt hod·mih pa sih fašteikt. No, af ten gangen. Jetzt habe ich gehört, dass er sich auf- kod sebe. E, nakon te gungule smo
Tuahanonda sajma azononda kon- gehängt hat. se razišli. Sad sam čula da se obje-
gan. Jecat hobih keat, taz a sih auf- sio.
– Wem? Einer anderen auf den Hals?
gahengt hot.
– Kome? Nekoj drugoj o vrat?
– An einem Wäschestrick hat er sich erhängt.
– Veim? ... Ana ondan afs Knak?
Draußen auf der Tschepiner Puszta. – Na užetu za rublje se objesio.
– Afm Veištrikl hoda sih tahengt. Vani na Čepinskoj pustari.
– Haben Sie es ihm eingestanden?
Traustn afta Čepinama pusta.
– Jeste li mu priznali?
– Ja, Pustekuchen habe ich es ihm eingestan-
– Homs im ajnkštondn?
den! Bin ich verrückt? – Vraga sam mu priznala! Jesam
– Jo, hakarajn hobims ajnkštondn! luda?
– Ist es Ihnen denn nicht leid, dass er sich das
Pini farukt?
Leben genommen hat? – Zar vam nije žao što si je oduzeo
– Hat, is inan net Lad, vala sihs život?
– Noch leid soll es mir sein ... dass er mich ins
Leibm hot knuman?
Unglück gestürzt hat. Eine Messe habe ich lesen – Još mi treba biti žao … što me
– Nouh Lad sulma sajn ... vala mih lassen, dass ich erlöst bin von dem Galgenstrick ... unesrećio! Naručila sam jednu mi-
ins Unglik kštiact hot. An meis hobih Der hätte mich noch ins Gefängnis gebracht. Ich su što sam se oslobodila te bitange
leizn losn, tazi ealeist pin fun ten sag ja Ihnen, der Teufel soll ihn siebzig Mal in die ... Taj bi me još i u Mitrovicu otje-
Golingštrik ... Tea het mih nouh in Erde hauen und dann soll er sich noch dreimal rao. Ta kažem vam, dabogda ga
Mitrovica proht. Ta ih sog inan, ta umdrehen!!! vrag sedamdeset puta o zemlju
Tajfl sul im zipcig mol in·da Eadn tresnuo i još se triput u grobu pre-
haun unt ton sula sih nouh trajmol vrnuo!!!
umtradn!!!

  
142 Lujo Plein

Szene vor der „Aprovisionierung“ Szene vor der „Approvisionierung“ Scena pred „Aprovizacijom“

– Homs krigt a Cukaceidl? – Haben Sie gekriegt einen Zuckerzettel? J


– este li dobili cukercetlu1?

– Ta jedva mi je stari profesor dao


– Ta jedva hodma tea oldi Prufesa ava – Kaum hat mir ja der alte Professor für zwei
za dvije kile. Znate, prije mene stavio
cva Kilo keibm. Visns, fua mia hoda Kilo gegeben. Wissen Sie, vor mir hat er einer
je jednoj našminkanoj madam čitav
anara aufgubarijtn Madam an goncn aufgeschminkten Madame ein ganzes Packl
paketić cedulja u ceker. Onda je
Pakl najnkštekt in iara Pougn. Ton hoda neingesteckt in ihren Zöger. Dann hat er gesagt:
rekao: „Ljubim ruke, milostiva!
ksogt: „Ljubim ruke, milostiva! Pozdra- „Küss die Hand, Gnädige! Grüßen Sie den
Pozdravite gospodina ravnatelja!
vite gospodina ravnatelja!“ Sengans, a Herrn Direktor!“ Sehen Sie, eine, so eine
Vidite, takva jedna milostiva odmah
sou a Knedige krigt sou mianiks, Gnädige kriegt so mir nix, dir nix auf kiloweise
dobije na kile cukercetle.
tianiks af kilovajs ti Cukaceidl. die Zuckerzettel.
– Pa da, a mi možemo samo zače-
– Pa jo, unt unsa ans kon as Maul afn – Ja eben, und unsereins kann das Maul auf
piti gubicu.
Nogl hengan. den Nagel hängen.
– Baš ste u pravu; usta si možete
– Baš homs Reiht, ti Koušn koma sih – Sie haben eben recht; man kann sich die Go-
razvaliti dok ne isprosjačite takvu ce-
farajsn, pizma sou a Ceidl herauspeidlt sche zerreißen, bis man so einen Zettel heraus-
dulju, a takva milostiva ima svugdje
unt a sou a Knedige hot ibarol a Fuacug. bettelt, und so eine Gnädige hat überall den
prednost.
Vorzug.
– Cukaceidl hin, Cukaceidl hea! Voma
– Isto nam je, imali ili ne imali
nua Cuka nouh krign vean? Val ten – Zuckerzettel hin, Zuckerzettel her! Wann wir
cedulje za šećer! Kad ćemo samo do-
freisns halanig. nur den Zucker kriegen werden? Weil sie
biti šećer? Jer ga oni sami pojedu.
fressen den allein.
– Šauns nua, vos to fia Bagaži rums-
– Pogledajte samo kakva je bagra
trum onkštelt is, lauda kfongani Rusn. – Schauen Sie nur, was da für Bagage rum-
svugdje ponamještena, sve sami rus-
herum angestellt ist, lauter gefangene Russen.
– Jo, unt unsari Kinda kenan pludn ki zarobljenici.
afta Front. Taval fresns uns ten Cuka – Ja, und unsere Kinder können bluten an der
– Da, a naša djeca mogu krvariti na
com. Front. Derweil fressen sie uns den Zucker auf.
fronti. Za to vrijeme ovi nam pojedu
– To hetns nua hean unt segn suln, – Da hätten sie nur hören und sehen sollen, sav šećer.
vozma seli baka asta Šanclgosn facelt was mir jene Großmütterchen aus der Schanzel-
– Trebalo je da čujete i vidite što mi
hot. gasse erzählt hat.
je ispripovijedala ona baka iz Šamač-
– Fun vu vas si tos? – Von wo weiß sie das? ke ulice.

1 Bon za šećer. — V. P.
Die essekerische Sprechart – III. BAND  Esekerski govor – III. SVEZAK 143

– Tei hodinan fum Poudnlouh te – Die hat Ihnen vom Bodenloch der Sauwirt- – Odakle ona to zna?
Sauviatšoft cukseign. Heans nua ... schaft zugesehen. Hören Sie nur! ... Kesselweise
– Ona vam je kroz tavanski otvor
keislvais hom sa sih an Rusište gakouht. haben sie sich den Russischtee gekocht. Dann
promatrala kako loše posluju. Čujte
Ton homs indi Ompas ti puare Fetn haben sie in die Amper das pure Fett ver-
samo! … U kotlovima su si kuhali
fašvindn losn unt tas pam Raustrogn schwinden lassen und damit sie beim Raus-
ruski čaj. Onda su sakrili čistu mast u
teni Menčn ti Augn cušmian ... homs tragen den Menschen die Augen zuschmieren,
ampere, a kako bi pri iznošenju
oubmtrauf a Kukuruc keibm. Tapaj ... haben sie obendrauf auch Kukuruz gegeben.
ljudima zamazali oči, … povrh nje
homs te Lajt kštenkat unt hom ksogt: Dabei haben sie die Leute gestänkert und haben
su još stavili kukuruz. Pritom su
„Kelc, afti Kraml voats? ... Ta Kukuruc gesagt: „Auf die Grammeln wartet ihr, gell? ...
podbadali ljude i govorili: „Jelda če-
šmeikt ajh net!!“ Ani hot kšrian: „Kems Der Kukuruz schmeckt euch nicht!!“ Eine hat
kate čvarke? … Kukuruz vam ne
uns liba ti Fetn hea, vos to untan Ajma geschrien: „geben Sie uns lieber das Fett, was
šmeka!!“ Jedna je viknula: „Dajte
fačukt hopc!“ Tea is oba kšoubm ... Sie in den Eimern „vertschuckt“ (,versteckt‘)
nam radije mast što ste sakrili u
kobajage ea hots net faštontn. haben!“ Der ist aber geschoben ... er tat, als
amperima!“ Ali se taj udaljio … ko-
hätte er es nicht verstanden.
– Sengs, a sou a grafiniata Lakl! Sengs, bajage nije razumio .
unt mia Oamičkos homta sih ti Haksn – Sehen Sie, so ein raffinierter Lackel! Sehen
– Vidite kakav je to rafinirani gad!
opkfruan fiar·a holbe Lita Tarmkraml Sie, und wir Armen haben dir uns die Haxen
A nama ti se siromasima, vidite, smr-
mida Teipfl Vuaštsupm. abgefroren für ein halbes Liter Darmgrammeln
znu noge za pola litre crijevnih čva-
mit einem Töpfel Wurschtsuppe.
– No, unt fia tes homsa sih a Gnodi raka i lončić vurštsupe.
traus kmoht. Ouft hamsas liba im – Na, und damit haben sie sich beeilt. Oft
– E da, i žurilo im se s tim. Često su
Kanal kleat, as tas a holbi Štunt lenga haben sie sie lieber in den Kanal geleert, als dass
ju (= vurštsupu) radije prosipali u
fatalt hedatn. sie eine halbe Stunde länger verteilt hätten.
kanal nego da pola sata dulje dijele.
– Alstan jecat veadas polt lousken – Alsdann, jetzt wird es bald losgehen mit der
– Evo, sad će ubrzo početi raspo-
mida Talaraj. Verteilung.
djela.
– Hajde, rukns inan, Malči! – Nun, rücken Sie mal, Maltschi!
– Hajde, pomaknite se, Malči!.
– Vos vulns ten? Sengs net, tazi šun – Was wollen Sie denn? Sehen Sie nicht, dass
– Ma što hoćete? Ne vidite li da
ajnkvečt pin via Kraml? ich schon eingequetscht bin wie eine Grammel?
sam već stisnuta ko čvarak?
– Reidns ma net fundi Kramln ... sunst – Reden Sie nicht von Grammeln ... sonst
– Ne spominjite mi čvarke, … inače
krigih an Apatit, as mučkat ma šun ta kriege ich einen Appetit.; es wird mir schon
će mi se prijesti; već mi je muka u
Mogn. übel im Magen.
želucu.
– Hajt veama houfentlih onda Rai – Heute werden wir hoffentlich an die Reihe
– Danas ćemo vjerovatno doći na
kuman. kommen.
144 Lujo Plein

– Jo, šauns nua, vos to fuorn šun – Ja, schauen Sie nur, wie viel Menschen schon red.
Menčn šten. da vorn stehen.
– Da, pogledajte samo koliko već
– Tos sajn jo lauda protekcionaši, vos a – Das sind ja lauter Protegés, von denen jede svijeta stoji tamo naprijed.
jeidi krigt a poa Lita. ein paar Liter kriegt.
– Pa to su protekcionašice od kojih
– Ha, vi kum tes? – Ha, wie kommt das? svaka dobije po nekoliko litara.
– Vens junga vearatn, so mehat ihs – Wenn Sie jünger wären, so würde ich es – A kako to?
inan sogn. Ihnen sagen.
– Da ste mlađi, rekla bih vam.
– No, heans, sou olt pin ih krot net ... – Na, hören Sie, so alt bin ich grad nicht ...
– E, čujte, nisam baš toliko stara …
tas mas net sogn kenan. dass Sie es mir nicht sagen können.
da mi to ne možete reći.
– Astan, ton kens cum seln Bači ... – Also, dann gehen Sie zu jenem Onkel ...
– Epa onda idite onom bačiki. …
Sogns im, sei kuman hajt Obnt aufra- Sagen Sie ihm, Sie kommen heute Abend auf-
Recite mu da ćete doći večeras da
man. räumen.
pospremite.
– Hat hom seli tuatn a aufkramt? – Haben denn jene dort auch aufgeräumt?
– Pa zar su i one tamo pospremale?
– Tos manih … na, ženiat homsa sih! – Das meine ich ... Nein, geniert haben sie sich!
– To i velim ... Nisu, ženirale su se!
Šauns seli tuatn, vos sou fil harumgagat, Schauen Sie jene dort, was so viel herum-
Vidite onu tamo što tako puno
tes iza diplumiate Madam. Jecat hot si gackert, das ist eine diplomierte Madam. Jetzt
grakće; ta je diplomirana babica. Sad
ti Madamaraj am Nogl kengt unt sogt: hat sie die Madamerei an den Nagel gehängt
je babičenje okačila o klin i veli: „Dje-
„As kuman kani Kinda cuda Velt, val ti und sagt: „Es kommen keine Kinder zur Welt,
ca ne dolaze na svijet jer su djeco-
Kindamoha sajn traust afta Front!“ weil die Kindermacher sind draußen an der
tvorci vani na fronti!“ Zasad joj je
Taval hod·ia a Rus an Kozakn onkfremt. Front!“ Derweil hat ihr ein Russe einen Kosaken
neki Rus nakalemio jednog Kozaka.
angefremmt.
– Ha vuis iara Mon?
– A gdje joj je muž?
– Ha, wo ist ihr Mann?
– Pa inda Kfonganšoft tribm im
– Pa u zarobljeništvu prijeko u Ru-
Rusland. – Nun, in der Gefangenschaft drüben in
siji.
Russland.
– Ton veansa sih šun ausglajhn!
– Onda će se već izjednačiti!
– Dann werden sie sich schon ausgleichen.
– Hajde aufpasn! Jecat kedas lous!
– A sad pazite! Sad će krenuti!
– Nun aufpassen! Jetzt geht es los!
– Heans im? Tuatn fuon gagata šun,
– Čujete li ga? Tamo naprijed grak-
ta brkajlija. – Hören Sie ihn? Dort vorn gackert er schon,
će već onaj brkajlija.
der Schnurrbart.
– Napred ... napred ... cedulje!
– Napred! Napred! Cedulje!
Die essekerische Sprechart – III. BAND  Esekerski govor – III. SVEZAK 145

– Au, majku mu, šauns, visa sih – Vorwärts! Vorwärts! Die Zettel! – Au, majku mu! Gledajte kako se
drengan! guraju!
– Au Backe! Schauen Sie, wie sie sich drängen!
– Mia, gospodine! – Meni, gospodine!
– Mir, mein Herr!
– Meni dajte! – Meni … dajte meni, gospon Rus!
– Geben Sie mir!
– Mia ... mia kems, gospodin Rus! ..... – E, onoj je ceker opet pun,
– Mir ... geben Sie mir, Herr Russe!
– Azon tei hodiaran Ceika vida ful – De, napravite joj mjesto da se iz-
– Also, die hat ihren Zöger wieder voll.
...... gubi.
– Gehen Sie, machen Sie ihr Platz, dass sie
– Kens, mohns iara Ploc, tas fašvint – Marš … kradljivice! Policija!
verschwindet.
...... Policija!
– Marsch ... du Diebin! ... Polizei! Polizei!
– Marš ... kradljivica! ... Policija!! – Joj, nisam krala! Samo sam pro-
Policija!!! – O weh, ich habe ja nicht gestohlen. Eine bala jedan čvarak … Nemojte ...
Grammel habe ich nur verkostet ... Tun Sie es molim, joj! Nemojte me zatvoriti! …
– Joj, ih hob jo net kštuln! ... An Kraml
nicht ... bitte, weh mir! Sperren Sie mich nicht A, joj ... joj!
hobi jo nua fakoust ... Nemojte ...
ein! ... O weh ... o weh!
molim, joj! Net špeans mih ajn! ... Ajao – Pustite je! Jadnica … kod kuće
... jao! – Lassen Sie sie! Die Arme ... sie hat eine ima bolesnu majku.
kranke Mutter zu Hause.
– Losns as! Te Oami ... si hoda kronki – Marš napred!! Policija!!!
Muta caus. – Marsch vorwärts! Polizei!
– Marš napred!! Policija!!! .....


146 Lujo Plein

Freuden und Leiden Freuden und Leiden Radosti I patnje

– Heans, as lajt šu vida tos Cingleikl. –H ören Sie, es läutet schon wieder die Zügen- – Č ujete li, već opet zvoni po-
glocke (,Sterbeglocke‘)! smrtno zvono.
– Pa im Gouts Noman an Seil vida
veniga afta Velt. – Nun, in Gottes Namen eine Seele wieder – Pa u Božje ime jedna je duša
weniger auf der Welt. manje na ovome svijetu.
– Voatns tazma hean, vifil mol as lajtn
viat. – Warten Sie, dass wir hören, wievielmal es – Čekajte da čujemo koliko puta
läuten wird. će zvoniti.
– Cva mol hodas šun opklitn.
– Zweimal hat es schon abgeläutet. – Dvaput je već odzvonilo.
– Is ka Šod trum, iz jo e an Frauncima.
– Ist kein Schaden drum, ist ja eh ein Frauen- – Nije nikakva šteta, umrlo žen-
– Ha, is to a Untašit?
zimmer. sko čeljade.
– No jo, fia uns Mena lajtns traj mol,
– Ha, ist da ein Unterschied? – Pa je li tu neka razlika?
vema šteabm.
– Na ja, für uns Männer läuten sie dreimal, – E da, za nas muške zvone triput
– Vidi vraga! ... Tos hobih nidamol
wenn wir sterben. kad umremo.
kvust, tazma pam Himltati sou kut
onkšribm sajn. – Sieh mal guck! ... Das habe ich nicht einmal – Vidi vraga! … Nisam ni znao da
gewusst, dass wir beim Himmeltati so gut ange- smo toliko simpatični Ocu na nebe-
– Vida a Kšeft fian Toudnkreba.
schrieben sind. sima.
– Sengans, val sogns Toudngreba. To
– Wieder ein Geschäft für den Totengräber. – Opet posao za grobara.
net long homa begrobm ten Martin sajn
Soun. – Sehen Sie, weil Sie sagen Totengräber: Da – Vidite, pošto kažete grobar: tu
nicht lange her haben wir begraben dem Martin nedavno smo sahranili Martinova
– Tea iz jo eašt as Ameriga kuman.
seinen Sohn. sina.
– Jo, tea oami hot sih ten Mogn
– Der ist ja erst aus Amerika gekommen. – Pa taj je tek došao iz Amerike.
fapemplt unt faremplt tribm af Prasilien
mit teara Inzlihfetn. Tos gonci Geld, – Ja, der Arme hat sich den Magen verpempelt – Da, jadnik si lojem pokvario že-
voza sih tribm tašundn hot, is trauf- und verrempelt drüben in Brasilien mit dem ludac prijeko u Brazilu. Sav je no-
kongan afta Aparacion. Unt touh hoda Inslichfett. Das ganze Geld, was er sich drüben vac, što je tamo teškom mukom
misn šteabm. erschunden hat, ist draufgegangen auf die Ope- zaradio, otišao na operaciju. A ipak
ration. Und doch hat er sterben müssen. je morao umrijeti.
– Sengans, tasveign ken unsari Kinda
riba sih šindn unt rindn, tas caus kuman – Sehen Sie, deswegen gehen unsere Kinder rü- – Vidite, zato idu naša dječa pre-
Die essekerische Sprechart – III. BAND  Esekerski govor – III. SVEZAK 147

šteabm. ber sich schinden und schuften, dass sie nach ko Bare: da se muče i rintaju, pa da
Hause kommen zum Sterben. onda dođu kući da umru.
– Ha, vos homs vuln faceln fum
Toudnkreba? – Ha, was haben Sie erzählen wollen von dem – A što ste ono htjeli pripovijedati
Totengräber? o grobaru?
– Jo, rihtig, sou noh tem sajna Lajht
homa sou a Tiškuaš onkfiat iba ti švearn – Ja, richtig. So nach seiner Leich haben wir so – Da, točno. E, nakon njegova po-
Cajtn. To klogt sih ta Toudnkreba, tas a einen Diskurs angeführt über die schweren Zei- greba povedemo razgovor o teškim
Saureguakncajt unt a Štiriteit ajntroufn ten. Da klagt der Totengräber, dass eine Saure- vremenima. Onda se požali grobar
is. Af tos sogt ti Frau Šindl: „Ha, vos gurkenzeit eingetroffen ist. Auf das sagt die Frau da je nastupila mrtva sezona. Na to
vulns ten?! Šteabm jo olevajl Menčnan.“ Schindl: „Ha, was wollen Sie denn?! Allerweil će gospođa Šindl: „A, pa što hoće-
„Jo“, sogta Toudnkreba, „oba lauda sterben ja Menschen.“ – „Ja“, sagt der Totengrä- te?! Ta stalno umiru ljudi.“ – „Da“,
Oamčikos šteabm ... fun teni koma ber, „aber lauter Armselige sterben, ... von ihnen kaže grobar, „ali sve sami soroma-
bome net leibm. Tei štanrajhn Lajt kann mann ja nicht leben. Die steinreichen Leute si, … od njih se ne može živjeti.
sulatn amol opkrocn, tazma ti kruftns sollten einmal abkratzen, dass wir die Gruften Bogatuni bi trebali otegnuti papke
onpringan, ten fun a Krabl krobm, tos anbringen, denn vom Ein-Grab-Graben ... das kako bismo prodali grobnice jer od
pringt niks ajn.“ Af tos miš ih mih trajn bringt nix ein.“ Auf das mische ich mich ein und kopanja groba se ništa ne zaradi.“
unt sog: „Heans, unsa ans pringt kaum sage: „Hören Sie, unsereins bringt kaum das Geld Na to se umiješam ja i velim: „Čuj-
tos Geld auf … vens anan šun Gout auf ... wenn’s einen schon, Gott behütte, zutrifft te, netko poput nas jedva prikupi
bahit cutreift unt nom vonst šun und dann, wenn du’s schon riskierst, da graben novac kad ga napokon, čuvaj Bože,
reskiast, to grobms tih tuat hindruks im sie dich dort hinten in dem Tscharuga seiner pogodi a onda te, ako to već riziku-
Čaruga sajn komšiluk ajn.“ Ta Naci sogt Nachbarschaft ein.“ Der Nazi sagt drauf: „Den ješ, sahrane tamo straga u Čarugi-
trauf: „Teni Rajhn kšit šun Reiht, taz·net Reichen geschieht’s schon recht, dass sie nicht nom komšiluku.“ Naci će na to: „U
šteabm am Suma ... val ton foans jo eašt sterben im Sommer ... weil dann fahren sie ja erst redu je što bogati ne umiru ljeti jer
in di Peda sih ten Mogn kurian. Unt von in die Bäder sich den Magen kurieren. Und wenn onda idu u toplice da liječe želudac.
ti latajniše Kuhl niks mea helft, to die lateinische Küche nix mehr hilft, da kommen A kad latinska kuhinja ništa više ne
kumans a onda Rai, val šteabm misma sie auch an die Reihe, weil sterben müssen wir pomaže, dolaze i oni na red jer
oli midanonda.“ alle miteinander.“ umrijeti moramo svi mi.
– Ha, varum klogt ta Toudnkreba? – Ha, warum klagt der Totengräber? – A zašto se žali grobar?
– Tea mehat, tas oli Rajhn afamol – Der möchte, dass alle Reichen auf einmal ab- – On bi da svi bogati skončaju
opkrocn ... ton kendatn mia Oaman sih kratzen ... Dann könnten wir Armen uns allein odjednom. Onda bismo se mi siro-
halanig ajnšean. einscharren. masi mogli sami zakapati.
– Fun vos meihatn mia Oaman ton – Von was würden wir Armen dann leben? – Od čega bismo onda živjeli mi
leibm? siromasi?
– Wissen Sie denn nicht, wie es in der Bibel
148 Lujo Plein

– Hat, visns as net, vis inda biblija trin steht? Von Wasser und von Brot. – Zar ne znate kako piše u Bibliji?
šteit? Fum Vosa unt fum Prout! Od vode i kruha.
– Sehen Sie, und das vergönnt uns so bald einer
– Sengans, unt tos fagent uns so polt nicht. – Vidite, a na tome će nam još du-
ana net. go zavidjeti.
– Na, wenn jemand einem darauf neidisch ist!
– No, ven am af tos jemont najdiš is! Da haust du dich auf den Beutel (,da kann man – E, ako komu netko na tome za-
To hauts tih am Pajdl! ganz platt vor Erstaunen sein‘)! vidi, možeš zinuti od čuda!
– Kumans, kema to cum „Bisa“ av·an – Kommen Sie, gehen wir zum „Bisser“ (,Perle‘) – Dođite, hajdmo u „Biser“ na je-
Deci! auf ein Dezi (Schnaps). dan deci.
– Homs reiht, vos štema to af ta Gosn. – Haben Sie recht. Was stehen wir da auf der – Imate pravo. Što stojimo tu na
Gasse. ulici.
– Šauns mol hea, to fiat ta Koleravogn
šu vida anan. – Schauen Sie mal her, da führt der Cholera- – Pogledajte, kolima za koleru već
wagen schon wieder einen. opet voze nekoga.
– A, hul im ta Tajfl! ... Kumans! Vos
gofns ten? Vulns ti Kolera krign? – Ah, hol ih der Teufel! ... Kommen Sie! Was – A, vrag ga odnio! Dođite! Što
gaffen Sie denn? Wollen Sie die Cholera kriegen? buljite! Želite li dobiti koleru?
– Šod! Klajh vearih si krign, to im
Viacaus trin. – Pustekuchen! Gleich werde ich sie kriegen, da – E, vraga! Dobit ću je odmah, tu
im Wirtshaus drinnen. u gostionici.
Angelangt im Wirtshaus
Stigavši u gostionicu
– Hajde, Francl, šik hea a Deci! …
Angelangt im Wirtshaus
Holaria, holara, Šnops is kut fia ta – Hajde, Francek, pošalji jedan
Kolera!!! – Geh, Franzel, schick mal ein Dezi her! ... deci amo! ... Holaria, holaru, rakija
Holaria ... holara, Schnaps ist gut für die je za koleru.
– Ha, vu is ina Malči?
Cholera!!!
– A gdje vam je Malči?
– Ta vasta libi Heagout, vus vida
– Ha, wo ist Ihre Maltschi?
šteikt! Siha is vida cudi Peitšveistan – Dragi Bog bi ga znao gdje je
kongan, vals oli Rouznkrenc mitknu- – Weiß der liebe Herrgott, wo sie wieder steckt! opet! Sigurno je opet otišla bogo-
man hot pam Fuatkein. Sicher ist sie wieder zu den Betschwestern gegan- moljkama jer je pri odlasku ponijela
gen, weil sie alle Rosenkränze mitgenommen hat sve krunice.
– Pasns nua auf, tas ias neda sou
beim Fortgehen.
pasiat, vis tearara to unlengst kongan – Pazite samo da joj se ne dogodi
is, tas pajdi oldn Tegn Cviling gabuan – Passen Sie nur auf, dass es ihr nicht auch so kao što se tu nedavno dogodilo
hot. passiert, wie es jener da unlängst gegangen ist, onoj što je pod stare dane rodila
dass sie bei den alten Tagen Zwillinge geboren
Die essekerische Sprechart – III. BAND  Esekerski govor – III. SVEZAK 149

– Fun velhara manas ten? hat. blizance.


– Fun selara asta Vildn-Mon-Gosn – Welche meinen Sie denn? – Na koju to mislite?
facelt sihs inda Štod harum. As voan
– Jene aus der Wilder-Mann-Gasse. Von der – Na onu iz Ulice divljega čovje-
inan cva Peitšveistn unt to hot sih ani ta
erzählt es sich in der Satdt herum: Es waren Ih- ka. O njoj se priča po gradu: Bile su
ondran afs hajligste fašprouhn: vea fun
nen zwei Betschwestern und da hat sich eine der vam dvije bogomoljke pa se jedna
si cva fria šteabt, te cajgt sih ta ondaran
anderen aufs heiligste versprochen: Wer von drugoj čvrsto obećale, koja od njih
in Tram. Ane šteabt ta rihtig kuac tanoh
ihnen zwei früher stirbt, die zeigt sich der dvije prva umre, pokazat će se onoj
unt cajgt sih teara im Tram, oba eašt
anderen im Traum. Eine stirbt dir richtig kurz drugoj u snu. Jedna ti stvarno umre
inda tritn Vouhn noh iara Lajht. Fun
danach und zeigt sich der anderen im Traum, kratko vrijeme nakon toga i pokaže
lauda Voatn, tas sih iara ta Gaist tut
aber erst in der dritten Woche nach ihrer Leich. se drugoj u snu, ali tek trećeg tjed-
ukazati, hots net šlofn kenan. Ton hot sa
Von lauter Warten, dass ihr der Geist erscheinen na nakon sahrane. Od silna čekanja
sih sou an Šajnhajlign baklogt, tas teara
tut, hat sie nicht schlafen können. Dann hat sie da joj se ukaže duh pokojne nije
iara Gaist net eašajnan vil unt frogt im,
sich so einem Scheinheiligen beklagt, dass der mogla spavati. Onda se požali ne-
vi sou tos sajn kon. Tea sogt ia: „Jo,
Geist der anderen nicht erscheinen will und fragt kom licemjeru da joj se duh one
majn libe, tos ket baš net sou šnel mida
ihn, wieso das sein kann. Der sagt ihr: „Ja, meine druge ne ukazuje i upita ga kako je
Seilnvondlung. Filajht hot sa sih meara-
Liebe, das geht grad nicht recht so schnell mit der to moguće. Na to će on: „E, draga
ran fašprouhn. Kens nua šein caus šlofn
Seelenwandlung. Vielleicht hat sie sich mehreren moja, to s preseljenjem duše vam
... oba losns tos Fensta oufn, tamit ti Seil
versprochen. Gehen Sie nur schön nach Hause ne ide tako brzo. Možda se obećala
vondln kon.“
schlafen ... aber lassen Sie das Fenster offen, većem broju. Idite samo lijepo kući
Rihtig! ... Afamol inda Noht heat si damit die Seele wandeln kann.“ spavati … ali ostavite otvoren pro-
sou trajmol: tik ... tik ... tik! ... An grousa zor da duša može ući.“
Richtig! ... Auf einmal in der Nacht hört sie so
Engl štrajhlt si unt šmajhlt si iba ti Aug
dreimal tick! ... tick! ... tick! ... Ein großer Engel I stvarno! … Iznenada u noći čuje
... fišplt ia ins Uavašl rajn: „Izabrana
streichelt Sie und schmeichelt sie über die Augen ona kuc! kuc! kuc! Neki krupan
među anđelima.“ ... Si sogt: „I dostojna
... wispelt ihr ins Ohr rein: „Izabrana među anđeo mazi ju i miluje po očima, …
sam!“
anđelima“ (,Auserwählte unter den Engeln‘) ... šapne joj na uho: „Izabrana među
Afamol veat iara sou helihtig uma ti Sie sagt: „I dostojna sam“ (,bin es auch wert‘)! anđelima.“ … A ona: „I dostojna
Augn ... lost a Šra: „Joj, Džavo mi sam!“
Auf einmal wird ihr so helllichtig um die
metnuo rogove!“
Augen ... lässt einen Schrei: „Joj, Džavo mi Odjednom joj bi sve jasno, krikne:
Neiba iara štet ta Engl unt sogt: „Tu metnuo rogove“ (,o weh, der Teufel hat mir „Joj, đavo mi metnuo rogove!“
host gezindigt unt as fafolgt tih ta beize Hörner gesetzt‘)!
Kraj nje stoji anđeo i veli: „Zgri-
Gaist! Ih erleize tih ... Gebenedajt saj ti
Neben ihr steht der Engel und sagt: „Du hast ješila si, pa te proganja zao duh!
Fruht!”
gesündigt und es verfolgt dich der böse Geist!“ Oslobođam te grijeha. Neka je bla-
150 Lujo Plein

No, unt to hots noha… Cviling gabuan. Ich erlöse dich ... Gebenedeit sei die Frucht!“ goslovljen plod!“
Na, und da hat sie nachher ... Zwillinge geboren. E, i onda je nakon toga … rodila
blizance.

 

Die Sachverständigen aus dem Die Sachverständigen aus dem Stručnjaci iz „Hotela
2
„Hotel Paučina“ „Hotel Paučina“ Paučina“

– H ost keat, Šani? Geistan hoda – H ast du gehört, Schani? Gestern hat ein Stra- J
– esi l’ čuo, Šani? Jučer je neki
šatrovac min nouh cva prida ti Čingi- ßenräuber mit noch zwei Brüdern die Tschingi- drumski razbojnik s dva pajdaša op-
lingičarda kramt. Ten Poli-bači sajn lingitscharda geräumt. Dem Poli-Batschi seinen ljačkao Čingilingičardu. Poli bačiki
gonci Kis homs pougn. Ton sons um- ganzen Kies haben sie gestohlen. Dann sind sie ukrali svu lovu. Onda su krenuli
kšteikt derekcion iban Dardama-Rit. umgesteckt in Richtung über den Dardaer Ried. smjerom preko Darđanskog rita. Gu-
Vast, ten Gusti homsta ajntiplt mit Weißt du, den Gusti haben sie dir eingetippelt stiku su, znaš, zatvorili zajedno s
nouh cva Safaladi-Prida. mit noch zwei Safaladibrüdern (,Vagabunden‘). dvojicom vagabunda.
– Sarum hobi ti Eržika ksegn midi – Darum habe ich die Erschika gesehen mit den – Zato sam vidio Eržiku kako se
Žandarn af Darda rausfoan. Ta Gusti Gendarmen nach Darda rausfahren. Der Gusti odvezla s dva žandara u Dardu. Gu-
voa gabundana avan Latavogn. war gebunden auf einem Leiterwagen. stika je bio vezan na lojtrenim koli-
ma.
– Sigst, tea hoda baš a Peih! Noh a – Siehst du, der hat dir grad Pech! Nach jeder
jeida „Houhcajt“ houkta in da Čampi „Hochzeit“ (,Diebstahl‘) hockt er im Knast ... Es – Vidiš, on ti baš ima peh! Nakon
... As hot sih polt rauskštelt sajn Un- hat sich bald herausgestellt seine Unschuld. Ein svake krađe čuči u ćuzi. … Ubrzo se
šuldihkajt. A šatrovac sul kšveiht Straßenräuber soll geschwächt haben mit zwei ispostavilo da je nevin. Neki drum-
hobm mit cva pecarošn, ton homs Anglern; dann haben sie geräumt die Lade mit ski razbojnik je navodno pijančevao
kramt tos Ladl mida Kis. Ten Poli-bači dem Kies. Den Poli-Batschi hat aber der Gusti s dva pecaroša. Onda su ispraznili
hot oba ta Gusti pam Puc ajnksaft, tas beim Putz eingeseift, dass er dem „Bruder“ beim ladicu s novcem. Poli bačiku je pak
ea ten „Pruda“ pam kruzln tos Fazoc- Gustika potkazao pajkanu da je zas-

2 Gauner-Nachtasyl./Probisvjetsko prenoćište. — V. P.
Die essekerische Sprechart – III. BAND  Esekerski govor – III. SVEZAK 151

Ceidl kšrenkt hot. Druseln den Versatz-Zettel geschränkt hat. palom skitnici digao založnicu.
– Fum vu hot tea tos Ceidl hea? – Von wo hat der den Zettel her? – Odakle njemu založnica?
– Bog ga zna! Ta Gusti hot ksogt: – Weiß Gott! Der Gusti hat gesagt: Der stammt – Bog će ga znati! Gustika reče:
„Tos štomt fun anara Kapacitet hea.“ von einer „Kapazität“ (,Einbruch‘) her. „Založnica potječe iz neke krađe.“
– Pa tos iza Špeci, tea kent sih šun – Der ist ja ein Spezi; er kennt sich schon aus im – E, on ti je specijalist; razumije se
aus pam linkn Šme! Schwindeln! u švindleraj!
– Vast, ti Prida santa selba šult. – Weißt du, die Brüder sind dir selber schuld. – Bratija je, znaš, sama kriva. Zašto
Varum farodns ina Kinstlaraj so Warum verraten sie ihre Künstlerei so mir nix, dir odmah odaju svoje vještine!
mianiks-tianiks! nix!
– Zato što su tikvani!
– Vals Macfoucn san! – Weil sie „Matzfotzen“ (,Dummerjane‘) sind!
– Ni krivog ni dužnog Bulju su ti
– Hat ten Buljo homs·ta a sou ni kriv – Den völlig unschuldigen Buljo (,Glotzauge‘) opanjkali kod špicla da je u krađi u
ni dužan pam Spic fatročt, tas ea pam haben sie dir beim Spitz vertratscht, dass er beim Bijelom Brdu digao sanduk duhan-
Špeik im Belo Brdo ti Kistn Tubok Speck (,Diebstahl‘) in Belo Brdo die Kiste mit ske robe.
pougn hot. Tabak gebogen (,gestohlen‘) hat.
– Vidiš, obični lopovi su rafiniraniji
– Sigst, to san ti Love grafiniata als – Siehst du, da sind die „Lowe“ (,gemeine od nas školovanih. Oni se drže čvrs-
mia Kšultn. Te holtn com vi fapikti Diebe‘) raffinierter als wir Geschulten. Die halten to skupa. Od njih nećeš izvući nije-
Hundn. Fun teni krigst kan Kunstgrif zusammen wie verpickte Hunde. Von denen dan trik.
raus. kriegst du keinen Kunstgriff raus.
– De, de, mulcu jedan! Ti bi za
– Ke, tu pist a Mula! Tu megast fira – Geh, du bist ein Muli! Du würdest für ein Dezi jedan deci izdao i Gospodina Boga
Deci ten Heagout fum Himl farodn. (Schnaps) den Herrgott vom Himmel verraten. na nebesima.
– Heast, tu pist a sou a Maksim iz – Hörst du, du bist ein, so ein „Maxim aus – Čuj, ti si nekakav Maksim iz Ru-
Rume! Mia hodjo seliri Muš facelt, vos Ruma“ (,Dummerjan‘)! Mir hat ja jene Musch me! Pa pričala mi je ona fufa što je s
mit tia voa in·da tuči, vis tih fuam erzählt, was mit dir war im Knast, wie du dich tobom bila u ćuzi kako si se ponašao
sudac benuman host ... Kel·jo, ton hot vor dem Richter benommen hast. ... Gell ja, dann pred sudijom ... Jelda si se usrao od
tajn Oaršlouh Jakob kmoht? „hat dein Arschloch Jakob gemacht“ (,hast du straha?
Angst gekriegt‘)?
– Na, farukt pin·ih, unt vea mih fia – A, lud sam, misliš, pa ću se dati
tearara Foklhua filajht fašitn losn. Hob – Na, verrückt bin ich und werde mich für diese zatvoriti zbog te droljetine. Glatko
as klot pam Gariht ausksogt, tas si Erzhure vielleicht verschütten lassen. Habe es sam rekao na sudu da živi od umješ-
funda Fakičaraj-Kunst leibt unt tas beim Gericht glatt ausgesagt, dass sie von der nosti prodavanja po nižoj cijeni i da
am Prevet an Pingl mid·anan fakičtn Verkitscherei-Kunst lebt und dass sie am Prewet je u zahodu bila sakrila pinkl s pro-
152 Lujo Plein

Pongatn fačukt kobt hot. Tos hotsi ana (,Abort‘) einen Binkel mit einem verkitschten danim kopiletom. Prodala ga za je-
noublišn kuvarica, tei pa ana Heašoft Bankert „vertschuckt“ (,versteckt‘) gehabt hat. dan rezanac (hiljadarku) nekoj nobl
voa, fira Longšnidanan fakičt. Den hat sie einer noblen Köchin, die bei einer kuharici što je radila u gospodskoj
Herrschaft war, für einen „Langgeschnittenen“ obitelji.
– Pa tei šušmula hobita geistan
(,Tausender‘) verkitscht (,verkloppt‘).
kseign. – Pa tu sam šušumulu vidio jučer.
– Die Närrin habe ich ja gestern gesehen.
– Jo, jecat špaciats harum ko da nije – Da, sad se, kao da ništa nije bilo,
ništa bilo mit nouh sou cva heaklou- – Ja, jetzt spaziert sie herum, als wäre nix gewe- šeta s još dvije drolje dotepenke koje
fani škofarice, vos afta Noht harum- sen, mit noch zwei so hergelaufenen Huren, die korziraju uvečer. Kobajagi im je
balancian: kobajage si is ti Mama. Oba am Abend herumballancieren; tut, als wäre sie majka. Što se pak mene tiče, može
fun mia raus sul si sajn ti sveta Klara. ihre Mutter. Aber von mir aus soll sie die heilige biti i sveta Klara. Ja znam da je
Ih vas jo, tas si a kučka is unt ani Klara sein. Ich weiß ja, dass sie ein Mist ist und kučka i da će to i ostati dok je živa.
plajpt, so long si leipt!!! eins bleibt, solange sie lebt!!!

ë ë

Bei Nančimam’s Haustor Bei Tante Nantschis Haustor Kod teta Nančinog haustora

– H at Nančimam, fia veim šlaisns te T


– ante Nantschi, für wen schleißen Sie denn P
– a, teta Nanči, za koga to čijate
fili Feida? die vielen Federn? tako puno perja?
– Fia majna Frau Gnedign asta Taičn- – Für meine Frau Gnädige aus der Deutschen – Za moju gospođu milostivu iz
gosn. Gasse. Njemačke ulice.
– Vos prauh te oldi Lamuri nouh ti – Was braucht die alte Schachtel noch die – Što će staroj još perje?
Die essekerische Sprechart – III. BAND  Esekerski govor – III. SVEZAK 153

Feidan? Federn? – Pa za djecu. Sad se žene i udaju.


– Hat fia iare Kinda. Te vean jecat aus- – Nun, für ihre Kinder. Die werden jetzt – Jelda vam je čijanje perja mučan
kajrot. ausgeheiratet. posao?
– Kelns, tos Feidašlajsn izinan a mizo- – Das Federschleißen ist ihnen eine mühsame – Slažem se; lakše je spavati na
me Oabajt? Arbeit, gell? njemu nego si do krvi odrati šake.
– Tos manih, lajhta is cum šlofn trauf, – Das meine ich, leichter ist es zu schlafen – Bogme, to vam vjerujem.
als sih ti Procn pludig veicn. drauf, als sich die Pratzen blutig wetzen.
– Dođite bliže, Jakob bači! Što se
– Bome, tos klaubih inan gean. – Fürwahr, das glaube ich Ihnen gern. odjednom bojite perja? Pa i vi ste u
mladosti pokojoj poderali perinu,
– Kumans neigata, Jakob-bači! Vos – Kommen Sie näher, Jakob-Batschi (Jakob
… jelda?
šajns inan ten afamol fundi Feidan? Sei Onkel)! Was scheuen Sie sich denn auf einmal
hom jo a moniga inda Jugnd ti Tuhat vor den Federn? Sie haben ja auch mancher in – Zaboravimo to!
farisn ... kel jo? der Jugend die Tuchent zerrissen, ... gell ja?
– E da, a sad: zaboravimo to!
– Švom triba! – Schwamm drüber!
– Idemo u staro željezo ili šinteru
– Jo, un jecat iz as Švom triba! – Ja, und jetzt ist es Schwamm drüber! da od nas pravi kobasice.
– Ins oldi Ajzn kema oda cum Šinta – Ins alte Eisen gehen wir oder zum Schinder – De, bit će da kod vas nije tako
indi Viaštln. in die Würste. opasno?
– No, sou kfealih veadas jo net sajn – Na, so gefährlich wird es nicht sein mit – Bome sedamdeset i dvije su mi
mit inan? Ihnen? na grbači. Triput sam pradjed. Nije
mi do smijeha jer začas će me
– Bome cva unzipcig hob i am Pukl. – Fürwahr, zweiundsiebzig habe ich auf dem
(smrt) snaći. A onda zbogom ...
Trajmol pinih Uagrousfota. Hop niks Buckel. Dreimal bin ich Urgroßvater; hab nix zu
idemo svetoj Ani (na groblje).
cum lohn, val ans, cva veada to sajn. lachen, weil schnell wird er (der Tod) da sein.
Ton zbogom … kema cuda hajlign Ana Und dann „Lebt wohl!“ ... gehen wir zur – Jedna lopata zemlje i, štono se
raus. Heiligen Anna (Friedhofsname) raus. veli, kao da ničega nije ni bilo!
– A Šaufl Eadn unt, sogma, as voa – Ein Schaufel Erde und, sagen wir, es war – E, tako je to u ime Božje.
niks! nix!
– Pa tko vam je stao na žulj kad
– Jo, im Goutsnomen ... sou iz·as. – Ja, in Gottes Namen ... so ist es. ste tako loše raspoloženi? Sigurno
ste ustali na lijevu nogu?!
– Vos izinan ten iba ta Leiba krumplt? – Was ist Ihnen denn über die Leber gelaufen?
Vals so šleiht aufkleigt san? Siha sans Weil Sie so schlecht aufgelegt sind. Sicher sind – Skoro ste pogodili. Čekajte da
154 Lujo Plein

min linkn Haksn aufkštontn?! Sie zuerst mit der linken Haxe aufgestanden?! prvo zapalim svoju posranu lulu pa
ću vam onda ispripovijedati.
– Polt homs as tarotn. Losns ma eašt – Bald haben Sie es erraten. Lassen Sie mich
majn treiks Lula onfajan, ton facel ihs erst meine Dreckspfeife anfeuern, dann erzähl – A gdje vam je porculanska lula?
inan. ich’s Ihnen.
– Stradala! Jutros.
– Hat vu is ina puacalanani Pfaifm? – Wo ist denn Ihre porzelanene Pfeife?
– Vidiš, pa rekla sam da ga nešto
– Čali is·si kongan! Hajte fru. – Tschali ist sie gegangen! Heute früh. muči. Hajde, pričajte!
– Sikstas, ih hob jo ksogt, as muakst im – Siehst du es, ich habe ja gesagt, es murkst – Stanarka se dakle toliko svađala
vos. Hajde rukns raus tamit. ihn was. Na los, rücken Sie raus damit! s gazdaricom u ranu zoru da je sve
treštalo. Pogledam kroz prozor van
– Hat tei Ainvounarin hot kštritn mida – Die Einwohnerin (,Mieterin‘) hat nun gestrit-
i čujem gazdaricu kako ko furija
Hausfrau am Olaheagoutsfru, tos as ten mit der Hausfrau in aller Herrgottsfrüh,
krešti: „Što mislite, da ću stalno
nua so dunat hot. Ih šau tuahs fensta dass es nur so gedonnert hat. Ich schaue durchs
prati nužnik za vašom kopiladi?
raus unt hea ti Hausfrau šrajn vi·a Fenster raus und höre die Hausfrau schreien
Lijepo bih izgledala! Kupite im
Furia: „Vos klaums, ih vea ima tos wie eine Furie: „Was glauben Sie, ich werde
lonku il ću zakucati nužnik!“
Prevet vošn noh inaran Pongatn? Šein immer das Prewet (,Abort‘) waschen nach Ihren
Navratnikova čuje to, … otvori u
šaugat ih aus! Kaufns inan a Šeabl oda Bankerten? Schön würde ich ausschauen! Kau-
bijesu kuhinjska vrata pa natrag:
nogl ih tos Abuat cu!“ Tei Navratnikiše fen Sie ihnen einen Scherbel oder ich nagle das
„Začepite pomijaru i prvo naučite
heat tos ... raist iara Kuhltia auf unt Abort zu!“ Die Nawratnikische hört das, ... reißt
svoje mamzele da ne prave salatu u
natrak: „Noglns liba ina treikate Koušn ihre Küchentür auf und zurück: „Nageln Sie
lavoru! Vi ćete nas učiti redu,
cu unt leans eašt inare Frajln Mamzelns, lieber Ihre dreckige Gosche zu und lernen Sie
Sapunarko (= Retfalčanko), dote-
tas net in·da Lavua ten Solot onmohn erst Ihre Fräulein Mamsells, dass sie nicht im
penko jedna! E, onoj nije falilo
suln! Sei vuln unsaans Uadnung Lavuar den Salat anmachen sollen! Sie wollen
mnogo. Tako se — riječ na riječ —
leanan, sei heklofani Safmlendarin!“ unsereins Ordnung lernen, Sie hergelaufene
umiješa cijela kuća da su samo tako
No, mea hot teara net kfelt. Sou, an Seifenländerin! Na, mehr hat der nicht gefehlt.
letjele šerpe, lonci i flaše! Nisam se
Vuat ins ondari, hot sih tos gonci Haus So — ein Wort ins andere — hat sich das ganze
usudio izaći. Evo ti k meni gazdari-
trajnkmišt, tas ti Rajndl, Teipfl unt Flošn Haus reingemischt, dass die Reindl, Töpfel und
ce trčeći, pa viče: „Jakobe, izađite,
nua sou kflougn san! Ih hob mi net Flaschen nur so geflogen sind! Ich habe mich
pomozite mi, vi ste jedini muškarac
rausmuakst. To kumt ti Hausfrau krenta nicht rausgemurkst. Da kommt die Hausfrau
u kući; napravite reda među tom
cu mia unt šrajt: „Jakob, kumans raus, gerannt zu mir und schreit: „Jakob, kommen Sie
bagrom!“ – „Zar mislite da sam jeo
helfns ma; se sajn ta anciga Mon im raus, helfen Sie mir; Sie sind der einzige Mann
ludih gljiva i da ću ispaštati zbog
Haus; mohns a Uadnung mit tea Baga- im Haus; machen Sie Ordnung mit der Bagage!“
vaše jezičine?“ Ona meni: „Dakle, i
ži!“ – „Hat klaums, ih hop farukti Švaml – „Glauben Sie denn, ich habe verrückte
vi okrećete koplje protiv mene,
kfreisn unt vear as Pod ausgisn fia ina Schwammerl gefressen und werde das Bad aus-
seronjo stari!!!“ i lupi kuhačom za
Die essekerische Sprechart – III. BAND  Esekerski govor – III. SVEZAK 155

louze Koušn?“ Sogt·si ma: „Azon sei gießen für Ihre lose Gosche?“ Sie sagt mir: pekmez po mojoj luli da se raspala
tran a ten Špis geiga majna Peasoun, sei „Also, Sie drehen auch den Spieß gegen meine na stotinu komada. Srce mi skoro
olda Šaiskeal!!!“ unt flaht ma ans mid Person, Sie alter Scheißkerl!!!“ und flacht mir puklo od tuge za mojom lijepom,
an Pekmesriara iba majna Pfaifm, tas im eins mit einem „Pekmesrührer“ (Musrührlöffel) dobrom lulom. Sad nam je svima
hundat Štikln faštiklt is. As Heac izma auf meine Pfeife, dass sie in hundert Stücke otkazala stan.
polt opkrisn fua Lad noh majna šeinan, zerstückelt ist. Das Herz ist mir bald abgerissen
– Kakva divlja sapunarka! Dobro
kudn Pfaifm. Jeca’ hots uns oln kindigt. vor Leid nach meiner schönen, guten Pfeife.
joj je Navratnikova rekla u lice.
Jetzt hat sie uns allen gekündigt.
– Sou a višti Safmlendarin! Kut hodias Drago mi je.
ti Navratnikiše najnksogt; tos frajt mih! – So eine wüste Seifenländerin! Gut hat ihr die
– Zato je dakle nastao taj cirkus:
Nawratnikische ins Gesicht gesagt. Das freut
– Af tos iz jo tea Ciakus lous kongan, što ju je nazvala sapunarkom.
mich!
vals as Safmlendarin kasn hot.
– Dođite amo, gospođo Riči; ali
– Deswegen ist ja der Zirkus losgegangen,
– Kumans hariba, Frau Riči, pringans ponesite hoklicu.
weil sie sie Seifenländerin geheißen hat.
oba tos Houkrl mit.
– Što to vide oči moje?! Pa vi ima-
– Kommen Sie herüber, Frau Ritschi; bringen
– Vos seign maine Augn?! Sei hom jo te kavalira kraj sebe, teta Klara?!
Sie aber das Hockerl mit.
an Gavalian neiba ina, Klarimami?!
– Da, udvara mi se Jakob bači.
– Was sehen meine Augen?! Sie haben ja einen
– Jo, ta Jakob-bači šnajt ma ti Kua.
Kavalier neben sich, Klari Muhme?! – Poštovanje, Šimel Jakob bači!
– Kris inan ta Šiml Jakob-bači!
– Ja, der Jakob Batschi schneidet mir die Cour. – Što se mene tiče, sve vas četiri
– Fum mir aus inan ole fiare fum „Pro- pozdravlja „Prohaska“.
– Ich grüße Sie, der Schimmel Jakob Batschi!
haska“!
– E, tako dobro još nisam, Jakob
– Von mir aus Ihnen allen vieren (ein Gruß)
– Na, sou kut kedas ma nouh net, bači!
von „Prohaska“!
Jakob-bači.
– Nemate li dosta djece?
– Na, so gut geht es mir noch nicht, Jakob
– Homs net knuk Kinda?
Batschi. – Ma oni bi mi najradije vezali
– Jo, tei meihtantma am lipstn a crijeva za noge, pa da me sa psima
– Haben Sie nicht genug Kinder?
Lumpl afti Haksn pindn unt tas mih izvuku van.
midi Hundn rauscarn. – Ja, die würden mir am liebsten Gedärme an
– To je već tako: Tko djeci rano
die Haxen binden und mich mit den Hunden
– Tos išun sou: „Vea teni Kinda kipt kruha dade, toga budakom zatuku
rauszerren.
cu fru tos Prout, ten šlogtma midn na komade!
budak tout!“ – Das ist schon so: Wer den Kindern gibt zu
– Zašto ste tako loše raspoloženi?
früh Brot, den schlagen sie mit der Hacke tot!
– Varum sains sou krantig? Hajt voa Danas ste imali rat u kući. Jeste
156 Lujo Plein

Krig pa ajh im Haus! Homs filajht – Warum sind Sie so grantig? Heute war možda dobili batine?
Kvakti krikt? Krieg bei euch im Haus! Haben Sie vielleicht
– Vidite, kad čovjek dugo živi,
Prügel gekriegt?
– Sengans, vema long leibt, sou ta- štošta i doživi. Pogledajte samo onu
leibtma a so monigas. Šauns nua tei, – Sehen Sie, wenn man lange lebt, so erlebt što se tamo prijeko napuhava.
vos to tribm kšpaciat, vi sasih aufplost. man auch so manches. Uobraženka ne bi čovjeka pozdra-
Te Funzn mehat am net grisn. vila.
– Schauen Sie nur die, was da drüben spa-
– Ha, šteins on af teara Rinaugatn iara ziert, wie sie sich aufbläst. Die Funze würde – Ha, je li vam stalo do pozdrava
Kuntog? einen nicht grüßen. te glupače?
– Baš onšten tu ih net, oba vo·ma holt – Ha, stehen Sie auf der Rinnäugigen ihren – Baš mi nije stalo, ali kad se tako
curuk tenkt. Ih hob jo nouh iara Muta as Guten Tag an? prisjetim. Pa ja sam joj poznavao
a Madl kent. majku kad je bila cura.
– Grad anstehen tue ich nicht, aber wenn man
– Ih vas jo nouh, vis hea san cougn halt zurückdenkt. Ich habe ja noch ihre Mutter – Još uvijek se sjećam kad su se
inda Trajrouzngosn cum fiaekatign als Mädel gekannt. doselili amo u Ulicu triju ruža cvi-
Judn afta Eik. To vos nouh a Roctoušn kerašu Židovu na uglu. Onda je
– Ich weiß ja noch, wie sie hergezogen sind in
unt hajt voats, taz·mas mia oldn grisn. bila još slinavka, a sad čeka du ju
die Dreirosengasse zum vieräugigen Juden an
mi stari pozdravimo.
– Fun miar aus kons long kut voatn! Si der Ecke. Da war sie noch eine Rotztasche und
veatos šun nouh biliga keibm. heute wartet sie, dass wir alten sie grüßen. – Što se mene tiče, može dugo
čekati! Tako joj i treba.
– Seli Paula, vos mit iara ked, tos is – Von mir aus kann sie lange gut warten! Sie
eašt a kfilidriate rinđa! Teško si ga … wird das noch billiger geben. – Ona Paula što s njom ide, ta je
vem te am Con hot! tek prefrigana rinđa! Teško onom ...
– Jene Paula, was mit ihr geht, das ist erst eine
koga ona ima na zubu!
– I ken jo tei ingariše bosorka. Unt iara filutierte Hure! Weh dem, ... den sie auf dem
Muta iz a selnkudas Frauncima. Nua te Zahn hat! – Pa znam tu mađarsku vješticu.
is auskrodn af iarn Foda! Tos voa a A majka joj je kao duša dobra žena.
– Ich kenne ja die ungarische Hexe. Und ihre
Raušapajdl unt a kfealiha Štrajthanzl. Samo se ova uvrgla na oca! Bio je
Mutter ist ein seelengutes Frauenzimmer. Nur
pijandura i opasna svađalica.
– Visns, vea tei kajrot hot? Ta Ribizl die ist geraten nach ihrem Vater! Das war ein
iara Soun. Rauschbeutel und ein gefährlicher Streithahn. – Znate li tko se njome oženio?
Ribizlin sin.
– Kens, tea hot tei Fličn kajrot? No – Wissen Sie, wer die geheiratet hat? Der Ribi-
nazdravlje! To sogih a niks mea. Ha vu sel ihr Sohn. – Ma nemojte, on se oženio tom
hot tea sajne Augn kopt? fuficom? E, nazdravlje! I ništa više
– Gehen Sie, der hat die Flitsche geheiratet?
neću reći. Ha, gdje su mu bile oči?
– Hat fazrikat hoda sih in teara na, da hat er den Salat! Dazu sage ich nix mehr.
Die essekerische Sprechart – III. BAND  Esekerski govor – III. SVEZAK 157

Štroncn nouh tem Frujoa traust im Ha, wo hat er seine Augen gehabt? – Pa zagledao se u tu šlampaču
Kšlous. nakon proljetnog sajma vani u
– Nun, verguckt hat er sich in diese Stranze
šlosu.
– Tei hod·im siha an Trankl kmoht, nach dem Frühjahr(markt) draußen im Schloss.
taza sou šnel hengan is plibm. – Sigurno mu je napravila kakav
– Die hat ihm sicher einen Trank gemacht,
napitak , pa se tako brzo zaljubio.
– Peštimt voa tos an Čiri-čari-Kšiht, dass er so schnell hängen geblieben ist.
val ih hop si jo kseign tohea kuman – Mora da je bila neka vradžbina
– Bestimmt war das eine Tschiritschari-Ge-
cuda oldn Englmoharin!!! jer sam ju vidjela kako odlazi staroj
chichte, weil ich habe sie ja kommen gesehen zu
babici vračari!!!
– Ea is oba an feša Štuca; via nua inta- der alten Engelmacherin!!!
lagent tahea ket! – Ali on je feš kicoš; kako samo
– Er ist aber ein fescher Stutzer; wie er nur „in-
„intalagentno“ (,elegantno‘) hoda!
– Pa ma sigt, ea voa a zupak pam tallagent“ (,elegant‘) dahergeht!
friarign Militea. Tea hod vos kramt ti – Pa vidi se; bio je poručnik u
– Man sieht ja; er war Feldwebel beim frühe-
Magazina! bivšoj vojsci. Nešto je ukrao maga-
ren Militär. Der hat was geräumt (,gestohlen‘)
cionerima.
– Sorum kona jo rumštulcian viaa den Magazinern!
Hon am Mist! – Zato se može šepiriti kao pijetao
– Darum kann er ja rumstolzieren wie ein
na bunjištu!
– Jesasmariajouzef! To kumt a Gavita! Hahn auf dem Mist!
Ject šib ma oba! – Isuse, Marijo i Josipe! Evo dolazi
– Jesus, Maria, Josef! Da kommt ein Gewitter!
nevrijeme! Epa idemo!
– Kudi Noht, Jakob-bači! Jetzt schieben wir aber!
– Laku noć, Jakob bači!
– Hat zbogom, Nančimam! – Gute Nacht, Jakob Batschi!
– Pa zbogom, Nanči neni!
– Kumans ton muaring vida, Frau – Nun, zbogom (,auf Wiedersehen!‘), Tante
Riči! Nantschi! – Dođite opet sutra, gospođo Riči!
– Vons aufheat cum reignan, kum·ih – Kommen Sie dann morgen wieder, Frau – Ako prestane kiša, doći ću još
hajt nohamol raus. Ih vea touh nit midi Ritschi! jednom danas. Pa neću valjda s
Hendl am ent šlofn ken! kokošima na spavanje!
– Wenn es aufhört zu regnen, komme ich
heute nochmal raus. Ich werde doch nicht am
Ende mit den Hühnern schlafen gehen!


158 Lujo Plein

Šnopsbudik Schnapsbudike Rakijašnica

–H ajde, Naci, šik hea nouh a Šprica, G


– eh, Nazi (= Ignaz), schick her noch einen – H ajde, Naci, pošalji amo još je-
ton kema oba ham. Spritzer, dann gehen wir aber heim. dan špricer, a onda idemo kući.
– Host jo Cajt. Vu laufst šun hin? – Hast ja Zeit! Wo läufst du schon hin? – Pa imaš vremena! Kamo već
žuriš?
– Cu majna Oldn, sunst kipc a muria. – Zu meiner Alten, sonst gibt es einen Spek-
Pas nua auf, klajh veats to sajn. Ton takel. Pass nur auf, gleich wird sie da sein. – Svojoj staroj, inače će biti galame.
veast hean a gagaraj. Dann wirst du hören eine Gackerei. Pazi samo, (ako ne odem) odmah će
se stvoriti ovdje. A onda ćeš čuti
– Au, pist tu a Rousgoutas! Pik iara – Au, bist du ein Ross Gottes! Pick ihr eine
kokodakanje.
ani afta Papm, tas sa sih meak, vea ta auf die Pappen, dass sie sich merkt, wer der
gazda is. gazda (,Herr im Haus‘) ist. – Au, konju jedan! Pljusni ju po
gubici da upamti tko je gazda.
– To nuct niks, to konst rajnflahn vi – Da nutzt nix, da kannst du reinflachen wie
ina kronkas Rous, ti Koušn ket ia via auf ein krankes Ross, die Gosche geht ihr wie – Ništa tu ne pomaže; možeš uda-
Koafrajtogračn. eine Karfreitagsratsche. rati ko po bolesnom kljusetu; jezik joj
radi ko čegrtaljka.
– Azon nazdravlje!!! – Also, zum Wohl!!!
– Pa nazdravlje!
– Naštrangle!!! – Prost!!!
– Živjeli!!!
– Heast, tos kšpiat ma, taza a hajariga – Hörst du, da spürt man, dass er ein Heuri-
is, mhm. Azon nouh an Deci. Trajmol ger ist. Mhm! Also noch ein Dezi! Dreimal – Čuj, osjeća se da je ovo mlado
helft ta Heagout! hilft der Herrgott! vino. Hm-hm-hm! De još jedan deci!
Triput Bog pomaže!
– Šau, Šteifi , ole Vajba sajn ta paj da – Schau, Steffi, alle Weiber sind dir bei der
Proudlaraj glajh. Majne gagat ma jo a Bruddelei gleich. Meine gackert mir ja auch – Vidi, Štefi, sve su ti žene iste kad
ten Koupf ful, tazih a bitanga unt a den Kopf voll, dass ich ein Nichtsnutz und ein brundaju. Pa i moja meni stalno pri-
Fakina pin. Tos hod mih in da Vut Strolch bin. Das hat mich in Wut gebracht und govara da sam bitanga i fakin. To me
proht unt sog iara: „Riči, ha kuš jecat, ich habe ihr gesagt: „Ritschi, ha, kusch jetzt, razljutilo, pa sam joj rekao: „Riči, za-
sunst hau ih ta a Foucn runda!“ Sogtsi: sonst hau ich dir eine Fotze runter!“ Darauf veži sad, inače ću ti opaliti pljusku!“
„Hau ma nua ani runda, nouh ana jeide sie: „Hau mir nur eine runter, nach jeder Fotze A ona: „Samo udri; nakon svake sam
Foucn veari šena!“ werde ich schöner!“ pljuske ljepša!“
– No, majne sulat ma tos sogn ... to – Na, meine sollte mir das sagen ... da wäre – E, neka meni to moja kaže, …
vearat ih polt a Vitiba. ich bald Wittiber. brzo bih bio udovac.
Die essekerische Sprechart – III. BAND  Esekerski govor – III. SVEZAK 159

– Ha, majne vearat jo net in da Seil – Ha, meine wäre ja nicht so schlecht in der – A, moja nije tako loša u duši, ali
sou šleiht, oba iara Plapa-Koušn — von Seele, aber ihre Plappergosche — wenn die njen brbljavi jezik ... kad ta počne,
tei loskeit, bogajadot, ton konst soločn. losgeht, mein Gott!, dann kannst du „solot- Bože dragi, možeš bježati. To ima od
Tos hotsi fun iara Mujda, tes iza sou a schen“ (,fliehen‘). Das hat sie von ihrer Mutter; svoje majke; ta je veliko zanovijetalo.
Ouba-Štenkarin. Heast, tei oldi Foklhua das ist so eine Oberstänkerin. Hör mal, die alte Čuj, tu bi staru pokvarenu drocu
mistma midan budak tašlogn. To vearat verdorbene Hure müsste man mit einer Hecke trebalo budakom zatući. Onda bi bio
a Ru im Haus. erschlagen. Da wäre auch Ruhe im Haus. mir u kući.
– Ke, hat a sou a karnalia ist tos? – Geh, also so eine Kanaille ist das? – Ma nemoj! To je dakle takva
gadura?
– Tei hot tem Tajfl ti Seil fakauft!!! – Die hat dem Teufel die Seele verkauft.
Umazunst vas si net olastrahont fiara Nicht umsonst weiß sie allerlei Hexereien. – Dušu je prodala vragu!!! Nije bez
Heiksarajs. razloga što zna svakojake vradžbine.
– Jetzt ist es mir klar, warum meine Henne
– Jecat iz mas kloa, varum majn Hein allweil zu deiner Schwiegermutter rennt. – Sad mi je jasno zašto moja koka
olevajl cu tajna Švigamuta rent. stalno juri tvojoj punici.
– Schau, pass nur auf, dass sie dir keine
– Šau, pas nua auf, tas si ta ka vračka Hexerei macht, ... dann wirst du übel ankom- – E, pazi samo da ti ne napravi kak-
moht ... ton hengst am Trila! men. vu vradžbinu, … onda si nagrabusio.
– Šod, mih am Trila fian? To is si oba – Nein! Ich und übel ankommen! Da liegt sie – Hočeš! Ja da nagrabusim! E, tu se
moga! aber schief! grdno vara!
– Astan, trinkma nouh a lita, cum – Alsdann, trinken wir noch ein Liter, zum – Pa da popijemo još jednu litru u
Voul unsara Švigamita! Wohl unserer Schwiegermütter! zdravlje naših punica!
– Šau, to kumt ta Rudi. – Schau, da kommt der Rudi. – Gle, dolazi Rudi.
– Azo, Rudi, cig ans on af tajn Maura- – Also Rudi, zieh eins an auf deinem Mau- – De, Rudi, odsviraj nam jednu na
Klavia. rerklavier. svojoj harmonici.
– Velas vinčns ten, majne Hean – Welches wünschen Sie denn, meine Herren – Koju želite, gospodo kameradi?
Komorodn? Kameraden?
– Onu o punicama!
– Selamas fundi Švigamitas! ...... – Jenes von den Schwiegermüttern. Punica moja … drolja je stara.
Majn Švigamuta ... tos iza oldas Luda. Meine Schwiegermutter ... das ist ein altes Luder. Na koljenu joj bradavica rasla
Tei hoda Vacn afta Kni. Die hat eine Warze am Knie. Stara ju odgrizla, … pa se usrala.
Hot si obi pisn ... hot in Hemat kšisn. Hat si abgebisseen ... hat im Hemd geschissen. Sutra će k teb doći. Tralala ... la!!!
Muaring kumt si cu tia. Tralala … la!!! Morgen kommt sie zu dir. Tralala ... la!!! Takvu drocu … imam i ja!!!
Sou a Luda ... hob ih jo a!!! So ein Luder... hab ich ja auch!!!
160 Lujo Plein

– Šaumol, vea to harajn šlapt. Klajh – Schau mal, wer da hereinschlappt. Gleich – Gle tko to ulazi. Bit će veselo.
veat a Štimung sajn. wird eine Stimmung sein. Gospon krojač iz Pariza
Ta Hea Šnajdamasta fum Paris. Der Herr Schneidermeister von Paris. što jede knedle bez griza.
Tea freist ti Kneidl one Gris. Der frisst Knödel ohne Grieß.
– Hajde, zezajmo ga malo! Igličaru,
– Hajde, heiklma im auf! Igličar, hajt – Geh, hecheln wir ihn auf! Nadelmeister, danas ti plaćaš rundu.
colst a Rundi. heute zahlst du eine Runde.
– Da, drek na šibici … ću vam pla-
– Jo, a Šajs min Rajs ... colih ajh – Ja, ein’ Scheiß mit Reis ... zahle ich euch titi, muktaši. Platite vi jednom!
muktašn. Colts iar amol! Schmarotzer. Zahlt ihr einmal!
– Hajde, mi ćemo ti platiti, ali mo-
– Ajde, mia coln ta, oba must mitsin- – Gut, wir zahlen dir, aber du musst mitsin- raš i ti pjevati. Pazi, Štefi, sad će cup-
gan. Pas auf, Štefi, jecat veada hupsn! gen. Pass auf, Steffi, jetzt wird er hopsen! Ru- kati! Rudi, plaćam ti deci. Zasviraj
Rudi, an Deci host kut. Špil auf a di, ein Dezi hast du gut. Spiel auf eine Zep- brzu polku!
Ceprlpolka! .... perlpolka! Sad, krojaču, puni ... puni
Šnajda, meik ... meik Schneider, mach ... mach bankama zdjelu tu.
A Šisl fula Fleik, Eine Schüssel voller Zehner. Stjenicama puni nju
A Šisl ful Voncn, Eine Schüssel voller Wanzen dok ti plešeš polku tu!!!
Ta Šnajda mus toncn! Der Schneider muss tanzen!!!
– Majku vam vašu, prestanite, inače
– Majku vam vašu, heats auf ... sunst – Majku vam vašu („ich [f.] eure Mutter“: ću vas opaliti bocom po gubici.
šlapih ajh ti Flošn iba ti Koušn. ,Verdammt mal!‘), hört auf ... sonst schlage ich
– Kuš! Kuš!
euch mit der Flasche auf die Gosche.
– Kuš ... kuš! ...
– Polako! Jesmo li u šumi?
– Kusch! Kusch!
– Longsom! ... Sajma im Vold?
– Gledajte da se čistite odatle, gos-
– Langsam! Sind wir im Walde?
– Šauns, tas inan oba pucn fum to Hea pon šnajderu.
Šnajdamasta ... – Schauen Sie, dass Sie sich aber putzen von
– Recite nekom drugom da se čisti,
da, Herr Schneidermeister.
– Inara Frau Koudl kenans sogn, tas ali ne meni! Tko ste pa vi?
sa sih pucn sul, oba net mia! Vea sajn – Ihrer Frau Godl können Sie sagen, dass sie
– Gradski majstor pekar. … Jeste li
šun sei? sich putzt, aber nicht mir! Wer sind schon Sie?
upamtili?
– A Štetiša Peikmasta ... Homs inans – Ein städtischer Bäckmeister. ... Haben Sie
– Pekar ostaje pekar, a pekar je
kmiakt? es sich gemerkt?
drek! I moja žena je pekar! Hajde,
– A Peik plajpt a Peik unt a Peik iza – Ein Bäck bleibt ein Bäck und ein Bäck ist Rudi, naštimaj pjesmu o pekaru!
Treik! Majn Vajb iz a an Peik! Ajde, ein Dreck! Meine Frau ist auch ein Bäck! Geh,
Die essekerische Sprechart – III. BAND  Esekerski govor – III. SVEZAK 161

Rudi, štim on tos Lid fum Peikn! ...... Rudi, stimm das Lied vom Backen an! Rudi Gimpl,
Seri u simpl.
Roudi Gimpl, Rudi Gimpel, Odnesi pekaru Neliku
Šajs im Simpl, Scheiß im Simpel. Dobit ćeš veknu veliku.
Trogs zum Peikn, Trags zum Bäcken,
Krigst an Veikn. Kriegst ein’ Wecken. – E, da. A vi me možete tripu nositi
na leđima jer:
– Jo, unt sei kenan mih trajmol puka- – Ja, und sie können mich dreimal buckel-
rancl trogn, val: kraxen tragen, weil: Čitav svijet u dupe me ljubi!
Znam tko priliku ne treba da gubi.
Ti gonce Velt lekt mih am Oaš! Die ganze Welt leckt mich am Arsch! Taj me trpjeti ne može, znam.
Ih vas šun, vem ih man? Ich weiß schon, wen ich mein? Nek me zato poljubi sam!!!
Tea mih net lajdn kon, Der mich nicht leiden kann,
Tea kon mih gonc halan!!! Der kann mich ganz allein!!!

Zwei vorübergehende Frauen Zwei vorübergehende Frauen Dvije žene u prolazu


– Šauns, šuvida iz a najgi Šnopspudik – Schauen Sie, schon wieder ist eine neue – Gledajte, već opet nova rakijaš-
... Schnapsbudike. nica.
– Unt šauns nua, vis kštoupt ful is ... – Und schauen Sie nur, wie sie gestopft voll – A pogledajte samo kako je dupke
ist. puna
– To jamans, tas ka Oabajt hom ... oba
vi sa sih nua findn? – Da jammern sie, dass sie keine Arbeit – Kukaju tu da nemaju posla … ali
haben ... aber wie sie sich nur finden? kako se samo nađu!
– Keins, ta Rakibrida findatn sih unt
vens am Himl a Šnopspudik aufmo- – Gehen Sie, die Rakibrüder würden sich – Ta idite, lokaroši bi se našli i kad
hatn!!! finden, auch wenn man am Himmel eine bi se na nebu otvorila rakijašnica!!!
Schnapsbudike aufmachen würde!!!

 
162 Lujo Plein

Der „Sieben Kreuzer“-Marktschreier Die „Sieben Kreuzer“-Marktschreier „Sve po sedam“

–A ha ... aha ... aha , to kumans hea, – A ha, aha, aha, da kommen Sie her, meine E
– j, ej, ej, dođite amo, dotepenci
majne heakšloptn, o prdon, vos sogi, hergeschlappten, oh „Prdon“, was sage ich, moji, o prdon, što to kažem, draga
majne libm Heašoftn!!! Nua hia iz·as meine lieben Herrschaften!!! Nur hier ist es zu moja gospodo!!! Samo se ovdje može
cum seign, tas grousi Vunda ta Velt!!! sehen — das große Wunder der Welt!!! Ein echt vidjeti veliko svjetsko čudo!!! Pravi
Ajn eiht ameriganišas Patentbazar! Jo, amerikanisches Patentbasar! Ja, das sind keine američki bazar patentne robe! Da,
tos sajn kane Lari-fari, Faksn-maksn, Larifari, Faxenmaxen, das ist alles auspatentier- ovo nisu bezvezarije, koještarije, sve
tos is olas auspatentiatas ameriganišas tes amerikanisches Wunder! Ah, ihr braucht es je ovo ispatentirano američko čudo!
Vunda!! A, ia brauhts·net kaufn, nicht kaufen, niemand zwingt euch, meine Ah, ne morate ga kupiti, nitko vas ne
nimont cvingt ajh, majne Bridan unt Brüder und Schwestern!!! Das bekommt ihr sili, braćo i sestre moje!!! Dobit ćete
Šveistan!!! Tas bekumts ia gratis — gratis — zum Anschauen!! ga gratis — da ga pogledate!!
cum anšaun!!
– Aber nächste Woche am Nachmittag! – Al sljedećeg tjedna popodne!
– Oba afta Vouhn am Nohmitog!!
– Nein, mein Lieber, wie heute so morgen bin – Ne, dragi moj, kako danas tako
– Na, majn liba, vi hajte, so muaring, ich bereit, euch Unaufgeklärte aufzuklären über sam i sutra spreman poučiti vas ne-
pin ih barajt, ajh Unaufgakleate aufcu- das „Made of Amerika“-Patent. prosvećene o patentu „Made of
klean iba tos „Made of Ameriga“- Amerika“.
– Was wetzen Sie denn Ihr Maul so viel; zei-
Patent.
gen Sie Ihre Künstlerei! – Što toliko trošite jezik; pokažite
– Vos veicns ten ina Maul sou fil, svoju robu!
– Weil ich es mir geschmiert habe, Frau Mut-
cagns ina Kinstlaraj!!
ter! – Jer sam ga podmazao, draga gos-
– Val ihs ma kšmiat hop, Frau Muta! pođo!
– Ja, mit amerikanischem Rizinusöl.
– Jo, mit ameriganišn Ricinaseil. – Da, američkim ricinusovim uljem!
– Sind Sie so gescheit seit heute oder seit über-
– San se sou kšajt fun hajt oda fun gestern? – Jeste li tako pametni od danas ili
ibageistan? od prekjučer?
– Na, seit ich aus dem Abrahams Schnaps-Sa-
– Na, cajt ih azn Abrahams Šnops- ckel raus bin. Eiei! ... Eiei! ... Eiei! Da ist auch der – E, otkad sam se rodio. Ajaj! ...
sakl traus pin ... Ajaj, ajaj, ajaj! To iz a berühmte Hosenträger! Schasti-Quasti-Gummi- Ajaj! ... Ajaj! Ovdje je i čuveni ho-
tea so perimte Houzntraga! Šasti- lasti!!! Meine lieben Leute, sieben tausend Meter zentreger! Šastikvasti gumilastik
kvasti, Kumi-lasti!!! Majne libm Lajt, haben sie gegraben, bis sie auf diese Gummi- (,bezvezna gumielastika‘)!!! Dragi
sibm tauznd Meta homs grobm pis af lasti-Flatsche draufgekommen sind! Diesen Ho- moji, sedam tisuća metara su kopali
tera Kumi-lasti Flocn trauf sajn senträger zu erzeugen!! ... Schaut her, der kostet dok nisu naišli na ovu grudvu gumi-
kuman! Tizn Houzntraga cum ea- keine zehn, keine neun, auch keine acht ... nur elastike! Proizvesti ovaj hozentre-
Die essekerische Sprechart – III. BAND  Esekerski govor – III. SVEZAK 163

cajgn!! ... Šauts hea, tea koustet kane sieben Kreuzer! Und weil er noch der letzte ist!! ger!! … Pogledajte, on ne košta deset
ceine ... kane naine ... a kane ohte ... Nicht so viel überlegen! Zugreifen ... zugreifen, ... ni devet ... ni osam ... nego sedam
nua sibm Grajca! Unt vala nouh ta meine überzeugten Brüder!!! Also, Frau Mutter, krajcara! A to zato što je posljednji!!
lecti is!! Niht sou fil ibaleign! Cugraifn, kaufen Sie einen für den Herrn Gemahl!! Da, an Ne razmišljajte tako mnogo! Navalite
cugraifn, majne ibacajkten Brida!!! Ihrem Gesicht sehe ich’s, dass Sie einen Gusto ... navalite, braćo moja osvjedočena!!!
Alzo, frau Muta, kaufns anan fian drauf haben!!! De, majčice, kupite jedan za svog
Hean Gamol!! Ta, afn Ksiht sig·ihs supruga!! Na licu vam vidim da ga
– Der ist zu elastisch für meinen Nichtsnutz!
inan, taz·an Gusta trauf hom!!! želite!!!
– Ha, dann kaufen Sie ihm einen vom „Sala-
– Tea is cu elastiš fia majn bitanga! – Preelastičan je za moga bitangu!
master“ (= Salamander) ... Ach, ach, aus der
– Ha, ton kaufns im an fum Sala- Minderheit! Was ist denn das? Bitte nur die Au- – A, onda mu kupite jedan od sala-
masta … Ah, ah, asta mindenhait! Vas gen aufzumachen!!! Schauen Sie her, das ist der mandera. ... Ah, ah, od onoga čega
isten tas? Pite nua ti Augn aufcu- viel bewunderte Schleifstein „Atos“ aus dem ima malo! A što je ovo? Samo otvo-
mohn!!! Šaunc hea, tos is ta filba- Heiligen Berg in Amerika. Herr Vater, geben Sie rite oči, molim!!! Pogledajte, ovo je
vundate Šlajfštan „Atos“ azn hajlign mir Ihr Klappmesser her, dass wir es einmal veoma cijenjeno tocilo „atos“ iz Svete
Beag im Ameriga. Hea Fota, kemsma ausschleifen. So, meine Freunde, mit einmali- Gore u Americi. Gospon, dajte mi
ina Kšloca hea, tazma im amol aus- gem Drüberrüber haben Sie ein direktes (,ech- svoju škljocu da ju naoštrimo. Prijate-
šlajfn. Sou, majne Frajnde, mit amoli- tes‘) Rasiermesser, dass Sie Ihrer Schwiegermut- lji moji, ovako ćete jednim potezom
gas triba-niba homs a derekts Razia- ter die Warze abrasieren können. tamo-amo dobiti pravu britvu da
meisa, tas kenan inara Švigamuta ti svojoj punici možete odrezati brada-
– Geben Sie mir einen!
Vacn oprazian. vicu.
– Mir auch einen!
– Kems ma anan! – Dajte mi jedno!
– Geld her, Geld her!!! Schau nur, schau, wie
– Miar a anan! – I meni jedno.
sie zugreifen!! Da sieht man, wie die Schwieger-
– Geld hea ... Geld hea!!! ... Šau nua, mütter beliebt sind! – Lovu, lovu amo!!! Gle, gle kako
šau, vis cugrajfn!! To sigt·ma, vi ti navaljuju! Vidi se koliko su punice
– Hören Sie, ich sollte Ihre Schwiegermutter
Švigamutas balibt sajn! omiljene!
sein; ich würde Ihnen die Warze mitsamt der
– Heans, ih sulat ina Švigamuta sajn, Wurzel rausschneiden! – Čujte, ja bih vam trebala biti pu-
ih šnajdat inan ti Vacn mit comsta nica; izrezala bih vam bradavicu za-
– Haben Sie keine Sorge! Solche habe ich
Vuacl raus! jedno s korijenom!
schon drei ins Grab gebracht! ... Aufpassen, jetzt
– Homs ka Suag! Soligi hobih šun kommt was Praktisches, was ein jeder braucht – Ne brinite! Takve sam već tri otje-
traj ins Grop proht! ........ Aufpasn, ject in seiner Wirtschaft! Ein Geldbeutel aus einer rao u grob. Pazite, sad dolazi nešto
kumt vos praktišas, vos a jeida prauh echten „Affenhaut“. praktično što svakome treba u ku-
164 Lujo Plein

in sajna Viatšoft! A Geldpajdl as ana – Mir scheint, die haben sie von Ihnen abgezo- ćanstvu! Novčanik od prave maj-
eihtn Ofnhaut. gen! munske kože.
– Mia šajnt, tei homs fun inan – Selbstverständlich; noch bei meiner Geburt. – Čini mi se da su je od vas odrali!
opcougn! Deswegen ist der Beutel so klein ausgefallen!!
– Naravno, još pri mom rođenju.
Reden wir lieber weiter ... Schaut, meine Herr-
– Selbstfaštendlih; nouh pa majna Zato je novčanik ispao tako malen!!
schaften, wenn Sie da einen Gulden reingeben
Gabuat. Tesveign iz as Pajdl sou klan No radije pričajmo dalje ... Pogle-
und ihn nicht rausnehmen, dann bleibt er ewig
auskfoln!! Reidma liba vajda … Šaut, dajte, gospodo, ako u njega stavite
drinnen. Das soll mir die Konkurrenz nachma-
majne Heašoftn, vons to an Guln gulden i ne izvadite ga, ostat će vječ-
chen!!!
rajnkeibm unt im net rauzneman, ton no unutra. Neka konkurencija napra-
plajpta evig trinan. Tos sulma ti – Sind Sie von ihrem Vater so gescheit gewor- vi što ja sad činim.
Konkurenc amol nohmohn!!! den?
– Jeste li svoju pamet naslijedili od
– Sajn se fun an Fota so kšajt vuan? – Ach, es haben schon ein paar daran gearbei- oca?
tet, bis sie mich zusammengebracht haben ...
– Ah, as hom šun a poa tron koabajt – Ah, nekoliko njih je radilo na
Das ist, meine lieben Leute, kein Lug und kein
... pis mih comproht hom … Tos is, tome dok me nisu sklepali ... Ovo
Betrug, das ist alles patentiert.
majne libm Lajt, ka Lug unt ka Batrug nije, ljudi moji dragi, ni laž ni pri-
... tos is olas patentiat. – Ja, in Kischdarda drüben bei den Milchwei- jevara; sve je to patentirano.
bern!
– Jo, im Kišdarda tribm pajdi – Da, u Kišdardi prijeko kod mlje-
Milihvajba! ... – Nun, ihr frommen Menschen! Für euch ha- karica!
ben wir ja auch gesorgt mit einem wunderwir-
– Nun, ia froman Menčn! Fia ajh – A sad, vi pobožnici! Za vas smo
kenden Gebetbuch. Wer das kauft, wird alle
homa jo a ksuagt midan vundaviakan- se pobrinuli ovim čudotvornim moli-
Sünden los und ein jeder Wunsch geht in Erfül-
das Gabeitpuh. Vea tos kauft, viat oli tvenikom. Tko ga kupi, bit će oslobo-
lung.
Sindn lous unt a jeida Vunč ket in đen svih grijehova i svaka želja će
Eafilung. – Her damit, geben Sie mir drei Stück! mu se ispuniti.
– Hea tamit, kems·ma traj Štik! – Da schau her, gleich drei!! ... Sie müssen – Amo s tim! Dajte mi tri komada!
hübsche Sünden haben, Frau Mutter, weil Sie
– To šau hea, klajh traj!! ... Se misn – Vidi, vidi, odmah tri!! … Mora da
auch so „ripsch-ropsch“ (, schnell‘) zugreifen!!
hipš Sindn hom, Frau Muta, vals a sou ste puno zgriješili, majko, kad tako
ripš-ropš cukrajfn!! – Das grad nicht, aber viele Freundinnen habe brzo grabite!!
ich auf der Welt.
– Tos krot net, oba fili Frajndn hobih – To baš ne, ali imam puno prijate-
afta Velt. – Da haben Sie noch eins gratis, dass wir sie ljica na ovome svijetu.
bald loswerden ... Ja, bald habe ich es verges-
– To homs nouha radaš ... tazmas – Evo vam i jedan pride da ih se br-
Die essekerische Sprechart – III. BAND  Esekerski govor – III. SVEZAK 165

polt lous vean ... Jo, polt hobis fageisn, sen, meine Frauen und Schwestern! Da habe ich zo riješim. Da, zamalo da zaboravim,
majne Fraun unt Šveistan! To hobih a auch noch ein metusalemisches Traumbuch für gospođe i sestre moje! Ovdje imam
nouh tos Matuzalemiše Traumpuh fia euch. Das stammt von der Ausgrabung aus der za vas i metuzalemski sanovnik. Po-
ajh. Tos štomt funda Auzgrobung asta türkischen Kasematte in der Festung her. Ein tječe od iskopina iz turskih kazamata
tiakišn Kazamatn inda Feistung hea. A jedes Kunststück von einer Hexerei sehen Sie in u Tvrđi. U knjizi ćete vidjeti svaku
jeidas Kunštik fun a vračka sengs im dem Buch. Sogar das ewige Geheimnis von den vrstu vradžbine. Čak je jednim pote-
tem Puh. Sokoa tos Evigi Gahajmnis sieben angeschickerten Unterhosen …. ist mit zom otkrivena i … vječna tajna se-
fundi sibm onkšikani Gačahouzn ... iz einem Schlag aufgedeckt. Machen wir das dam pijanih gaća. Izvolite, uvjerite
min an Šlog aufgadeikt. Pičen, iba- Traumbuch auf bei dem Buchstaben A! Gleich se! Otvorimo sanovnik kod slova A!
caigns inan! Mohma auf tos Trampuh werden wir es haben! Sagen wir, Sie haben Evo nas odmah tu! Recimo da ste
pam Bukštobm A! Klaih veamas geträumt von einer Apotheke, so heiraten Sie sanjali apoteku. Onda ćete se brzo
hobm! Sogma, homs tramt funa rasch. Träumen Sie von einem Drachen, so be- udati. Ako sanjate aždaju, prijeti vam
Apateika, sou hajrotns roš. Tramas deutet das: Hunger und Elend scheißt die Wand glad i bijeda! … Otvorimo li ga odo-
funara aždaja, tos bedait: Hunga oda an! ... Schlagen wir es einmal von hinten auf, so strag, zavirit ćete u budućnost! ...
Eilend šajst ti Vond on! ... Šlogmas sehen Sie in die Zukunft rein! ... Sogar können Čak možete vidjeti što vam valja
amol fun hintn auf, sou seigns inda Sie sehen, was Sie machen sollen, wenn jemand učiniti kad vas netko želi preveslati.
Cukunft rajn! ... Sokoa kenans seign, Ihnen blinde Kätzchen einreden will.
Epa ne premišljajte se mnogo! Na-
vos suln mohn, ven inan ana plindi
Also nicht viel überlegen! Zugreifen, … wenn valite … ako želite vidjeti kakva vam
Kacln ajnredn vil.
ihr euere Zukunft sehen wollt. Keiner rührt je budućnost. Nitko se ne miče? Što
Alzo net fil ibaleign! Cugrajfn ... vens sich? Was meinen Sie, dass ich das Reden um- mislite, da sam džabe naučio govo-
aja Cukunft seign vuln. Kana riat sih? sonst gelernt habe? Dass ich euch stundenlang riti? Da ću vas satima prosvjećivati?
Vos manans, tazihs reidn umazunst predigen werde? Da würde ich aber schön aus- Lijepo bih onda izgledao! Kupujte
kleant hop? Tazih ajh štundnlong schauen! Kauft schnell oder verlangt euer brzo ili tražite da vam vrate novac
preidign vea? To šauat ih oba šein aus! Schulgeld zurück! Her ein Krügel Schepper- oni koji su vas učili! Hajde kriglu
Kaufts šnel oda falongts aja Šulgeld sches (= Scheppers Bier), dass ich mir die Gur- Šeperova piva amo da si grlo podma-
curuk! ... Ajde hea a krigl Šeparišas, gel schmier, sonst komme ich nicht weiter ... žem, inače neću moći dalje ... Aaa, to
tazi ma ti Guagl šmia, sunst kumih net Ach, das war ein harter Zug!!! ... Also, meine je bio gutljaj ipo!!! ... Dakle, gospodo
vajda … Ah, tos voara a harta Cuk!!! hergeschlappten Herrschaften, Achtung!!!! Wir dotepena, pažnja!!! Idemo dalje!
… Azon, majne heagašloptn Heašoftn gehen weiter!
– Da, sad kad ste si podmazali grlo,
... Ohtung!!! Kema vajda!
– Ja, jetzt haben Sie sich die Gosche ge- možete opet varati ljude.
– Jo, jecat homs ina ti Koušn kšmiat, schmiert, jetzt können Sie wieder die Leute
– Nitko ovdje neće biti prevaren;
jecat kenans vida ti Lajt triba-niba drüberrüberlegen.
moj patent otvara svakome oči.
leign.
– Niemand wird da drüberrübergelegt; mein
– Da, svojim patent jezikom za-
166 Lujo Plein

– Nimont veat to triba-niba kleigt, Patent macht einem jeden die Gluren auf. glupljujete ljude.
majn Patent moht a jeidn ti Kluan auf.
– Ja, mit Ihrer Patentgosche machen Sie die – Čujte ga; to je sigurno netko iz
– Jo, mit ina Patentkoušn mohns ti Leute deppert. moje konkurencije, gospodo moja ...
Lajt tepatik. Aj! ... Aj! ... ajaj! Još jednu stvar
– Hören Sie ihn; das ist sicher einer von der
imam! Pogledajte ovaj češalj. Od
– Heans im, toz is siha ana funda Konkurrenz, meine Herrschaften ... Ei! ... ei! ....
prave je smeđe slonovače. Možete po
Konkurenc, majne Heašoftn …. Aj, aj, eiei! Noch eins habe ich! Schaut her diesen
njemu lupati, udarati, a on se neće
… ajaj, nouh ans hobih! Šauts hea tizn Kamm. Der ist aus echtem braunem Elefanten-
promijeniti — češalj ostaje češalj!!!
Kampl, tea is aus eihtn braunan bein. Auf den kann man draufhauen, drauf-
Probajte! Počešljajte se njime na lije-
Elefontnpan. Af tem koma trauf haun, schlagen, und der Kamm bleibt ein Kamm!!!
voj strani nadolje i vidjet ćete kako
trauf šlogn, unt ta Kampl plajpt a Probieren Sie! Kämmen Sie sich einmal mit dem
naše vâši padaju, a ako se gustom
Kampl!!! Probians! Kamplns inan Kamm auf der linken Seite nach unten, werden
stranom počešljate prema natrag,
amol mit tem Kampl afta linki Saitn Sie sehen, wie die Läuse runterfallen, und
poispadat će rasne skupa s jajima.
noh runda, veans seign, vi ti naši-vaši striegeln Sie sich dann mal mit der dicken Seite
runda foln, unt štriglns inan ton mol nach hinten, dann fallen die Reinrassigen Dakle kupujte brzo i iščešljajte si
mida tikan Saitn noh hindruks, ton mitsamt den Eiern runter. sedam vašljivih godina jer danas je
foln ti Rajnrasign mit comst teni Aja sve po s...edam, samo sedam ...
Also kauft schnell und kämmt euch die sieben
runda. sedam!!!
lausigen Zeiten runter, weil heute ist alles
Alzo kaufts šnel unt kamplts ajh ti besch... zu s ...ieben, nur sieben ... sieben!!!
sibm lauzigi Cajtn runda, jer danas je
sve po s…edam, nua sibane…
sibane!!!

∗  ∗
IV. BAND • IV. SVEZAK
168 Lujo Plein
Die essekerische Sprechart – IV. BAND  Esekerski govor – IV. SVEZAK 169

Jo, ta Luksus! Ja, der Luxus! E, taj luksuz!


Ta Feta Braun unt ta Hea Štrubl ken fun da Vetter Braun und Herr Strubl gehen von der Braun bačika i gospodin Štrubl izlaze
Kiahn raus. Kirche raus. iz crkve.

J
– o. Ih sog’inan, Feta Braun, toz vead J
– a. Ich sag Ihnen, Vetter Braun, das wird E
– , velim vam, Braun bači, ovo
net kud endn ... tea Luksus hot ti Menč- nicht gut enden ... der Luxus hat die Menschheit se neće dobro završiti ... luksuz je
hajt faduabm! To voan ti friarign Menčn verdorben! Da waren die früheren Menschen pokvario svijet! Raniji su ljudi bili
kmitliha unt cufridana as ti hajtign. gemütlicher und zufriedener als die heutigen. ljubazniji i zadovoljniji od današ-
njih.
– To homs vul reiht! Ti hajtign, tu Krajc- – Da haben Sie wohl recht! Die heutigen, du
Kristi am Himl, vu te nua hinkrodn??!! Kreuz-Christ am Himmel!, wo die nur hingera- – Tu ste zbilja u pravu! Ovi da-
ten (werden)??!! našnji — Bože dragi! Kamo li će oni
– Ha, raus cuda „Hajlign Ana“ 1 ...
dospjeti??!!
vu’ma ole hinkuman, von uns ta Pos ob- – Ha, raus zu der „Heiligen Anna“, wo wir
lauft!!! alle hinkommen, wenn uns der Pass abläuft!!! – A, „Svetoj Ani“ vani, kamo
ćemo svi mi kad nam odzvoni!!!
– Vons fia uns nua nouh a Ploc vean – Wenn sie für uns nur noch einen Platz haben
hobm! werden! – Ako samo budu još imali mjesta
za nas!
– Homs ka Suag ... traust lajts Toudn- – Haben Sie keine Sorge ... draußen läutet die
gleikl šun: Totenglocke schon: – Ne brinite ... vani već zvoni
pogrebno zvono:
Kum nua rajn, tu keast majn! Komm nur rein, du gehörst mein!
Kum nua rajn, tu keast majn! Komm nur rein, du gehörst mein! Samo uđi, milo moje!
Fia tia vead a nouh a Placl sajn! ... Für dich wird auch noch ein Platz sein. Samo uđi, milo moje!
I tebe čeka mjesto tvoje.
– Ah, reidma liba fun vos ondašt, ten – Ach, reden wir lieber von was anderem,
cuda „Hajlign Ana“ raus kuman’ma jo e denn zu der „Heiligen Anna“ raus kommen wir – Ah, pričajmo radije o čemu dru-
nouh c’fru!!! ja eh noch zu früh!! gom jer ćemo „Svetoj Ani“, znaš,
ionako otići prerano!!
– Pa dabome, ... tea Veig plajpt uns net – Allerdings ... der Weg bleibt uns nicht
eašpoat. erspart. – Pa dabome … taj put nam ne
gine.
– Jo, oba indi friarigi Cajtn voa’jo ti – Ja, aber in den früheren Zeiten war ja die
Plonkn a ned mit Prodviašt kflouhtn. Planke auch nicht mit Bratwürsten geflochten. – Da, ali ni u ranija vremena se
plot nije pravio od kobasica.
– Tos šun, oba as voa holt touh ondašt. – Das schon, aber es war halt doch anders. Da

1 So heißt einer der Osijeker Friedhöfe./Tako se zove jedno od osječkih grobalja. — V. P.


170 Lujo Plein

To hod’ma sajn Pisn Prout lajhta fadint as hat man seinen Bissen Brot leichter verdient als – Ma da, ali je ipak bilo drukčije.
hajtcutog! Nemans nuar amol on, as hod heutzutage! Nehmen Sie nur einmal an, es hat Čovjek je onda lakše nego danas
a rajha Knehea a poa Klofta Hulc fian ein reicher gnädiger Herr ein paar Klafter Holz zarađivao svoj zalogaj kruha! Za-
losn, hod uns krufm, ton homa sih inda führen lassen, hat uns gerufen, dann sind wir in mislite da je neki bogati milostivi
Hulcšupfm rajncougn unt hom šen ten den Schuppen reingezogen und haben schön gospodin naručio dovoz nekoliko
goncn libm Vinta tron kfeaglt. No, unt den ganzen lieben Winter dran gesägt. Na, und hvati drva; pozvao bi nas, mi bismo
hajtcutog kumt ti Mašin, šnajts com, hop- heutzutage kommt die Maschine, schneidet es se uselili u šupu i cijele bogovetne
cup trogn as cva Mena rajn unt vos homs zusammen, hopp-zupp tragen es zwei Männer zime pilili drva. E, a danas dođe
fadint? ... Tas sa sih kaum amol sot rein und was haben sie verdient? ... Dass sie sich stroj, ispili drva, začas ih unesu dva
freisn! kaum einmal satt fressen! muškarca i što su zaradili? ... Da se
jedva jednom dosita najedu!
– Jo, ta Luksus! – Ja, der Luxus!
– E, taj luksuz!
– Vus inan hintradn un hinšaun, homs – Wo Sie sich umdrehen und hinschauen, ha-
ten Menčn fadrenkt. ben sie den Menschen verdrängt. – Kamo god se okrenete i pogle-
date, svugdje su strojevi potisli čo-
– Ned’nua ten Menčn ... ti Reisan a! – Nicht nur den Menschen ... die Rösser auch!
vjeka.
– Teiz’is olazans ... ti Menčn san’jo a – Das ist alles eins ... die Menschen sind ja
– Ne samo čovjeka ... već i konje!
nua Reisa! Ma hod net umazunst ksogt: auch nur Rösser! Man hat nicht umsonst gesagt:
Krakat hob’ih vi a Rous! Hajt homs oba Gerackert habe ich wie ein Ross! Heute haben – Sve vam je to jedno te isto … pa
nouh kanaran keat sogn: Bagat hob’ih via Sie aber noch keinen sagen gehört: Gearbeitet i ljudi su konji! Ta ne kaže se uza-
Automobil!? habe ich wie ein Automobil!? lud: radio sam kao konj! Ali u da-
našnje vrijeme još nikoga niste čuli
– Sengs, un von a sou a Rous fareikt is, – Sehen Sie, und wenn so ein Ross verreckt ist,
da kaže: radio sam kao automobil!?
homs’as indi Viašt keibm unt comkfreisn! haben sie es in die Würste gegeben und aufge-
Tos kenans oba midi Atamabil-Radln hajt fressen! Das können sie aber mit den Automo- – Vidite, i kad tako neki konj
ned mohn!!! bilrädern nicht machen!!! skonča, daju ga u kobasice i pojedu!
To ne mogu napraviti s automobil-
– Filajht find’sih nouh a sou a oubakfili- – Vielleicht findet sich noch so ein überfilu-
skim kotačima!!!
driata Jakob, tea as ti Radl Gumilašti- tierter Jakob, der aus den Rädern Gummielas-
Viaštl moht!!! tik-Würste macht!!! – A možda će se još nači kakav
prepredenko koji će od kotača na-
– No, ta Cingl Franci, tea hod am Sun- Na, der Zingel Franzi, der hat am Sonntag
praviti gumilastik kobasice!!!
dok pam „Igl“ facelt, taz’a tribm im Ame- beim „Igel“ erzählt, dass er drüben in Amerika
riga hod Gumilašti-Viašt kfreisn! Sorum Gummielastik-Würste gegessen hat! Darum ist – Pa Franc Cingl je u nedjelju pri-
iz’a’jo a Ham kuman ... val unza Pipili- er ja auch heimgekommen ... weil unser Pipili- povijedao kod „Igla“ da je prijeko u
Flajš peisa ručt. Fleisch besser rutscht. Americi jeo gumielastik kobasice.
Die essekerische Sprechart – IV. BAND  Esekerski govor – IV. SVEZAK 171

– No, sogns mar’amol, vu is ten tos fili – Na, sagen Sie mir einmal, wo ist denn das Zato je i došao kući. Jer naša pile-
libi, fafluhti Geld hinkuman? viele liebe, verfluchte Geld hingekommen? tina bolje klizi.
– Jo, to lesat sih a monihas Lid singan! – Ja, da ließe sich auch manches Lied singen. – De, recite mi kamo je nestao
Fapraslt homs as!!! Šauns on: Fria voan Verprasselt haben sie es!!! Schauen Sie an: Frü- onaj silni, omiljeni, prokleti novac?
inan to am Ploc fuan, pada Kiahn her waren Ihnen da am Platz vorn, bei der Kir-
– E, tu bi se dala ispjevati koja
kštondn sou a cvancig Fiakara. Tei goncn che so etwa zwanzig Fiaker gestanden. Die gan-
pjesma. Proćerdali su ga!!! Pogle-
Fijakas mit comst ti Reisa, Kuča, Cam unt zen Fiaker mitsamt den Rössern, Kutschern,
dajte: ranije vam je tamo na trgu
Kšia hom’ta, ned’mea oda veniga koust, Zaum und Geschirr, alles zusammen, haben dir
kod crkve stajalo dvadesetak fijake-
Cok unt Pok, as zeihcen tauznd Guln! No, nicht mehr oder weniger gekostet als sechzehn
ra. Svi fijakeri skupa s konjima,
unt hajt homs tei Fijakas indi Automabi- tausend Gulden! Na, und heute haben sie die
kočijašem, uzdama i hamovima
lien umkmoudlt. Štoc cvancig Fijakas šten Fiaker in die Automobile umgemodelt. Nehmen
koštali su cakumpakum šesnaest
cvancig Atamabils. Nemans nua on, toz Sie nur an, dass einer davon nur fünfzig
tisuća guldena! E, a sad su fijakere
ana tafoun nua fufcig tauznd koust, tausend kostet, dann machen zwanzig rund
preoblikovali u automobile. Zamis-
mohn cvancig rund an Milijoun aus!!! To eine Million aus!!! Da haben Sie die glatte Rech-
lite sad da samo jedan košta pet-
homs ti klote Reihnung: An Milijoun is nung: Eine Million ist reingeschustert!
naest tisuća, onda njih dvadeset
rajnkšustat!
– Schon, schon! ...... čini oko milijun!!! Evo vam čist
– Šun, šun! ....... račun: jedan milijun je profućkan!
– Aber um die Menschen allein wird mir grad
– Oba um ti Menčn halan vea’ma jo nicht leid, sondern um die armen Spatzen! – Je, je! ......
krod net lad, sundan um ti oaman Špocn!
– Ja, die armen kleinen Viecherl haben auch – Međutim, nije mi baš žao ljudi,
– Jo, tei oaman klanan Fiharln hom a arg verspürt den Luxus! nego jadnih vrabaca!
oag fašpiat ten Luksus!
– Schauen Sie nur, wie sie dasig auf der Straße – Da, sirote male životinjice grdno
– Šauns nua, vis tazig af ta Štrosn rum- rumzupfen und wie sie nacher freudig aufzwit- trpe zbog tog luksuza!
cupfln unt vis’ noha frajdig aufcvičan, schern, wenn sie einen Haufen Rossknödel zer-
– Gledajte samo kako mirno kljuc-
vons an Haufm Rouskneidl taknopan! knabbern! Und wenn das Automobil daher
kaju na ulici i kako kasnije veselo
Unt vens Autamabil tahea zuat — hops! surrt — hops! sind sie schon wieder auf der Rin-
zacvrkuću kad iskljuckaju konjsku
sajns šuvida af ta Rinan troubm unt šaun ne droben und schauen verdrutscht (,verdutzt‘)
balegu! A kad dojuri automobil —
fatručt ten fakvečtn Kneidl on! den zerquetschten Knödel an!
ops! — opet su gore na rini i zbu-
– Jo, ta Luksus! – Ja, der Luxus! njeno gledaju zgnječenu balegu!
– E, taj luksuz!


172 Lujo Plein

Vos ta Glaubm Goutas auzmoht Was der Glaube Gottes ausmacht Što čini vjera u Boga

– Ku’Muaring! – Guten Morgen! – Dobro jutro!


– Hat ku’Muaring, Frau Rouzi! Ku- – Nun, guten Morgen, Frau Rosi! Kommen Sie, – O, dobro jutro, gospođo Rozika!
mans, houkns inan mol hea ... foama hocken Sie sich mal her! Fahren wir zusammen Dođite, sjednite ovdje! Hajdmo
holt cuzoman af ta Oubaštod! in die Oberstadt! zajedno u Gornji grad!
– Alstan, rukns inan a pisl ... ten, vis – Alsdann, rücken Sie ein bissl ... denn, wie Sie – De pomaknite se malo ... jer sam
segn, pin ih reiht prat vuan. sehen, bin ich recht breit geworden. se, kao što vidite, baš raširila.
– Ma sigts inan baš on, tas cuknuman – Man sieht es Ihnen grad an, dass Sie zuge- – Baš vam se vidi da ste dobili na
hom. nommen haben. kilaži.
– No jo, cajt majn bitanga kštuabm is, – Na ja, seit mein Nichtsnutz gestorben ist, – Pa da; otkad je umro moj bitanga,
šnauf ih krod auf. schnauf ich grad auf. lakše dišem.
– Heans, rihtig, Rouzi ... tos voar’inan – Hören Sie, richtig, Rosi ... das war ihnen ein – Čujte, stvarno, Rozika ... taj vam
a bećar ibaranont! Ob’ims ta libi Hea- wahrer Schelm! Ob es ihm der liebe Herrgott je bio pravi bećar. Pitam se hoće li
gout facagn veat am Himl oubm? verzeihen wird im Himmel oben? mu oprostiti dragi Bog gore.
– Ta, fu’miaraus, sula kuman makar – Na, von mir aus soll er kommen wenigstens – Ta, što se mene tiče, neka barem
inda Hel! Ten tea Lakl hod’mih vos in die Hölle! Denn der Lackel hat mich was dospije u pakao! Jer me je, blenta
masagariat im Leibm. massakriert im Leben. jedan, izmrcvario u životu.
– Hat, vos mohns inda Oubaštod? – Was machen Sie denn in der Oberstadt? – A što ćete raditi u Gornjem
gradu?
– Ta cum Štajaromt ke’ih coln tos fa- – Zum Steueramt gehe ich doch das vergan-
gongani Fiatl, sunst kumt’ma ta Ekže- gene Viertel zahlen, sonst kommt mir der – Ma idem u Porezni ured da
kuta im Haus. Exekutor ins Haus. platim za protekli kvartal, inače će
mi doći egzekutor u kuću.
– Jeisus Krajcgout im Himl! fun ten – Jesus Kreuzgott im Himmel! Vor dem habe
hob’ih a an Šis! Visns, ven ih nua hea ich auch Schiss! Wissen Sie, wenn ich nur höre – Isuse Gospode na nebu! Njega se i
sajn Vagl ruln tuah ta Kiahngosn, nom seinen Wagen rollen durch die Kirchengasse, ja bojim! Znate, kad samo čujem nje-
citan ma šun ti Haksn, as hedat mih ti dann zittern mir die Beine, als hätten mich die gova kola kako prolaze Crkvenom
Fras tapokt. Visns, am fuarign Suma Fraisen gepackt. Wissen Sie, im vorigen Som- ulicom, noge mi se tresu kao da me
hob’ih mit im a onštendigi Kolamatet mer habe ich mit ihm auch anständige Kala- fras spopao. Prošlog ljeta sam, znate,
kopt ... Štelns inan nua fua ... fia traj mität gehabt ... Stellen Sie sich nur vor ... für imala s njim grdne neugodnosti ...
lumpigi Guln hoda ma majn goncas drei lumpige Gulden hat er mir mein ganzes Zamislite samo ... za tri tričava
Die essekerische Sprechart – IV. BAND  Esekerski govor – IV. SVEZAK 173

Kraflveak aufklodnt! Graffelwerk aufgeladen! guldena natovario svu moju krama-


riju na kola.
– Segns, tasveign sulma net špiln mit – Sehen Sie, deswegen sollen wir nicht spielen
teni Ekžekutas ... val te kenan ka Kšpas. mit diesen Exekutoren ... weil die kennen – Vidite, zato ne treba da se igramo
Sogns, vos mohns ten šuvida inda keinen Spaß. Sagen Sie, was machen Sie denn s tim egzekutorima … jer oni ne zna-
Oubaštod? schon wieder in der Oberstadt? ju za šalu. Recite, a što pak vi opet
radite u Gornjem gradu?
– Hat, cuda Preidig ke’ih. – Nun, zu der Predigt gehe ich.
– Pa idem na propovijed.
– Vu kens hin? – Wo gehen Sie hin?
– Kamo to idete?
– Pa homs net keat? Ti Dominikana – Haben Sie denn nicht gehört? Die Domini-
san kuman predign. kaner sind predigen gekommen. – Zar niste čuli? Dominikanci došli
držati propovijed.
– Voz vraga veans predign? – Was zum Teufel werden sie predigen?
– Kog vraga će propovijedati?
– Siha ti menčn afm krodn Veg fian! ... – Sicher die Menschen auf den graden Weg
führen. – Sigurno da izvedu ljude na pravi
– Ah, ta lebendigi Lucifea veat ti mea
put.
af a krodn Veg fian. – Ach, der lebendige Luzifer wird die mehr
auf den geraden Weg führen. – Ah, živi Lucifer će ih prije izvesti
– Visns, geistan af ta Noht homs nua
na pravi put.
fia di Mena gapreidigt. Kštoupt ful voa – Wissen Sie, gestern Abend haben sie nur für
ti Kiahn mit Monspilda. Männer gepredigt. Gestopft voll war die Kirche – Sinoć su, znate, propovijedali sa-
von Mannsbildern. mo za muške. Crkva je bila dupke
– Vals a šleihtas Gavisn hom af ta Seil.
puna muških.
– Weil sie ein schlechtes Gewissen haben auf
– Visns, ih hob a vuln rajnken culouzn
der Seele. – Zato što imaju nečistu savjest na
– to hod’mih a Konštabla curuk kvizn.
duši.
„Danas je samo za muške!“, hoda ma – Wissen Sie, ich habe auch reingehen wollen,
ksogt. Unt ih sog’im: „Pa što ne idete um zuzulauschen. Da hat mich ein Konstabler – I ja sam, znate, htjela ući da ču-
unutra ... kad je za muške?“ Sogta ma: zurückgewiesen: „Heute ist es nur für Män- jem, ali me je policajac odbio. „Danas
„Pa dosta je vragova unutri!“ Ton ner!“, hat er mir gesagt. Und ich sage ihm: je samo za muške!“ – veli on. A ja
hob’ih mih hinkštelt unt hob kvoat ... „Warum gehen Sie denn nicht rein ... wenn es njemu: „Pa što ne idete unutra …
pis ti vragovi rauskuman. No, to hedats für Männer ist?“ Sagt er mir; „Drinnen sind ja kad je za muške?“ On meni: „Pa
amol seign suln, vea to olas rauskuman genug Teufelskerle!“ Dann habe ich mich hinge- dosta je vragova unutra!“ Onda sam
is! Lauda Blaumazn, Dacarošn, Spinot- stellt und habe gewartet, bis die Teufelskerle stala i čekala dok vragovi nisu izašli.
vehta, Kuplfotan, Lompmoncinda, Noh- rausgekommen (sind). Na, da hätten Sie mal se- E, trebalo je da vidite tko je tu sve
vehtas, Rotnhendla un Vajnponča ...... hen sollen, wer da alles rausgekommen ist! Lau- izašao! Sve sami službenici, krimi-
ter Kriminalisten, Steuernehmer, Spinatwäch- nalisti, poreznici, carinici, svodnici,
174 Lujo Plein

– Sigstas, sigstas, a sou a sindigi Ksip- ter, Kuppelväter, Lampenanzünder, Nacht- svjetlari, noćni čuvari, trgovci obroč-
šoft! wächter, Ratenhändler und Weinpantscher ...... nici i prevaranti što „krste“ vino ……
– Ta Šiml Miši voar a trinan! – Siehst du ’s, siehst du ’s, eine, so eine sündi- – Vidiš, vidiš, kakva griješna bagra!
ge Sippschaft!
– Pa toz iz’jo nouh a Grinfric! – I Mišo Šiml je bio unutra!
– Der Schiml Mischi war auch drinnen!
– Oba midi Madls keda šun flajsig! – Pa on je još žutokljunac!
(fišplt) Tos plajpt inda Familije ... sajn – Der ist ja noch ein Grünfritz!
– Ali s curama hoda naveliko! (ša-
Fota voa nouh jinga, via’a mia hofiat
– Aber mit den Mädeln geht er schon fleißig. puće) To ostaje u obitelji ... Otac mu je
hot! ... Astan, ea hot facelt, taz’a predigt
(wispelt) Das bleibt in der Familie ... Sein Vater bio još mlađi kad mi je hofirao! ... E,
hot: Ti Puašn suln midi Madls net cu fru
war noch jünger, wie er mir hofiert hat! ... on je pričao da je propovjdnik rekao:
onfongan unt pogotovo vons’as onfiln,
Alsdann, er hat erzählt, dass er (der Prediger) „Dečki ne treba prerano da počnu s
suln’as net šten losn ... sunct hajrotn!!!
gepredigt hat: Die Burschen sollen mit den curama, a pogotovo kad ih „napu-
– Toz iz’jo ka šleihti Onziht! Vons nua Mädeln nicht zu früh anfangen und besonders ne“, ne treba da ih ostave ... nego da
af tei Čipeiza kviakt hot!!! wenn sie sie anfüllen, sollen sie sie nicht stehen se njima ožene!!!
lassen ... sondern heiraten.
– Ti Frau Hubl hot ksogt, tas ti Predig – Pa to nije loš stav! Ako je samo
šun gaviakt hot af tei Kaspeik ... pezon- – Das ist ja keine schlechte Ansicht! Wenn es djelovalo na ništarije!!!
dast af ti fahajrotn Mena, tas soufuat nur auf die Taugenichtse gewirkt hat!!!
– Gospođa Hubl reče da je propo-
pajhtn unt špajzn san kongan! Soukoa ta
– Die Frau Hubel hat gesagt, dass die Predigt vijed djelovala na blente ... naročito
oldi Hubl, tea kiahnšaje Mamlas ... vi
schon gewirkt hat auf die Dummerjane ... na oženjene muškarce, pa su odmah
sajn Rouzalija ima kfleigt cu sogn ... voa
besonders auf die verheirateten Männer, dass otišli da se ispovijede i pričeste! Na
a af ta Predig.
sie sofort beichten und speisen gegangen sind! propovijedi je bio čak i stari Hubl,
– Sengans, vos ta Glaubm Goutas Sogar der alte Hubl, der kirchenscheue Mamlas „mamlaz koji zazire od crkve“ ...
auzmoht! ... wie seine Rosalia immer gepflegt hat zu sagen kako je uvijek njegova Rozalija običa-
... war auch auf der Predigt. vala reći.
– A, to hedatns eašt hean suln, vi sih ti
Kraml Rezi aufproht hot, vi iara Mon – Sehen Sie, was der Glaube Gottes ausmacht! – Vidite što čini vjera u Boga!
iar’s ajnkštondn hot, taz’a a Kali hot,
– Ei, da hätten Sie erst hören sollen, wie sich – Aaa, trebalo je onda da čujete
traust inda „Pariziana“. No, mea hod im
die Kraml Resi aufgebracht hat, wie ihr Mann kako se Rezika Kraml razbjesnjela
net kfelt. Ti gonce Nohpašoft is cum-
ihr eingestanden hat, dass er eine Kalle hat, kad joj je muž priznao da ima ljubav-
krent, fun ten Kraval! Ih sog’inan, ta
draußen in der „Parisienne“. Na, mehr hat ihm nicu vani u „Parižanki“. E, nije mu
Fam is iara fum Maul krunan!
nicht gefehlt. Die ganze Nachbarschaft ist trebalo više. Cijelo susjedstvo se
– No, sou vos! No sou vos! …c-c-c-c! ... zusammengerannt wegen des Krawalls! Ich sag strčalo zbog te galame! Velim vam,
Die essekerische Sprechart – IV. BAND  Esekerski govor – IV. SVEZAK 175

Ta fam, sogns, iz iara kuman????? Ihnen, der Feim ist ihr aus dem Maul geronnen! pjena joj je curila iz usta!
– Jo, ta vajse Fam iz iara krunan fua – Na, so was! Na so was! ... ts-ts-ts-ts! ... Der – E, tako što! E, tako što! ... c-c-c-c!
Vut! Teiz iz oba olas niks. Geistan hoda Feim, sagen Sie, ist ihr gekommen????? ... Pjena joj, velite, naišla?????
inda Feistung trin fia’di fahajrotn Vajba
– Ja, der weiße Feim ist ihr geronnen vor Wut! – Da, od bijesa joj curila bijela pje-
gapreidigt! To hedatns amol cuhean
Das ist aber alles nix. Gestern hat er in der na! No sve to nije ništa. Jučer je u
suln, voz’a auspokt hot: „Nua ia Vajba
Festung drinnen für die verheirateten Weiber Tvrđi držana propovijed za udane
sajts šuld“, sogta, „tas ti Mena mid ajh
gepredigt! Da hätten Sie mal zuhören sollen, žene! Trebalo je da čujete što je
sou rabijat umken! Eaštns vals’as ned
was er ausgepackt hat: „Nur ihr Weiber seid propovjednik istresao. „Samo ste vi
earn unt šeicn vasc ... klajh saits auf-
schuld“, sagt er, „dass die Männer mit euch so žene krive“, veli on, „što muževi s
proht unt saugroub mid inan ... nom iz
rabiat umgehen! Erstens weil ihr sie nicht zu vama postupaju tako rabijatno! Prvo,
ka Vunda, taz ana sih fagalupiat unt
ehren und zu schätzen wisst ... Gleich seid ihr jer ih ne znate poštovati i cijeniti ...
trauf haut. Cvajtns muz’a prafas vajb
aufgebracht und saugrob mit ihnen ... dann ist Odmah se razbjesnite i grube ste pre-
ten mon rajn unt sauba holtn, tem mon
es kein Wunder, dass einer sich vergaloppiert ma njima ... onda nije nikakvo čudo
ima min frišn Vosa aufvoatn ... taz’a sih
und draufhaut. Zweitens muss ein braves Weib što se netko zaleti i počne mlatiti.
noh ta švea ferihtn Oabajt onštendig
den Mann rein und sauber halten, dem Mann Drugo, dobra žena mora održavati
obvošn kon ... Sokoa muz’am toz Vosa
immer mit frischem Wasser aufwarten ... dass er muža čistim, mora ga uvijek podvo-
sou hajlig san ... taz’mas trinkn kon!!!!!!“
sich nach der schwer verrichteten Arbeit anstän- riti svježom vodom … da se nakon
– Vos sogns ??? Austrinkn hoda ksogt dig abwaschen kann ... Sogar muss einem das teško obavljena posla može pristojno
???? Wasser so heilig sein ... dass man es trinken oprati. Čak vam ta voda mora biti
kann!!!!!!“ toliko sveta ... da ju možete piti!!!!!!“
– Jo! ... Štelns inan fua!!! Ti Augn sama
polt ibakongan, vi ihs keat hob! Tos – Was sagen Sie??? Austrinken hat er ge- – Što kažete??? Ispiti je rekao????
treikatige Vosa fun majn Švajnskarma- sagt????
– Da! ... Zamislite!!! Oči su mi skoro
nadl sul ih saufn!? Net knug, taz’ih sajn
– Ja! ... Stellen Sie sich vor!!! Die Augen sind iskočile kad sam to čula! Da pijem
Treik pucn mus?!! Ih sog’inan, ti Vut
mir bald übergegangen, wie ich es gehört habe! prljavu vodu nakon što se oprao
hod’mih pokt!!!!
Das dreckige Wasser von meinem Schweinskar- krmak moj?!! Nije li dosta što moram
– Tos klaub’ih inan!!! To kon am a ti bonadel soll ich saufen?!! Nicht genug, dass ich čistiti njegov drek?!! Velim vam, ta-
vidigi Vut tapokn!!! seinen Dreck putzen muss?!! Ich sag Ihnen, die kav me bijes spopao!!!!
Wut hat mich gepackt!!!!
– Heans nua vajda! Amol voar’ih – To vam vjerujem!!! Onda i može
pajda „Hajlign Ana“ traust, krot cu – Das glaube ich Ihnen!!! Da kann einen auch čovjeka spopasti takvo bjesnilo!!!
hajligi Ana unt to hod’inan sou a Jezuvit die wütige Wut packen!!!
– Slušajte samo dalje! Jednom sam
gapredigt: „Vajba“, sogta, „vema sigt,
– Hören Sie nur weiter! Einmal war ich bei der bila kod „Svete Ane“ vani baš na
tas ta Mon as reiht hobm vil ... sulmas
„Heiligen Anna“ (Friedhof) draußen, grad zur Svetu Anu i onda je jedan jezuit ova-
176 Lujo Plein

im ned obštrajtn! Val a Prandl prent net Heiligen Anna und da hat Ihnen so ein Jesuit ko propovijedao: „Žene“, veli on,
halan unt a Vajbl šrajt net halan!!!“ gepredigt: „Weiber“, sagt er, „wenn man sieht, „kad vidite da muž želi biti u pravu
dass der Mann recht haben will ... soll man es … nemojte mu to osporavati! Jer
– Sengs, pa teara Onziht hob’ih majn
ihm nicht abstreiten! Weil ein Brand brennt požar ne gori sam, a žena se ne svađa
Goutselign ima’s Reiht keibm!
nicht allein und ein Weib schreit nicht allein!!!“ sama!!!“
– Bome ih net! Majn Koušn hob’ih net
– Sehen Sie, bei der Ansicht habe ich meinem – Vidite, što se toga tiče, mom po-
holtn kenan. Tos lecte Vuat hod majn
Gottseligen immer recht gegeben! kojnom sam uvijek davala za pravo!
keat! Tafia hob’ih ouft a peč krigt. Oba
jecat iz’mas olaz’anc ... oba šrajt oda net. – Ich jedoch nicht! Meine Gosche habe ich – Ja bome nisam! Nisam mogla dr-
Štelns inan fua ... jecat, noh fufcig joa nicht halten können. Das letzte Wort hat mir žati jezik za zubima. Posljednja riječ
Fahajrot’san – moh’ih im nedamol as gehört! Dafür habe ich oft eine Ohrfeige je uvijek bila moja! Zato sam često
Peit mea kut! Olevajl prumt’a: „Tuat gekriegt. Aber jetzt ist mir alleseins ... ob er dobivala pljusku. No sad mi je sve-
iz’a Higl, tuat a Peagl!“ Sog’ih im: „Ve- schreit oder nicht. Stellen Sie sich vor ... jetzt, jedno ... da li on viče il ne viče.
nigstns folst ned runda!“ nach fünfzig Jahren Verheiratetsein mache ich Zamislite ... sad mu čak, nakon
ihm nicht einmal das Bett mehr gut! Allweil pedeset godina braka, više ni krevet
– A, hm! Sengs, sou iz’as, vema old
brummt er: „Dort ist ein Hügel, dort ein Berg!“ ne namještam dobro. Stalno brunda:
viat!!!
Sag ich ihm: „Wenigstens fällst du nicht te ovdje je brežuljak, te ondje brijeg!.
runter!“ Velim mu: „Bar nećeš pasti s
kreveta!“
– Ach, hm! Sehen Sie, so ist es, wenn man alt
wird!!! – A, hm! Tako je, vidite, kad čovjek
ostari!!!

  
Die essekerische Sprechart – IV. BAND  Esekerski govor – IV. SVEZAK 177

A kšpazige Kšiht Eine spaßige Geschichte Šaljiva zgoda

– K ris’inan Gout, frau Melani! Sei ku- – G rüß Sie Gott, Frau Melanie! Sie kommen P
– omoz Bog, gospođo Melanijo!
man’ma sou rihtig vi fun Himl kflougn! mir so richtig wie vom Himmel geflogen! Baš mi dolazite ko naručeni!
– To šau hea, vea het’sih tos gedoht, – Da schau her, wer hätte sich das gedacht, – Gle, gle, tko bi i pomislio da ću
taz’ih inan treifm vea! dass ich Sie trefen werde! vas sresti!
– Sengans, ih hop sou a Špurius kopt, – Sehen Sie, ich habe so ein Gefühl gehabt, – Vidite, imala sam neki osjećaj da
taz’ih inan vu begeignan vea. dass ich Ihnen wo begegnen werde. ću vas negdje sresti.
– Mia’šajnt, fun Koafrajtog hea homa sih – Mir scheint, vom Karfreitag her haben wir – Čini mi se da se nismo vidjele
net ksegn?! uns nicht gesehen?! od Velikog petka?!
– Sou etvos voas vi Koafrajtog. Hat, vu – So etwas war es wie Karfreitag. Nun, wo – Bilo je tako nekako kao Veliki
šteikns’ten ima? stecken Sie denn immer? petak. Pa gdje ste stalno?
– Bože moj, vu ih šteik, frogns?! Hat, – Mein Gott, wo ich stecke, fragen Sie?! Immer – Bože moj, pitate gdje sam?! Ne-
ima und evig hodma voz’am Knak, und ewig hat man halt was am Genick, dass prestano imam što na vratu, pa ne
taz’ma nidamol reiht aufšnaufn kon! man nicht einmal recht aufschnaufen kann! mogu ni odahnuti kako valja!
– Homa ament vos mida Švigatouhta – Haben wir am End etwas mit der Schwieger- – Da se nismo možda opet zaka-
vida? tochter wieder? čili sa snahom?
– A vraga! Mit majn Švigasoun hob’ih a – Ach was! Mit meinem Schwiegersohn habe – A, vraga! Sa zetom sam se malo
klane Ausanondazecung kopt. Štelns’inan ich eine kleine Auseinandersetzung gehabt. sporečkala. Zamislite, mjesec dana
fua: An Mounat noh ta Houhcajt kfolt’ims Stellen Sie sich vor: Einen Monat nach der nakon svadbe mu se ne sviđa
Šlofcima net! Hochzeit gefällt ihm das Schlafzimmer nicht! spavaća soba!
– No, tez’iz jo ka sou a grousas Malea, – Na, das ist ja kein so großes Malheur, wenn – Ma nije to nikakav veliki maler
von’im nua ti Praut kfolt! Val’ma hod vos ihm nur die Braut gefällt! Weil man hat was ako mu se samo nevjesta sviđa! Jer
munkln keat, taz net krod sou compasn, munkeln gehört, dass sie nicht grad so zusam- sam čula kako se nešto šuška da
vi sihs keat! menpassen, wie es sich gehört! jedno drugom baš ne odgovaraju
kako valja.
– Oba kens, Frau Fainagl! Vea hod’inan – Aber gehen Sie, Frau Feinnagl! Wer hat
ten Pean onkengt?! … Ta vi cva Ihnen den Bären „angehängt“ (,aufgebunden‘)?! – Ta hajdete, gospođo Fajnagl!
Tutltaubm šleikn sa sih harum! Az iz’ma … Wie zwei Turteltauben schlecken sie sich ja Tko vam je uvalio tu laž?! ... Ližu se
šun monigas’mol unongenem cušaun, herum! Es ist mir schon manchmal unange- ko dva goluba! Katkad mi je već
sou olalipst sans … in goncn libm Tog nehm zuzuschauen, so allerliebst sind sie … den neugodno gledati — toliko su slatki
178 Lujo Plein

kedas: „Pipili hin – Pipili hea, Šneikili hin ganzen lieben Tag geht es: „Pipili (,Küken‘) hin ... Po cijeli bogovetni dan jedno
– Šneikili hea!“ … Toz Munkln tafindn jo – Pipili her, Schneckili (,Schnecklein‘) hin – drugom te „pile moje“, te „pužiću
nua ti peizn Maila, vals am najdiš san, Schneckili her“ ... Das Munkeln erfinden ja nur moj“... Te priče izmišljaju zli jezici
taz’mas auskajrot hom! die bösen Mäuler, weil sie uns neidisch sind, jer nam zavide što smo ju udali!
dass wir sie ausgeheiratet haben!
– Tos sog’ih jo a ima! – To i ja stalno velim!
– Das sage ich ja auch immer!
– Voans, ament, pam hajlign Antouni – Jeste li možda bili na Antunovo
trin inda Feistung? – Waren Sie am End am Heiligen Anton u Tvrđi?
drinnen in der Festung?
– A vuhea, to voar’ih, pajdi Kapacina – A vraga; onda sam bila kod
trinan … vea veat ten gonc inda Feistung – A, woher; da war ich, bei den Kapuzinern kapucinera. ... Tko će ulaziti u
rajnhačn … nouh pa sou anara grousn drinnen ... wer wird denn ganz in die Festung Tvrđu ... još po tako velikoj vrućini!
Hic! reinhatschen ... noch bei so einer großen Hitze!
– Pa da, imate pravo. Onda je
– Pa jo, homs reiht, ton iz’as nouh a – Nun ja, Sie haben recht, dann ist sie (die crkva još i dupke puna, pa se ljudi
sou ful kštoupft, taz’ma švict. Gout facag Kirche) noch auch so vollgestopft, dass man znoje. Bože mi prosti! Čak se ni
am ti Sindn! Nedamol a Fataunza koma schwitzt. Gott verzeih einem die Sünden! Nicht jedan Očenaš ne može izmoliti.
petn. einmal ein Vaterunser kann man beten.
– Moj Bog je, vidite, tamo iza
– Sengans, majn Heagout is tuat hintan – Sehen Sie, mein Herrgott ist dort hinter dem „Šlosa“. Zato i izađem radije tamo i
Kšlous. Tasveign ke’ih a liba tuat raus unt Schloss. Deswegen gehe ich auch lieber dort pomolim se pod vedrim nebom …
pet untan frajm Himl ... venigstns kon’ih raus und bete unter freiem Himmel ... Wenig- Bar mogu dragom Bogu reći sve što
mih ten libm Heagout od srca ausladn! stens kann ich mich dem lieben Herrgot vom imam na duši.
Herzen ausladen!
– Homs reiht. Krod fagolts anam inda – U pravu ste. Čovjeku baš za-
Kiahn rain’ken, klajh veast fun ole Sajtn – Sie haben recht. Grad vergellt es einem, in gorča odlazak u crkvu. Odmah te
auskfrogt unt, visns ... ma kon’jo a net die Kirche zu gehen; gleich wirst du von allen sa svih strana ispituju, a ne možete,
šlislih unt endlih ima as Maul holtn … Seiten ausgefragt und, wissen Sie ... man kann ja znate, … na koncu konaca uvijek
unt sindign. auch nicht schließlich und endlich immer das držati jezik za zubima ... i griješiti.
Maul halten ... und sündigen.
– Pa mia iz’as krod sou. Sengans mih – I kod mene je baš tako. Vide li
inda Kiahn rajn ken, klajh sogns: „Aha, te – Bei mir ist es grad so. Sehen Sie mich in die me kako ulazim u crkvu, odmah
hota siha vida vos fua! Šun vida tut’si vos Kirche reingehen, gleich sagen sie: „Aha, die hat kažu: „Aha, ta ti opet nešto kani!
oupfan!“ Majn olda Eizl šmajst’ma jo ima dir sicher wieder was vor! Schon wieder tut sie Već opet prinosi neku žrtvu!“ Moj
fua: „Venst šun mit tajna Seil im Himl was opfern!“ Mein alter Esel schmeißt mir ja stari magarac mi stalno prigovara:
rajnkumst, oba mit tajna Cungan kumst immer vor: „Wenn du schon mit deiner Seele in „Ako svojom dušom i dođeš u raj,
inda Hel!!!“ den Himmel reinkommst, aber mit deiner Zun- zbog svoje jezičine ćeš u pakao!!!“
Die essekerische Sprechart – IV. BAND  Esekerski govor – IV. SVEZAK 179

– Ih štei ma jo a vos Ladn aus mid majn ge kommst du in die Hölle!!!“ – I ja imam muka s mojim Mišom.
Miši.
– Ich stehe ja auch etwas Leiden aus mit mei- – A što to već opet imate s njim?
– Vos homs ten šun vida mid im? nem Mischi.
– Ta manite, ne pitajte! To će mi
– Ta heans’ma auf, frogns net! Tea – Was haben Sie denn schon wieder mit ihm? zakeralo izrasti na pupak sa svojim
Raplkostn vokst’ma šun pam Nopl raus prigovaranjima! … Najradije bih
– Hören Sie doch auf, fragen Sie nicht! Der Ra-
mit sajna Ksekatua! ... Am lipstn keibat’ih mu dala neki napitak u jelo, pa da
pelkasten „wächst mir schon am Nabel raus“
im a Trankl ins Freisn ... taz’a hin viad af skonča zauvijek.
(,geht mir auf den Wecker‘) mit seiner Sekka-
ole Evihkajt.
tur! ... Am liebsten würde ich ihm einen Trank – Neka vas Bog čuva od toga! Ina-
– Gout bevoar’inan tafon! Sunst pasia- ins Essen geben, dass er hin wird auf alle če bi vam se dogodilo ko što je bilo
rats’inan vi mida faštuabanan Baum- Ewigkeit. s preminulom Baumštanglovicom.
štangl. Tei hod’iran Mon prodani Mais Ona je svome mužu pomiješala pe-
– Gott bewahre Sie davor! Sonst würde es Ih-
ins Freisn kmišt. čene miševe u jelo.
nen passieren wie mit der verstorbenen Baum-
– Ta voz’net sogn! stangl. Die hat ihrem Mann gebratene Mäuse – Ma nemojte!
ins Fressen gemischt.
– Jo, ha homs tei Kšiht net keat faceln? – Da. Zar niste čuli kako ljudi
Gonc Essek hot tafon kred. Toz voa a – Was Sie doch nicht sagen! pričaju o tom događaju? Cijeli Osi-
kšpazige Kšiht!!! Azon louzns! Ti Baum- jek je o tome govorio. Bila je to ša-
– Ja, haben Sie denn die Geschichte nicht er-
štangl hot’sih ta oldn Englmoharin, vima ljiva zgoda!!! Dakle slušajte! Baum-
zählen gehört? Ganz Essek hat davon geredet.
sogt, sou ausklamantiat iba iaran Mon: štanglovica se, kako pričaju, požali
Das war eine spaßige Geschichte!!! Also lau-
„Tea Gonauza“ – sogts – „hintageit mih staroj babici na svog muža: „Gusan
schen Sie! Die Baumstangl hat sich der alten
fun hintn unt fun fuan!“ To sogt ti me“, veli ona, „stalno vara!“ Na to
Engelmacherin, wie man sagt, so auslammen-
Englmoharin: „Knefrau, to prauhns ka će babica: „Milostiva gospođo, ne
tiert über ihren Mann: „Der Ganser“, sagt sie,
Suag hobm, fia sou lajfigi Mena hob’ih a trebate se brinuti; za takve prčevite
„hintergeht mich hinten und vorn!“ Da sagt die
kud ausprobiatas Trankl. Vons majn Rot muževe imam jedan dobro isproba-
Engelmacherin: „Gnäfrau, da brauchen Sie kei-
befulgn, iz ina poa Teg vida olas af sajn ni napitak. Ako poslušate moj sav-
ne Sorge haben; für so läufige Männer habe ich
oldn Ploc. Nua misns tos mohn, voz’ih jet, za nekoliko će dana opet biti
ein gut ausprobiertes Getränk. Wenn Sie mei-
inan sog. Šauns, tas trai Mais fongan unt sve na svom mjestu. Samo ćete mo-
nen Rat befolgen, ist in ein paar Tagen wieder
kems’as in a Pohoufn rajn, tas kud aus- rati učiniti što vam kažem. Gledajte
alles auf seinem alten Platz. Nur müssen Sie das
prodn. Nom faštrousns’as in a Meaža, tas da uhvatite tri miša pa ih stavite u
machen, was ich Ihnen sage. Schauen Sie, dass
ašerig aušaun unt famišns tos olas, Cok peć da se dobro ispeku. Onda ih
Sie drei Mäuse fangen und geben Sie sie in
unt Pok, in Knehean sajn Kafe rajn. Losns istucajte u avanu da izgledaju kao
einen Backofen rein, dass sie gut ausbraten.
mih oba cajtlih inda Fru rufn, taz’ih inan pepeo i pomiješajte sve to skupa u
Dann verstoßen Sie sie in einem Mörser, dass
nouh trai Šluk fun majn „Prindlvosa“ kip kavu milostivog gospodina. Ali me
sie aschig ausschauen und vermischen Sie das
180 Lujo Plein

cu fakoustn, tamits kud oblauft!“ ... alles zusammen in dem Gnäherrn seinen Kaffee zovnite rano ujutro da vam dam da
rein. Lassen Sie mich aber zeitig in der Früh ru- probate tri gutljaja moje bunarske
No, štelns’inan fua, vos to rauskuman
fen, dass ich Ihnen noch drei Schluck von vode kako bi sve uspjelo.
is: Tos Kšpreih mida Englmoharin hom
meinem „Brunnenwasser“ zu verkosten gebe,
ten Baumštangl sajne šegres opkloušt unt E, zamislite što se dogodilo. Raz-
damit es gut abläuft.
hom’ims prenhasa af ta Nozn prečelt: govor su čuli Baumštanglovi šegrti
„Hea Masta“, sogta šegro, „sajns kfost! Na, stellen Sie sich vor, was da rausgekom- i to mu odmah rekli. „Gospon maj-
Muaring inda fru krigns prodani Mais men ist. Das Gespräch mit der Engelmacherin store“, veli šegrt, „pripremite se!
cum freisn!!! Mia hom pam Šupfmtiarl haben dem Baumstangl seine Lehrlinge abge- Sutra rano dobit ćete za jelo pečene
cukloušt, vi ti Frau Mastarin as mida lauscht und haben es ihm brennheiß auf die miševe!!! Kraj vrata šupe čuli smo
Englmoharin bašprouhn hot.“ – „Au, a Nase gebunden: „Herr Meister“, sagt der Lehr- kako se gospođa gazdarica dogova-
lelkid nekid!“, hoda ksogt, „teara vear’ih bub, „seien Sie gefasst! Morgen in der Früh krie- rala s babicom.“ – „Au, vrag ju od-
cajgn, vea ta Gazda to im Haus is! Pujakn, gen Sie gebratene Mäuse zu fressen!!! Wir haben nio!“, veli on, „pokazat ću joj ja tko
heats mih on: Muaring inda fru be- bei der Schuppentür zugelauscht, wie die Frau je gazda u kući! Dečki, slušajte me:
rajts’ajh a jeida a Ouksncount unt štelts’- Meisterin es mit der Engelmacherin besprochen Sutra rano neka svatko od vas pri-
ajh hindas Haustua unt pasts’auf af majn hat.“ – „Nanu, der Teufel soll sie holen!“, hat er premi po volovsku žilu pa stanite
Komando!!! “ gesagt, „der werde ich zeigen, wer der Herr da iza haustora i pazite na moju ko-
im Haus ist! Jungs, hört mich an: Morgen in der mandu!!!“
Unt a sou voaras. Cajtlih inda Fru kumt
Früh bereitet euch ein jeder einen Ochsenziemer
ti Englmoharin tahea kšlihn vi a Šas min I tako je i bilo. Rano ujutro došu-
und stellt euch hinter das Haustor und passt auf
Kvastl unt pančlt ti Pončaraj com. Ti lja se babica ko utvara i smućka
auf mein Komando!!!“
Baumštanglin šuslt hin, šuslt hea unt in mišmaš. Baumštanglovica se uzmu-
an Vajl ruft’si: „Mocl! ... Mocl! ... Mocl!!! Und so war es auch. Zeitig in der Früh kommt vala tamo-amo i nakon kratkog
Ha, heast ned, von’ma tih ruft fruštukn?“ die Engelmacherin dahergeschlichen wie ein vremena viče: „Moco! … Moco!!! …
– „ No, as prent’jo nouh net“, sogta, „vu Schas mit Quaste und pantscht die Pantscherei Moco! Ha, ne čuješ li kad te se zove
tumlst tih ten hin? “ – „Had, inda Feis- zusammen. Die Baumstanglin schusselt hin, da doručkuješ?“ – De, još ne gori“,
tung rajn. Vast net, tas hajt ta Hailigi schusselt her und in einer Weile ruft sie: „Mat- kaže on, „a kamo to žuriš?“ – „Pa u
Antouni is?“, sogti Baumštanglin mid’ia- zel! ... Matzel! ... Matzel!!! Ha, hörst du nicht, Tvrđu. Ne znaš li da je danas Antu-
ra hazarign Štim. – „Kumst jo nouh cu- wenn man dich zum Frühstück ruft?“ – „Na, es novo?“, odgovara Baumštanglovica
reiht!“ sogta. „Azon, Pujakn, marš afta brennt ja noch nicht“, sagt er, „wo tummelst du svojim promuklim glasom. – „Ma
Oabait! Ih ke jecat fruštukn.“ Houkt’sih dich denn hin?“ – „Nun, in die Festung rein. stići ćeš na vrijeme!“, veli on.
cum Tiš, moht a ramsauras Kfris unt sogt: Weißt du nicht, dass heute der Heilige Antonius „Dakle, dečki, hajd na posao! Ja
„Linči, kum houk’tih hea unt trink ten ist?“, sagt die Baumstanglin mit ihrer heiseren idem sad doručkovati.“ Sjedne ti on
Kafe aus!“ Si goft’im on unt sogt: „Toz’is Stimme. – „Du kommst ja noch zurecht!“, sagt za stol, načini kiselo lice i kaže:
jo tajn Kafe ... Mocili!“ – „Austrinkn, er. „Also, Jungs, marsch an die Arbeit! Ich gehe „Linči, dođi, sjedni za stol i popij
sog’ih ta, unt ka Vuat, tast mukst viara jetzt frühstücken.“ Hockt sich zu Tisch, macht kavu!“ Ona ga zabezeknuto pogle-
Die essekerische Sprechart – IV. BAND  Esekerski govor – IV. SVEZAK 181

Hund! Bogarati šest!“ ein rahmsaures Gefrieß und sagt: „Lintschi, da i veli: „Pa to je tvoja kava …
komm hock dich her und trink den Kaffee aus!“ Moco!“ – „Ispij, velim ti i ni riječi!
Ti Englmoharin hot ta „Oašlouh-Jakob“
Sie gafft ihn an und sagt: „Das ist ja dein Kaffee Da nisi pisnula, boga ti tvoga!
kmoht, vis ksegn hod, vos’to fuaked ...
... Matzili!“ – „Austrinken, sag ich dir, und kein
unt teraj cum Haustua! Af tos šrajt ta Babicu spopadne strah kad vidje
Wort! Dass du murkst wie ein Hund bogara ti
Baumštangl: „Vošt’s trauf af teara oldn što se tu zbiva, pa bjež prema haus-
šest! (,zum Teufel mit dir!’)“
Heiks, taz’iara ti Švartl krohn!!!“ ................ toru! Na to će Baumštangl: „Udrite
No, voa toz’net a kšpazigi Kšiht? Die Engelmacherin hat dir „Arschloch Jakob“ po staroj vještici da joj koža puca!!!“
gemacht, wie sie gesehen hat, was da vorgeht, ……….. No, jelda je to bila šaljiva
– Mhm!
und schnell zum Haustor! Auf das schreit der zgoda?
– Segns, sou vos kendat a inan im Baumstangl: „Wascht drauf auf diese alte Hexe,
– Mhm!
Krautgoatn voksn! dass ihr die Schwarte kracht!!!“ ........................
Na, war das nicht eine spaßige Geschichte? – Vidite, takvo nešto bi se i vama
moglo dogoditi!
– Mhm!
– Sehen Sie, so was könnte auch Ihnen im
Krautgarten wachsen!

  
182 Lujo Plein

Maškara-Bal pam Pešek inda Maskenball beim Peschek in der Maskenbal kod Pešeka u
Podravina Podrawina Podravini

(Gesang) (Gesang) (Pjesma)


Trinkma nouh a Treipfl, Trinken wir noch ein Tröpfchen, Pijmo braćo, pijmo ga
Trinkma nouh a Treipfl Trinken wir noch ein Tröpfchen Iz vrča lijepoga
As ten šeinan Hengl-Teipfl…! Aus dem schönen Henkeltöpfchen ...! Do samoga dna ...!

– Alstan, Miško, plozns rajn inda – Also, Mischko, machen Sie Blechmusik! – De, Miško, zasviraj limenu glazbu!
Čindadrata-Muzik!
– Sie werden schon ein bissl warten, bis ich – E, malo ćete pričekati dok podma-
– Sei vean šun a pisl voatn, piz’ma mir die Gurgel schmiere. žem grlo.
sih ti Guagl šmian.
– Verdammt mal ihr Saufbolde! Warum süffelt – Boga vam pijandurskog! Što pijete
– Boga vam šikeranskog, ha vos ihr denn so viel; werdet euch noch vor der Zeit tako puno; napit ćete se prije vremena!
siaflts sou fil, veats ajh nouh fuada anduseln! Da habt ihr einen Fleck (,Zehner‘)! Na Izvolite banku! Hajde počnite s ret-
Cajt ontuzln! To hopc a Fleik! Hajde los mit dem Retfalaer Tango, dass wir tanzen! falačkim tangom pa da igramo!
lous midn Ritfalama Tango, taz’ma
(Gesang)
uftrapa!
(Pjesma)
Ringelspiel, Ringelspiel
(Gesang)
Ist ein Hetz und kostet nicht viel. Ringišpil, ringišpil
Ringlšpil, Ringlšpil, Alles dreht sich umherum, Jeftina zabava je to.
Iz’a Heic und koust net fil. Blechmusik bum, bum, bum! Sve se vrti tu
Olas trat sih umadum, Uz glazbu limenu.
Čindadrata, bum, bum, bum!
– Du schwäbischer Heiland, steig mir nicht auf
den Fuß! Jebo te šinter („der Schinder soll dich – Ti švapsko čeljade, ne gazi mi sto-
– Tu švobiša Hajlond, štajg’ma net ficken!“: ,geh zum Teufel!’). palo, jebo te šinter!
am Haksn! Jebo te šinter!
– O „Prdon!“. Das war nur ein bissl daneben. – O prdon! Ovo je bila samo mala
– O prdon! Toz voa jo nua a pisl greška.
– Na, schieben Sie, Sie plumper „Kleehopser“
taneibm.
(,Heuschrecke‘)! – Ajde, odlazite, skakavče trapavi!
– Ajde, šibms, se linktočata Klehup-
– Gehen Sie, machen Sie keine Spompanadeln! – Pa nemojte, ne pravite kerefeke!
Die essekerische Sprechart – IV. BAND  Esekerski govor – IV. SVEZAK 183

sa! Zeigen Sie, wer Sie sind! Pokažite tko ste!


– Kens, mohns kane kerefeke! – Nicht greifen! Lassen Sie meine Larve in – Ne pipajte! Ostavite mi lice na mi-
Cajgns, vea sajns! Ruhe, sonst pick ich Ihnen eins mit dem Fleder- ru, inače ću vas opaliti peruškom!
wisch!
– Net krajfns! Losns majn Loafn inda – Guzata vjetropirko, bili biste u sta-
Ru, sunst pik’ih inan ans mit ten Flei- – Sie arschbackige Hudriwusch (,Hudri-Wud- nju da to uradite!!!
daviš! ri‘) wären das im Stand!!!
– Čujte, savladajte se, ne pipajte! Idi-
– Sei oašpokata Hudribuš vearatn – Hören Sie, moderieren Sie sich, greifen Sie te dovraga!
tos im Štond!!! nicht! Gehen Sie zum Teufel! Hajde, Braun bači, dođite da napra-
Na, Vetter Braun, kommen Sie, machen wir ei- vimo jednu rundu!
– Heans, modarians inan, krajfns net!
ne Runde!
Kens cum dovraga! – Pa, frajla Lizo, počnimo!
Hajde, Feta Braun, kumans, mohma – Also, Fräulein Liesi, schieben wir an!
a Rundi!
(Gesang)
(Pjesma)
– Azon, Frajln Lizi, šibmar’on!
Auf der grünen Wiese sitzt ein Mann und sch...
Na livadi zelenoj
(Gesang) Da kommt die dicke Liesi, nimmt einen Stein und
Gdje se cvijeće bere
schmeißt.
Af ta grini Vizn sict a Mon unt š… Čuči čovjek i s...
Liesi, warum schmeißt du ... wenn du siehst, er
To kumt ti tike Lizi, nemt a Štan unt Kad evo ti Lize debele,
sch...
šmajst. Pa ga vidi gdje s...
Hoppa, hopp, hoppa hupp ...
Lizi, varum šmajst … ven tu sikst, ea Uzme kamen i gađa ga.
Machen wir noch einmal einen Ruck!
š… Lizo, zašto gađaš čovjeka
Damit die Mädel schaun ...
Cupa-hupa, hupa-hup… Što cvijeće ne bere,
Heute tanzt der Vetter Braun!
Mohma nouh amol a Ruk! Već samo s...
Tamit ti Madln šaun… Cupa, cupa, cup cup cup ...
Hajt tonct ta Feta Braun! Napravimo još jedan kup!
– Ja, der scheißt am Zaun!
Da cure naše vide, de
– Hören Sie, Frau Paschkanat, Sie wären so ein Danas Braun bači pleše, e!
– Jo, tea šajst am Caun! Floh im Bett!
– Heans, Frau Paškanat, sei vearatn a – Na, auf Sie, eindärmiger Regenwurm, würde – Da, što kraj tarabe sere!
sou a Flou im Peit! ich schon anstehen ... Sie kommen mir grad
zum Krenreiben! – Čujte, gospođo Paškanat, vi biste u
– No, af inan antarmign reignvuam krevetu bili buha!
šteiat ih šun on … Sei kumatn ma baš – Auf den Kren kommt es nicht an, sondern
– E, do vas bi mi bilo stalo, kišna
184 Lujo Plein

cum Krein rajbm! auf die Wurzel!!! glisto mršava ... Dolazite mi baš „na
ribanje hrena“ (,kad vas ne trebam’)!
– Am Krein kumts net on, sundan af – Aber jetzt halten Sie schon einmal das Maul,
ta Vuacl!!! sonst schmiere ich Ihnen eins hin, dass Sie glau- – Nije važan hren, nego korijen!!!
ben, Sie waren in der Lekvargasse!
– Oba jecat holtns šun amol ina – E, sad zašutite, inače ću vam prilije-
Papm, sunst šmiar’ih inar’ans hin, tas (Gesang) piti jednu da ćete pomisliti kako ste
klaum, sei voan inda Lekvarigosn! bili u Pekmez sokaku!
Jesus na, wir haben heute gesoffen
(Gesang) Und getanzt die ganze Nacht (Pjesma)
Mit den allerschönsten Mädeln,
Jeisas’na, hom mia hajt ksoufn Isuse, što smo danas pili,
Dass der Tanzboden hat gekracht!
Unt gatonct ti gonci Noht, Cijelu noć s lijepim
Plötzlich sagt zu mir der Gefreiter:
Midi olašensti Madl, Curama plesali
„Nach Hause gehen ... draußen bläst es schon
Tas ta Toncpodn hot kroht! I plesni podij razdrmali!
neun.“
Pleiclih sogt cu mia ta Kfrajta: Kad odjednom kaplar meni:
Drauf sag ich ihm: „Gehen wir weiter!
„Caus ken…traustn plost’s šun 9.“ „Hajde kući ... devet sati izbilo je.“
Kannst mir blasen in den Arsch hinein!
Trauf sog’ih im: „Kema vajta! Na to njemu ja: „Nastavimo samo!
Was geht mich das Blasen an!
Konst mia plozn im Oaš harajn! Još je prerano!
Heute habe ich die Hosen an!
Vos ked’mih tos Plozn on! Što me se tiče što je devet, a!
Kommandieren werde ich zu Haus
Hajt hob’ih ti Houzn on! Danas hlače nosim ja!
Mit den Mädeln: Brust heraus!!!“
Komandian vear’ih caus Kod kuće bit će moja komanda:
Midi Madl: Prust haraus!!!“ (Altes „Schau-mal-rein“-Lied) Cure moje, de, isprsite se sve!!!“
(Oldas „Šamarjani“-Lid) (Stara „Šamarajni“ pjesma)
(Aschermittwoch in der Früh)
(Ašamitvouh inda Fru ) – Na, Sie machen spät ihre Fenster auf. (Rano na pokladnu srijedu)
– No, sei mohn špet inari Fenstar – Aaaah! Guten Morgen! – E, kasno otvarate svoje prozore.
auf.
– Was gähnen Sie denn in aller Herrgottsfrüh; – Aaaa! Dobro jutro!
– Aaaah! Kun Muaring! haben Sie am End nicht ausgeschlafen?
– Zašto zijevate u rano jutro; niste li
– Vos geinans ten in ola Heagouts- – Stellen Sie sich vor, um sechs in der Früh se možda nedovoljno naspavali?
fru, homs ament net auskšlofn? sind wir nach Hause gekommen vom Masken-
– Zamislite, s maskenbala smo došli
ball.
– Štelns inan fua, af seiksi inda Fru kući jutros u šest.
sama caus kuman fum Maškara-Bal. – Haben Sie sich wenigstens amüsiert?
– Jeste li se bar zabavili?
Die essekerische Sprechart – IV. BAND  Esekerski govor – IV. SVEZAK 185

– Homs inan barem amaziat? – Na und ob!, die ganze Nacht haben wir – Itekako; cijelu noć smo plesali
getanzt „Hin auf dich – her auf mich“. „Hajd na tebe – hajd na mene“.
– No šia’net, ti gonci Noht homa
ufgatrapt: „Hin af tih – hear af mih“. – Au, mir ist echt leid, dass ich nicht mitge- – Au, baš mi je, bogami, žao što se
halten habe mit der Feinnaglischi. nisam pridružila Fajnaglovici.
– Au, bogami baš iz’ma lad, taz’ih
net mitkoltn hop mida Fainagliši. – Na, es kann Ihnen auch leid sein, denn es – Pa i može vam biti žao jer je bilo
war eine Gaudee, wie schon lange keine war. veselo kako već dugo nije bilo. Još uvi-
– No, kon inan a lad sajn, ten toz
Noch jetzt schickern sie draußen beim „Roten jek pijanče vani kod „Crvenog šešira“!
voar a Kaude, vi šun long kane voa.
Hut“!
Nouh jecat šikan si traust pam – Danas na pokladnu srijedu? E, lije-
„Roudn Hut“! – Heute am Aschermittwoch? Na, schöne pi kršćani!
Christen!
– Hajt am Ašamitvouh? No šeini – Zato su i otišli u „Sapunariju“ (=
Kristn! – Darum sind sie ja rausgegangen nach Seifen- Retfala). Tamo ljenčuge uvijek dobiju
land (Riedfala). Dort schickern die Blaumon- jedan dan besplatno piće kao dodatak.
– Sarum sajns jo rauskongan af
tagsbrüder immer einen Tag Gratis-Draufgabe!
Safnlond. Tuat šikan ti Blaumontog- – Pa počnite, hajdete, ne dajte se pu-
brida ima an Tog radaš! – Also, rücken Sie raus, gehen Sie, lassen Sie no moliti; ispripovijedajte mi!
sich nicht viel bitten, erzählen Sie ’s mir!
– Azon, rukns raus, kens, losns inan – Hoću, ali ako me malo pričekate.
net fil pitn, facelns’mas! – Ja, aber wenn Sie mich ein bissl warten, laufe Začas ću skoknuti do pekara da uba-
ich erst zum Bäcker rüber, mein Laib Brot ein- cim kruh u pećnicu. No, znate što, po-
– Jo, oba vens mih a pisl voatn, ih
schießen. Aber wissen Sie was, kommen Sie mit đite sa mnom pekaru da ne stojim sa-
lauf eašt cum Peikn riba majn Labl
zum Bäcker, dass ich nicht allein stehe. Kom- ma. Hajde, dođite, onda ću vam ispri-
Prout ajnšisn. Oda, visns vos, kumans
men Sie doch, dann erzähle ich’s Ihnen. čati.
mit cum Peikn, taz’ih net halanig šte.
Hajde kumans, ton facel’ihs inan. – Ja, ich müsste ja auch erst mein Rindfleisch – Da, ali i ja bih morala staviti gove-
hinstellen, sonst wird die Suppe nicht weich. dinu da se kuha, inače juha neće biti
– Jo, ih mist jo a eašt majn Rintflajš
mekana.
hinšteln, sunst veat ti Supm net vah. – Was, heute werden Sie auch Rindfleisch es-
sen? Am Aschermittwoch, wo die ganze Welt – Što, danas ćete jesti govedinu? Na
– Vos, hajt veans a Rintflajš eisn? Am
fastet?! pokladnu srijedu kad sav svijet posti?!
Ašamitvouh, vu ti gonci Velt fost?!
– Gehen Sie! Ein Stück Karbonade habe ich – Ta što vam je! Komad karmenadle
– Ta kens, a štikl Garbl hob’ih ma
mir noch gestern gekauft. Damit habe ich hof- sam si još jučer kupila. Nadam se da ti-
nouh geistan kauft. Mit ten hob’ih
fentlich keine Sünde begangen. Na, alsdann me nisam učinila nikakav grijeh. E,
houfentlih ka Sind pekongan. No,
lauschen Sie mal: So um sieben kommt zu mir dakle čujte: Oko sedam dođe k meni
astan louzns amol: Sou uma sibani
der Herr Paschkanat mit der Frau Puri und gospodin Paškanat s gosođom Puri i
kumt cu mia ta Hea Paškanat mida
186 Lujo Plein

Frau Puri unt gagan ma ten Šeidl ful, gackern mir den Schädel voll, mit ihnen auf den pune mi glavu da s njima idem na
mit inan afm Maškara-Bal cu ken. Maskenball zu gehen. Sage ich: „Leute, seid ihr maskenbal. Velim ja: „Ljudi, jeste po-
Sog’ih: “Lajt, sajts nariš vuan? Ih unt närrisch geworden? Ich und auf den Ball gehen, šašavili? Ja i odlazak na bal, danas, na
afm Bal ken, hajt am Šteabetog majnan heute am Sterbetag von meinem Franzl!“ Sagt godišnjicu smrti mog Francike!“ A
Francl!” Sogta Paškanat: „Kens, sajns der Paschkanat: „Gehen Sie, seien Sie nicht so Paškanat: „Što vam je, ne budite do-
net a sou a fadi Funzn! Kštuabm is eine fade Funze! Gestorben ist gestorben. Wer sadni! Umro pa što. Tko zna hoćemo li
kštuabm. Vea vaz, leipt’ma nouh pis weiß, ob man bis morgen lebt!“ Sage ich: „Recht biti živi do sutra!“ Ja njemu: „Imate
Muagn!“ Sog’ih: „Reiht homs, Hea haben Sie, Herr Paschkanat! Aber was ziehe ich pravo, gospon Paškanat! Ali što ću
Paškanat! Oba vos cig’ih ten on?“ denn an?“ Sagt mir die Purischi: „Sie dicke Dus- obući?“ Purićka mi kaže: „Pa vi ste,
Sogtma ti Puriši: „Sei tike Tuzl san jo sel sind ja bald angezogen. Nehmen Sie von glupačo debela, skoro obučeni. Uzmite
polt oncougn. Nemans fun ina selign Ihrem seligen Franzl den Jägerhut und das lovački šešir i pušku svog pokojnog
Francl ten Jegahut unt tos Šisgevea, to Schießgewehr, da haben Sie eine alte Tepsija Francike, evo vam stara tepsija, probu-
homs a oldi tepsija, hauns a poa Leiha (,Backblech‘), hauen Sie ein paar Löcher rein šite na njoj nekoliko rupa i vežite ju
rajn unt pindns as inan am Abrahams und binden Sie es sich auf Abrahams Schnapp- sebi na prsa.“ – „Tako valja“, kaže
Šnopsakl rauf.” – „Sou iz’as rihtig“, Säckel (,Busen‘) rauf.“ – „So ist es richtig“, sagt Paškanat, „vi ste eto meta!“ pa mi
sogt ta Paškanat, „sei san amol ti der Paschkanat, „Sie sind einmal die Schieß- prilijepi jednu po stražnjici i veli:
Šisštot!“ unt haut’ma ans afm Hintan statt!“ und haut mir eins auf den Hintern drauf „Ovo je dobra meta, pogodak u šes-
trauf unt šrajt auf: „Tos’iz a harte und schreit auf: „Das ist eine harte Zielscheibe, ticu!“ To sam, znate, debelim slovima
Cilšajbm, ta Šus uma Zeiksi!“ Visns, der Schuss um Sechs!“ Wissen Sie, das habe ich napisala na jedan kartonski poklopac i
teis hobi inan tik aufkšribm af an Ihnen auf einen Pappdeckel dick aufgeschrieben objesila ga sebi. Ljudi su se malo smi-
Popmteikl unt umkenkt. Te Lajt hom- und umgehängt. Die Leute haben sich was ver- jali kad su me vidjeli s metom. Zamis-
sih vos faloht, vis mih pemiakt hom lacht, wie sie mich bemerkt haben mit der Ziel- lite, odjednom vam naiđe jedno ništa-
mida Cilšajbm. Tenkns inan, af’amol scheibe. Denken Sie sich, auf einmal kommt vilo, odmjeri me iskosa i veli: „Šteta za
kumt inan sou a Čipeza unt meist mih Ihnen so ein Taugenichts und misst mich so svaki pucanj u staru krntiju!“ Onda se
sou popreko unt sogt: „Šod fiara jeidn schief und sagt: „Schade für jeden Schuss in so došeta Celerova s registratorom pod
Šus af a sou a oldn Kaspouk!“ To eine alte Schachtel!“ Da kommt die Zellarische miškom i veli: „Tko od gospode želi
kumt ti Celariše min a Regator untan mit einem Registrator unter dem Arm herein- biti kršten?“ – „Pa mi smo kršćani“ —
Oam harajnkšpaciat unt sogt: „Vea spaziert und sagt: „Wer wünscht von den Herr- rekoše joj — „krstite Židove!“ Na to se
vinčt fundi Heašoftn kristiat cu vean?“ schaften christianisiert zu werden?“ – „Wir sind jedan osjeti uvrijeđenim, pa joj reče:
„Mia sajn jo Kristn“, homs iara ksogt, ja Christen“, haben sie ihr gesagt, „christianisie- „Dođite prvo sa mnom da naštiklamo
„kristians amol ti Judn!” Trauf hot sih ren Sie einmal die Juden!“ Darauf hat sich einer kožicu!“ …
ana balajdikt kfilt unt hod’ia ksogt: beleidigt gefühlt und hat ihr gesagt: „Kommen
Da, a Paškanat vezao sebi debelu ko-
„Kumans mid mia eašt ti Haut on- Sie mit mir erst die Haut anstückeln!“ ...
basicu i dva napuhana svinjska mje-
štikln!“ …
Ja, der Paschkanat, der hat sich eine dicke hura pa veli: „Draga braćo i sestre, ja
Die essekerische Sprechart – IV. BAND  Esekerski govor – IV. SVEZAK 187

Jo, ta Paškanat, tea hot sih a tike Wurst mit zwei aufgeblasenen Schweinsblasen lifrujem blizance! Koja od vas, dame
Vuašt mit cva aufplozani Švajnsplozn aufgebunden und hat gesagt: „Meine lieben moje, želi pelcer, neka dođe u kuglanu
aufpundn unt hot ksogt: „Majne libm Brüder und Schwestern, ich bin der Zwillings- na slamaricu!“
Bridan unt Šveistan, ih pin ta lieferant! Wer wünscht einen Pelzer von mir,
– Ma, nemojte!
Cvilinliferant! Vea vinčt an Pelca fun meine Damen, die soll rauskommen in die Ke-
mia, maine Damen, tei sul rauskuman gelbahn auf den Strohsack!“ – Da, a Fajnaglovica mu, znate, reče:
inda Keigl-Boun afm Štrouzok!“ „Hm, ako vam je visuljko tako velik
– Was Sie ja nicht sagen!
kao ta kobasica, onda važi, pa makar i
– Ta voz net sogn!
– Ja, wissen Sie, was ihm die Feinnaglin gesagt repete!!!“
– Jo, visens, voz’im ti Fainaglin ksogt hat: „Hm, wenn Ihr Zebedäus auch so ein Maß
– E, to i priliči toj krmači prljakuši!
hot: „Hm, von ina Ceprdeus a sou a hat wie die Wurst, dann gilt es, auch wenn
Recite kakvu je masku imala riđa Puć-
Mos hot vi tei Vuašt, onda gilta, pa wenigstens wiederholt!!!“
purićka?
makar repete!!!“
– Na, dieser Sau, dieser dreckigen Sau sieht
– Ona je bila košnica! Imala je na se-
– No, tearara Sau, tearara treikatn, das ähnlich! Sagen Sie mir, als was für eine
bi haljinu ispletenu od slame; na njoj je
sigt tos einlih! Sogns ma, az vosfiara Maske war denn die rote Putschpurutsch?
pisalo: „Moje srce je košnica!“ Na to je
Mas voa ten tei roudi Pučpuruč?
– Als ein Bienenhaus! So von geflochtenem rekla tupava Rezika: „To je kupleraj!!!
– Az an Binanhaus! Sou fun kflouh- Stroh hat sie ein Kleid an sich gehabt, drauf war Zaboravili ste okačiti crvenu svjetilj-
tanan Štrou hots a Klad af sih kopt, geschrieben: „Mein Herz, das ist ein Bienen- ku!“
trauf voa kšribm: „Main Heac, toz iz’a haus!“ Darauf hat gesagt die Rinnäugl Resie:
U toj gužvi odjednom uskoči dugaj-
Binanhaus!“ Trauf hot ksogt ti Rinagl „Das ist eine „Kupplerei“!!! Die rote Lampe hat
lija Jakob kroz prozor s peruškom u
Rezi: „Tez iz’a Kuplaraj!!! Ti roudi sie vergessen aufzuhängen!“
turu i vikne: „Kukuriku, gdje je lijepa
Lompn hots fageisn aufhengan!“
In dem Tumult hopst auf einmal der lange Ja- Marika?“ ......
In ten Tumult hupst inan afamol ta kob durchs Fenster rein mit einem Flederwisch
Najljepše je bilo ujutro! Dok smo išli
longe Jakob tuahs Fensta rajn mida im Arsch und schreit: „Kikeriki, wo ist die schö-
kući, djeca su sve do haustora vikala
Fleidaviš im Oaš unt šrajt: „Kikiriki, ne Marie?“ ......
za nama: „Maškare, maškare – stare
vu is ti šeini Mari?“
Das schönste war in der Früh! Wie wir nach sraćkare!“
Tos šenste voa inda Fru! Vima san Hause gegangen sind, haben uns die Kinder bis
causkongan, hom uns ti Kinda pis zum Haustor nachgeschrien: „Mas, Mas – alte
cum Haustua nohkšrian: „Mas, Mas – Schas! Mas, Mas – alte Schas!“
oldi Šas! Mas, Mas – oldi Šas!“

♣♣ ♣
188 Lujo Plein

Pam Fainagl am Sautonc Beim Feinnagel auf dem Sauanz Kod Fajnagla na kolinju

– Evo ti ga, to host’im … vida ana – Da hast du ihn, da hast du ihn ... wieder einer – Evo ga, evo ga ... opet jedan s
mida Reihnung! Gustl, hajde šof’im ob, mit der Rechnung! Gustl, schaff ihn mal ab, sag računom! Gustika, otpraši ga, reci mu:
sog’im: „Majstor je bolestan.“ ihm: „Der Meister ist krank.“ „Majstor je bolestan.“
– Dobar dan! – Guten Tag! – Dobar dan!
– Dobar dan! Majstor je ….... sigurno – Guten Tag. Der Meister ist ........ sicher krank. – Dobar dan! Majstor je ...... sigurno
bolestan. bolestan.
– Ja.
– Da. – Da.
– Leb wohl!
– Zbogom! – Zbogom!
– Leb wohl dann!
– Onda zbogom! – Pa zbogom!
– Hättest du ihm gesagt „s nogom“! Kaum dass
– Hest im ksogt: s nogom2! Kaum’mas man das Geschäft aufsperrt und noch nicht – Da si mu rekao „s nogom“! Tek što
Kvelb aufšpeat unt nouh nedamol reiht einmal recht das Maul aufmacht, hatschen sie čovjek otvori dućan i još nije pravo ni
tos Maul aufmoht, hačn si šu tahea midi schon daher mit den Rechnungen! ... Der Teufel zinuo, a ono već dolaze s računima! …
Reihnungan! ... Vrag ih odneo! Vea si soll sie holen! Wer sie nur alle erfunden hat?! Vrag ih odnio! Tko ih je samo sve
nua ole tafundn hot?! izmislio?!
– Das ist ja ihre Profession!
– To iz’jo ina profesija! – Pa to im je profesija!
– Kusch! Wer hat dich was gefragt?!
– Kuš! Vea ho’tih vos kfrogt?! – Kuš! Tko te je što pitao?!
– Man redet ja nur!
– Ma reit’ jo nua! – Pa kažem samo!
– Du hast zu reden am Freitag ... wenn die En-
– Tu host cum reidn am Frajtog ... von ten furzen! Stehst schon wieder angelehnt wie ein – Imaš da govoriš na kukovo ljeto …
ti Antn foacn! Štest šu vida onklant vi a gescherter Kapuziner! Findest dir keine Arbeit?! kad na vrbi rodi grožđe! Stojiš tu nas-
kšeata Kapucina! Finds’ta ka Oabajt?! Mal los, rausgehen ... das Schild abputzen! lonjen ko ošišan kapucin! Nemaš što
Hajde rausken, ... ’s Šild opucn! raditi?! Hajde van … očisti šilt!
– Geben Sie mir Geld für eine Schmiere!
– Kems ma Geld fiar a Šmia! – Dajte mi novac za kremu!
– Sagt man „geben Sie mir“?! Du Muli!!!
– Sogt ma: Kems ma?! Tu Mula!!! – Kaže li se „dajte mi“?! Konju je-
– Bittschön, Herr Meister, das Geld!
dan!!!
– Pičen, Hea Masta, a Geld!
– Drechseln werde ich es dir heute am Blau-

2 Wortspiel: „s nogom“ reimt sich mit „zbogom“ und bedeutet hier ,mit einem Fußritt (in den Arsch)’. — V. P.
Die essekerische Sprechart – IV. BAND  Esekerski govor – IV. SVEZAK 189

– Traksln vear ih’ta ans hajt am Blau- montag! – Gospon majstore, novac molim
montog! fino!
– Ha, mit was soll ich putzen?
– Ha mid’vos sul’ih pucn? – Stvorit ću ti ga danas, na jalov po-
– Spuck auf den Fetzen!
nedjeljak!
– Špuk trauf am Fecn!
– Vom Fetzen allein glänzt es nicht!
– A čime da čistim?
– Fun Fecn halan glonct’s net!
– Ripple nur mit den Pratzen ... es wird schon
– Pljuni na krpu!
– Ripl nua midi Procn ... as veat šu glänzen.
gloncn. – Od krpe se neće sjati!
– Ja oder nein.
– Jo oda net. – Trljaj samo šakama … pa će se
– Was? Mich wirst du schulmeistern? Schau,
sjati.
– Vos? Mih veast šulmastan? Šau, dass du dich aber putzt, sonst suchst du deine
tas’tih oba puct, sunst suhst tajne Cent Zähne im Lavoir!!! – Il će ili neće.
inda Lavua!!!
∗ – Što? Mene ćeš poučavati? Gledaj
∗ da se čistiš, inače ćeš tražiti zube u
– Barbier, was machst du?
lavoru!!!
– Bricane, što bageruješ?
– Ich putze halt ... das Schild.

– Evo ... pucujem Šild.
– Warum spuckst du drauf ... hast keine Schmie-
– Bricane, što bageruješ (,radiš‘)?
– Što špukuješ ... nemaš mast da re?
mažeš? – Evo … pucujem šilt.
– Ja, hab ich ... von wegen.
– Jest ... kilenc imam! – Što špukuješ … nemaš mast da
– Warum verlangst du nicht vom Meister, dass
mažeš?
– Što ne išćeš od majstora da ti kupi? er sie dir kauft?
– Jest, kilenc imam!
– Šod … dobio bi focnu! Danas mu je – Pustekuchen ... ich würde eine Fotze kriegen!
sve na putu. Giftuje se što je sav novac Heute stört ihn alles. Er giftet sich, dass er all sein – Što ne išteš od majstora da ti kupi?
feršikrovo! Evo ga, ide ... zuruj! Geld verschickert hat! Da kommt er ... flieh!
– Hoćeš ... dobio bih focnu (,pljus-
– Vos gagast mi’ten balonja? – Was gackerst du mit dem Rotzbengel? ku‘)! Danas mu je sve na putu. Giftuje
(,živcira‘) se što je sav novac feršikro-
– Niks ... – Nix ...
vao (,propio‘)! Evo ga, ide … zuruj
– Niks?! Klaubst, ih pin teariš? Von’ih – Nix? Glaubst du, ich bin taub? Wenn ich dir (,bjež‘)!
ta ane hinpren, romst mit tajn Oaš ten eine hinbrenne, wirsd du mit deinem Arsch den
– Što to pričaš s balonjom?
Špigl ajn!!! Spiegel einrahmen!!!
190 Lujo Plein

∗ ∗ – Ništa …
– Hajde, hajde, kema, Jouži! Balbia – Los, los! Geh, Josef, balbiere mich ... mach die – Ništa?! Misliš da sam gluh? Ako ti
mih ... moh ti Peč špeida aus! Patschen später aus! opalim jednu, uramit ćeš ogledalo
svojom guzicom!!!
– Houk’tih nida ... ne briga te! Tei – Hock dich nieder, hab keine Sorge! Die Fotze
Foucn plajb’ih im net šuldig! bleibe ich ihm nicht schuldig! ∗
– Reiht host ... unsa Masta hod’uns a – Recht hast du ... unser Meister hat uns auch – Hajde, hajde! De, Jožika, obrij me
net kšount. nicht geschont. … batinanje riješi kasnije!
– Sigst ten Štraf to? ... To hod’mi ti – Siehst du den Streifen da? ... Da hat mich die – Sjedni, ne brini! Ta pljuska mu ne
Raziarašisl kpuslt! Rasierschüssel gebusselt! gine!
– Oba vear’is ta ten šun am Olahea- – Aber wer ist denn dir schon in aller Herrgotts- – U pravu si … ni nas nije naš maj-
goutsfru am Cagn kštign ... tast sou früh auf die Zehen gestiegen ... dass du so gran- stor štedio.
krantig pist? tig bist?
– Vidiš li ovu brazdu ovdje? To me
– Ti Hean Inkazantn, Boga im njiovog! – Die Herren Inkassanten, boga im njihovog poljubila posuda za brijanje!
Kaum ma nua ti Budi aufšpeat, kšpa- („ich [f.] ihren Gott“: ,der Teufel soll sie holen‘)!
– Ma tko ti je već tako rano stao na
cians šun tahea ... funda Kronknkasa, Kaum dass man nur die Bude aufsperrt, spazie-
žulj … kad si toliko neraspoložen?
funda Gasfabrik, fundi Fajaveaga unta ren sie schon daher ... von der Krankenkasse, von
„Cvanozige“ unt vas’ta kilenc-palac vea der Gasfabrik, von der Feuerwehr und der – Gospoda inkastori, boga im njiho-
nouh!!! ... Samo coltaj ... pa coltaj ......... „Zweinäsige“ und weiß der Teufel wer noch!!! vog! Tek što šovjek samo otvori rad-
oba ned ana frogat: Host šun vos com- Nur zahlen ... und zahlen ..... aber keiner fragt: nju, evo ti ih već … iz Zdravstvenog
balbiat oda net? Tosul’am sih net ta Hast du schon was zusammenbalbiert oder nicht? osiguranja, iz Plinare, Vatrogasnog
Mogn umtradn! Ih sogta ... ti Kalapia- Da soll sich einem nicht der Magen umdrehen! društva, pa „Dvonosonja“ i vrag bi ga
rende koma krign fua Gol. Ich sag dir ... die Galoppierende kann man krie- znao tko još!!! Samo plaćaj … pa plaćaj
gen vor Galle. …… ali nitko ne pita jesi li već što
– No, šod, tast a Raziara pist un’inda
zaradio brijanjem ili nisi? Čovjeku da
Fremd voast! Vas’tih net „engliš“ mohn – Na, schade, dass du Barbier bist und in der
se okrene želudac! Kažem ti … galo-
— Hm? Fremde warst! Weißt du denn nicht „sich eng-
pirajuću tuberkulozu možeš dobiti od
lisch zu machen“ (,den Dummen markieren‘) —
– Vos nuct’ma to „engliš“ mohn? Vu, jeda.
hm?
in Hund sajn Oaš šlupf’ih hin?
– E, šteta šro si brica i što si bio u tu-
– Was nutzt mir da den Dummen markieren?
– Hat, gonc anfoh: Vonst ten „Cvano- đini! Ne znaš li se praviti Englez — a?
Wo, in dem Hund seinen Arsch schlüpfe ich hin?
zign“ pamiakst, fašvindst vi ta Komfa
– Što mi koristi praviti se Englez?
fun da Luft! – Nun, ganz einfach: Wenn du den „Zweinä-
Die essekerische Sprechart – IV. BAND  Esekerski govor – IV. SVEZAK 191

– Toz’is lajht ksogt! Tos konst tu pa sigen“ bemerkst, verschwindest du wie der Kamo, u mišju rupu da se sakrijem?
tajne nainunaincig Tiarl praktician ... Kampfer an der Luft!
– Pa sasvim jednostavno: Kad primi-
oba ned ih pa majna španišn Vond.
– Das ist leicht gesagt! Das kannst du bei deinen jetiš „Dvonosonju“, ispariš ko kamfor
– Jo, a jeida kent sajn Hondveak. Mia neunundneunzig Türen praktizieren, aber nicht na zraku!
Viaclajt san af solhe Akrobatnštikl šun ich bei meiner spanischen Wand.
– Lako je to reći! To ti možeš prakti-
opkriht. Vi ouft prent uns sou a „preko-
– Ja, ein jeder kennt sein Handwerk. Wir Wirts- cirati kraj tvojih devedeset i devetora
brda-Miško“ af „nikad više“. Unt vos
leute sind gegen solche Akrobatenstücke schon vrata, ali ne ja kad imam samo ovaj
konst im mohn? Heikstns fimf Pfund
abgerichtet. Wie oft brennt uns so ein Gast auf paravan.
Feida im Oaš plozn!
Niewiedersehen. Und was kannst du ihm ma-
– Da, svatko zna svoje. Mi smo gos-
– Oda ti Drau oncindn. chen? Höchstens fünf Pfund Federn in den Arsch
tioničari već oguglali na takve akro-
blasen!
– Heast, štinkst tu fun Knoufele?! batske majstorije. Često nam kidne
– Oder die Drau anzünden. tako neki „preko-brda-Miško“ na
– Pardoun! Tu veast šun sogn: fun
nikad više. I što mu možeš? Najviše
Prodviašt? ... Ej, sule mu! Geistan hob’ih – Hör mal, stinkst du vom Knofel?
da mu pljuneš pod prozor?
mih onkvuakst midi Prodviašt, taz’ih
– Pardon! Du wirst schon sagen: von der Brat-
klaubt hop, ta Pauh ploct’ma auf. – Ili da zapališ Dravu.
wurst? Ei, Mann! Gestern habe ich mich vollge-
– Voast av’a Sautonc? stopft mit Bratwurst, dass ich geglaubt habe, der – Čuj, jel ti to smrdiš na češnjak?
Bauch platzt mir auf.
– Av’a harte! Traj „cvametraše“ hoda – Pardon! Hoćeš reći na prženu ko-
garglt. – Warst du auf einem Sautanz? basicu? Ej, sunce mu! Jučer sam se
nakrkao prženih kobasica da sam mis-
– Vea? – Auf einer schönen! Drei „Zweimeterzentige“
lio trbuh će mi puknuti.
hat er geschlachtet.
– Ta Fainagl Adi.
– Jesi li bio na kolinju?
– Wer?
– Au, Kristuš Miško! Vos host mih net
– Na krasnom! Zaklao je tri „dvome-
krufn, taz’ih mitholt? – Der Feinnagl Adi.
trašice“.
– Mih hod’jo a nimont krufm ... – Au, was du nicht sagst! Warum hast du mich
– Tko?
Halanig hob’ih mih ajnklodn. nicht gerufen, dass ich mithalte?
– Adi Fajnagl.
– Vi ... halanig? – Mich hat ja auch niemand gerufen. Allein ha-
be ich mich eingeladen. – Au, Kristuša ti, Miško! Zašto me
– Šein! ... Ha vast, pam Causken
nisi zvao da i ja pođem?
fašpiat’ih ta a Kramlgaruh ... Au, mamu – Wie ... allein?
ti, sog’ih ma, vea hot to garglt? Kum – Pa ni mene nije nitko zvao, sam
– Schön! ... Ha, weißt du, beim Nachhausegehen
Caus ... to frogt’mih majn Oldi: „Host ta
192 Lujo Plein

vos mitproht funda Šlohtarai?“ – „Ha, verspüre ich dir den Grammelgeruch ... Au sam se pozvao.
vea hot kšloht?“ frog’ih si. – „Pa, tribm Mann!, sag ich mir, wer hat da geschlachtet?
– Kako … sam?
ti Fainaglišn! Fun mia homs ausklihn Komme nach Hause ... da fragt mich meine Alte:
ten Kramltruka. Ta Lojči hot ksogt: Ta „Hast du was mitgebracht von der Schlachterei?“ – Lijepo. Dok sam išao kući, znaš,
Fota hot sogn losn, ea verat’sih mid ana – „Ha, wer hat geschlachtet?“, frage ich sie. „Drü- osjetim ti miris čvaraka … Au, mamu
Vuašt revanžian. „Heast“, sog ih, „afs ben doch, die Feinnaglischen! Von mir haben sie ti, kažem sebi, tko je to klao? Dođem
Fašpreihn kipt ta Jud niks! Pogotovo ausgeliehen die Grammelpresse. Der Loitschi hat kući … a moja stara pita: „Jesi li što
am Hean Fainagl sajn Fašpreihn holt’ih gesagt: Der Vater hat sagen lassen, er wird sich donio sa svinjokolje?“ – „A tko je
niks! To pokma sih com unt ken klajh mit einer Wurst revanchieren.“ – „Hörst du“, sa- klao?“ – pitam ju ja. „Pa Fajnaglovi
selba niba, sou long ti Supm nouh has ge ich, „aufs Versprechen gibt der Jude nix! Be- prijeko! Od mene su posudili čvarka-
is, unt vea’ma ’s Vuaštlid onšpiln!“ – sonders von Herrn Feinnagels Versprechen halte ču. Lojčika reče: „Tata je poručio da će
„Teiz’iz a Reid!” sogt majn Oldi ... ich nix! Da packen wir uns zusammen und gehen se revanširati kobasicom.“ – „Čuj“,
„kema!“ Ih nem ta majn Cigharmonika gleich selber hinüber, solange die Suppe noch velim ja, „Židov ne vjeruje u obe-
undan Oam unt — kema! Krot pam heiß ist, und werden das Wurstlied anspielen!“ – ćanja! Pogotovo ne držim ništa do
„Bisa“ am Eik štousn’ma ta com min „Das gehört sich!“, sagt meine Alte ... „Gehen gospon Fajnaglova obećanja! Spako-
Pepičku! „Krist’inan Gout, pane Pe- wir!“ Ich nehme dir meine Ziehharmonika unter vat ćemo se i odmah otići lično prijeko
pičku!“ sog ih. „Homs Klarinet paj sih?“ den Arm und — gehen wir! Grad bei der Kneipe dok je juha vruća, pa ćemo odsvirati
– „Nu jooo, hob’ih ... To se vi, pane! „Biser“ (,Perle‘) an der Ecke stoßen wir zusam- pjesmu o kobasici!“ – „Takav je red!“ -
Ehte Muzikont hod imerrr sajne Inštru- men mit dem Pepitschka! „Grüß Sie Gott, Pan reče moja stara. … „Hajdmo!“ Uzmem
ment!” sogta. Af tos štolpat ta Drombu- Pepitschka!“, sage ich. „Haben Sie die Klarinette ti svoju harmoniku pod mušku i —
lja“ azn Viacaus raus unt šrajt: „Habidi- bei sich?“ – „Nu, joooo, habe ich ... Das sind Sie, hajdmo! Baš kod „Bisera“ na uglu
jere, majne Hean Kulegn! Vu kema ten Pan! Echte Musikant hat immerrr seine Inschtru- sretnemo Pepičku! „Pomoz Bog, pane
hin?“ – „To haust tih am Pajdl“– sog’ih ment!“, sagt er. Auf das stolpert der „Drombulja“ Papička!“ kažem mu ja. „Imate li
– „tu kumst vi kvunčn! Vu host tajn aus dem Wirtshaus raus und schreit: „Habe die klarinet kod sebe?“ – „E, daaa, imam.
Berda?“ – „Hat to trinan pam ’Bisa’“ – Ehre, meine Herren Kollegen! Wo gehen wir To ste vi, pane! Pravi muzikant ima
sogta. „Hajde, raus’tamit ... ’s Vuaštlid denn hin?“ – „Da haust du dich auf den Beutel uuuvijek svoja inštrument!“ odvrati
kema onšpiln ... Pam Fainagl kipc (,du wirst staunen‘)“, sage ich, „du kommst wie on. Na to izađe spotičući se Drombu-
Sautonc.“ – „No, to bude heska gewünscht! Wo hast du deine Bassgeige?“ – „Da lja iz gostionice i viče: „Habedijere,
muzika“, sogta Pemakl. „Jak to bude, drinnen ja, beim ,Biser’“, sagt er. „Mal los, raus gospodo kolege! Kamo ćemo to?“ –
tak to bude“ – sog’ih – „bratičku, ak ćeš damit ... das Wurstlied gehen wir anspielen ... „Zinut ćeš od čuda“, velim ja, „dolaziš
ždrat ... musiš hrat!!!“ Vi ma cum Beim Feinnagel gibt es Sautanz.“ – „Na, dort wird mi kao naručen! Gdje ti je berda?“ –
Haustua kuman, sog’ih: „Azon ans, cva gute Musik sein“, sagt der Böhme. „Es wird „Pa unutra kod Bisera“, kaže on.
... lous mida Kštancl“: irgendwie sein“, sage ich, „Brüderchen, wenn du „Hajde, iznesi je. Idemo odsvirati
fressen willst ... musst du spielen!!! Wie wir zum pjesmu o kobasici. Kod Fajnagla je
Via habm geheat, ia habt gešlaht
Haustor gekommen (sind), sage ich: „Also eins, kolinje.“ – „No, to bude heska muzi-
Die essekerische Sprechart – IV. BAND  Esekerski govor – IV. SVEZAK 193

Unt habts sou dike Viašt gemaht zwei – los mit dem Gstanzl!“. ka“, kaže Pemac. „Jak to bude, tak to
Leba-Viašt unt Plunca bude“, kažem ja. „Bratičku, ak ćeš
Wir haben gehört, ihr habt geschlacht’
Ti Hausfrau kan net prunca ždrat, moraš hrat!!!“ Čim smo stigli do
Und habt so dicke Würste gemacht
Ta Haushea prunct ibas Nohpahaus kapije, rekoh: Dakle jedan, dva – sad
Leberwurst und Blunzen
To plajpt ti Vuašt im Haus! podoknica naša:
Die Hausfrau kann nicht brunzen
„Repete ... repete!“ – homs kšrian. Der Hausherr brunzt übers Nachbarhaus Čuli smo da ste klali
Trauf sogt ta Fainagl: „Šein fun ajh, tas Da bleibt die Wurst im Haus! I kobasice debele pravili,
kuman sajts, val af ajh hob’ih in Tout Jetrenice i krvavice;
„Wiederholen! ... Wiederholen!“, hat man
hinajn fagesn.“ – „No jo“, sog ih, „pa a Da domaćica, kad krvavicu pokri,
geschrien. Darauf sagt der Feinnagl: „Schön von
sou a Ramazuri koma jo ned af olas Ne može da mokri,
euch, dass ihr gekommen seid, weil ich euch in
tenkn.“ Trauf sogt majn Malči: „Sen- Al zato domaćinovu kobasicu gušta
den Tod vergessen habe.“ – „Na ja“, sage ich, „bei
gans, az’is touh kud, vema a Kraml- Dok on vodu uz tarabu pušta.
so einer Ramasuri kann man ja nicht an alles
truka im Haus hot ... Venigstns veast vu
denken.“ Darauf sagt meine Maltschi: „Sehen Sie, „Repete! … repete!“ vikali su oni.
ajnklodn!“ –„Is šun sou, is šun sou“–
es ist doch gut, wenn man einen Grammeldru- Na to će Fajnagl: „Lijepo od vas što ste
sogt ta Fainagl – „nemans nua Ploc unt
cker im Haus hat ... Wenigstens wirst du wo došli jer sam vas posve zaboravio.“ –
krajfns cu!“ — No, unt vi tu vast, vons
eingeladen!“ – „Ist schon so, ist schon so“, sagt „E, da“, velim ja, „kod ovakve gungu-
cugrajfm hast, pin’ih un majn Malči net
der Feinnagl. „Nehmen Sie nur Platz und greifen le ne možeš misliti na sve.“ Na to će
krod velariš.
Sie zu!“ Na, und wie du weißt, wenn es zugreifen moja Malči: „Vidite kako je dobro kad
– Pogotovo ... von as mukte is! ... heißt, bin ich und meine Maltschi nicht grad čovjek ima čvarkaču u kući … Bar te
kel’jo? wählerisch. kamo pozovu!“ – „Tako je, tako je“,
veli Fajnagl. „Samo sjednite i poslu-
– Tu hedast epa, net cukrifn ... ha?! – Besonders wenn es gratis ist, gell ja?
žite se!“ E, i kao što znaš, kad se valja
– A vuhea ... an Kženiara hedat ih ma – Du hättest ja nicht zugegriffen ... ha? poslužiti, ja i moja Malči nismo baš
fuas Maul klant! izbirljivi.
– Ah, woher, einen Maulkorb hätte ich mir ans
– No, vast, iban Drombulja homa’sih Maul gelehnt! – Pogotovo kad je mukte, jelda?
ta vos faloht! Sogta net ta Fainaglin: „To
– Na, weißt du, über den Drombulja haben wir – A ti se pak ne bi poslužio … a?!
sigt’ma, voz’a reihte Hausfrau is! ... Tei
uns da etwas verlacht! Sagt er der Feinnaglin:
vas, taz’a Gačašprajca-Solot cum Sau- – A, vraga, naslonio bih brnjicu na
„Da sieht man, was eine rechte Hausfrau ist! ...
tonc geheat!“ – „No, selbstfaštendlih“, usta!
Die weiß, dass ein Hosenspreizersalat zum Sau-
sogta Šlahtla-Masta, „von’ma a rihtige
tanz gehört!“ – „Na, selbstverständlich“, sagt der – E, znaš, Drombulji smo se malo
Vuaštmos im Haus hobm vil, nom ket’s
Schlachter-Meister, „wenn man ein richtiges smijali! Kaže on Fajnaglovici: „Vidi se
oune Cela-Solot ned ... sunst foln,
Wurstmaß im Haus haben will, dann geht es oh- ovdje što je prava domaćica! … Ona
amend, ti Viašt vi Šipfnudln aus!“ –
ne Zellersalat nicht, sonst fallen am End die zna da uz kolinje ide digni-se-miško-
194 Lujo Plein

„Heans’ma nua auf mida Vuaštmos”, Würste wie Schupfnudeln aus!“ – „Hören Sie mir salata!“ – „Pa razumljivo“, kaže me-
sogti Fainaglin, „hajt voa šun a gonci nur auf mit dem Wurstmaß“, sagt die Feinnaglin, sar, „ako se želi imati pravu mjeru
Kumedi im Haus fia teara treikati „heute war schon eine ganze Komödie im Haus kobasice u kući, onda to ne ide bez
Vuaštmos!“ – „Homs’as, amend, šun wegen diesem dreckingen Wurtsmaß!“ – „Haben salate od celera, inače kobasice ispad-
ausprobiat?“ frog’ihs. – „Na“, sogts, Sie es vielleicht schon ausprobiert?“, frage ich sie. nu otprilike ko šufnudle!“ – „Ta
„oba muaring vead’s af jemond „Nein“, sagt sie, „aber morgen wird es an jemand prestanite već s veličinom kobasice“,
ausprobiat!“ ....... ausprobiert!“ ... ... kaže Fajnaglovica, „danas je u kući
bio pravi cirkus zbog tog posranog
No, unt vis sou reiht lustig cukongan Na, und wie es so recht lustig zugegangen ist,
mjerila!“ – „Jeste li ga možda već
is, bemiak’ih ta af amol majn Drombu- bemerke ich dir auf einmal meinen Drombulja,
isprobali?, pitam ju. „Ne“, veli ona,
lja, via sih ole rit und vida noh hindruks wie er sich alle Ritt nach hinten zu der Stellage
„ali sutra će biti isprobano na
cuda Štelaži trat unt kokatiat mit cva dreht und kokettiert mit zwei so mordstrummen
nekome!“ …....
sou muactrume Prodviašt, ti siha fian Bratwürsten, die sicher für den Herrn Pfarrer auf
Hean Pfoara aft Sajtn kštelt sajn, val ti die Seite gelegt sind, weil die Feinnaglin, wie man E, i kad je bilo baš veselo, opazim ti
Fainaglin, vima sigt, vida in kseignete sieht, wieder in gesegnete Umstände geraten ist. ja najednom svog Drombulju kako se
Umštendn krodn is. No, unt – hop’cup – Na, und – hopp, zack! – erwischt er die Würste stalno okreće unazad prema stelaži i
tavišta ti Viašt unt, šlups, in sajna Berda und schlupps! in seine Bassgeige rein! „Drombu- koketira s dvije ogromne kobasice za
rajn! – „Drombulja, vos mohst?“ frog’ih lja, was machst du?“, frage ich ihn. „Meine Saiten prženje koje su sigurno ostavljene na
im. – „Majne Satn šmiar’ih“, sogta. – schmiere ich“, sagt er. „Au, du Drecksau, das stranu za gospodina velečasnog jer je
„Au, leglo ti usrano, san toz’oba fahečl- sind aber verhätschelte Saiten!“, sage ich. Und er Fajnaglovica, kako se vidi, opet u
te Satn!“ sog’ih. Unt ea plinclt’ma: blinzelt mir: „Kiebitz, halts Maul!!!“ ... ... ... drugom stanju. E, i – hop, cup! – zgra-
Kibic, holts Maul!!! ........... bi on kobasice i tutne ih u berdu!
– Warum hast du ihm nicht zu wissen gegeben,
„Drombulja, što to radiš?“ pitam ga.
– Vos host’im net cu visn keibn, taz’a dass er dir eine ablässt?
„Podmazujem žice“, kaže on. „Au,
ta ane oblost!
– Ja, der lässt mir eine! ... Soll ich dir die Haare leglo ti usrano, što su to neke razma-
– Jo, tea lost ma an … Sul’ih ta ti Hoa a ein bissl einschmieren mit Brillantine? žene strune!“ velim ja, a on mi namig-
pisl ajnšmian mit Brilantin? ne: „Kibiceru, jezik za zube!“ … … …
– Nein, aber wenn du willst ... spritz mich lieber
– No, oba vonst vilst ... špric’mih liba ein mit dem Duftwasser; wenigstens murrt – Zašto mu nisi dao do znanja da ti
ajn mit ten šmeikatign Vosa, barem fu- meine Gallige ein bissl. Gewöhnlich pflegt sie zu odstupi jednu!
tat majn Golhantige a pisl. Kveinlih sagen: „Stinkst schon wieder wie eine alte Bad-
– Da, taj će mi ostaviti jednu! ...
kfleigt’si cu sogn: „Štinkst šuvida vi a hure, gell ja, warst schon wieder bei einer Rosi?“
Treba li da ti malo namažem kosu
oldi Podhua, kel’jo, voast šun vida pa
– Hier ist er, da kommt der Feinnagl. Jetzt briljantinom?
anara Ruža?“
kannst du ihn fragen, warum er dich nicht geru-
– Ne, ali ako hoćeš … pošpricaj me
– Evo ga, to kumt ta Fainagl. Jecat fen hat.
radije mirisnom vodicom, bar će moja
Die essekerische Sprechart – IV. BAND  Esekerski govor – IV. SVEZAK 195

konst im frogn, varum’a tih net krufm – Lass ihn doch in Ruhe! ... Das werden wir zajedljivica gunđati malo. Obično ka-
hot. schon ein anderes Mal austragen. že: „Opet smrdiš ko stara toplička
kurva, jel. Jesi li opet bio kod neke
– Ma ostavi ga u jarac! ... toz’veama ∗
Ruže?“
šun an ondasmol austrogn.
– Guten Tag!
– Evo ga, dolazi Fajnagl. Sad ga

– Habe die Ehre, meine Herren! možeš pitati zašto te nije pozvao.
– Kun’tog!
– Na, Feinnagl Batschi, wie sind wir zufrieden – Ma ostavi ga u jarac! … To ćemo
– Habidjeare, majne Hean! mit der Schlachterei? već riješiti neki drugi put.
– No, Fainaglbači, vi sama cufridn – Wie die Spatzen vor dem schlechten Wetter. ∗
mida Garglaraj?
– Was, streitig sind Sie? – Dobar dan!
– Vi ti Špocn fuan šleihtn Veita.
– Na, hört Leute, wie soll man nicht streitig sein, – Poštovanje, gospodo!
– Vos, štrajtig sajns? wenn sie mir eine halbe Sau aufgefressen haben!
– Pa, Fajnagl bači, kako smo zado-
– No, heats Lajt, vi sulma nit štrajtig – Sie werden doch nicht vielleicht auch mich voljni kolinjem?
sajn, vons’ma a holbi Sau aufkfreisn! dazu rechnen?
– Ko vrapci pred kišu.
– Sei vean touh net, amend, a mih tacu – Davon ist nicht die Rede. Sie werden Ihres
– Što, svadljivi ste?
reihnan? schon abbalbieren.
– Pa čujte, ljudi, kako da ne budem
– Fun ten iz ned ti Reid. Sei vean – Schon gut, Herr Feinnagl, nehmen Sie nur
svadljiv kad su mi požderali pola
inaras šun opolbian. Platz! Aber wer hat Ihnen eine halbe Sau
svinje!
aufgefressen??
– Šun kud, Hea Fainagl, nemans nua
– Ta nećete valjda i mene ubrojiti u
Ploc! Oba vea hod’inan a holbi Sau – Mein Gott! Nun, sagen wir halt verschleppt,
te?
aufkfreisn?? grad nicht verfressen, dass sie es nicht so haar-
genau auffassen. – Nije o tome riječ. Vi ćete svoje već
– Bože moj! Hat sog’ma holt fašlaft,
vratiti brijanjem.
krod net fafreisn, taz’az net so hoa- – Was schwefeln Sie dann: verfressen?!?
genau aufosn. – Ma dobro, gospon Fajnagl, samo
– Ist das denn nicht alles eins?
sjednite! Ali tko vam je požderao pola
– Vos šveiflns ton: fafreisn?!?
– Doch nicht! Das ist alles zwei! svinje??
– Hat, iz toz net olazans?
– Nun, es ist, wie es ist; eine halbe Sau ist tschali – Bože moj! Pa recimo odnijeli, ne
– Bome net! Toz’is olas’cva! gegangen. baš požderali; da to ne shvatite baš
doslovce.
– Hat, iz viz’is ... a holbi sau is čali
196 Lujo Plein

kongan. – Ja, worauf? – Što onda zamagljujete stvari —


požderali?!?
– Jo, af vos harauf? – Na, mein Gott, von einem habe ich die
Brühmulde geliehen, von anderem den Schweins- – A nije li to jedno te isto?
– No, majn Gout, fun anaran hob’ih ti
galgen mit dem Hackstock, von demselben den
Pridmulta klihn, fun ondaran ten – Bogme nije! To su dvije stvari!
Kesselofen, Fettrührer und weiß der Kuckuck
Švainsgoling midn Hokštouk, fun
was noch. – Ma tako je kako je; pola svinje je
selaran ten Keisloufm, Fetnriara unt,
nestalo.
vas ta Kukuk, voz’nouh. – Na, und von mir ... den Grammeldrücker.
– Da, a na što?
– No, unt fun mia ... ten Kramltruka. – Dafür haben Sie ja einen Teller mit Würsten
gekriegt! – E, Bože moj, od jednog sam posu-
– Tafia homs’jo an Tela mid Viašt
dio korito za šurenje, od drugog že-
krigt! – Oho, nur hat man die Würste vor lauter
ljeznu kuku s mesarskim panjem, od
Grammeln nicht gesehen!
– Oho, nua hod’ma ti Viašt fua lauda istog kazan, mješalicu za mast i tko bi
Kraml net ksegn! – Na, meterlang waren sie nicht. Da wäre noch znao što još.
eine zweite Sau draufgegangen!
– No, ka metalongi voas’net. To vea – E, a od mene … čvarkaču.
nouh a cvajti Sau traufkongan! – Na, und für den Herrn Pfarrer haben Sie
– Pa zato ste dobili tanjur kobasica!
gehabt eine dicke?! Hat er Ihnen vielleicht das
– No, unt fian Hean Pfoara homs kobt
Wurstmaß geliehen? – Oho, samo što se kobasice nisu
a tike?! Hoda inan filajht ti Vuaštmos
vidjele od samih čvaraka!
klihn? – Nein, aber die Hebamme hat es mir geborgt.
– Pa nisu bile metrašice. Onda bi i
– Na, oba ti Hebamin hodmas puagt. – Kommt bald der Storch ins Haus?
druga svinja otišla na to.
– Kumt polt ta Roda im Haus? – Na ja, er kommt. Alle Jahre ein Kind!
– E, a za gospodina velečasnog ste
– No jo, kumta. Ole Joa a Kind! – Aha, wie man sagt: bis nicht vierundzwanzig imali debelu?! Je li vam možda posu-
sind. dio mjerilo za kobasice?
– Aha, vima sogt: Piz net fiarundcvan-
cig sind. – Das grad nicht, aber wenn es so weitergeht, – Nije, nego mi ga posudila babica.
bringe ich bis zum nächsten Herbst ein Dutzent
– Tos krod’net, oba vons sou vajda ket, – Hoće li uskoro roda u kuću?
zusammen.
pring’ih pis’am neikstn Heabst a Tucn
– Pa da, doći će. Svake godine jedno
com. – Aber dann heißt es: Feuer einstellen!!!!!!!
dijete!
– Oba ton hasts: Faja ajnšteln!!!!!!! – Nein, dann fangen wir erst von neuem an.
– Aha, štono se veli: dok ih ne bude
Weil meine Alte sagt immer: „Solange es geht,
– Na, ton fong’ma eašt fun frišn on. dvadeset i četvero.
geht es!!!“ ... Aber stellen Sie sich vor, was der
Val majn Oldi sogt ima: „Sou long as
Die essekerische Sprechart – IV. BAND  Esekerski govor – IV. SVEZAK 197

ked, keds!!!“ ... Oba štelns inan fua, vos Schlachter für eine Narretei angestellt hat! Wäh- – To baš ne, ali ako i dalje ide ovako,
ta Šlahtla fiar’a Norataj onkštelt hot! rend ich zum Steuermann raufgegangen bin, das do sljedeće jeseni ću sklepati tuce njih.
Sou long ih cuda Dac pin rauf kongan, Stichgeld zahlen, verlangt der elendige Schweins-
– Ali onda će biti: Obustavi palj-
tos Štihgelt coln, falongt tea Švajnskeal kerl von meinem Weib das Wurstmaß. Und die
bu!!!!!!
elendigi fun majn Vaib ti Vuaštmos. Unt blöde Kuh – nicht dass sie wartet, bis ich komme
ti pledi Ku — net ta’si voat piz’ih kum – schickt den Loitschi rüber zu der Hebamme um – Ne, onda ćemo tek početi iznova.
— šikt ten Lojči riba cuda Hebamin das Wurstmaß! Und das geriebene Luder war dir Jer moja stara stalno ponavlja: „Dok
umta Vuaštmos! Unt tos kribane Luda nicht faul und schickt mit dem Kind einen regel- ide, ide!!!“ … Al zamislite kakvu je
voa ta net faul unt šikt mit ten Kind an rechten Kondom! Na, und der Spitzbub, der bedastoću priredio mesar! Dok sam
reiglreihtn Gudoun! No, unt tea Špic- Kleine, war dir neugierig, wie schon Kinder sind, išao platiti porezniku prispjeli iznos,
pub, tea Klane, voa’ta najgarig, vi šun und bläst das Zeug mitten auf der Gasse auf und zatraži ta bijedna svinja od moje žene
Kinda sajn, unt plost tos Cajg af ta Mite rennt über die Straße wie mit einem Luftballon mjerilo za kobasice. I tupava krava –
Gosn auf unt rent iba ta Štrosn vi und ein Haufen rennt ihm nach ... „Mami ... umjesto da pričeka dok ne dođem –
mid’an Luftbaloun unt a Haufn šimln Mami“, schreit er, „da ist das Wurstmaß, die pošalje Lojzeka prijeko babici po
im hindruks noh … „Mami ... Mami“, Rodaneni (,Tante Hebamme‘) hat gesagt, der mjerilo! A lukava prostakuša ne budi
šrajta, „to is ti Vuaštmos, ti Roda neni Schlachter Batschi soll aufpassen, dass es nicht lijena, pa pošalje po djetetu pravi
hot ksogt, ta Šlahtlabači sul aufpasn, verreißt, sonst muss sie mit der Tasche rüberkom- pravcati kuton! E, a mangupčić mali-
taz’as net farajst, sunst mus si mi’n Tašl men.“ – „Warte, Kanaille elende!“, sage ich, „von ša ti je bio radoznao, kakva su već
riba kuman.“ – „Voat, Karnalia elendi- dem Wurstmaß wirst du selbst eine verkosten!“ djeca, pa nasred ulice napuhao tu
gi!“, sog˙ih, „fun teara Vuaštmos veast Na, was habe ich gemacht ... Kaufe in der Apo- stvar i trčao ulicom kao s luftbalonom,
selba ani fakoustn!“ No, vos hob˙ih theke noch so ein Zeug und fünf Rizinuskapseln a gomila za njim ... „Mama … mama“,
kmoht … Kauf inda Apateikn nouh sou ... vermische alles miteinander ... fülle sie gut an viče on, „evo mjerila za kobasice; teta
a Cajg unt finf Racinuskapsln ... famiš und stelle sie auf die Stellage rauf und sage Roda reče da čika mesar pazi da ne
olas midanonda ... fils kud on unt štels meiner Alten: „Bis der Loitschi von der Schule pukne, inače će ona morati doći sa
af ta Štelaži rauf un sog majna Oldn: kommt, schickst du ihn mit dem Teller Würste zu svojom tašnom.“ – „Čekaj, gaduro
„Pis ta Lojči funda Šul kumt, šikst im der Frau Madame rüber und lässt ihr sagen, ich bijedna!“, velim ja, „sama ćeš probati
mit ten Tela Viašt cuda Frau Madam wünsche ihr besten Appetit!!!“ – „Na, servus!“, jednu kobasicu veličine tog mjerila!“
riba unt lost iara sogn, ih vinč iara sagt meine Alte. „Die kann sich gefasst machen E, što sam učinio ... Kupim u apoteci
beistn Apatit!!!“ – „No, nazdravlje!“ auf eine sieben Ellen lange Scheißerei!“ još jedan takav kondom i pet ricinuso-
sogt majn Oldi. „Tei kon sih kfost mohn vih kapsula … pomiješam sve skupa
Heute in der Früh fällt es mir ein und ich frage
af a sibn-Eln-longi Šajsaraj!“ … dobro ih napunim i stavim gore na
meine Alte: „Hör mal, hast du der Madame die
stelažu, a staroj kažem: „Kad Lojzika
Hajt inda Fru folts ma ajn unt frog Würste geschickt?“ – „Nein, hörst du, Adi“, sagt
dođe iz škole, pošalji ga s tanjurom
majn Oldi: „Heast, host tu ta Madam ti sie, „die habe ich in den Tod vergessen, aber mir
kobasica gospođi babici prijeko i neka
Viašt kšikt?“ – „No, heast, Adi“, sogts, scheint, die haben lange Beine gekriegt.“ – „Du
joj kaže da joj želim dobar tek!!!“ – „E,
198 Lujo Plein

„af tei hob’ih im Tout hinajn fageisn, wirst doch nicht ...?“ nazdravlje!“ veli moja stara. „Ta se
oba mia šajnt, tei hom ta longi Fis može pripremiti na sraćkavicu dugu
Schaue auf die Stellage rauf!!! Richtig, ver-
krigt.“ – „Tu veast touh net? “ jedanaest lakata!“
schwunden waren sie! „Au, Sakramentskerl ...
Šau af ta Kštelaži rauf!!! Rihtig fa- der braucht die Aborttür heute nicht zuriegeln!“, Jutros rano sjetim se toga i upitam
švundn voans! „Au, Sakramentskerl ... sage ich. Einen Aldumasch würde ich zahlen, staru: „Čuj, jesi li poslala babici koba-
tea prauhs Abuat-Tirl hajt net curigln!“ wenn ich nur wüsste, wer mir die Würste sice?“ – „E, čuj, Adi“, veli ona, „pot-
sog’ih. Ta, an Ajdumaš colat’ih ... ven ih gestohlen hat!!! puno sam zaboravila na njih, ali mi se
nua visat, vea ma t’ Viašt pougn hot!!! čini da su dobile noge.“ – „Nećeš
– Ihr Wort, Herr Feinnagl?
valjda ...?“
– Ina Vuat, Hea Fainagl?
– Dreimal mein Wort!
Pogledam gore na stelažu!!! Svarno,
– Trajmol majn Vuat!
– Gustl ... komm her! nestale su! „Au“, rekoh, „prokleta
– Gustl ... kum hea! hulja … danas neće trebati zatvarati
– Bittschön, Herr Meister!
vrata nužnika.“ Epa, platio bih jedan
– Pičen, Hea Masta!
– Lauf runter zum Drombulja und sag ihm, er aldumaš kad bih samo znao tko mi je
– Zua runda cum Drombulja unt soll sofort kommen, dass wir uns besprechen. ukrao kobasice!!!
sog’im, sofuat sula kuman, taz’ma sih Heute Abend gehen wir wieder auf einen
– Vaša riječ, gospon Fajnagl?
bašpreihn. Hajt af ta Noht kema vida af Sautanz. Aber schau, dass du läufst! .............
a Sautonc. Oba šau, tast šimlst! ............... – Triput moja riječ!
– Haben Sie keine Sorge!
– Homs ka Suag! – Gustl … dođi amo!

∗ – Molim, gospon majstore!
– Na, Gustl, kommt er?
– No, Gustl, kum’ta? – Trči dolje do Drombulje i reci mu
– Nein, er kommt nicht. Auf dem Klo war er
da odmah dođe da se dogovorimo.
– Na, kum’ta net. Am Klo voara kseisn gesessen und hat gesagt: „Sag deinem Meister ...
Večeras idemo opet na kolinje. Ali
unt hot ksogt: „Sog tajn Masta ... ih hob ich habe die schnelle Kathi. Der Schlag soll den
požuri! ………
ti ,šneli Kati‘. Ta Šlog sul ten Fainagl Feinnagl treffen ... mitsamt seinen Würsten!!!“
treifm ... mi’comst sajne Viašt!!!“ – Budite bez brige!
– Au, du verfluchter Gauner! Ich habe ja immer
– Au, tu fafliksta Gauna! Ih hob’jo ima gesagt: Der Podrawatzer Eierkratzer hat es faust- ∗
ksogt: Tea Podravaca Ajakroca hots dick hinter den Ohren! Man sagt nicht umsonst:
– Pa, Gustl, hoće li doći?
faustik hinta ti Uavašl! Ma sogt net Nicht wem’s vermeint ist, sondern wem’s be-
umazunst: Net tens famant is, sunst tens stimmt ist! – Ne, neće doći. Čučao je u nužniku i
beštimt is! rekao: „Reci svom majstoru … da
– Also, gehen wir jetzt auf den versprochenen
imam sraćkavicu. Grom ubio Fajnagla
– Azon, kema jecat afs fašprouhane
Die essekerische Sprechart – IV. BAND  Esekerski govor – IV. SVEZAK 199

Aldumaš? Aldumasch? skupa s njegovim kobasicama!!!“


– Hold’aus! Eašt šikn ma ten Lakl an – Halt aus! Erst schicken wir dem Lackel einen – Au, prokleti lopuža! Uvijek sam,
Krautštoupl runda, sunst rint im, Krautstoppel runter, sonst rinnt ihm vielleicht znate, govorio: lukav je podravski
amend, nouhs Tarmpandl aus. noch das Darmband aus. jajokradica! Ne kaže se uzalud: ne
komu je namijenjeno, već komu je
– Ih pin ta Manung, ta Krautštoupl – Ich bin der Meinung, der Krautstoppel langt
suđeno!
longt net fia tos Louh, vu’a ti Vuašt hod nicht für das Loch, wo er die Wurst hat hinein-
najnkšteikt. gesteckt. – Epa, idemo li sad na obećani aldu-
maš?
– Jo, homs ims ... šun opkmeisn? – Ja, haben Sie es ihm ... schon abgemessen?
– Čekaj trenutak! Prvo ćemo poslati
– Toz’net ... oba kseign hob’ih’s, via’s – Das nicht ... aber gesehen habe ich es, wie er
blenti čep od kupusa, inače će mu
rajnkštekt hot ... sie (die Wurst) reingesteckt hat ...
možda još isteći i trakavica.
– ’s Poudalouh?? – ’s Podexloch??
– Mislim da čep od kupusa neće biti
– Oba na ... ta Berda iara Louh! ... – Aber nein ... (in) der Bassgeige ihr Loch! ... dostatan za rupu u koju je stavio
kobasicu.
– Vos? ... – Was? ...
– E, jeste li mu je … već izmjerili?
– Jo! ... – Ja! ...
– To ne … ali sam ju vidio kad je u
– A, to šau hea ... Jecat vaz’ih, varum ti – Ah, da schau her! Jetzt weiß ich, warum die
nju stavljao kobasicu …
Berda sou hazarig prumt hot! No, voat, Bassgeige so heiser gebrummt hat! Na, warte, du
tu anpalata Reignvuam ... mih host vuln aufgeblähter Regenwurm, mich hast du firnissen – U anus??
fianajsn ........... Jecat hengst oba am wollen! ........... Jetzt hängst du aber auf dem Klo!!!
– Ma ne … u rupu na berdi! …
Trila!!!
– Što? …
– Da …
– Aaa, gle, gle! Sad znam zašto je
berda zvučala tako promuklo! E,
čekaj ti naduta kišna glisto, mene si
htio prevariti! ………… Sad si se
zalijepio za nužnik!!!


200 Lujo Plein

Denkmal für die im Preußisch-österreichischen Feldzug 1866 Gefallenen des 78. Infanterie-Regiments (enthüllt am 17.
Juli 1898)
Spomenik vojnicima 78. pješadijske pukovnije, poginulim u Prusko-austrijskom ratu 1866. godine (otkriven 17. srpnja
1898)
Izvor/Quelle: Pozdrav iz Osijeka. Razglednice Osijeka do 1945, str. 9. (Gruß aus Osijek.
Ansichtskarten von Osijek bis 1945, S. 9)
V. BAND • V. SVEZAK
202 Lujo Plein
Die essekerische Sprechart – V. BAND  Esekerski govor – V. SVEZAK 203

Ti Beštimung Die Bestimmung Sudbina

T a cviarntine Hear Lampl hot sih D er zwirndünne Herr Lampl hat sich neben K ao čačkalica mršav gospodin Lampl
neba sajnara oldn Frau Rosalia Lampl, seiner alten Frau Rosalia Lampl noch eine držao je pored svoje stare gospođe
nouh a cvajte „Rumplmašin“ koltn, zweite „Rumpelmaschine“ gehalten, so eine Rozalije Lampl još jednu galamdžiku –
sou a štamige mit tike Oaršpokn, vi stämmige mit dicken Arschbacken, wie das jednu, kako bi on sam nakon nekoliko
tos ta Hear Lampl, noh a poar kude der Herr Lampl nach ein paar guten Spritzern dobrih špricera imao običaj reći, stame-
Šprica, kflegt hot cu sogn. gepflegt hat zu sagen. nu debelih guzova.
Si, sajn Augnopfl, ti Malči — sou hot Sie, sein Augapfel, die Maltschi — so hat sie Ona, njegova zjenica oka, Malči, — ta-
si gehajsn — voar a kude Koartnauf- geheißen — war eine gute Kartenaufschläge- ko se zvala — dobro je gledala u karte i
šlogarin unt tacu a Olasbesavisarin. As rin und dazu eine Allesbesserwisserin. Es hat uz to si je umišljala da sve zna bolje od
hot kana kajrot, es is kana kštuarbm keiner geheiratet, es ist keiner gestorben und drugih. Nitko se nije oženio, nitko nije
unt is ka Kind afta Velt kuman, fun ist kein Kind zur Welt gekommen, von denen umro i nijedno se dijete nije rodilo o
tenan si net kvust het, vos cu faceln ... sie nicht gewusst hätte, was zu erzählen ... kojima ne bi znala ispričati ponešto ...
An jedn hots ten Oarš kvošn — vima Einem jeden hat sie den Arsch gewaschen — Svakome je — kako se to, molim lijepo,
tos pflegt, pičen, cu sogn. wie man’s pflegt, bittschön, zu sagen. obično kaže — oprala guzicu.
No, anan Tog sogt ta Hear Lampl – Na, eines Tages sagt der Herr Lampl zur I jednoga dana veli gospodin Lampl
cua Malči: „Vast, Malčili, majn Oldi Maltschi: „Weißt du, Maltschili, meine Alte svojoj Malči: „Znaš, Malči, moja stara
mohts net mear long mit. Ih man, ti macht es nicht mehr lange mit. Ich meine, die neće više dugo izdržati. Hoću reći, brzo
kroct polt op, unt miar kupliarn sih kratzt bald ab und wir verkuppeln uns će odapeti, pa ćemo se nakon toga ti i ja
noha in da grousn Pfoarkiarhn. Ih nachher in der großen Pfarrkirche. Ich sag dir, vjenčati u velikoj Župnoj crkvi. Kažem
sogta, trajmol losat ih Štuarm lajtn dreimal ließe ich Sturm läuten mit der ,Peppi- ti, triput bih naručio zvonjavu crkvenog
mida ,Pepi Blau Gloukn‘ ... vons nuar Blau-Glocke‘ ... wenn sie nur heute schon die zvona ,Pepi Blau‘ ... kad bi već danas
hajt šun ti Augn cutrukat!“ – „No, ti Augen zurdücken würde!“ – „Na, die Karten sklopila oči!“ – „Pa karte su već davno
Koatn homa jo tes šun long ksogt, tas haben ja das schon lange gesagt, dass meine pokazale da moja rivalka neće više dugo
majne Rifalin as net mear long mit Rivalin es nicht mehr lange mitmacht ... Sie živjeti ... ,Ide skoro Bogu na račun!‘ Jer
moht. Ide skoro Bogi na račun! Vajl stirbt bald. Weil neben der Dame steht immer pored dame uvijek stoje herc-kralj i
neba ta Dame štet ima ta Hearc-Kenig der Herz-König und das Kürbis-Ass — und bundeva as — a to znači sigurnu smrt!”
un ti Bundeva-As – unt tos bedajt ta das bedeutet den sicheren Tod!“
E, i slučaj je nakon toga htio ... da gos-
sihare Tout!“
Na, und was der Zufall nachher will ... stirbt pođa Lampl stvarno umre posve izne-
No, unt vos ta Cufol nohear vil … richtig die Frau Lampl, so ganz unverhofft ein nada nekoliko tjedana kasnije i to baš na
štearbt rihtig ti Frau Lampl, sou gonc paar Wochen danach und das grad am Malu Gospu u rano jutro. Pa kad je na-
unfahouft ina poar Vouhn tanoh unt Kleinen Frauentag (,Mariä Geburt‘) in aller kon toga prolazila pogrebna povorke
204 Lujo Plein

tos krot am klanan Fraun-Tog in Herrgottsfrüh. Na, wie nachher das Toten- kraj Malčine kuće, opaze gospođa Igl i
Olaheargoutsfru. No, vi noha tos Be- geleit an der Maltschi ihrem Haus vorüber- gospođa Nigl — dva lica koja se skoro
grebnis fuar da Malči iara Haus fariba geht, bemerken die Frau Igl und die Frau Nigl uvijek vide kako pri svakom pogrebu
ket, pemearkn ti Frau Igl unt ti Frau — zwei Gfrießer, die man fast bei einer jeden idu s ostalima u povorci — da su prozo-
Nigl — cva kfrisa, ti ma fost pa anara Leich mithatschen sieht — dass die Fenster ri širom otvoreni i cvijećem okićeni.
jedn Lajht mithačn sigt — tas ti Fensta weit offen sind und mit lauter Blumen be-
Onda kaže gospođa Igl gospođi Nigl:
širom oufm san unt mit lauda Pluman schmückt sind.
„E, što li danas smjera stara galamdži-
bešmikt san.
– Da sagt die Frau Igl zu der Frau Nigl: „Ja, ka, gospođa Malči, te su joj prozori cvi-
To sogt ti Frau Igl cuda Frau Nigl: was hat denn die alte Rumpelmaschine, die jećem zamaskirani? Čini mi se da je po-
„Jo, vos hot ten ti olde Rumplmašin, ti Frau Maltschi, heute vor, dass sie ihre Fenster šandrcala!“ – „Da, i meni se čini da stara
Frau Malči hajt fuar, tas si iare Fensta so mit Blumen vermaskiert hat? Mir scheint, krntija fantazira!“ − veli na to gospođa
sou mit Pluman famaškariat hot? Miar die ist närrisch geworden!“ – „Ja, mir scheint Nigl, a gospođa Igl odmah uzvrati: „De
šajnt, ti is nariš kvuarn!“ – „Jo, miar es ja auch, die alte Schachtel spinnt!“, sagt čekajte, ajmo polako, pustimo da spro-
šajnt as jo a, te olde Šohtl špint!“ sogt drauf die Frau Nigl und die Frau Igl sagt vod ode malo naprijed ... možda će Mal-
trauf ti Frau Nigl unt ti Frau Igl sogt gleich wieder: „Na, gehen Sie, warten Sie, či proviriti.“
klajh vida: „No, kens voartns, kema gehen wir stad, lassen wir das Totengeleit ein
I stvarno, još gospođa Igl nije to ni iz-
štat, losn ma tos Begrebnis a pisl fua- bissl vorwärtsgehen ... vielleicht guckt die
govorila — a Malči blistajući od sreće
vearts ken ... filajht kukst ti Malči Maltschi raus.“
pogleda sa svog cvijećem okićenog pro-
raus.“
Na und akkurat, noch nicht einmal aus- zora za pogrebnom povorkom. „Tako,
No unt akurat, nouh nedamol aus- geredet hat das die Frau Igl — und die Malt- tako ... e! Zašto ste, gospođo Malči, da-
kred hot tos ti Frau Igl — unt ti Malčili schi guckt aus ihrem blumenbeschmückten nas tako lijepo uredili svoje prozore?“ −
kukst aus iarn plumanbešmiktn Fensta Fenster glückstrahlend dem Totengeleit nach. zapita radoznalo gospođa Igl. „Pa to je
glikštrolend ten Begrebnis noh. „Sou, „So, so ... ja, was ist denn, Frau Maltschi“, pravi cvjetnjak! A ne prolazi procesija
sou ... jo, vos homs ten, Frau Malči“, fragt neugierig die Frau Igl, „zu was haben Sie na Tijelovo. Što kanite?“ – „Pa danas
frogt najgarig ti Frau Igl, „cu vos is ten denn heute ihre Fenster so schön aufgeputzt? slavim zaruke!“ − kaže gospođa Malči i
hajt inare Fensta sou šen aufpuct? Is jo Ist ja der reinste Blumengarten! Es geht ja kein brzo zatvori prozore.
ta rajnste Plumangoartn! Es ket jo ka Fronleichnamumgang. Was haben Sie denn
--------
Fronlajhnom Umgong. Vos homs ten vor?“ – „Ja, heute feier ich meine Verlobung!“,
fuar?“ – „Jo, hajt fajar ih majn sagt die Frau Maltschi und macht schnell die E! A što je Bog još htio: ... Osam dana
Falobung!“ sogt ti Frau Malči unt Fenster zu. nakon toga odvezu i gospodina Lampla
moht šnel ti Fensta cu. na vječni počinak! A prozori gospođe
--------
Malči budu zauvijek zatvoreni! ...
- - - - - - --
Na! Und was der Gott noch will: ... Acht
I nakon toga ljudi kažu da nema sud-
No! Unt vos ta Gout vil … noh oht Tage danach führt man auch den Herrn Lampl
Die essekerische Sprechart – V. BAND  Esekerski govor – V. SVEZAK 205

Tog tanah fiarn si a ten Hearn Lampl zur ewigen Ruh! Und der Frau Maltschi ihre bine na ovome svijetu!
cuar evign Ru! Unt ta Frau Malči iare Fenster sind für immer zu! ...
Fensta san fiar ima cu! ...
Also, nachher sagen die Leute, es gibt keine
Also, noha sogn ti Lajt, es kipt ka Bestrimmung auf der Welt!
Beštimung afta Velt!

  

1
Am Sundok pam Šamarajni Am Sonntag beim Schamareini Nedjeljom kod Šamarajna

J
– esas na! Vals krod sogn Šamarajni. J
– esus, na! Weil Sie grad sagen „Schamarei- I
– suse, ah! Kad baš kažete „Šama-
Jo, vu san ten ti šenan libm Cajtn hin, ni“. Ja, wo sind denn die schönen, lieben Zeiten rajn“. E, kamo su nestala ona lijepa,
vima nouh sou sundeks runda san kon- hin, wie wir noch so sonntags runtergegangen draga vremena kad smo tako nedje-
gan cua Frajmuzik uftrapa, tas ti Kitln sind zum Freimusiktanz, dass die Kittel nur so ljom išle dolje na ples uz besplatnu
nuar sou kflougn san … Jo, visns, tos geflogen sind ... Ja, wissen Sie, das klare Bild glazbu da su suknje samo tako letjele
kloare Pild vedlt ma nouh hajt fuar ti wedelt mir noch heute vor den Augen, so wie ... Jasna slika mi, znate, još i danas
Augn, sou vi ven as earšt gestarn kvezn wenn es erst gestern gewesen wäre. lebdi pred očima kao da je to bilo tek
vear. jučer.
– Wahrlich, mir auch, Frau Paschkanat! Ja, wie
– Bome miar a, Frau Paškanat! Jo, vi oft erzähle ich meinen Kindern davon und sage: – Bome i meni, gospođo Paškanat!
ouft facel ih majnan Kindan tafoun unt „Ja, Kinder, was wisst denn ihr, wie es einmal Vidite, često pričam svojoj djeci o to-
sog: „Jo, Kinda, vos vists ten iar, vis schön und lustig auf der Welt war zu leben!“ me i velim: „E, djeco, što vi znate
amol šen unt lustig auf ta Velt voar cum kako je nekoć bilo lijepo i veselo živ-
– So manch ein fescher Zugführer und Kor-
lebm!“ jeti na ovome svijetu!”
poral hat einer das Herz verdreht, gell? ... Ach,

1 Schamareini < Schau mal rein! (Name des damaligen Gasthauses/ime ondašne gostionice, nastalo od Šau ma rajn! = Schau mal rein! ,Navrati!‘. — V. P.
206 Lujo Plein

– Kelns, a sou a monha feša Cuksfiara du Gott, o Gott! – Pokoji zgodan vlakovođa ili kap-
unt Koprol hot ams Hearc fatrat … Ah, lar bi zavrtio kojoj mozak, zar ne? …
– Na, mein Adam, mein gottseliger erster
tu Gout, o Gout! Ah, Bože! O, Bože!
Mann, war ja dann ein frischgebackener Vor-
– No, majn Adam, majn goutseliga meister in der Artillerie bei den „Achtunddrei- – E, moj je Adam, moj pokojni prvi
earšta Mon, voar jo ton a frišpohana ßigern“ in der Unterstadt. Drunten in der Scha- muž, bio onda novopečeni glavni
Fuarmasta paj da Atalari, paj di „Oht- mareini habe ich ihn kennen gelernt. majstor u topništvu kod „tridesetos-
unt-dreisiga“ in da Untaštot. Trunt’ in maša“ u Donjem gradu. Dolje u Ša-
– Sehen Sie, so eine Seligkeit kennen ja die
da Šamarajni hob ih im jo kenan klearnt. marajnu sam ga, znate, upoznala.
heutigen Menschen nicht einmal mehr ...
– Sengans, a sou a Selihkajt kenan jo ti – Vidite, za takvo blaženstvo da-
– Ja, die heutigen Menschen! Die können mir
hajtign Menčn nidamol mear … našnji svijet više ni ne zna …
gestohlen werden! Ha, sind das noch überhaupt
– Jo, ti hajtign Menčn! Te kenan ma Menschen? Das sind ja lauter „aeroplanisierte“ – E, današnji svijet! Do njega mi ni-
kštouln vearn! Ha sajn tos nouh iba- Raubtiere — aber keine Menschen mehr! je stalo! Ha, jesu li to uopće ljudi?! To
haupt menčn?! Tes sajn jo lauda erapla- su sve same aeroplanizirane grab-
– Ja, da haben Sie wohl recht! Wissen Sie,
niziarte Raubtiare — oba kane menčn ljive zvijeri — a ne više ljudi!
wenn man so in die Zeitung reinschaut und eine
mear!
Weile liest, da graust es einem ... Ich sag Ihnen, – Da, tu ste zbilja u pravu! Znate,
– Jo, to homs vul reht! Visns, voma nix ist den Menschen mehr heilig! kad čovjek tako zaviri u novine i
sou in da Cajtung rajnšaut unt a Vajl malo čita, jeza ga hvata ... Kažem
– Gehen Sie! Reden wir lieber vom Schama-
lest, to graustas am ... ih sog inan, niks vam, ljudima više ništa nije sveto!
reini! ...
is teni Menčn mear hajlig!
– Pustite to, pričajmo radije o Ša-
– Ja, sehen Sie, da war ich noch auch so ein
– Kens, redma liba fum Šamarajni! ... marajnu! …
kleiner Fratz und eine Rotztasche damals wie
– Jo, sengans, to voar ih nouh a so kla- die kleine Nada da, meine Enkelin, wie ich und – E pa, vidite, onda sam bila još
na Froc unt Rouctošn tomolst — vi ti die gottselige Baumstangl Agathe heimlich mali curetak i slinavica — kao što je
klane Nada to, majn Enkl — vi ih unt ti runtergegangen sind zum Schamareini! moja mala Nada tu, moja unuka —
goutselige Baumštangl Agat sajn kra- kad sam s pokojnom Agatom Baum-
– Jesus, na! Ha, Sie haben die Baumstangl
dom runda kongan cum Šamarajni. štangl kradom išla u Šamarajn.
Agathe gekannt? Die, was ihre feine Stief-
– Jesas na! Ha se hom ti Baumštangl mutter mit der heißen Lauge abgebrüht hat? – Isuse, gle! Znači i vi ste poznavali
Agat kent? Te, vos iara fajne Štifmuta Agatu Baumštangl? Onu što je svoju
– Na ja, das war ja meine Schulkameradin.
mida hasn Laugn hot opgeprit? finu maćehu oparila vrelim lugom?
– Na, wir waren ja auch in Freundschaft mit
– No jo, tos voar jo majn Šulkoma- – Pa da, ona mi je bila šulkolegica.
ihr. Meiner Tochter ihrem Mann seine Taufgodl
rodin.
war sie ... – Eto! I mi smo bili s njom u prija-
Die essekerische Sprechart – V. BAND  Esekerski govor – V. SVEZAK 207

– No, miar voarn jo a in da Frajndšoft – Na, von der Nämlichen will ich Ihnen ja teljstvu. Ona je bila krsna kuma mu-
mit iara. Majna Touhta iara Mon sajn grad erzählen ... Also hören Sie mal zu! Na, žu moje kćeri ...
Taufkoudl voas … eines schönen Sonntags haben wir miteinander
– Pa o njoj vam baš želim pričati ...
ausgemacht, ich und die Baumstangl Agathe,
– No, fun da nemlihe vil ih inan jo Dakle, slušajte! Jedne lijepe nedjelje
dass wir die Mütter anlügen werden — und
krod faceln … Also hearns amol cu! No, dogovorimo se ja i Agata Baum-
anstatt in den Maisegen zu gehen, gehen wir
anan šenan Sundok homa sih comkred, štangl da ćemo svojim majkama sla-
zum Schamareini runter ... Na, und so war es
ih unt ti Baumštangl Agat, tas ma ti gati — pa ćemo umjesto na svi-
auch. Kaum dass wir runtergekommen sind
mita onlugnan vearn — unt onštots in banjske pobožnosti otići dolje u Ša-
und auf die Holzplanke raufgekraxelst sind und
Mai·Segn ken, kema cum Šamarajni marajn ... E, tako je onda i bilo. Tek
reingeguckt haben, wie die Mädels mit den
runda … No, unt sou voar as auh. što smo otišle dolje, popele se na
Soldaten tanzen tun, kommt Ihnen daherge-
Kaum tas ma runda kuman san unt afta drvenu ogradu i pogledale kako cu-
rannt der Agathe ihre Stiefmutter und versetzt
Hulcplonkn raufkrakslt san unt rajn- re plešu s vojnicima, eto ti Agatine
ihr mit einem Brennnesselbüschel so ein paar
ksihtlt hom, vi ti Madls midi Soldodns maćehe i opali joj nekoliko puta
tüchtige Schläge aufs Maul, dass ihr acht Tage
uftrapa tun, kumt inan tahearkrent ta svežnjem kopriva po gubici da su joj
lang die Gosche aufgeschwollen war und
Agat iara Štifmuta unt vošt iara mida usta osam dana bila otečena i crna
schwarz war wie ein verbranntes Palatschin-
Prenezl-Pišl sou poar tihtige Flah ibars poput zagorjele tave za palačinke, pa
kenpfandel, und schreit: „Du große Närrin, du
Maul — tas iara oht Tog long ti Koušn vikne: „Ludačo velika, mrcino, bijed-
Aas, du Elendige!! Hopsasa ist dein Maisegen!
aufkšvuln voar unt švoarc voar via nice! Opsasa su tvoje svibanjske
Schamareini ist dein Vaterunser, gell?!
faprentas Palačinkn·Pfandl — unt šrajt: pobožnosti i tvoj Očenaš — je li?!
„Tu grouse Cola, tu Mrcina, tu elendi- Und die Agathe plärrt und schreit: „Mutter,
A Agata glasno plače i viče: „Majko
ge!! Hopsasa is tajn Mai·Segn! Šama- Mu ... Mutter, die schöne Musi ... die schöne
... ma ... majko, lijepu glaz ... lijepu
rajni is tajn Fatarunzer — kel?! Musik habe ich hören wollen!“ – „Ich werde dir
glazbu sam htjela slušati!“ – „Dat ću ti
Musik geben!“ schreit die alte Kanaille, der
Unt ti Agat pleart unt šrajt: „Muta … lijepu glazbu!“ – viče stara gadura,
Agathe ihre Stiefmutter. „Du wütiger Hailand!
Mu muta, ti šene Muzi … ti šene Muzik Agatina maćeha. „Čeljade bijesno!
Zu früh bist du rammelig geworden. Na, warte,
hob ih vuln hearn!“ – „Ih vear ta Muzik Prerano si se uspalila. Al čekaj! Samo
komm nur nach Hause, der Vater wird dich
kebm!“ šrajt ti oldi Karnalija, ta Agat dođi kući, otac će te već krstiti ... Vidjet
schon züchtigen ... Du wirst schon sehen, ob der
iara štifmuta. „Tu vidiga Hajlond! Cu ćeš već je li Šamarajn majska pobož-
Schamareini der Maisegen ist!“ ...
fru pist remlat kvuarn. No voart, kum nost!“ ...
nuar caus, ta Fota veart tih šun kristiarn – Du lieber Herrgott im Himmel! Was Sie ja
– Bože dragi na nebesima! Je li
... Tu vearst šun segn, op ta Šamarjani ta nicht sagen ... ts-ts-ts-ts!...
moguće ... c-c-c-c-c!...
Maj-Segn is! ...
– Na, hat sie nicht recht gehabt, dass sie das
– Eto, zar nije bila u pravu kad je
– Tu liba Heargout im Himl! Ta vos Luder mit der heißen Laug abgebrüht hat?
hulju oparila vrelim lugom?
net sogn ... c-c-c-c!…
– Noch zu wenig für so eine Bissgurn! Gott,
208 Lujo Plein

– No, hots net reht kopt, tas si tos verzeih mir die Sünden! – Još i premalo za takvu oštrokon-
Ludar mida hasn Laugn opgeprit hot? džu! Prosti mi, Bože, grijehe!
– Noh cu venig fiar sou a Piskuarn!
Gout facag ma ti Sindn!

  

Tos fajne Nohtmol Das feine Nachtmahl Fina večera

– Odakle to dolazite, gospođo Beti?


– Hat, fun vu kumans ten, Frau Beti? – Nun, von wo kommen Sie denn, Frau Betti?
– Ta s prokletog vešeraja ...
– Ta, fun da fafluhtn Vošaraj ... – Na, von der verfluchten Wascherei ...
– I tako kasno dolazite kući?
– Hat, sou špot kumans caus? – Und so spät kommen Sie nach Hause?
– E, s milostivim gospođama žuč čov-
– Pa, mit teni knedign Frauns ksegiat – Mit den gnädigen Frauen sekkiert man sich ja
jeku da pukne ... Ništa im nije do-
ma sih ti Gol haraus ... Niks iz ina sauba die Galle heraus ... Nix ist ihnen sauber genug ... voljno čisto … stalno gunđaju i
genuk ... olevajl proudlns und kštaliarns allweil brodeln sie und „stalieren“ ... Ja, sehen Sie,
kritiziraju … Tako vam je to, vidite …
... Jo, sengns, sou rakart ma sih holb tout, so rackert man sich halb tot, rippelt sich die ubijem se skoro radeći, izgrebem si
riplt sih ti Procn ob unt nom šoft am sou a Pratzen ab und dann schafft einen so eine Gnä-
ruke trljajući, i onda mi milostiva da
milostiva mit an Špiglaj unt a Pacl Špinot dige mit einem Spiegelei und einem Patzen Spinat za jelo jaje na oko i hrpicu špinata što
ob, tos kaum tos Telar·randl padeikt. ab, der kaum den Tellerrand bedeckt.
jedva pokrije rub tanjura.
– Ta kens, vos net sogn! ... – Gehen Sie ja, was Sie nicht sagen! ... – Ma nemojte, ta što kažete! …
– No, to prauhns inan net fačudalni! – Na, da brauchen Sie sich nicht „vertschudalni“
– Pa da, ne trebate se čuditi! Slušajte
Louzns nuar vajda! Visns, to hob ih inan (,wundern‘)! Lauschen Sie nur weiter! Wissen Sie, samo dalje! Večeras vam, znate,
tuarhs Kuksilouh in da Kuhl rajnkšaut da hab ich Ihnen durch das Gucklock in die Kü-
pogledam kroz okance u kuhinju i vi-
hajt Obnd unt hob ksegn, vis fiar sih a che reingeschaut heute Abend und habe gesehen, dim kako za sebe prži paniranu šnic-
ajnpaniartas Šnicl poht. Jo, ti Reza, iara wie sie für sich ein einpaniertes Schnitzel backt.
lu. A Reza, njena kuharica , zla
kuvarica, te opktrate mrga, hot mih Ja, die Resa, ihre Köchin, die abgedrehte Stute, hat kobila, me primijeti, pa brzo otvori
Die essekerische Sprechart – V. BAND  Esekerski govor – V. SVEZAK 209

bemiarkt … unt rajst gah ti Tiar auf unt mich bemerkt und reißt schnell die Tür auf und vrata i veli: „Večeras dobiemo goste!“
sogt: „Večeras dobiemo goste!“ „Da, šva- sagt: „Heute Abend bekommen wir Gäste!“ – „Ja, – „Da“, rekoh joj „švalera čekate, a
lera čekate, a milostiva Hausfrajnda!“ hob Ihren Liebhaber erwarten Sie, und Ihre Gnädige milostiva hausfrajnda!“ … A ona
ih iara ksogt … Unt si sogt ma curuk: deren Hausfreund!“, habe ich ihr gesagt ... Und odvrati: „No, Betika, da vas čuje
„No, Betika, da vas čuje gnedige Frau sie sagt mir zurück: „Na, Betti, wenn Sie die gnedige frau direktor, znali bi gdje je
Direktor, znali bi gdje je Haustor!“ Teara gnädige Frau Direktor hören würde, würden Sie haustor!“ Toj soldatuši nisam ostala
soldatuša pin ihs net šuldig plibm! Au, wissen, wo das Haustor ist!“ Dieser Soldatenhure dužna! Au, bem ti Olivera još
bemti olivera nouh amol! Hob ih mih gift! bin ich nicht schuldig geblieben! Au, zum Teufel jednom! Što sam se najedila!
noch mal! Hab ich mich aber gegiftet!
– Ah, kens, giftns ina net, Frau Beti! Se – Ah, nemojte, ne jedite se, gospođo
visn jo, vi ma sogt: „Tos Rous, vos ten – Ach, gehen Sie, giften Sie sich nicht, Frau Betti! Beti! Pa znate kako se kaže: Ne dobi-
Hobar fadint, krigt im jo e net cu freisn. Sie wissen ja, wie man sagt: Das Ross, was den je zob konj koji ju je zaradio ... ona je
Tear keart nuar di Paradireisa!“ Haber verdient, kriegt ihn ja eh nicht zu fressen ... samo za paradne konje!“
der gehört nur den Paraderössern!

  

Ajne Evas Touhter Eine Evas Tochter Evina kći

J
– o, šen is, von ti Jugend tonct ... oba J
– a, schön ist es, wenn die Jugend tanzt ... E
– , lijepo je kad mladi plešu ... ali
ven sih sou a olda Kozoš trajnmišt ... vi to aber wenn sich so ein alter Kosak dreinmischt ... kad se umiješa koji stari Kozak ...
ta Švasfis-Baroun mit sajne knivahe wie der Schweißfuß-Baron mit seinen kniewei- kao onaj tamo barun znojinoga sa
Haksn ... tos is cum Koucn! chen Haxen da ... das ist zum Kotzen! svojim nesigurnim nogama ... onda ti
se smuči.
– Unt sengs: krod tear olde Šneprunca – Und sehen Sie: Grad der alte Schneebrunzer
hot sih tos šenste Madl ausksuht. hat sich das schönste Mädel ausgesucht! – A vidite, baš je taj stari prdonja
izabrao najljepšu curu.
– Tos is tos šenste Madl?! No, se hom – Das ist das schönste Mädel? Na, Sie haben
oba a Kšmok! A kfris hots vi a trajlitar aber einen Geschmack! Ein Gefrieß hat sie wie – To vam je najljepša cura?! E, baš
Rajndl unt aufgubariart is si vi a jidiše ein Dreiliterreindl und aufgeschminkt ist sie wie imate ukusa! Lice joj je ko trolitrena
Modrocn! eine jüdische Matratze (,Hure‘)! šerpa, a našminkala se kao židovska
210 Lujo Plein

– Oba, Frau Sauromfm, ma sogt, tas iara – Aber, Frau Sauerampfer, man sagt, dass ihre droca!
Muta derekt ajne Šenhajt voar. Mutter direkt eine Schönheit war.
– Ali, gospođo Sauramfn, kažu da
– Šenhajt?! … A fade unt a onmehtige – Schönheit?! … Eine fade und ohnmächtige joj je majka bila prava ljepotica.
Funzn voar si! A Maul hots kobt … vi a Funze war sie! Ein Maul hat sie gehabt ... wie
– Ljepotica?! … Bila je to dosadna i
Lampocn prad! To is jo ti Junge, iara Lina, ein Schafsmaul breit! Da ist ja die Junge, ihre
nesposobna rugoba. Usta su joj bila
ajne derekte Madona! Lina, eine direkte Madonna!
široka ... kao u ovce. Onda je ova
– Kens, se mehatn polt fun jemond a – Gehen Sie, Sie würden bald von jemand eine mlada, Liza njena, prava madona!
Madona mohn ... Jo, klaubms, val sa sih Madonna machen ... Ja, glauben Sie, weil sie
– Ta hajdete! Vi biste brzo od nje
sou šen ti Loarfn onrušiarn vas unt val si sich so schön die Larve zu arrangieren weiß
napravili madonu ... Zbilja, jel vi
nouh a Grethenfrisuar trogt, tas si am und weil sie noch eine Gretchenfrisur trägt, dass
mislite da je zato što umije tako lije-
End nouh sou naif is unt net vas, fun vu ti sie am Ende noch so naiv ist und nicht weiß,
po urediti svoje lice i što nosi plete-
Kinda tahear kuman? von wo die Kinder daherkommen?
nice možda naivna i da ne zna oda-
– No a Malea, von si as šun vas ... Tafia – Na, ein Malheur, wenn sie es schon weiß ... kle dolaze djeca?
is si jo ajne Evas Touhter! Ih hob jo majna- Dafür ist sie ja eine Evas Tochter! Ich habe ja
– E, to mi je neki maler ako već zna
ra Nada ksogt: „Tu, Nada, tast ma net am meiner Nada gesagt: „Du, Nada, dass du mir
... Pa zato je žensko! Ja sam, znate,
End kumst sogn, vons šun traj Mounat in nicht am Ende zu sagen kommst, wenn es
rekla mojoj Nadi: „Nado, da mi nisi
Pauh trin štromplt!“ schon drei Monate im Bauch drinn strampelt!“
došla na koncu reći kad se već tri
– No, hearns, Frau Sauromfm, vi homs – Na, hören Sie, Frau Sauerampfer, wie haben mjeseca koprca u trbuhu!“
ten iar tes kenan sogn? Sie denn das ihr sagen können?
– Čujte, gospođo Sauramfn, pa ka-
– No, hearns, Frau Šnidling, sajn ma – Na, hören Sie, Frau Schnittling, sind wir ko ste joj to mogli reći?
mudearne Lajt oda net? Jo, varum sul ten moderne Leute oder nicht? Ja, warum soll denn
– Pa čujte, gospođo Šnitling, jesmo
majn Nada tos selbe Šiksol trefm vi mih ... meine Nada dasselbe Schicksal treffen wie mich
li moderan svijet ili nismo, e? Zašto
tas mih šun holb tasoufana as ta Drau ... dass sie mich schon halb ersoffen aus der
da moju Nadu snađe ista sudbina
hom rauscogn. Drau rausgezogen haben.
kao što je mene snašla ... pa su me
– Pa teara Onsiht homs reht! – Bei der Ansicht haben Sie recht! napola mrtvu izvukli iz Drave.
– No, sogns, is ane ins Vosa kšprungn fiar – Na, sagen Sie, ist eine ins Wasser gesprun- – Što se toga tiče, u pravu ste.
tos pisl Fagnign — hm ??? gen für das bissl Vergnügen — hm???
– De recite, je li koja skočila u vodu
zbog to malo zadovoljstva — a???

 
Die essekerische Sprechart – V. BAND  Esekerski govor – V. SVEZAK 211

Ta kronke Koačili Der kranke Kartschili Bolesni Karčika

–M ami, miar tut ta pauh sou ve! … – M ami, mir tut der Bauch so weh! … Aua! … – M ama, trbuh me jako boli! … Jao!
Jau… jau… jau! Aua! … Aua! … jao! … jao!
– Sou, tu Lauskearl, jecat host Pauhve?! – So, du Lauskerl, jetzt hast du Bauchweh?! Ha, – Tako, nevaljalče, sad te boli trbuh?!
Ha, hob ih ta ksogt, plajb caus unt moh ti ich hab dir gesagt: Bleib zu Hause und mach die Ha, a rekla sam ti: ostani kod kuće i
zadaća featig. Vu voarst šun vidar ha- Schulaufgabe fertig! Wo warst du schon wieder dovrši zadaću. Gdje si se opet skitao?
rumčakandan? herumlaufen?
– Bio sam na pecanju na Foku.
– Pam Fok voar ih truntn pecati. – Beim Fock war ich drunten angeln.
– S kim si bio na pecanju?
– Mit vem voarst pecati? – Mit wem warst du angeln?
– S Dildijem ...
– Min Dildi … – Mit dem Dildi …
– Lažove jedan! Sad ću ti prilijepiti
– Tu Lugnšipl! Klajh hau ih ta ani runta! – Du Lügenmaul! Gleich hau ich dir eine runter! jednu! Mišika mi reče da si sa Zuba-
Ta Miši hod ma ksogt, tast dekati voarst Der Mischi hat mir gesagt, dass du baden warst nom … išao na kupanje prijeko u
min Zubana ... tribm im Golibar, hm? mit dem Subaner ... drüben im Golibar, hm? Golibar, a?
– Tes iz net voar … – Das ist nicht wahr … – Nije istina ...
– Vos iz net voar? Puč ... to host a Peč – Was ist nicht wahr? (putsch!) ... Da hast du eine – Što nije istima? (pljus!) ... Evo ti
fiar tajna Lug! Ohrfeige für deine Lüge! pljuska što lažeš!
– Oba Muta … net šlogns mih…! – Aber, Mutter … schlagen Sie mich nicht …! – Ali, majko ... ne tucite me!
– Holt nuar net tajn Koušn unt plear – Halte nur nicht deine Gosche und plärr nur – Ako ne umukneš i ne prestaneš
nuar long … klajh krigst nouh ani! … lange … gleich kriegst du noch eine! … Also dugo kmečati ... odmah ćeš dobiti još
Azon auscign unt nidalegn, klajh veart ta ausziehen und niederlegen; gleich wird der Vater jednu! ... De svuci se i legni. Sad će ti i
Fota caus sajn. Ton konst tih kfrajn af ti zu Hause sein. Dann kannst du dich freuen auf otac doći kući, pa ti batine ne ginu!
Vušti! die Prügel!
∗ ∗

– Also tu vast a net caus kuman, pist net – Also du weißt auch nicht nach Hause zu – Epa ni ti ne znaš doći kući dok ne
ole Šnopspudikn opkaštraft host … kel kommen, bis du nicht alle Schnapsbudiken abge- obigraš sve rakijašnice ... jel?
jo? streift hast ... gell ja?
212 Lujo Plein

– Fongst šun vida on mit tajna – Fängst schon wieder an mit deiner Brud- – Opet počinješ brundati ...
Proudlkoušn … delgosche ...
– Pa da, tebi nije ništa stalo do toga
– No jo, tiar ligt jo niks tron, vos caus – Na ja, dir liegt ja nix dran, was zu Hause vor- što se događa kod kuće ... kraj tebe
fuarket … paj tiar kon a menč krepiarn ... geht ... bei dir kann ein Mensch krepieren ... čovjek može i krepati ...
– Ha, vos is šun vida lous? – Ha, was ist schon wieder los? – Pa što se to opet dogodilo?
– Ta Koačili is kronk. – Der Kartschili ist krank. – Karčika je bolestan.
– Los im nua šten ... piza sih kut aušajst – Lass ihn nur stehen ... bis er sich gut aus- – Pusti ga … kad se isere i ispovraća,
unt aušpajbt, veard ear ksund. scheißt und ausspeibt, wird er gesund. ozdravit će.
– Oba, Naci, ke, red net sou kšvuln ... tu – Aber, Nazi, geh, red nicht so geschwollen. Du – Ali, Naci, ne pretjeruj s izrazima. Ti
host jo ka Menčnpfliht … Ma misat jo ten hast ja keine Menschenpflicht ... Man müsste ja baš nemaš osjećaj za ljudsku odgo-
Doukta rufm. den Doktor rufen. vornost ... Ta morali bismo pozvati
doktora.
– Jo, cum Krenrajbm! Majn Fota hot ma a – Ja, zum Krenreiben! Mein Vater hat mir auch
an Doukta krufm… Šmia im an Knoufl einen Doktor gerufen ... Schmier ihm einen Knofel – E baš nam treba! I moj otac je za
afs Prout unt leg im an hasn Tohcigl am aufs Brot und leg ihm einen Dachziegel auf den mene zvao doktora ... Namaži mu
Pauh … pis muaring is ear ksund. Bauch ... Bis morgen ist er gesund. češnjak na kruh i stavi mu vruć crijep
na trbuh ... Do sutra će ozdraviti.

  
Die essekerische Sprechart – V. BAND  Esekerski govor – V. SVEZAK 213

Jo, vos is ta Menč auf Ja, was ist der Mensch auf E, što je čovjek na kugli
ta Erdn! der Erde! zemaljskoj!

–A stan, Hear Eduard, tes voar a hef- –A lsdann, Herr Eduard, das war eine heftige D
– akle, gospon Eduarde, žestoko
tige Depate! Ma sikt, tas a gebuarana Debatte! Man sieht, dass Sie ein geborener Red- ste debatirali! Vidi se da ste rođeni
Rednar san! ... Tos homs tenan „ouba- ner sind! ... Das haben Sie den „obergescheiten govornik! ... Dobro ste ono rekli
kšajtn Maulrajsan“ kut ksogt, tas tos Maulreißern“ gut gesagt, dass sie das Maul nur „uobraženim hvalisavcima“ da ima-
Maul nuar cum fresn hom unt štot a zum Fressen haben und statt eines Gehirnes ... ju gubicu samo za žderanje, a um-
Gehian ... an Haufm Trek im Koupf hom! einen Haufen Dreck im Kopf haben! jesto mozga … hrpu dreka u glavi!
– Tos vil ih manan, Hear Maula! Ven ma – Das will ich meinen, Herr Mauler! Wenn wir – Tako je, gospon Mauler! Ako
Menčn sajn ... sajn ma kane Fiharn! Ih sog Menschen sind ... sind wir keine Viecher! Ich smo ljudi … nismo životinje! Velim
inan, a Uardnung mus sajn! Ten vu ka sag Ihnen, eine Ordnung muss sein! Denn wo vam, nekog reda mora biti! Jer gdje
Uardnung is ... is Houpfn unt Molc keine Ordnung ist ... ist Hopfen und Malz nema reda … ode mast u propast!
faluarn! verloren!

Herr Stangl von der „Prohaska”-Leichen- Herr Stangl von der Leichenbestattungsgesell- Gospodin Štangl iz Pogrebnog društ-
bestatungsgesellschaft überreicht Eduard schaft „Prohaska“ überreicht Eduard eine Parte. va „Prohaska“ pruža Eduardu osmrt-
eine Parte. nicu.

– Ah, da kommt ja der Stangl Batschi! Wer ist


– Ah, to kumt jo ta Štangl-bači! Vear is den gestorben, Herr Stangl? – A, evo i Štangla bačike! Tko je to
ten kštuarbn, Hear Štangl? umro, gospon Štangl?
– Der Herr Gingl Seppi ... Morgen um drei
– Ta Hear Gingl Sepi ... Muargn um traj Uhr ist die Leich ... – Gospon Sepi Gingl … Pokop je
Uar is ti Lajht ... sutra u tri sata ...
– Gott gebe ihm die ewige Ruh!
– Gout kib im ti evige Ru! – Bog mu dao vječni pokoj!
– Schöne Ausräumung ... Ein paar Hektoliter
– Šena Ausram ... A poa hektolita·Vajn werden jetzt weniger durch die Gurgel rinnen. – Lijepa praznina … Par hektolita-
vearn ject venigar tuarh ta Guargl rinan. ra vina će sad manje proticati kroz
– Ja, so geht einer nach dem anderen ...
grlo.
– Jo, sou ket ana nohn ondarn ...
– So ist es leider auf der Welt! ... Auf dén Weg
– E, tako odlaze jedan za drugim…
– Sou is as lajdar auf ta Velt! ... Auf den brauchen wir wenigstens keine Retourkarte
Veg prauh ma venigstns ka Retuar· mehr! – Tako je nažalost na ovome svi-
jetu! … Za taj put nam bar ne treba
214 Lujo Plein

Koartn mear! – Das ist ja eh das Gerechte ... Ja, sehen Sie, više povratna karta!
was ist der Mensch auf der Erde? ... Da grab-
– Tos is jo e tos Gerehte ... Jo, senks, vos – Pa tako i treba … E, vidite, što je
belst und zappelst, rackerst und sorgst, bis du
is ta Menč auf ta Eardn? ... To kroplst unt ćovjek na kugli zemaljskoj? … Tu
was zusammenbringst für die alten Tage und
coplst, rakarst unt suargst, bis ta vos čeprkaš i koprcaš se, rintaš i brineš
nachher kratzt man ab ... lässt alles liegen und
compringst fiar di oldn Teg unt noha se dok ne prikupiš što za stare dane,
stehen und dein Hab und Gut wird in alle
kroct ma ob ... lost olas lign unt šten unt a onda odapneš … ostaviš sve kako
Windrichtungen verschleppt.
tajn Hakl-Pakl veard in ole Vindrihtun- je, pa ti imovinu razvuku na sve
gan fašlaft. – Den besten Bissen ... fressen ja sowieso die strane.
Herren Advokaten zusammen.
– Ten bestn Pisn … fresn jo souvisou ti – Najbolji zalogaj … ionako požde-
Hearn Advokatn com. – Ja, und die Kinder zerstreiten sich ... die ru gospoda advokati.
Freundschaft kriegt ein Loch und du liegst aus-
– Jo, unt ti Kindar caštrajtn sih … ti – Da, i djeca se posvade … prija-
gestreckt im Brettertrog.
Frajndšoft krigt a Louh unt tu ligst teljstvo pukne, a ti ležiš ispružen u
auskštrekta in da Preta-Trugl. – Wo es noch obendrauf mit goldenen Buch- daščanom sanduku.
staben Eduard Feinnagl steht. Oh, Pardon! ...
– Vus nouh oubmtrauf mit guldane – Na kome još zlatnim slovima
Josef Gingl steht. Sechzig Jahre alt. Ja, für was
Bukštobn Eduard Fajnagl štet, o pardon ... piše Eduard Fajnagl. O, pardon! …
sie nur den Dreck auch noch aufschreiben? Ha,
Josef Gingl štet! Sehcig Jahre alt. Jo, fiar Josef Gingl, star 60 godina. E, zašto
wer ist denn auf das unter der Erde mehr neu-
vos si nuar ten Trek a nouh aufšrajbm? li samo pišu taj drek? Koga to još
gierig?!
Ha vear is ten tos unta ta Eardn mear znaima dolje pod zemljom?!
najgarig?! – Ja, mein lieber Herr Mauler, das die Würmer
– Pa, dragi moj gospon Mauler, da
sehen, ob es sich lohnt, den Sarg anzubeißen ...
– Jo, majn liba Hear Maula, tas ti crvi vide isplati li se gristi sanduk!
Die haben ja auch lieber ein junges Backhendl ...
Viarmarln segn, ob as sih lount, ten Soarg … I njima je mladi pohanac draži …
als dem Gingl Seppi seine rheumatischen Beine
oncubajsn ... Ti hobm jo a liba a jungas od reumatičnih kostiju Sepa Gingla !
(,Knochen‘).
Pohendl ... als ten Gingl Sepi sajne
– Vidite, gospon Eduarde, zato
rematišn Pana. – Sehen Sie, Herr Eduard, deswegen habe ich
sam rekao svojoj Rozaliji: „Ženče,
meiner Rosalie gesagt: „Weiberl, wenn ich
– Senks, Hear Eduard, tasvegn hob ih kad umrem, umotaćeš me u neko
sterbe, wickelst du mich in ein altes Leintuch
majna Rosalia ksogt: „Vajbarl, von ih staro platno i sahraniti bez mnogo
ein und ohne viel Parade lässt du mich ein-
štearb, viklst mih in a oldas Lajntuh ajn parade ... Da crvi odmah zagrizu!
scharren ... damit die Würmer gleich einbeißen!
unt oune fil Paradi lost mih ajnšearn ... Jer špeka imam, znaš, zbilja dosta!“
Weil Speck habe ich ja eh genug!“
Tas ti Viarm klajh onbajsn! Vajl Špeik hob
– Ne, ne, ne! To zadovoljstvo neću
ih jo e genuk!“ – Nein, nein, nein! Das Vergnügen vergönne
priuštiti tim huljama! ... Neka se
ich den Ludern nicht! ... Die sollen nur recht
– Na, na, na, tos Fargnign fargun ih dobro oznoje dok ne progrizu moj
schwitzen, bis sie meinen Sarg durchbeißen! ...
Die essekerische Sprechart – V. BAND  Esekerski govor – V. SVEZAK 215

tenan Ludern net! ... Ti suln nuar reht Einen eichernen hab ich mir in meinem sanduk! ... U svom testamentu sam
švicn, pis si majn Soarg tuarhbajsn! ... An Testament gewünscht. Die sollen sich die poželio hrastov! Nek si crvi istroše
Ajharnan hob ih ma in majn Testament Zähnchen abreiben, bevor sie dem Feinnagl zubiće prije nego što počnu štrpkati
kvunčn. Te suln sih nuar ti Candrln seinen Speck anzupfen ... Weil mir ist ja mein Fajnaglov špek ... Jer ni ja nisam
obrajbn, befuars ten Fajnagl sajn Špeik Brot auch nicht so leicht ins Maul geflogen. lako zarađivao kruh!
oncupfn ... Vajl miar is jo majn Prout a net
sou lajht ins Maul kflougn!

 ☯ 

Ke, moh tajn Fenstarl auf! Geh, mach dein Fensterl auf! De, otvori svoj prozor!

–K e, vos ist ta ten, Ančili, majn Cu- – G eh, was ist denn los mit dir, Antschili, mein –D e, što ti je, Anči, bonbončiću
ka-Puci, majn Goldanas, vos pist ten Zuckerbutzerl, mein Goldenes, was bist du denn moj, zlato moje, što si danas tako
hajt sou traurig? ... No, ke, šau ma touh heute so traurig? ... Na, geh, schau mir doch ins tužna? ... E, de, pogledaj mi u lice!
ins Ksiht! ... Jo, host tu favajnte Augerln. Gesicht! ... Ja, du hast verweinte Äugelchen! Hast ... Da, okice su ti uplakane. Jesi li se
Host am End vida vos mit ta Muta du am Ende (,vielleicht‘) wieder was mit deiner možda opet što zakačila s materom
kopt? Mutter gehabt? ti?
– Na! Vast, Francl, tos šene Puh hob ih – Nein! Weißt du, Franzi, das schöne Buch habe – Nisam! Znaš, Francek, pročitala
ausklesn, fun Romeo unt ta Julija, unt ich ausgelesen von Romeo und der Julia und das sam onu lijepu knjigu o Romeu i
tos hot mih sou traurig kštimt ... tos hot hat mich so traurig gestimmt. ... Das hat mich so Juliji i jako me ražalostila ... U srce
mih sou ins Hearc krifn ... Vast, Franci, ins Herz gegriffen ... Weißt du, Franzi, wenn ich me dirnula ... Znaš, Francek, kad
von ih sou reht nohdenk, ton sig ih earšt so recht nachdenke, dann sehe ich erst, dass unser dobro razmislim, baš vidim da je i
tas unsar sudbina a sou traurig is! ... Schicksal auch so traurig ist ... Mein Vater ist naša sudbina tako žalosna … Moj
Majn Fota is tagegn, tajn Fota is tagegn dagegen, dein Vater ist dagegen ... Am besten se otac protivi, tvoj se otac protivi
... am bestn vears, da idemo zajedno u wäre es, dass wir zusammen in den Tod gehen. ... Najbolje bi bilo da idemo zajed-
smrt! no u smrt.
– Ja, denkste! Geh, du Tschapperl! ... Schauen
– Jest, ako ti ne treba! Ke tu Čoperl! ... wir denn so blöd aus? Ausgerechnet sterben – Jest, ako ti ne treba! De, zlato! ...
Šaun ma ten sou bled aus? Ausgerehnt werden wir! Zum heiligen Petrus in die Som- Zar izgledamo toliko blesavi? Baš
štearbm vear ma! Cum hajlign Petrus af merfrische fahren! da umremo! Da kucamo svetom
216 Lujo Plein

ta Somarfriš foarn! – Na, du nimmst alles so leicht auf ... Petru na vrata!
– No, tu nemst olas sou lajht auf ... – Schau, Antschili, das Leben ist doch so schön! – A, ti sve uzimaš olako …
Die ganze Welt ringsum gehört uns! Schau, alles
– Šau, Ančili, tos Lebn is touh sou šen! – Gle, Anči, život je ipak tako
was blüht und lebt ... Himmel und Erde gehört
Ti gonce Velt ringsum geheart uns! Šau lijep! Cijeli svijet je naš! Vidi, naše
uns! Wozu sollen wir dann sterben?
olas, vos blit unt lebt ... Himl unt Erdn je sve što cvjeta i živi ... i nebo i
geheart uns! Cu vos sul ma ton – Ja, Franzi, was nützt das alles, wenn wir nicht Zemlja! Zašto da onda umremo?
štearbm? heiraten dürfen! ...
– E, Francek, kakva korist od
– Jo, Francl, vos nuct tos olas, ven ma – Weißt du, Antschili, ich sag’s dir: Wenn es svega toga kad se ne smijemo uzeti!
net hajrotn tearfn! ... nicht anders geht, brennen wir ganz einfach ab! ... ...
Eines schönen Tages gibt’s uns nicht.
– Vast, Ančili, ih sogs ta: Vens net – Znaš, Anči, reći ću ti: ako ne ide
ondarst ket, prenan ma gonc ajnfoh ob! – Ja, das sagst du nur so … Ich weiß, du wür- drukčije, jednostavno ćemo kidnu-
... Ajnan šenan Tog nema nas. dest dich für mich nicht umbringen. Du würdest ti! ... Jednog lijepog dana — nema
dir bald eine andere aufgabeln! ... Siehst du, da nas.
– Da, to ti samo tako kažeš … ih vas,
war der Romeo ein braver Junge... so ein Kerl!
tu mehast tih fiar mih net umpringan. – Da, to ti samo tako kažeš …
Der hat für seine Julia sogar alle seine Feinde
Tu mehast ta polt a ondare aufkobln! ... Znam da se ti ne bi ubio za mene.
umbringen lassen.
Sikst, to voar ta Romeo a harta Đerek ... Brzo bi upecao koju drugu! ... Onda
a sou a Dečko! Tear hot fiar sajna Julija – Ja, du wolltest am Ende, dass ich die alte, je, vidiš, Romeo bio krasan momak
sokoar ole sajne Fajnde umpringan losn. kropfige Heiratskupplerin, die dir den ausge- ... kakav dečko! On je za svoju Juli-
ronnenen, rahmgeschleckten Darmbandwurm, ju čak dao ubiti sve svoje neprija-
– Jo, volast am End, tas ih ti olde
den Vlado, verkuppeln will, umbringen lasse?! telje.
kroupfate Hajrotskuplarin, ti ta ten aus-
Was?
krunanan ramkšlektn Tarmpandl Vu- – E, ti bi možda da dam ubiti tu
arm, ten Vlado fakupln vil — umprin- – Nein, nein! Aber wenn ich wüsste, dass du staru, gušavu provodadžijku koja
gan los?! Vos? mich auch so liebst wie der junge Romeo seine te želi udati za Vladu, onu iscije-
Julia, so würde ich mit dir gehen bis ans Ende der đenu, nalickanu trakavicu. Je li?
– Na, na! Oba ven ih visart, tas tu mih
Welt!
a sou libst vi ta junge Romeo sajn Julija, – Ne, ne! Ali kad bih znala da me
sou gengart ih mit tiar bis am End ta i ti voliš onako kako je Romeo volio
Velt! svoju Juliju, pošla bih s tobom do
na kraj svijeta!

  
Die essekerische Sprechart – V. BAND  Esekerski govor – V. SVEZAK 217

Ti evign Moralijen Die ewigen Moralpredigten Vječita moraliziranja

Herr Eduard und Frau Agnes, Ančerls Herr Eduard und Frau Agnes, Antscherls Vater und Gospodin Eduard i gospođa Agnes, An-
Vater und Mutter, am Haustor angelangt, Mutter, am Haustor angelangt, bemerken im Garten čini otac i majka, stigavši do haustora,
bemerken im Garten Francerl, der auf der Franzerl, der auf der Leiter stehend bei Antscherl opaze u vrtu Franciku kako stojeći na
Leiter stehend bei Ančerl „fensterl“. Herr „fensterlt“. Herr Eduard schreit wütend: ljestvama kraj prozora „ljubaka“ s Anči.
Eduard schreit wütend: Gospodin Eduard viče u bijesu:

E
– vo ti ga na (,da hast du ihn ja‘), da hast du
E
– vo ti ga na, to host im vida! Krajc- ihn wieder! Kreuzdonnerwetter, lahmarschiger E
– vo ti ga na, evo ga opet! Sto ti
donaveta, lamloukarta Lakl! Sveca ti Lackel! Sveca ti očinog („ich [f.] den Heiligen gromova, klipane tromi! Sveca ti
očinog ... ven ih tih taviš, hau ih ta ole deines Vaters“: ,zum Teufel mit dir‘)! ... Wenn očinog ... ako te uhvatim, polomit ću
Pana com ... ich dich erwische, haue ich dir alle Beine ti sve kosti ...
(,Knochen‘) zusammen ...
– Obar Eduard!!! Eduard!!! – Ali, Eduarde!!! Eduarde!!!
– Aber Eduard!!! Eduard!!!
– Sajn Glik, tas a tafounkvičt is ... jecat – Sreća njegova što je kidnuo ... sad
het ear kfost sajn Porcijon! ….. – Sein Glück, dass er davongewischt ist ... jetzt bi dobio svoju porciju! .....
hätte er gefasst seine Portion! ......
– Also ih sogs, Eduard, hear auf cu – De, Eduarde, velim ti, prestani
proudln unt holt amol šun tajn Papm! – Also ich sage’s, Eduard, hör auf zu broddeln brundati, i zaveži već jednom!
und halt einmal schon deine Pappen!
– Jo, kaum sih ta Menč nuar fum Haus – Da, tek što se čovjek samo makne
vegriart, limlt šun tear Lakl to am Fens- – Ja, kaum dass sich der Mensch nur vom od kuće, muva se već blenta tu oko
ta! ... No, ven ih im nuar tavišt het ... Haus wegrührt, lümmelt schon der Lackel da prozora! ... E, da sam ga samo uhva-
mater mu njegovu ... ten het ih ti Pana am Fenster! ... Na, wenn ich ihn nur erwischt tio ... mater mu njegovu ... kosti bih
vah kmoht! ... Unt teara Rouctoušn, hätte ... mater mu njegovu ( „ich [f.] seine mu polomio! ... A slinavici Anči ću
teara Anči, vear ih oba a nouh cajgn, Mutter“: ,zum Teufel mit ihm!’) ... hätte ich ihm još pokazati tko je otac ...
vear ta Fota is ... die Beine kaputtgemacht! ... Und der Rotz-
– E, s tvojim vječitim moralizira-
tasche, der Antschili, werde ich aber auch noch
– Jo, tu mit tajnan evign Moralijen njima ćeš mi još izrasti na pupak. Te
zeigen, wer der Vater ist ...
vokst ma šun pam Nopl raus. Sou is net tako nije dobro, te ovako nije dobro!
kut, unt sou is as net kut! Tu host amol – Ja, du mit deinen ewigen Moralpredigten Uopće nemaš razumijevanja za Anči
koar ka Ajnsiht midi Ančili ... Jo, ha, wächst mir schon am Nabel raus (,gehst mir auf ... Pa kad onda da dozvoli da joj se
von sul sa sih ten Houf mohn losn, von den Wecker’). So ist es nicht gut, und so ist es udvaraju ako ne sad ...
net jec ... icht gut! Du hast einmal gar kein Verständnis
– A, tako! Izrast ću ti na pupak sa
für die Antschili ... Ja, ha, wann soll sie sich den
218 Lujo Plein

– Sou! Ih voks ta pam Nopl raus mit Hof machen lassen, wenn nicht jetzt ... svojim moraliziranjima? ... Tako
maine Moralijen? ... Sou, sou! Unt vonst znači! A kad poslije čuješ da je tvoja
– So! Ich wachse dir am Nabel raus mit
noha cum hearn krigst, tas tajn Ančili a Anči uličarka ... past ćeš u nesvijest!
meinen Moralpredigten? ... So, so! Und wenn
Korso-Voncn is ... folst klajh in Oun-
du nachher zu hören kriegst, dass deine – Ne, ne! Ne bojim se za Anči. Ako
moht!
Antschili eine Korsowanze ist ... fällst du gleich ima moju ćud, mirno ću spavati. Ali
– Na, na! Fiar da Ančili fiarht ih mih in Ohnmacht! — ne daj Bože! — ako se izmetne na
net. Von si majn Naturel hot, šlof ih tvoju svojtu ... može se čuvati!
– Nein, nein! Um die Antschili fürchte ich
ruih. Oba — neda Bog! — von sa sih auf Uostalom za tebe je odmah uličarka
mich nicht. Wenn sie mein Naturell hat, schlafe
tajna Prut ausoartet ... ton konsa sih oba kad sa svojim dečkom, svojim prija-
ich ruhig. Aber — Gott gebe es nicht! — wenn
hitn! Ibrigens, von si mit iaran Dečko, teljem nekoliko puta prođe korzom,
sie deiner Brut nachartet ... dann soll sie sich
mit iaran Frajnd a poarmol ibarn Korso jel? ... Pa ti zaboravljaš da ni mi
hüten! Übrigens, wenn sie mit ihrem „Det-
ket, ton is si fiar tih klajh a Korso- nismo bili drukčiji ... A u naše je vri-
schko“ (,Freund‘), mit ihrem Freund ein
Voncn, vos? ... Jo, tu fargest, tas miar a jeme bio još stroži moral nego danas!
paarmal über den Korso geht, dann ist sie für
net ondaršt voarn ... Unt cu unsarar Cajt
dich gleich eine Korsowanze, was? ... Ja, du – Da, da, tvoja majka! ... Ili bolje
hots nouh gresare Moralijen kebm als
vergießt, dass wir auch nicht anders waren ... rečeno, moja pokojna gospođa šmi-
hajte!
Und zu unserer Zeit hat es noch größere rak punica! Podari joj, Bože, spokoj!
– Jo jo, tajn Muta! ... Odar besar ksogt: moralische Zwänge gegeben als heute! To je tek bila glavna propovjedačica
majn goutseligi Frau Šmiargl-Muta! morala!!! ... De, reci mi od koga
– Ja, ja, deine Mutter! ... Oder besser gesagt:
Gout kib iara ti evige Ru! Tos voar earšt potječu čuvene riječi: „Dugo hofi-
meine gottselige Frau Schmirgel-Mutter! Gott
a Ouba-Moralpredigarin!!! ... Ke, sog ranje nije zdravo ... onda se najčešće
gebe ihr die ewige Ruh! Das war erst eine
amol, fum vem štomt ten tes perimte prerano dogodi maler!“
Obermoralpredigerin!!! ... Geh, sag mal, von
Vort: „Tes longe Hofiarn is ka ksundas
wem stammen die berühmten Worte: „Das – Pa to je Amorovo djelo! Ono se ne
Cajg … to pasiart majstns fuar da Cajt a
lange Hofieren ist kein gesundes Zeug ... da može izbjeći. Uostalom nije rečeno
Malear!“
passiert meistens vor der Zeit ein Malheur!“ da s Anči mora biti tako. Sada je
– Jo, tos is Amors Veark! Tem entget svijet oprezniji … moderniji … pa si
– Ja, das ist Amors Werk! Dem entgeht man
ma net. Ibrigens, is as jo net ksogt, tas zna pomoći. Mladi su prosvijećeni!
nicht. Übrigens ist es ja nicht gesagt, dass bei
paj da Ančili ta Fol mus sajn. Hajtcutog
der Antschili der Fall sein muss. Heutzutage – Da, danas je jaje pametnije od
sajn jo ti Lajt fuarsihtiga — moderna —
sind ja die Leute vorsichtiger ... moderner ... kokoši ...
unt visn sih cu helfm. Ti Jugend is jo
und wissen sich zu helfen. Die Jugend ist ja
aufgekleart! – Naravno! ... Pa to je taj moderni
aufgeklärt!
napredak! Danas postoji puno raznih
– Jo, hajtcutog is tos Aj kšajda as ti
– Ja, heutzutage ist das Ei gescheiter als die metoda!
Kluk ...
Glucke ...
– Da, vaša najbolja metoda je šče-
Die essekerische Sprechart – V. BAND  Esekerski govor – V. SVEZAK 219

– Natiarlih! ... Tos is jo ta modearne – Natürlich! ... Das ist ja der moderne Fort- pati momka za ruku, pa hoćeš-nećeš
Fuaršrit! Hajtcutog kibts jo olarhond fa- schritt! Heutzutage gibt es ja allerhand verschie- pred oltar! Ženidba — ili soda u oči!
šidane Metoudn! dene Methoden!
– E, kakav bezobrazluk! ... Dakle,
– Jo, ajha besta Metoudi is: ten Puašn – Ja, euere beste Methode ist den Burschen bei Eduarde, pa nećeš valjda tvrditi da
paj da Hond onpokn unt hoćeš-nećeš der Hand packen und nolens volens vor den Al- sam te prisilila?! ... Haha! Imala sam
pred oltar! Hajrotn — oda Laugnštan in tar! Heiraten — oder Laugenstein in die Augen! po šest ženika na svakome prstu ...
di Augn!
– Na, so eine Gemeinheit! ... Also, Eduard, du – Tako, a ja sam postao otac!
– No, sou ajne Gemajnhajt! ... Also, wirst doch nicht am Ende behaupten, dass ich
– Huljo stara! ... Pa znaš kako si me
Eduard, tu vearst touh net am End dich gezwungen habe?! ... Haha! Sechs
na to dobio ... Da, znaš samo vrije-
behauptn, tas ih tih gecvungan hob?! ... Bräutigams habe ich an jedem Finger gehabt ...
đati! Svi ste vi muški isti — klipani
Ha-ha! Seiks Prajdigoms hob ih auf an
– So, und ich bin der Vater geworden! prepredeni! Jedan kao i drugi!
jedn Fingar kobt ...
– Du alter Schuft! ... Weißt ja eh, wie du mich – Da, isti smo magarci!
– Sou, unt ih pin ta Fota kvuardn!
dazu gekriegt hast ... Ja, nur zu beleidigen
– Znaš, Eduarde, svi mi kažu:
– Tu olda Šuft! ... Vast jo e, vist mih weißt du einen! Ihr Männer, ihr abgedrehten
„Gospođo Agnezo, pa vaša Anči je
tron krigt host ... Jo, nuar belajdign vast Lümmel seid ja alle gleich! Einer wie der an-
pljunuti Eduard!“
am! Iar menar, iar opktratan Limln sajts dere!
jo ole glajh! Ana vi ta Ondre! – Pa u redu je ako ljudi tako kažu.
– Ja, gleiche Esel sind wir!
A ni ja nisam ništa drugo rekao! ...
– Jo, glajhe Esln saj ma!
– Weißt du, Eduard, alle Leute sagen mir: Samo ti odmah sve uzimaš s loše
– Vast, Eduard, ole Lajt sogn ma: Frau „Frau Agnes, ihre Antschili ist ja der ausge- strane! Odmah plačeš i kmečiš za
Agnes, ina Ančerl is jo ta auskšpukte spuckte Eduard!“ svaki šmarn.
Eduard!
– Na, das ist ja recht und gut, wenn’s die Leute – Ma nemoj, de samo šuti! U što se
– No, tes is jo reht unt kut, vons ti Lajt sagen. Ha, ich habe ja auch nix anderes gesagt! ti dobro razumiješ, je pravljenje ko-
sogn. Ha, ih hob jo a niks ondaras ksogt! ... Nur du nimmst alles gleich von der „wei- basica ...
... Nuar tu nemst olas klajh funda vajhn chen“ (,schlechten‘) Seite auf! Weinst und
– Bolje nego u vašu žensku politiku
Sajtn auf! Vanst unt plearst klajh fiar an plärrst gleich für jeden Schmarren.
... kad odmah poteku krokodilske
jedn Šmoarn.
– Geh doch, sei nur stad, du kennst dich schon suze.
– Ta ke, saj nuar štat, tu kenst tih šun aus beim Wurstkessel ...
– E, sveca ti! Sad opet počinješ ...
aus pam Vuarštkesl ...
– Besser schon als bei eurer Weiberpolitik ...
– Da, uopće mi nije po volji što
– Besar šun als pa aja Vajbapolitik ... wo gleich Krokodilstränen rinnen.
Anči hoda s Francom Fingerhutom ...
vu klajh Krokodilstrenan rinan.
– Ha, sveca ti („ich [f.] deinen Heiligen“: ,zum kad smo u svađi. Ako si nije mogla
220 Lujo Plein

– Ha sveca ti! Jec fongst šun vida on … Teufel mit dir‘)! Jetzt fängst du schon wieder an naći nekog boljeg od tog iscijeđenog
... žutokljunca, neka bolje pričeka. Sad
– Jo, tas ti Anči to midn Fingahut
kad će ubrzo postati gradonačelniko-
Franci rumket, vu ma to im Conk unt – Ja, dass die Antschi da mit dem Fingerhut
va kći, dobit će više od šest ženika na
Štrajt san … tes is ma koar net reht. Ven Franzi rumgeht, wo wir da in Zank und Streit
svakom prstu ... Dotrčat će ko mladi
sa sih kan besaran hot findn kenan as sind ... das ist mir gar nicht recht. Wenn sie sich
kerovi! I uostalom ništa nije izgubila.
ten auskruanan Grinfric, ton sul si liba keinen besseren hat finden können als den
Sa sedamnaest se godina cura ne
voartn. Jecat, vu si polt Biargamastas ausgeronnenen Grünfritz, dann soll sie lieber
udaje! U medicinskoj knjizi izričito
Touhta viard, veards nouh mear as warten. Jetzt, wo sie bald Bürgermeisters Toch-
piše: Cura mora sazrijeti kao šljiva na
seiks Brajtigoms af an Finga krign ... Vi ter wird, wird sie noch mehr als sechs Bräu-
stablu jer djeca ne mogu rađati
ti jungan Hundln vearns tahear klaufn tigams an jedem Finger kriegen ... Wie die jun-
djecu!!!
kuman! Unt ibrigens hot si niks faluarn. gen Hunde werden sie dahergelaufen kommen!
Mit zipcen Joar hajrot a Madl net! Im Und übrigens hat sie nix verloren. Mit siebzehn – Ha, vidi ga sad! ... Hoćeš možda
Medicinališn Puh štet jo ausdriklih Jahren heiratet ein Mädel nicht! Im medizini- da čeka dok ne postane stara breskva
kšribm: Tos Madl mus rajf veardn vi ti schen Buch steht ja ausdrücklich geschrieben: kao Djevica Orleanska! Onda ju stavi
Cvečka am Pam, vajl Kinder kenan kane Das Mädel muss reif werden wie die Zwetschke odmah u svoju staklenu vitrinu i
Kinder krign!!! am Baum, weil Kinder können keine Kinder čekaj dok na nju ne dođu muhe
kriegen!!! zunzare.
– Jo, to šau hear! ... Vilst am End, tas si
voart, pis si a oldi Pfiarsih viard vi ti – Ja, da schau her! ... Du willst am Ende, dass – E, da je Bog htio, tvoja bi te majka
Jungfrau fun Orlejan! Ton štel si ta klajh sie wartet, bis sie ein alter Pfirsich wird wie die tamo stavila! Onda ne bih imao u
in tajn Kloskostn rajn unt voart, pis ti Jungfrau von Orléans! Dann stell sie dir gleich svom životu muhe zunzare i pokoju
Šmasflign trauf kuman. in deinen Glaskasten rein und warte, bis die sekiraciju!
Schmeißfliegen draufkommen.
– Jo, volte Gout, tajn Muta het tih – Eduarde, zaveži! ... Uostalom, ako
rajnkštelt! Ton vear·ma ti Šmasflign unt – Ja, wollte Gott, hätte dich deine Mutter ti ne odgovara kako odgajam svoje
sou monhe Sekatuar im Leibm ear- reingestellt! Dann wären mir die Schmeißfliegen dijete, među nama je svršeno!
špoart kplibm! und so manche Sekkatur im Leben erspart ge-
– Tako! ... Među nama je svršeno —
blieben!
– Eduard, holts Maul! ... Ibrigens, vens zato što ti govorim istinu ... Ali ako
ta net past, vi ih majn Kind earcig, san – Eduard, halts Maul! ... Übrigens, wenn es dir baš koćeš ići, izvoli, možeš već
ma šun kšidane Lajt! nicht passt, wie ich mein Kind erziehe, sind wir krenuti! Ne zadržavam vas ... Želim
geschiedene Leute! ti sretan put i lijepo vrijeme!!!
– Sou! ... Kšidane Lajt sajn ma — vajl
ih ta ti Voarhajt sog ... Oba vonst krod – So! ... Geschiedene Leute sind wir — weil ich – Da, gle ti njega, milostivog gospo-
ken vilst — is gefelig, konst a šun ken! dir die Wahrheit sag ... Aber wenn du grad dina! To bi ti odgovaralo — a? Sad
Ih holt ajh net auf ... Vinč ta nouh a gehen willst — bitte! — kannst schon gehen! Ich kad ćeš zauzeti tu poziciju — gle, gle
Die essekerische Sprechart – V. BAND  Esekerski govor – V. SVEZAK 221

gliklihe Ras unt a šens Veta!!! halte euch nicht auf ... wünsche dir gute Reise — sad ti nisam dobra! … Evo ti ga! ...
und schönes Wetter!!! Samo se ponadaj! Sad ću ja koman-
– Jo, to šau hear ten gnedign Hearn!
dirati i vladati! Pa i meni pripada ta
Tos meh ta sou pasn — ha? Jec vust ti – Ja, da schau her den gnädigen Herrn! Das
čast kao gradonačelnikovici!
Pozicioun ajneman vearst — šau, šau — würde dir so passen — ha? Jetzt bin ich dir zu
ject pin ih ta cu mindar! … Evo ti ga … minder(wertig)! ... Pustekuchen! ... Schmierkäse – Evo ti! ... Šipak ti pripada! ... Jesi li
Šmiarkas mit Putaprout! Jecat vear ih mit Butterbrot! Jetzt werde ich kommandieren razumjela?!
komandiarn unt regiarn! Filajht gebiart und regieren! Vielleicht gebührt mir auch die
miar auh ti Eare als Biargmastarin! Ehre als Bürgermeisterin!
– Evo ti … a Sous mit sauare Noukl ge- – Mitnichten ... eine Soße mit sauren Nockerln
biar ta! ... host faštondn?! gebührt dir! ... Hast du verstanden?!

 

Ti Pecarošn cu Peter unt Paul 1914 Die Angler zu Peter und Paul 1914 Pecaroši na Petrovo 1914.

–H earts Lajt, von ma šun ole sou šen –H ört, Leute, wenn wir schon alle so schön Č
– ujte, ljudi, kad smo već svi tako
panonda san, tenkts amol noh af vos beieinander sind, denkt einmal nach, auf was lijepo na okupu, razmislite kakav
fiar ana Oart kendatn ma tos midn für eine Art wir es mit dem Stadtausschuss aus- plan da iskujemo s Gradskim odbo-
gradski odbor isplanirati — tas ma planen könnten, dass wir umsonst zum Bikara- rom, kako bismo došli mukte do
mukte cum Bikabrunan-Grund kumatn. brunnen-Grund kämen. grunta s bunarom na Bikari.
– No, gonc anfoh … ma sogt holt – Na, ganz einfach … man sagt halt den – Pa sasvim jednostavan ... reći
tenan Glavonje, tas ta Grund fun lauda Großkopfetern, dass der Grund von lauter ćemo glavonjama da je grunt prokva-
Kutreik tuarhkvačt is unt ven ti Komi- Kuhdreck durchgequatscht ist und wenn die šen kravljom balegom, pa kad komi-
sija rauskumt ausparcaliarn, sou fongt Kommission rauskommt, um auszuparzellieren, sija izađe da isparcelira, počet će
ma holt pam „Gilming sajn Louh“ on cu so fängt man halt beim Gilming seinem Loch an mjeriti kod Gilmingove gnojnice!
mesn! zu messen!
– Tako je! Onda će im dojaditi
– Sou is as! Nom krigns ti Nouzn ful – So ist es! Dann kriegen sie die Nase voll und
222 Lujo Plein

unt mohn klajh habadjere! machen gleich „habe die Ehre“ (,und machen smrad i otići će!
gleich kehrt‘)!
– Holt aus! … Unt vi vearatas ven ma – Čekaj! ... A kako bi bilo kad bismo
sih min Čalinouži, min Žabnjakdirekta, – Halt aus! ... Und wie wäre’s, wenn wir uns se dogovorili s Čalinožom, žabnjač-
ins Ajnfaneman secatn unt im sogatn: mit dem Tschalinoschi, mit dem „Žabnjakdirek- kim direktorom, pa mu rekli da, kad
Von ear uns mida Komisija pemiark so tor“ (,Froschteichdirektor‘), ins Einvernehmen nas primijeti s komisijom, razgrne
sul ear a poar Mistgrubm aufšearn ta- setzen und ihm sagen würden, wenn er uns mit nekoliko gnojnica kako bi osjetili
mits a pisl fašmeikn fun ten Koleria- der Kommission bemerkt, so soll er ein paar Cholerianus bacilicus!
nus-Bacilikus! Mistgruben aufscharren, damit sie ein bissl ver-
– Živio govornik!
schmecken von dem „Cholerianus bacilicus“!
– Živio govornik!
– Tako je!
– Hoch lebe der Redner!
– Tako je!
– S njim o zid!
– So ist es!
– S njim o zid!
– Au, mater mu ... što zna govoriti!
– Gegen die Wand mit ihm!
– Au matermu … lapadajniš kon ear Cholarius bacilicus! Kod tebe se, Adi,
redn! Kolarius Bacilikus! Pa tiar, Adi, – Au, sieh mal guck ... wie lebendig kann er vidi da si bio školovan saniteski kap-
sigt ma, tast a kšulta Sanitets-Koprol reden! „Cholarius bacilicus“! Bei dir, Adi, sieht lar!
voarst! man, dass du ein geschulter Sanitäts-Korporal
– Naravno! Pa dvije godine sam bio
warst!
– Selpstfaštendlih! Ha Labarant voar u regimentskoj ljekarni!
ih cva Joar in da Regaments-Apatekn! – Selbstverständlich! Ha, Laborant war ich
– Dakle, gospodo kolege, na sljede-
zwei Jahre in der Regimentsapotheke!
– Also majne Hearn Kulegn, paj da ćim ćemo općinskim izborima pred-
nekstn Gemajndevol šlogn ma ten Adi – Also, meine Herren Kollegen, bei der ložiti Adija za općinskog savjetnika!
fuar cum gemajnderot! nächsten Gemeindewahl schlagen wir den Adi
– Da, za zajedničkog zajebanta!
vor zum Gemeinderat!
– Jo cum gemajnan Vognrod!
– Čuj, ako ti opalim jednu ... vidjet
– Ja, zum gemeinen Wagenrad!
– Hearst, ven ih ta ani hinpik … ton ćeš koga ćeš zajebavati.
vearst visn vem tast heklst. – Hörst du, wenn ich dir eine hinpicke, dann
– Polako, gospodo odbornici! Samo
wirst du wissen, wen du häkeln sollst.
– Polako, gospoto otpornici! Nuar net ne budite toliko galantni s pljuska-
sou galant sajn midi Peč! – Langsam, meine Herren Ausschussmitglie- ma!
der! Nur nicht so galant sein mit den Ohrfeigen!
– Azon vi ksogt: Tos mohn ma — vi – Dakle, kao što je rečeno: S grun-
mas sou bešprouhn hom — min – Also wie gesagt: Das machen wir — wie wir tom na Bikari napravit ćemo kao što
Bikabrun-Grund unt am nekstn Frujoar es besprochen haben — mit dem Bikarabrun- smo se dogovorili, pa sljedećeg pro-
fongan ma on ti Hajza baun! nen-Grund und im nächsten Frühjahr fangen ljeća možemo početi s gradnjom
Die essekerische Sprechart – V. BAND  Esekerski govor – V. SVEZAK 223

– Šen veards iar Hajza baun … kets wir an die Häuser zu bauen! kuća.
brehts ajh net ten Šedl, vajl miar šajnt as
– Schön werdet ihr Häuser bauen ... geht, – Lijepo ćete graditi kuće ... Ta
štingt vos in da Luft!
zerbrecht euch nicht den Schädel, weil mir idite, ne razbijajte si glavu jer mi se
– Jo, tiar štinkt olevajl vos! Valst a scheint, es stinkt was in der Luft! čini da nešto smrdi u zraku!
anbacious lousa Kearl pist unt cu niks
– Ja, dir stinkt allweil was! Weil du ein ambi- – Da, tebi svako malo nešto smrdi!
kšajdn taugst!
ziöser, lausiger Kerl bist und zu nix Gescheitem Zato što si ambiciozan nevaljalac i
– Is šun kut, vearn ma šun redn ... taugst! što ne vrijediš ni za što pametno!
– Hearts Lajt, ih pin a ta Manung tas – Ist schon gut, wir werden schon reden ... – De, dobro, već ćemo razgovarati
as štinkt … Tos kon nima long dauarn, ...
– Hört, Leute, ich bin auch der Meinung, dass
af amol veards krohn!
es stinkt ... Das kann nicht mehr lange dauern; – Čujte, ljudi, i ja mislim da se nešto
– Jo, as tajn Oaršlouh!!! auf einmal wird es krachen! sprema ... To ne može više dugo
potrajati; odjednom će prasnuti!
– Manst a demoštracija? – Ja, aus deinem Arschloch!!!
– Hoće — iz tvoje guzice!
– Oba vuhear … a reglrehta Krig! – Meinst du eine Demonstration?
– Hoćeš reći demonstracija?
– Vos a krig? Miar šajn tu pist am – Aber woher ... ein regelrechter Krieg!
Hiarnkastl kfoln. – Ma ne! ... Pravi rat!
– Was, ein Krieg? Mir scheint, du bist auf den
– No, vearts šun zrakan … af amol Hirnkasten gefallen. – Što, rat? Čini mi se da si pao na
prent tos Pulfafos! Ton kenan ma Kaza- tjeme.
– Na, ihr werdet schon sehen ... auf einmal
matn grobm ken … tas ma net Kvakti
brennt das Pulverfass! Dann können wir Kase- – E pa, vidjet ćete ... Odjednom će
krign.
matten graben gehen ... dass wir nicht Prügel planuti bure baruta! Onda možemo
– Miar Kvakti ? … Tas ih net loh! kriegen. ići kopati kazamate ... kako ne bismo
dobili batine.
– Tu vearst šun tajn porcija ausfosn! – Wir Prügel? ... Dass ich nicht lache!
Saj nuar štat … – Mi batine? ... Ma nemoj!
– Du wirst schon deine Portion ausfassen! Sei
– Ih hob ka Fuarht, baratom, ih pin a nur stad ... – Ti ćeš već dobiti svoju porciju!
sibna Dina unt hob ten Kajza-Maneva Samo šuti ...
– Ich habe keine Furcht, mein guter Freund,
mitkmoht! Hob fuarn FRANZL defa-
ich bin ein treuer Diener und habe das Kaiser- – Ja se ne bojim, prikane moj dragi.
liart!
manöver mitgemacht! Habe vor dem FRANZL Vjerni sam sluga i sudjelovao sam u
– Tu Kokošar tearfst vos redn. Von ti defiliert! carskom manevru! Pred FRANZI-
Earšte lousket, host klajh ti Houzn foul. KOM sam defilirao!
– Du Hühnerdieb darfst was reden. Wenn die
224 Lujo Plein

– No, unt tu Mato stoj, krst ti tvoj, na Erste (= erste Kanone) losgeht, hast du gleich – Kokošaru jedan, ti smiješ što reći!
kapi ti 28 broj! die Hosen voll. Kad prvi (top) pukne, napunit ćeš
gaće.
– Hajde, hajde … holt ti Papm tu – Na, und du Mato, stillgestanden, krst ti tvoj
Braco, tu Kazamatnšajsa, tu kumst jo cu („ich [f.] dein Kreuz“: ,Hol dich der Teufel‘)! An – E, ti Mato, stoj, krst ti tvoj, na kapi
di „Domosrance“! Vearst šun mohn … deiner Kappe wirst du die Nummer 28 haben! ti 28 broj!
cicvara, popara – soldačka večera, von
– Na, na ... halt die Klappe, du Braco, du Kase- – Hajde, hajde ... šuti, Braco,
tih ana onpokt za tur. Bit će onda … joj
mattenscheißer, du kommst ja zu den „Domo- kazamatski seronjo; pa ti ćeš u „do-
Mama, joj Tata!
sranzen“ („Heimwehrscheißern“)! Du wirst in mosrance“! Pravit ćeš ... cicvara,
– Jo kilenc kum ih cu di Mate … ih pin die Hosen machen, ... wenn dich einer am Arsch popara — vojnička večera kad te
a k. u. k. Sanitetskorprol unt kum cu di packt. Wirst dan rufen ... o weh, Mama, o weh, netko ščepa za tur. Bit će onda ... joj,
Sanitetla ins Garnizonšpitol. Papa! mama; joj, tata!
– Tuart kearst jo a hin … tuart vearst – Ja, Pustekuchen komme ich zu dir, Mate ... – Da, kilenc ću doći k tebi, Mato ...
šun trogn ti Lajbšisln fun di pleziartn ich bin ein k. und k. Sanitätskorporal und kom- Ja sam austrougarski sanitetski kap-
Bakeza. me zu den Sanitätlern ins Garnisonsspital! lar i otići ću sanitetlijama u garni-
zonsku bolnicu.
– Ima noh besa als min Barjak fuar da – Dort gehörst du ja hin ... dort wirst du schon
Kompani mašiarn. Val a Komflust hob tragen die Leibschüsseln von den blessierten – Tamo i spadaš ... Tamo ćeš razno-
ih jo net. Soldaten. siti bolesničke lopate ranjenim vojni-
cima.
– Hajd Naci, špil ma auf ten Radecki- – Immer noch besser als mit der Kriegsfahne
Marš! Bum – bum – bum …. vor der Kompanie marschieren. Weil eine – Još uvijek bolje nego da s barja-
Kampflust habe ich ja nicht. kom marširam pred četom. Jer mi
nije do ratovanja.
– Los, Nazi, spiel mal auf den Radezkimarsch!
Bum! Bum! Bum! ...... – Hajde, Naci, zasviraj Radecki
marš! Bum! Bum! Bum! ......

Die essekerische Sprechart – V. BAND  Esekerski govor – V. SVEZAK 225

Ti Garde Damen Die Gardedamen Gardedame

Š
– auns nuar ti Viarštl Fani! Houh· S
– chauen Sie nur die Würstl Fanny! Hoch- P
– ogledajte samo Fani Virštl! U
švonga kumts tahearkačt as Gardedam. schwanger kommt sie dahergehatscht als Gar- visokoj se trudnoći vuče amo kao
dedame. gardedama.
– Mit sou a Vompm ibaranont! No, tu
liba Gout, šte am baj! ……… – Mit so einem großen Wamp! Na, du lieber – S tako velikom trbušinom! E,
Gott, steh ihr bei! ......... Bože dragi, budi joj od pomoći! …….
– Kun Omt, majne Damen! Iar hobts
ajh prat kmoht af ti Fotelj ... ma sikt, tas – Guten Abend, meine Damen! Ihr habt euch – Dobro veče, dame moje! Ala ste
to Cva-meta-centige traf houkn! No, hajt breit gemacht auf dem Fauteuil ... Man sieht, se raširile na foteljama … Vidi se da
kons jo lustig vearn … san jo reht hipš dass da Zweimeterzentige draufhocken! Na, na njima sjede dvometrašice! E pa,
Lajt panonda! heute kann es lustig werden ... es sind ja recht danas može biti veselo … okupio se
hübsch (,viele‘) Leute beieinander! bome lijep svijet!
– Jo, nuar ti Hebamin felt, tas inan
bajhelflih is! – Ja, nur die Hebamme fehlt, dass sie Ihnen – Da, samo babica fali da vam po-
behilflich ist! mogne!
– Jo, sogns, FraunViarštl, ha folt inan
ten net švear, mit sou an Pauh nouh – Ja, sagen sie, Frau Würstl, ha, fällt Ihnen – De, recite gospođo Virštl, ha, ne
gardiarn ken? denn nicht schwer, mit so einem Bauch noch pada li vam teško da s takvim trbu-
gardieren zu gehen? hom još gardirate?
– No, von ma as Vošn-Ken net švear-
folt, ten goncn libm Tog paj da Multa – Na, wenn mir das Waschengehen nicht – Pa ako mi ne pada teško da idem
šten ... vos sul ma ton tos Gardiarn schwerfällt, den ganzen lieben Tag an der prati rublje, da cijeli bogovetni dan
švear foln! Mulde zu stehen ... was soll mir das Gardieren stojim kraj korita … zašto bi mi teško
schwerfallen? palo gardiranje!
– Oba touh, mit sou an Kiarbus!
– Aber doch, mit so einem Kürbis! – Ali ipak, s takvom bundevom od
– Vos is šun tapaj? … Veard holt a
trbuha!
klane Balarine vearn! Mit ti Haksn – Was ist schon dabei? ... Wird halt eine kleine
behm fadint ma sih hajtcutog lajhta sajn Ballerine werden! Mit den Haxen „bechen“ – Što pak to smeta? … Postat će
Prout! (,picken‘) verdient man heutzutage leichter sein onda mala balerina! Nabadanjem
Brot! nogama danas se kruh lakše zara-
đuje!

lhm
226 Lujo Plein

Jo, ti Konkurenc! Ja, die Konkurrenz E, ta konkurencija!

– Kens, ten Klehupsa, ten šebign –G ehen Sie, den Kleehopser, den Schäbigen T
– a nemojte, udaje se za šepavca,
hajrot si? No, tear šaut jo aus vi a puk- heiratet sie? Na, der schaut ja aus wie ein buck- za onog škrca? E, taj izgleda kao gr-
latiga Majkefa! liger Maikäfer! bavi hrušt!
– Oba Mous hoda, majn Libe! – Aber Moos hat er, meine Liebe! – Ali ima para, draga moja!
– No, sou fil Mous kent tear Čamponja – Na, so viel Moos könnte das Hinkebein gar – A, toliko para uopće ne može
koar net hobm, tas ih im a Pusl kebat af nicht haben, dass ich ihm ein Busserl geben imati taj čamponja da bih ga polju-
sajna slinava Labuš. würde auf seine rotzige Labbe. bila u slinavu njušku.
– Jo, vema a gebrehlihe Natuar hot unt – Ja, wenn man eine gebrächliche Natur hat – E, kad si slabe prirode i odmah
klajh am Rikn folt, sou šaut ma net vi und gleich „auf den Rücken fällt“ (,ins Bett pođeš u krevet, ne gledaš kako on
ear ausšaut. Visns, vima sogt: „In da steigt‘), so schaut man nicht, wie er ausschaut. izgleda. Znate kako se veli: Noću su
Noht sajn ole Ki švoarc.“ Wissen Sie, wie man sagt: In der Nacht sind alle sve krave crne.
Kühe schwarz.
– Kens, to mus ma šun a Mogn hobm – Nije tako; tu se mora imati dobar
– Gehen Sie, da muss man schon einen Magen želudac ...
– Jo, majne libe Greta, von ma Sajdn-
haben.
Štrimf unt Sajdn-Pidžamije trogn vil … – Da, draga moja Greto, kad se želi
ton tearf ma net sou velariš sajn. – Ja, meine liebe Greta, wenn man seidene nositi svilene čarape i svilene pidža-
Strümpfe und seinede Pijamas tragen will ... me … ne smije se biti toliko izbirljiva.
– No jo, teara Šajdarenka is tos
dann darf man nicht so wählerisch sein.
olas·ans, vear ear is … Ti ket jo pold mit – E da, toj pametnjakovićki je sve-
jemond ins Pet! – Na ja, dieser Siebengescheiten ist das alles jedno tko je on … Ona brzo ode s
eins, wer er ist ... Die geht ja bald mit jemand ins kim u krvet!
– Vos sogns — ins Pet? Afta eaštn
Bett!
Klasij-Ponk. – Što kažete — u krevet? Na prvu
– Was sagen Sie — ins Bett? Auf die erste klupu u Klasijama ...
– No, si hodma jo selba ksogt, vima
Glacisbank.
funda Koartn-Legarin sajn caus kongan: – Pa sama mi je rekla kad smo od
„Vos, izbirljiva sul ih nouh sajn pa – Na, sie hat mir ja selber gesagt, wie wir von vračare išle kući: „Što! Da još budem
majne Joarn?! Ton kon ih jo klajh caus der Kartenlegerin nach Hause gegangen sind: izbirljiva u mojim godinama?! Onda
plajbm unt kon Rouzn-Kronc petn oda „Was, wählerisch soll ich noch sein bei meinen mogu odmah ostati kod kuće i moliti
Feda šlajsn!“ Jahren?! Dann kann ich ja gleich zu Hause krunicu ili čijati perje!”
bleiben und kann den Rosenkranz beten oder
– Jo, te faštet šun iara Kšeft! Te – E da, razumije se ona u svoj po-
Federn schleißen!“
sao! Uršulinka zna kako se postavlja
Die essekerische Sprechart – V. BAND  Esekerski govor – V. SVEZAK 227

Uršulinka vas, vima ten Kedar legt. – Ja, die versteht schon ihr Geschäft! Die keder.
Urschel weiß, wie man den Köder legt.
– Hearns, ans mus ma iara oba culosn: – Čujte, jedno joj se ipak mora
feš un vužlig is si nouh ... Pogotovo von – Hören Sie, eins muss man ihr aber zulassen: priznati: još je feš i vižlasta … Pogo-
si ibarn Korzo rundiart, to voklts nouh Fesch und wuselig ist sie noch ... Besonders tovo kad Korzom rundira, njiše
min Hintakštel vi sou a Pohfišarl. wenn sie über den Korso rundiert, da wackelt stražnjicom ko ribica repom.
sie noch mit dem Hintergestell wie so ein
– Jo, sogns liba vi a olda auskšvabta – E, radije recite kao stara izguljena
Backfischerl.
Drau-Heht, oba net vi a Pohfišarl … Ha, dravska štuka, a ne kao ribica … Ha,
tos moht si jo nua um cum Apatit aregn, – Ja, sagen Sie lieber wie ein alter ausge- to ona čini samo da bi potakla na
tamit ti gajln Činks, ti oldn Takaraka an schabter Drauhecht, aber nicht wie ein Back- apetit, da uspaljeni Židovi, stari
Gusta krign, ten vema ti Mademojsele fischerl ... Ha, das macht sie ja nur, um zum škrci, dobiju želju jer kad bolje
besar onšaut, noha sikt ma earšt iara Appetit zu erregen, damit die geilen Juden, die pogledate gospođicu, tek onda vidite
farunzlte Fisaš! Visns, vima sogt: „Fun alten Tagerer einen Gusto kriegen, denn wenn njeno izborano lice! Znate kako se
fuarn Muzej unt hintn Licej!“ man die Mademoiselle besser anschaut, dann kaže: sprijeda muzej, straga licej.
sieht man erst ihre verrunzelte Visage! Wissen
– No vidite! Unt touh find sa sih – No, vidite! A ipak si nađe mušte-
Sie, wie man sagt: vorn Museum, hinten
mušterije … Unt nouh tacu sou tikvom- rije … I uz to … škembave direktore
Lyzeum!
patige Asikuranc Tirektans! osiguravajućih društava!
– Da sehen Sie ja! Und doch findet sie sich
– No, ih ken jo a sou a poar olde Ko- – Pa i ja poznajem nekoliko starih
Kunden ... Und noch dazu so dickwampige
zošn, te iare stalne mušterije sajn. No, to Kozaka koji su joj stalne mušterije …
Assekuranzdirektoren!
šauns … sengs ten Kaufmon, ten hačatn, Eno, gledajte … pogledajte onog tr-
mit ten Vosašedl … unt sela buljati – Na, ich kenne ja auch so ein paar alte govca, onog šepavog s vodenom gla-
Šnitvoarn Hendla to, vos jec krot fariba Kosaken, die ihre Stammkunden sind. Na, da vom … i onog buljavog trgovca
foart min Autamabil. Te sajn lajfig noh schauen Sie ... sehen Sie den Kaufmann, den metražnom robom tamo što baš sad
iara vi sou a rouda Hund. Visns, an jedn hatscherten mit dem Wasserschädel ... und prolazi automobilom. Ko sam vrag
Sundok Nohmitog hot ti Madame ajn jenen glotzäugigen Schnittwarenhändler da, su uspaljeni na nju. Znate, svako ne-
Te-Te-Obnt! To kuman ti Hearn Gava- was jetzt grad vorüberfährt mit dem Automobil. djeljno popodne madam ima večer
liarn, ti oldn knivahn Kšamstara midi Die sind läufig nach ihr wie der Satan. Wissen nježnog druženja. Onda dolaze s
Paketarln tahear gehačt vi sou onk- Sie, einen jeden Sonntagnachmittag hat die paketićima gospoda kavaliri, stari
pemplte Viacaus Taksln. Madame einen Tête-à-tête-Abend! Da kommen ljubavnici klecavih koljena ko dobro
die Herren Kavaliere, die alten, knieweichen uhranjeni gostioničarski jazavičari.
– Ta vos net sogn! …
Geliebter mit Päckchen dahergehatscht wie so
– Ta što kažete! …
– Jo, visns, af mih hots an Cuarn, višt is angepäppelte Wirtshausdachsel.
si af miar, unt friar voarn ma jo ti pestn – Da. Na mene se, znate, ljuti. Bijes-
– Was Sie ja nicht sagen! ...
Frajdinan! … Jo, unt tos nuar, val sih na je na mene, a ranije smo bile naj-
228 Lujo Plein

amol ana fun tenan Hearn Pakarl- – Ja, wissen Sie, auf mich hat sie Zorn. Wüst bolje prijateljice! … E, i to samo zato
Gavaliarn faiart hot mida rihtign ist sie auf mich, und früher waren wir ja die što se jednom jedan od njenih pake-
Hausnuma unt is onštoc cu iara cu miar besten Freundinnen! ... Ja, und das nur, weil tić-kavalira zabunio u kućnom broju,
ins Haustuar ajnkeart. sich einmal einer von den Herren Päckchen- pa umjesto k njoj svratio k meni u
kavalieren verirrt hat in der richtigen Haus- haustor.
nummer und ist anstatt zu ihr zu mir ins
Haustor eingekehrt.

(1910)

Izvor/Quelle: Pozdrav iz Osijeka. Razglednice Osijeka do 1945. (Gruß aus Osijek. Ansichtskarten von Osijek bis 1945)
Vladimir Hafner
Esekeriše kšihtn
(Essekerische Geschichten  Esekerske priče)
230 Vladimir Hafner
Esekeriše kšihtn  Esekerske priče 231

Ta fajni kavanski gost Der feine Cafégast Fini kavanski gost

− Šaug ten oltn šneprunca on, vos to S


− chau den alten Schneebrunzer an, was da in − V idi onog starog prdonju što
in Kapucinagosn keit, izgleda da je lo- der Kapuzinergasse geht; er scheint Geld zu haben. hoda Kapucinskom ulicom. Izgleda
var, tein kentast onpokn fia cigla cva. Den könntest du anpacken um zwei Ziegel (,Di- da je lovaš. Mogao bi ga saletjeti za
Ih hop a poa šolde, vea ma in kino nar‘). Ich habe ein paar Kleingeld; wir werden ins dva dinara. Ja imam par šoldi. Ići
kein, igra gotivan komad. Ke im noh Kino gehen. Es läuft ein guter Film. Geh ihm nach ćemo u kino; igra gotivan (,dobar‘)
unt prubia etvos ausfehtn. Ih vea tih to und probier etwas auszufechten. Ich werde dich da komad. Idi za njim i probaj što
voatn. warten. iskamčiti. Čekat ću te ovdje.
– Kut is. Voat a pisl, ja ću ga već triber- – Gut ist es. Warte ein bissl, ich werde ihn schon – Dobro. Pričekaj malo, već ću ga
legovati. „drüberlegen“ (,ausbeuteln‘). predriblati.
– A vos is? Jesi ga prebacio? – Na, was ist? Hast du ihn ausgebeutelt?. – A, što je? Jesi li ga prebacio?
– Vraga sam ga prebacio. Mia šajnt – Pustekuchen habe ich ihn ausgebeutelt. Mir scheint – Vraga sam ga prebacio. Čini mi se
jecat, tas teis a veći prosjak is vi ih. Ih jetzt, dass das ein ärgerer Bettler ist wie ich. Ich sad da je on veći prosjak nego ja. Išao
hob mih noh im kšlihn, hob ih a tužno habe mich ihm nachgeschlichen, habe ein trauriges sam za njim, napravio tužno lice i
lice kmoht unt ksokt: „Gospon, molim Gesicht gemacht und gesagt: Mein Herr, ich bitte rekao: „Gospon, molim vas dinar da
vas dinar da kupim kruha.“ Sokta: Sie um einen Dinar, damit ich Brot kaufe. Sagt er: kupim kruha.“ Veli on: „Marš, marš,
„Marš, marš, gubi se!“, oba gonc tiho, „Marsch, marsch, hau ab!“, aber ganz leise, damit gubi se!“, ali posve tiho da ga ljudi
da ga ljudi koji su prolazili ne čuju. ihn die Vorübergehenden nicht hören würden. Ich koji su prolazili ne čuju. A ja sam
Oba ih hop ti gonci cajt moliti unt pin habe aber die ganze Zeit gebeten und bin ihm cijelo vrijeme molio i išao za njim.
ih im nohkongan. Ea hot sih fuam nachgegangen. Er hat sich vor dem Royal gesetzt Sjeo je pred Royalom i polako ispijao
Royal ksect unt hot ksiaflt — a klos und hat gesüffelt — ein Glas Wasser. Und die — čašu vode. I cijelo vrijeme mi
vosa. Unt ti gonci cajt hota ma šaptati ganze Zeit hat er mir geflüstert: „Marsch, marsch!“ šaputavim glasom govorio: „Marš,
„Marš, marš!“ Tenk ih ma: „Ke cum Denk ich mir: Geh zum Teufel, du bist ja ein marš!“ Pomislim: „Idi dovraga, gori
tajfl, tu pist jo a eagara kodlrajsa unt ärgerer Godelreißer und Wellenreiter wie ich. du si prevarant i vjetropir nego ja.
velnrajta vi ih. Ti nemaš sigurno ni hast sicher nicht einmal einen halben Dinar in der Sigurno nemaš ni pola dinara u
pola dinara u džepu, a ja imam dinar.“ Tasche, und ich habe einen. Komm, gehen wir džepu, a ja imam dinar.“ Dođi, hajd-
Kum, kema cigaretn kaufn, pa ćemo Zugaretten kaufen, dann werden wir ein bissl mo kupiti cigarete, pa ćemo malo
malo džamiti, unt ti gospoda suln rauchen und die Herrschaften sollen weiter vor džamiti (,pušiti‘), a gospoda neka i
vajta fuam Royal — vosa siafln. dem Royal — Wasser süffeln. dalje pred Royalom — pijuckaju
Kornjača 5/1937: 8 vodu.

  
232 Vladimir Hafner

Tea oami tajfl Der arme Teufel Jadnik

− Kumanc mit, frau flajšhokerin? − Kommen Sie mit, Frau Fleischhackerin? I


− dete li i vi, gospođo mesarice?

– A vuhin tuns inan sou žuriti? – Wohin tun Sie denn so eilen? – A kamo se toliko žurite?
– Kumanc, kema am sprovod! – Kommen Sie, gehen wir aufs Begräbnis! – Dođite, hajdmo na sprovod!
– Hat vea is ten šun vida kštuabn? – Nun, wer ist denn schon wieder gestorben? – Pa tko je to već opet umro?
– Jo, ti sohn is inan naime interesant. – Ja, die Sache ist Ihnen nämlich interessant. – E, stvar vam je naime zanim-
Kštuabn is majn komšija, visns, tea klani Gestorben ist mein Nachbar, wissen Sie, der ljiva. Umro moj komšija, znate,
oldi mit ti brkovi, tea vos ima am kleine, alte mit dem Schnurrbart, der, was onaj mali, stari s brkovima; onaj
Zrinjevac ksesn voa. immer im Zrinjevac1 gesessen war! što je stalno sjedio na Zrinjevcu.
– Sou, tea is kštuabn?! Kens, vos sei net – So, der ist gestorben?! Gehen Sie, was Sie – Tako dakle, umro je?! Ma idite,
sogn! nicht sagen! što to pričate!
– Jo, vos klaubns, tea oami tajfl hot sih – Ja, was glauben Sie, der arme Teufel hat sich – Da, što mislite, jadnik si je
ima želiti da se vozi u autu, oba ea hot ni immer gewünscht, mit dem Auto zu fahren, uvijek želio da se vozi autom, ali
ka prilika tacu kopt. Unt vos sogns af teis, aber er hat nie eine Gelegenheit dazu gehabt. nikada nije imao prilike za to. I što
vi ti sudbina okrutna is? Jecat vean si im Und was sagen Sie dazu , wie das Schicksal hart velite na to kako je sudbina okrut-
odvesti u mrtvačnicu mit ten Prohaska ist? Jetzt werden sie ihn zur Totenkammer na? Sad će ga odvesti u mrtvač-
sajn autofurgon. Tea oami tajfl, sou tut a fahren mit dem Prohaska seinem Autofourgon. nicu Prohaskinim furgonom. Jad-
ma lat! Der arme Teufel, so tut er mir leid! nik, tako mi ga je žao!
– Sad se vozi u autu, oba jec hota niks – Jetzt wird er im Auto gefahren, aber jetzt hat – Sad se vozi u autu, ali od toga
tafon. er nix davon. sad nema ništa.
Kornjača 8/1937: 4

 

1
Park Zrinjevac. — V. P.
Esekeriše kšihtn  Esekerske priče 233

Ti Filharmonija Die Philharmonie Filharmonija

− V
oast am filharmonički koncert jecat − W arst du auf dem Philharmoniekonzert J
− esi li bio na filharmonijskom kon-
am montog? jetzt am Montag? certu u ponedjeljak?
– No frailih voa ih. Unt voas tu a? – Na, freilich war ich. Und warst du auch? – Pa naravno, bio sam. A jesi li bio i
ti?
– Vos frokst sou pled, host mih jo misn – Was fragst du so blöd. Du hast mich ja
viditi vajl tea ancige, vos osim tebe voa sehen müssen, weil der Einzige, was außer dir – Što pitaš tako bedasto; pa morao si
am koncert, teis voa ih. war auf dem Konzert, das war ich. me vidjeti jer sam ja bio jedini koji je
osim tebe bio na koncertu.
– Azo tu voast tea cvajti? – Also, du warst der Zweite.
– Ti si dakle bio drugi.
– Jo, nua mia cva voan. Mia sajn jo sou – Ja, nur wir zwei waren (dort). Wir sind ja
unt sou ti ancigi, vos am filharmonički auch sonst die einzigen, was aufs Philharmo- – Da, samo smo nas dvojica bili. Mi
koncert kein. Ven oba a poa cirkusantn niekonzert gehen. Wenn aber ein paar Zirku- smo i onako jedini koji idu na filhar-
fun trausn kuman, ton krign mia ni ka santen von draußen kommen, dann kriegen monijski koncert. Ali kad dođe neko-
plac, vajl oli mjesta tun kupiti ti građani, wir nie einen Platz, weil alle Plätze tun kaufen liko cirkusanata, ne možemo dobiti
vos zapravo am koncert meht morati die Bürger, was eigentlich auf dem Konzert mjesto jer sva mjesta kupuju oni gra-
sicn. sitzen müssten. đani koji bi morali sjediti na koncertu.
Krokodil 4/1937: 5

 

2
Zidanje OUZOR-a Der Bau der Kreispoliklinik Zidanje OUZORA-a

− Vifil ua is, đerekn? − Wie viel Uhr ist es, Jungs? − Koliko je sati, dečki?
– Najn ua. Sikst net, tas ti lajt fun kino – Neun Uhr. Siehst du nicht, dass die – Devet. Ne vidiš li da ljudi dolaze iz
kejn? Leute vom Kino gehen? kina?

2 OUZOR = Kreispoliklinik/Okružni ured zdravstvenog osiguranja radnika. Tako se nekoć zvao Dom zdravlja u Parku kralja Krešimira. — V. P.
234 Vladimir Hafner

– Kumc, kema na stari grad. – Kommt, gehen wir auf die Altstadt. – Dođite, hajdmo na Stari grad.
– Stari grad? – Altstadt? – Stari grad?
– Jo, af ti ruševine fun Okružni ured . Kema – Ja, auf die Trümmer vom Kreisamts- – Da, na ruševine Okružnog ureda.
roko-žandar špiln. Tuat, vu si šun so long gebäude. Gehen wir den Rochus-Gendar- Hajdmo se igrati Žandar Roko. Može-
tun graditi ti najgi palača fun Okružni men spielen. Dort, wo sie schon so lange mo se divno igrati tamo gdje već tako
ured, kenan ma sih bomba špilovati. In da den neuen Palast des Kreisamtes bauen dugo grade novu palaču Okružnog
noht šaut ti gradnja aus vi tea oldi grad tun, können wir hervorragend spielen. In ureda. Noću građevina izgleda kao
„Ružica“ paj da Orahovica. Ti lajt unt ti der Nacht schaut der Bau aus wie die alte stari grad „Ružica“ kod Orahovice.
novine tun sih buniti, tas ti gradnja cu long Burg Ružica bei Orahovica. Die Leute und Ljudi i novine se bune što gradnja traje
tut trajati, oba ih sog inan, đerekn, tas ih die Zeitungen tun protestieren, dass der predugo, ali, velim vam, dečki, ja
niks tagegen pin. Suln si nua graditi, vi Bau so lange dauern tut, aber ich sag euch, nemam ništa protiv. Neka samo grade
long si vuln, a mi ćemo se špilovati roko- Jungs, dass ich nicht dagegen bin. Sollen koliko dugo hoće, a mi ćemo se igrati
žandara, pa će se dogoditi ko u onoj sie nur bauen, wie lange sie wollen, und Žandar Roko, pa će se dogoditi ko u
narodnoj pjesmi „Zidanje Skadra“, vos ma wir werden den Rochus-Gendarmen onoj narodnoj pjesmi „Zidanje Skad-
in da zulika kleant hom: spielen, so dass Dinge passieren werden ra“, što smo učili u školi.
wie im Volkslied „Der Bau von Skadar“,
„Što su braća po danu sazidala,
„Što su braća po danu sazidala, was wir in der „Sulika“ (,Schule‘) gelernt
to su vile po noći srušile.“
to su vile po noći srušile.“ haben.
Tako nekako slično ide pjesma, ako
„Was die Brüder erbauten bei Tag,
Sou nekako slično keit tes lid, ven ih mih se ne varam. A vile, osječke vile smo
das zerstörten die Feen bei Nacht.“
net ian tu. Unt ti vile, ti osječke vile, sajn mi. Je li paradajz-blondinac Židov tu?
mia. Is tea paradajz-blondina Čipi net to? So etwa ähnlich geht das Lied, wenn ich
– Nije.
mich nicht irren tue. Und die Feen, die
– Na.
Osijeker Feen sind wir. Ist der paradeiser- – Pa, onda idemo sami.
– Azo, ton kema alan. blonde Jude da?
Kornjača 5/1937: 8 – Nein.
– Also dann gehen wir allein.


Esekeriše kšihtn  Esekerske priče 235

Ti kronika fun ti osječki Die Chronik von den Osijeker Kronika o osječkim
gradonačelnici Bürgermeistern gradonačelnicima

− Vos klaupst, vos ti osječki gradona- −W as glaubst du, was haben die Osijeker Š
− to misliš, što su osječki grado-
čelnici unazad nekoliko godina kmoht Bürgermeister in den paar vergangenen Jah- načelnici učinili za grad Osijek una-
hom fian grad Osijek? ren gemacht für die Stadt Osijek? zad nekoliko godina?
– ??? – ??? – ???
– Azo, pas auf. Ta Hengl hot osim koje- – Also, pass auf. Der Hengl hat außer unter- – Dakle, pazi! Hengl si je osim
kakovih malenkosti sih a sea šejni zaduž- schiedlichen Kleinigkeiten eine schöne Stif- kojekakovih malenkosti načinio lije-
bina kmoht. Oba fun tea zadužbina hot ti tung für sich gemacht. Von dieser Stiftung hat pu zadužbinu. Ali od te zadužbine
gonci štot korist, vajl svo građanstvo ket aber die ganze Stadt einen Nutzen, weil alle ima cijeli grad koristi jer sve
in „Henglovac“3— cajtung leizn. Bürger gehen in den „Henglovac“— Zeitung građanstvo ide u „Henglovac“ —
lesen. da čita novine.
Ta goutseligi Malin hot urediti ti osječki
parkovi unt hot in inan postaviti nove Der gottselige Malin hat die Osijeker Parks – Pokojni Malin je uredio osječke
klupe. Teis is a sea korisno za građanstvo, in Ordnung bringen und darin Bänke parkove i u njima postavio nove
vajl in da noht tun ti lajt auf ti klupe — aufstellen lassen. Das ist auch sehr nützlich klupe. To je vrlo korisno za građan-
kšihtn faceln. für die Bürger, weil in der Nacht tun die Leute stvo jer po noći ljudi na klupama —
auf den Bänken — Geschichten erzählen. pričaju priče.
Nohtem is kuman na gradonačelničku
stolicu ta Pinterović. Tea voa net long, teis Danach ist gekommen auf den Bürgermeis- Nakon toga je na gradonačelničku
voa im nekako vježba za narodnog posla- terposten der Pinterović. Der war nicht lange stolicu došao Pinterović. Nije bio
nika. (da), das war ihm irgendwie eine Übung für dugo, to mu je bila nekako vježba za
den Volksabgeordneten. narodnog poslanika.
Ta Radanović voa kšajt. Ea hot sih losn
šein urediti ti gradonačelnička loža im Der Radanović war gescheit. Er hat sich Radanović je bio pametan. Dao si
Kazalište. Im kfolt sea ti grini boja — schön einrichten lassen die Bürgermeister- je lijepo urediti gradonačelničku
znak nade — unt torum hot a sih losn auf Loge im Theater. Ihm gefällt sehr die grüne ložu u Kazalištu. Jako mu se sviđa
ti louž zelene svilene zavjese keibn. Farbe — ein Zeichen der Hoffnung — und zelena boja — znak nade —, pa je
darum hat er sich an die Loge grüne Seiden- zato naredio da se na ložu stave
Ta jecige biagamasta dr. Božić hot nouh
vorhänge geben lassen. zeleni svileni zastori.
ka prilika kopt, taz ea sih tut pokazati. Ti
štot prauht jecat in lecti cajt niks! Oba ea Der jetzige Bürgermeister Dr. Božić hat noch Sadašnji gradonačelnik Božić još
hot a šun etvos keibn: obećanja!!! Obećat keine Gelegenheit gehabt, sich zu zeigen. Die nije imao prilike da se pokaže. Sad u
3
Öffentliche Toilette./Javni zahod. — V. P.
236 Vladimir Hafner

hota proširenje električne centrale, a najgi Stadt braucht jetzt in letzter Zeit nix! Aber er posljednje vrijeme gradu ništa ne
klaonica, a trgovački podmladak i tako hat auch schon etwas gegeben: Versprechun- treba! Ali je i on nešto dao — obe-
dalje. Ti puašn fun ta Trgovačka akade- gen!!! Er hat versprochen: die Erweiterung des ćanja!!! Obećao je proširenje Elek-
mija kfoln im sea, vajl ea voa a amol, vast, Kraftwerkes, einen neuen Schlachthof, kauf- trične centrale, novu klaonicu,
a profesa af ta Trgovačka akademija männischen Nachwuchs usw. Die Burschen trgovački podmladak i tako dalje.
von der Handelsakademie gefallen ihm sehr, Dečki iz Trgovačke akademije mu se
Teis vea ta ti kronik fun ti finf lecten
weil er war ja auch einmal Professor an der veoma sviđaju jer je i on, znaš, bio
gradonačelnikn. In a poa joa vea ih ta vaj-
Handelsakademie. nekoć profesor na Trgovačkoj
ta faceln.
akademiji.
Das wäre dir die Chronik von den fünf letz-
Krokodil 1/1937: 4
ten Bürgermeistern. In ein paar Jahren werde To bi bila kronika o pet posljednjih
ich dir weitererzählen. gradonačelnika. Za par godina ću ti
nastaviti pripovijedati.

♣ ♣ ♣

Ti rusiše zabava in Central Die russische Party im „Central“ Ruska zabava u Centralu

V
− oa gotivna ti zabava in Central, vos ti − W ar gut die Party im „Central“, was die J
− e li bila dobra zabava u Centralu,
osječki Rusi hom prirediti? Russen veranstaltet haben? što su priredili osječki Rusi?
– Hat, sou cimlih, oba genuk fad voa ma – Nun, so, ziemlich, aber fad genug war – Pa tako, prilično, ali meni je tamo
tuat. Tuat voan ta fili Rusn, vast, ti vos in mir dort. Dort waren dir viele Russen, weißt bilo podosta dosadno. Bilo je tamo
da Rusija voan lauta kaponje. Ana fun unc du, die, was in Russland lauter Offiziere puno Rusa, znaš, onih koji su u Rusiji
hot sih tuat dosjetiti ten oldn vic, vos šun waren. Einer von uns hat sich dort erinnert bili sve sami kaponje. Jedan od naših
bis cu da zemlja a brada hot, unt hot upi- an einen alten Witz, was schon einen Bart bis se dosjeti starog vica s bradom već do
tati jednog u uniformi: „Baćuška, a šta ste zum Boden hat, und hat einen in Uniform zemlje, pa upita jednog u uniformi:
bili u Rusiji?“ Sokta: „Ja bil palkovnik u gefragt: „Batjuschka (,Onkelchen‘), was „Baćuška, a šta ste bili u Rusiji?“ Veli
Rasiji.“ Ta cvajti hot ksokt: „A ja bil waren Sie denn in Russland?“. Sagt er: „Ja on: „Ja bil polkovnik u Rasiji.“ Jedan
Esekeriše kšihtn  Esekerske priče 237

paručnik.“ Unt sou hom sih oli obredati byl polkovnjik in Rassija (,Ich war Oberst in drugi reče: „A ja bil poručnik.“ I tako
unt oli voan lauta kaponje u Rusiji. Oba tea Russland‘).“ Der zweite hat gesagt: „A ja byl se svi obredaše i svi su bili kaponje u
vic hot nouh ka end. Afamol is ustati ta parutschnjik (,Und ich war Leutnant).“ Und Rusiji. No vic još nije završen.
klani Vražić fun Kazalište vos in da „Lijepa so sind alle an die Reihe gekommen und alle Odjednom ustane mali Vražić iz
Jelena“ špilt ten klani Ajaks, unt hota waren lauter Offiziere in Russland. Aber der kazališta što u „Lijepoj Jeleni“ igra
povikati: „Ljudi, čudite se, ali ja bil u Rasiji Witz hat noch kein Ende. Auf einmal ist malog Aiaksa i vikne: „Ljudi, čudite
— prosti vojak!” aufgestanden der kleine Teufelchen vom se, ali ja bil u Rasiji — prosti vojak!“
Theater, was in der „Schönen Helena“ den
– Unt is teis voa? – Pa jel to istina?
kleinen Aiax spielt, und hat geschrien:
– No, voat! Poslije zabave hobih im „Leute, ihr werdet staunen, aber ja byl in – De, čekaj! Poslije zabave ga pitam
kfrokt, ob ea rihtig nua a prosti vojak voa, Rassija — prostji vojak (,gemeiner Soldat‘)!“ je li stvarno bio prosti vojak, a on se
oba ea hot sih auf mih razgalamiti: „No razgalami na mene: „No, slušajte, to
– Und ist das wahr?
slušajte, to sam ja reko samo radi vica. Ja sam ja reko samo radi vica. Ja bil u
bil u Rasiji — ministar vojske i mornarice.“ – Na, warte! Nach der Party habe ich ihn Rasiji — ministar vojske i morna-
gefragt, ob er richtig nur ein gemeiner Soldat rice.“
Krokodil 3/1937: 4
war, aber er hat mich angeschrien: „Na,
hören Sie mal, das habe ich nur spaßeshalber
gesagt. Ja byl in Rassija — Heeres– und
Marineminister.“

  
238 Vladimir Hafner

Ta ABC-klub unt ondari sohn Der ABC-Club und andere Sachen ABC-klub i druge stvari

−A lzo, Sejpl, unza nogometni pot- − A lso Seppi, unser Fußball-Unterverband − Epa, Sepika, naš je Nogometni
savez hot a najgn klub krikt. hat einen neuen Club gekriegt. podsavez dobio novi klub.
– Zbilja? Tu lukst jo. Vajl ven teis sou – Wirklich? Du lügst ja. Weil wenn dies so – Zbilja? Ma lažeš! Jer ako je istina,
vea, sou meht ih teis fria fun tia visn. wäre, so würde ich dies eher als du wissen. Und onda bih ja to znao prije tebe. A
A kaki bi klub to trebao biti? was für ein Club sollte das sein? kakav bi to klub trebao biti?
– Sunca mi, teis iz voa, vos ih ta sog. – Ich schwöre bei der Sonne, es ist wahr, was – Sunca mi, istina je što ti kažem. To
Ih hob teis naime fun a nogometaš ich dir sage. Ich habe dies nämlich von einem sam naime čuo od jednog nogome-
keat, fun a mjerodavna osoba. Ih hob Fußballer gehört, von einer zuständigen Person. taša, od mjerodavne osobe. Ja sam ti
ta naime ti teih in da cajtung kleizn, Ich habe dir nämlich dieser Tage in der Zeitung naime ovih dana čitao u novinama da
taz si ibarol tun sakupljati priloge fia gelesen, dass sie überall tun Spenden sammeln svagdje skupljaju priloge za ABC-
ABC-klub. Tenk ih ma, vos fia klub für den ABC-Club. Denk ich mir: Was für ein klub. Pomislim, kakav bi to klub
kent teis sajn. Unt vi ih sou hob raz- Club könnte das sein. Und wie ich so nachge- mogao biti. I dok sam tako razmišljao,
mišljati, kumt ta Ljoško Singer, vast, dacht habe, kommt der Ljoschko Singer, weißt naiđe Ljoško Singer, znaš, novi
tea najgi savezni sudac, unt frokta du, der neue Bundesrichter, und fragt mich, savezni sudac, pa me pita što sam
mih, voz ih sou zamišljen pin. „Hat“, was ich so nachdenklich bin. „Nun“, sage ich, tako zamišljen. „Pa“, velim ja, „tu u
sogih, „to in da cajtung leiz ih fun a „da in der Zeitung lese ich von einem neuen novinama čitam o nekom novom
najgn klub, kentast ma net filajht ras- Club. Könntest du mir vielleicht erklären, was klubu. Bi li mi možda mogao reći
tumačiti vos fia klub teis is?“ – „No für ein Club das ist?“ – „Na freilich“, sagt er kakav je to klub?“ – „Pa naravno“,
frajlih“, sokta ma, „pazauf, olas, voza mir, „pass auf, alles, was ein Club ist, das ist ein kaže mi on, „pazi, sve što je klub, to je
klub is, teis is a nogometni klub. Unt Fußballclub. Und für uns Fußballer darf kein nogometni klub. I za nas nogometaše
fia uns nogometašn teaf ka drugi klub anderer Club existieren, sondern nur ein Fuß- ne smije postojati nikakav drugi klub,
postojati nego nua a nogometni klub.” ballclub.“ nego samo nogometni klub.“
– No jo, ven ta teis ta Ljoško hot – Na ja, wenn dir das der Ljoschko gesagt hat, – Pa, dobro. Ako ti je to Ljoško
ksokt, ton veat as šun istina sajn. dann wird es schon wahr sein. rekao, onda će biti istina.
– Pa nego. Ih hob teis a klajh klaupt – Und ob. Ich habe das auch gleich geglaubt – Pa nego. Odmah sam to povjero-
unt torum hob ih a prije tri nedelje a und darum habe ich auch vor drei Wochen vao i zato sam prije tri tjedna dao
dinči keibn tenan, vos paj ta drogerija einen Dinar denen gegeben, was bei der dinar onima što su kod drogerije
Gobetzky hom sakupljati za ABC- Drogerie Gobetzky gesammelt haben für den Gobetzky sakupljali za ABC-klub. Pa,
klub. Pa majn gout, moramo naše ABC-Club. Mein Gott, wir müssen ja die Bože moj, moramo naše pomagati.
potpomagati. Hobih net reht? Unsrigen unterstützen. Habe ich nicht recht? Nisam li u pravu?
Esekeriše kšihtn  Esekerske priče 239

– Svakako, svakako. – Doch, doch. – Jesi, jesi.


∗ ∗ ∗

B
− osnu ti, Sejpi, ih hob ma a najgi − D onnerwetter, Seppi, ich habe mir eine − B osnu ti, Sepika, našao sam si
zabava kfundn, vos mih niks koštati i neue Unterhaltung gefunden, was mich nix kos- novu zabavu što me ništa ne košta i
na šta se mogu kesiti ko lud. tet und worüber ich mich krummlachen kann. na što se mogu kesiti ko lud.
– Sou, unt vozis teis? – So, und was ist das? – Tako, a što je to?
– Tu vast ti najgi taložnica auf ta – Du kennst das neue Absetzbecken an der – Ti znaš novu taložnicu na Dravi
Drau pajm Solcomt. Sou fil hom ti Drau beim Salzamt. So viel haben die Zeitungen kod Solarnog ureda. Tako puno su
novine fun tea taložnica kšribn, sou fil vom Absetzbecken geschrieben, so viel hat man pisale novine o taložnici, tako puno se
hot ma in gracko zastupstvo tafoun in der Stadtvertretung darüber debattiert, so debatiralo o njoj u gradskom zastup-
debatiat, sou fil hom monhi lajt tafoun viel haben manche Leute deswegen geschwitzt, ništvu, mnogi su se ljudi zbog nje
kšvict, unt jecat, vos klaupst, vos jecat und jetzt, was glaubst du, was wird jetzt am preznojavali, a sad, što misliš, što se
af tea taložnica ktribn veat? Neki dan Absetzbecken getrieben? Vor ein paar Tagen sad radi na taložnici? Neki dan šetam
špacia ih unta ta Drau unt vi ih pin spaziere ich an der Drau und wie ich gekom- pod Dravom i kad sam došao do
kuman am Solcomt, sig ih kako se je men bin zum Salzamt, sehe ich, wie sich eine Solarnog ureda, vidim kako se saku-
sakupila masa svijeta, unt oli lohn sih Menge Menschen versammelt hat und alle la- pila masa svijeta i svi pucaju od smi-
ten pukl foul. Tenk ih ma: Bosnu ti, chen sich den Buckel voll. Denk ich mir: Don- jeha. Mislim: Bosnu ti, što bi to moglo
vos kentat teis sajn. Kum ih negata unt nerwetter, was könnte das sein. Ich komme nä- biti. Priđem bliže i što misliš, što sam
vos klaupst, vos ih ksegn hop? her und was glaubst du, was ich gesehen habe? vidio?
– Vos? – Was? – Što?
– Af ta taložnica hom traj babe iri – Am Absetzbecken haben drei Weiber ihre – U taložnici su tri babe prale svoje
šmucigi veš kvošn. Unt voz am šeinstn schmutzige Wäsche gewaschen. Und was am prljavo rublje. A što je bilo najljepše,
is, hom sih ti babe čuditi, vos ti lajt schönsten ist, haben sich die Weiber gewundert, babe su se čudile što se ljudi smiju, pa
kloht hom, unt hom si ksokt: „Što se vi warum die Leute gelacht haben, und haben su rekle: „Što se vi budale kesite, pa
budale kesite, pa zato je taložnica i gesagt: „Warum lacht ihr Dummerjane? Das zato je taložnica i građena da se u njoj
građena da se u njoj pere prljavi veš.“ Absetzbecken ist ja dazu da errichtet, dass die pere prljavi veš.“
schmutzige Wäsche darin gewaschen wird.“
Krokodil 2/1937: 4

♠ • ♠
240 Vladimir Hafner

Ti spomenikn Die Denkmäler Spomenici

− T
i Bosnu, host kleizn in da caj- − Donnerwetter! Hast du gelesen in der T
− i Bosnu! Jesi li čitao u nivinama
tung, vu a ruski brigadni đeneral tut Zeitung, wo ein russischer Kavalerie-Brigade- gdje jedan ruski brigadni đeneral
voditi a polemika mit a građanin, vos General eine Polemk führt mit einem Bürger, vodi polemiku s jednim građaninom
tut tvrditi, tas ti osječki Rusn tun bolje der tut behaupten, dass die Osijeker Russen koji tvrdi da je za osječke Ruse bolje
skupljati novac fia iri oami zemljaci besser das Geld für ihre armen Landsleute da skupljaju novac za siromašne
mjesto taz si podizati spomenike sammeln sollen, statt dass sie den russischen zemljake umjesto da podižu spomeni-
ruskim ratnicima. Kriegern Denkmäler errichten. ke ruskim ratnicima.
– Na, sou ani sohn leiz ih net. – Na, so eine Sache lese ich nicht. – Ne, takvu stvar ne čitam.
– Šteta! Oba ih vea ta olas faceln. – Schade! Aber ich werde dir alles erzählen. – Šteta! Ali ja ću ti sve ispričati.
Alzo, ih hop keat, taz sih tea hea R. F. Also, ich habe gehört, dass sich der Herr R. F. Dakle čuo sam da se gospodin R. F.
M. fun K.H.K. i U4. hot sea uzrujavati M. vom Klub der kroatischen Schriftsteller und M. iz Kluba hrvatskih književnika i
af oli cva pisci in „Hrvatski list“5. Af Künstler sehr aufgeregt hat über zwei Schreiber umjetnika jako uzrujava zbog dvojice
ten đeneral tut a sih ljutiti tesvegn što im „Hrvatski list“. Über den General tut er sich pisaca u „Hrvatskom listu“. Na đene-
on piše da treba podizati spomenike ärgern, weil dieser schreibt, dass man den rala se ljuti zato što piše da treba
palim ruskim ratnicima, unt af ten gefallenen russischen Kriegern Denkmäler er- podizati spomenike palim ruskim
ondaran torum, vajl ea šrajpt da treba richten soll, und über den anderen, weil er ratnicima, a na onog drugog zato što
bolje skupljati lovu za siromašne Ruse. schreibt, dass man besser das Moos für die piše da treba bolje skupljati lovu za
Vast, naime, ta ideja fun R. F. M. is, taz armen Russen sammeln soll. Weißt du, die Idee siromašne Ruse. Ideja R. F. M.-a je
ma tut podizati spomenike tenan von R. F. M. ist nämlich die, dass man den naime da se podižu spomenici živim
živim kulturnim radnicima, vast, unt lebendigen Kulturarbeitern Denkmäler errich- kulturnim radnicima, znaš. Sigurno
im is siha lat, vos ti Rusn im net vuln a ten soll, und ihm ist ja sicher leid, dass die mu je žao što mu Rusi ne žele podići
spomenik am Trg Kralja Petra podići, Russen ihm kein Denkmal auf dem König- spomenik na Trgu kralja Petra, pa se
unt torum tut ea sih štoak aufregn. Peter-Platz errichten wollen; und darum tut er zato jako uzrujava. Ali sam sad čuo
Oba jecat hob ih etvos oundaras keat. sich stark aufregen. Aber jetzt habe ich etwas nešto drugo. Dva su se pisca iz
Naime, ti cva pisci fun „Hrvatski list“ anderes gehört. Die zwei Schreiber vom „Hr- „Hrvatskog lista“ naime pomirili, pa
hom sih pomiriti unt hom si posjetiti vatski list“ haben sich nämlich versöhnt und sie su posjetili R. F. M.-a i rekli mu da su
ten R. F. M. unt im ksokt, taz si a izlaz haben besucht den R. F. M. und ihm gesagt, našli izlaz. Rusi su naime sakupili
hom kfundn. Ti Rusi hom naime sou dass sie einen Ausweg gefunden haben. Die tako puno novaca za spomenike, pa
fil gelt fia ti spomenici skupiti, taz si Russen haben nämlich so viel Geld für die će ovako učiniti: 100.000 dinara dobit

4 Klub hrvatskih književnika i umjetnika./Klub der kroatischen Schriftsteller und Künstler. — V. P.


5 Kroatische Zeitung. — V. P.
Esekeriše kšihtn  Esekerske priče 241

tes vean sou mohn: 100.000 dinara Denkmäler gesammelt, dass sie so machen će gospodin R. F. M. da si podigne
krikt ta hea R. F. M., taz ea sih tut werden: 100.000 Dinar kriegt der Herr R. F. M., spomenik kad bude zaslužan; 100.000
podići a spomenik, piza zaslužan veat damit er sich ein Denkmal errichten tut, wenn dinara dobit će Rusi za spomenike
sajn; 100.000 dinara krign ti Rusn fia ti er verdienstvoll sein wird; 100.000 Dinar krie- palim ruskim ratnicima, a 100.000
spomenici palim ruskim ratnicima unt gen die Russen für die Denkmäler für gefallene dinara dobit će siromašni ruski đene-
100.000 dinara krign ti oami ruski russische Krieger und 100.000 Dinar kriegen die rali, pukovnici, poručnici i vojnici što
đenerali, polkovnici, paručnici unt vo- armen russischen Generäle, Oberste, Oberleut- žive u Osijeku. Servus!
jaci, vos in Osijek leibn. Seas! nante und Soldaten, was in Osijek leben. Ser-
– Servus!
vus!
– Seas!
– Servus!
Krokodil 4/1937: 5

 

Ta najgi općinski valjak Die neue Gemeindewalze Novi općinski valjak

− Seas, đerekn, vi kets?


− Servus, (mein) Junge, wie geht es? − Servus, dečko, kako si?
– S eas, seas, cimlih kut, nua ti – Servus, Servus! Ziemlich gut, nur die großen – Servus, servus! Prilično dobro,
grouse kiše hom ma krot net fil impo- Regenfälle haben mir nicht grade viel impo- samo mi velike kiše nisu baš imponi-
niat. niert. rale.
– Unt vast du, vorum ti grouse kiše – Und weißt du, warum die großen Regefälle – A znaš li zašto su bile velike kiše?
voan? waren?
– Ne.
– Na. – Nein.
– To je bilo zbog gradske općine.
– Teis voa vegan ta gracka općina. Ta – Das war wegen der Stadtgemeinde. Der Gromovnik se naime ljutio zbog grad-
Gromovnik hot sih naime ljutiti af ti Donnergott hat sich nämlich geärgert über die skih financija što su tako nesređene.
gracke finansije, vajl si sou nesređene Stadtfinanzen, weil sie so ungeordnet sind. Ali već nakon par dana popravila se
sajn. Oba šun noha poa teih hot sih ti Aber schon nach ein paar Tagen hat sich die situacija na nebu a time i gradske
situacion am himl popraviti unt tamit Situation am Himmel gebessert und damit auch financije. Gradska općina je naime
a ti gracke finansije. Ti gracka općina die Stadtfinanzen. Die Stadtgemeinde hat näm- primila prije nekoliko dana jedan
242 Vladimir Hafner

hot naime primiti fua poa teih a najgn lich vor paar Tagen eine neue Walze gekriegt novi valjak za valjanje puteva po
valjak za valjanje puteva po parkovi- zum Walzen von Parkwegen. Weil aber die parkovima. Ali pošto su putevi već
ma. Oba vajl ti putevi šun kut izvaljani Wege schon gut gewalzt sind, ist dem dobro izvaljani, gradonačelnik se
sajn, hot sih ta gradonačelnik tarinat, Bürgermeister eingefallen, dass er die Walze für dosjetio da valjak može upotrijebiti i
tas ea ten valjak kon upotrijebiti i za andere Zwecke gebrauchen kann. Mit der za druge svrhe. Valjkom su počeli
druge svrhe. Mit ten valjak hom si Walze haben sie angefangen, die Stadtfinanzen valjati gradske financije. I neki uspjeh
onkfonkt valjati ti gracke finansije. zu walzen. Und ein Erfolg hat sich schon se već pokazao. Gradska općina je sad
Unt a uspjeh hot sih šun pokazati. Ti gezeigt. Die Stadtgemeinde ist jetzt schon već u stanju da dade novoj Privatnoj
gracka općina is jecat šun u stanju da imstande, der neuen Privaten Handelsakademie trgovačkoj akademiji — svjetlo i
dade novoj privatnoj Trgovačkoj — Licht und Heizung zu geben. Wenig, aber ogrjev! Malo, ali ipak nešto!
akademiji — svjetlo i ogrjev! Malo, doch was!
– A kakva je to nova akademija?
oba ipak nešto.
– Und was für eine neue Akademie ist das?
– E, to ti je zbog „numerus clau-
– Unt vi ani najgi akademija is teis?
– Ja, das ist dir wegen dem „Numerus sus“-a. Da siroti đaci ne bi morali ići
– Jo, teis is ta vegn tein „numerus clausus“. Damit die armen Schüler nicht betteln žicariti, osnovana je Privatna trgovač-
clausus“. Tas ti oami đaci net misn gehen müssen, ist die Private Handelsakademie ka akademija — „s pravom javnosti“.
žicariti kein, is osnovana ti privatna gegründet worden — „mit Öffentlichkeits-
– Pa je li se već tko upisao?
Trgovačka akademija — „sa pravom recht“.
javnosti“. – Prvi što se upisao, bio sam ja. Moja
– Und hat sich schon jemand eingeschrieben?
stara je jedva dočekala otvorenje te
– Unt hot sih šun neko upisati?
– Der erste, was sich eingeschrieben hat, war škole jer svakako želi da postanem
– Ta eašte, vos sih hot upisati, voa ih. ich. Meine Alte hat kaum erwartet die Eröff- pametan trgovac. A ja se pitam: Pa
Majna stara je jedva dočekala otvore- nung dieser Schule, weil sie jedenfalls will, dass koji trgovac nije pametan. Da nisu
nje te škole, vajl si svakako vil, tas ih a ich ein gescheiter Kaufmann werde. Und ich pametni, ne bi u današnje vrijeme bili
kšajta trgovac vea. Unt ih frog mih: frage mich: Welcher Kaufmann ist denn nicht trgovci.
Hat velha trgovac is net kšajt. Kada ne gescheit? Wenn sie nicht gescheit wären, wären
bi bili pametni, ne bi u današnje vrije- sie heutzutage keine Kaufleute.
me bili trgovci.
Krokodil 1/1937: 4

Esekeriše kšihtn  Esekerske priče 243

8.000 000 8. 000 000 8. 000 000

F
− ua poa teih hobih unzaran gradona- − V or paar Tagen habe ich unseren Bürger- P
− rije nekoliko dana vidio sam
čelnik ksegn, vi a fon kolodvor is kongan meister gesehen, wie er vom Bahnhof gegan- našeg gradonačelnika kako ide s
unt a šveri vreća noh kcart hot. gen ist und einen schweren Sack nachgezerrt Kolodvora i vuče za sobom neku
hat. tešku vreću.
– Vos tu net sokst! Unt vos voa tarin, host
im net kfrokt? – Was du nicht sagst! Und was war darin? – Ma nemoj! A što je bilo u njoj?
Hast du ihn nicht gefragt? Nisi li ga pitao?
– Na, im hobih net kfrokt, oba ana hot
mia in povjerenje ksokt, tos ea tarin hot – Nein, gefragt habe ich ihn nicht, aber einer – Ne, nisam ga pitao, ali mi jedan
oht milijon dinči, naime ten zajam, voza hat mir im Vertrauen gesagt, dass er darin acht reče u povjerenju da je u njoj bilo
in Beograd krikt hot. Ih pin im nohkon- Millionen Dinar hat, ein Darlehen nämlich, was osam milijuna, zajam naime što je
gan unt hop keat, vi a selbst mit sih er in Belgrad gekriegt hat. Ich bin ihm nachge- dobio u Beogradu. Idem ja za njim i
razgovarati. Ea hot selbst sih kfrokt: „Šta gangen und habe gehört, wie er mit sich selbst čujem ga kako sam sa sobom razgo-
da radim sa tim sitnim parama? Da geredet hat. Er hat sich selbst gefragt: „Was soll vara. Pita on sebe: „Što da radim s
sagradim klaonicu, ouda sul ih proširiti ti ich machen mit diesem Kleingeld? Soll ich tim sitnim parama? Da li da sagra-
električna centrala, ouda sul ih a najgi einen Schlachthof errichten oder das Elektrizi- dim klaonicu ili da proširim Elek-
osnovna škola podići? Ouda kentih liba a tätswerk erweitern oder eine neue Grundschule tričnu centralu ili da podignem
najgn park mohn ouda dugovi platiti, bauen lassen? Oder könnte ich lieber einen novu osnovnu školu? Ili bih mogao
sirotinji za zimsku pomoć dati? Sul ih net neuen Park machen lassen oder die Schulden napraviti novi park ili platiti
filajht nouh amol povišice keibn?“ bezahlen, den Armen die Winterunterstützung dugove, dati sirotinji za zimsku
geben? Soll ich nicht vielleicht noch einmal pomoć? Ili da možda još jednom
– Hat, vos host im net a savjet keibn?
Lohnerhöhungen geben? dam povišice?“
– Ih hob mih a net tarinat, vos ih im kenat
– Nun, was hast du ihm nicht einen Rat – Pa što mu nisi dao neki savjet?
savjetovati. Oba hajt vazih, vos teis besti
gegeben?
vea. – Nisam se ni ja dosjetio što bih
– Ich habe mich auch nicht erinnert, was ich mu mogao savjetovao. Ali danas
– Vos?
ihm raten könnte. Aber heute weiß ich, was das znam što bi bilo najbolje.
– Teis besti vea, ven ea ti oht milijon meht Beste wäre.
– Što?
curuk poslati.
– Was?
– Najbolje bi bilo kad bi vratio tih
– Zašto?
– Das Beste wäre, wenn er die acht Millionen osam milijuna.
– Zašto? Zašto? Zato vos ti poa dinči net zurückschicken würde.
– Zašto?
genuk sajn fia olas, vos unzari štot prauh.
244 Vladimir Hafner

Unt ven ma šun net kenan krign ve- – Warum? – Zašto? Zašto? Zato što tih par
nikstns cva-tri hundat milijon, vos prauh dinara nije dovoljno za sve što
– Warum? Warum? Darum weil die paar
ma ti poa dinči, ti oht milijon. Teis sajn našem gradu treba. I kad već ne
Dinar nicht genug sind für alles, was unsere
mia net kvent, mit sou venik gelt oabajtn. možemo dobiti bar dvije-tri stotine
Stadt braucht. Und wenn wir schon nicht
milijuna, što će nam par dinara, tih
kriegen können wenigstens zwei-drei hundert
osam milijuna. Nismo mi na to
Millionen, was brauchen wir die paar Dinar,
Krokodil 3/1937: 4 navikli: raditi s tako malo para.
die acht Millionen. Das sind wir nicht ge-
wohnt: mit so wenig Geld arbeiten.

 

6
A prif fun Deafl Ein Brief vom Dörfel Pismo iz Derfla

Kun toh, libi komšije Eseka! Guten Tag, liebe Nachbarn Esseker! Dobar dan, drage komšije Ese-
keri!
Sou fili lajt šrajba in ta eseka cajtun- So viele Leute schreiben in der Esseker Zei-
gan, a jeda sokt etvos, jemont kut unt tung. Ein jeder sagt etwas, jemand was Gutes Tako puno ljudi piše u eseker-
jemont šleiht. Mia Deafla pita inan, se und jemand was Schlechtes. Wir Dörfler bitten skim novinama; svatko kaže poneš-
sula a ti vuat cva sogn losn. Vi štec paj Sie, Sie sollen (uns) auch zwei Worte sagen las- to, jedan dobro, drugi loše. Mi vas
inan mit a komunalni poslovi? Vi ma in ta sen. Wie steht es bei Ihnen mit den Komunal- Derfleri molimo da nam dozvolite
cajtung leza, iza krot net kut. Ih hob kleza arbeiten? Wie wir in der Zeitung lesen, ist es da i mi kažemo riječ dvije. Kako
fun a zajam fun 8.000 000 tinoa. Teis is grad nicht gut. Ich habe gelesen von einem stoji kod vas s komunalnim poslo-
cimlih venik. Mia hom krikt a zajam fun Darlehen von 8.000 000 Dinar. Das ist ziemlich vima? Kako čitamo u novinama,
25.000 000 tinoa unt nouh izas net genuk. wenig. Wir haben gekriegt ein Darlehen von nije baš dobro. Čitao sam o zajmu
Paj uns izas ibahaupt cimlih kut. Jecat fia 25. 000 000 Dinar und noch ist es nicht genug. od 8 milijuna dinara. To je prilično
Vajnohta kriga ma a šena najga tijata, vu Bei uns ist es überhaupt ziemlich gut. Jetzt zu malo. Mi smo dobili zajam od 25

6
Einst von Schwaben bewohntes Dorf am linken Drauufer, jetzt Podravina genannt./Nekoć Švabama nastanjeno selo na lijevoj obali Drave; sadašnji
naziv: Podravina. – V. P.
Esekeriše kšihtn  Esekerske priče 245

ti zagreba šaušpila špila vean. Teis tijata Weihnachten kriegen wir ein schönes, neues milijuna dinara i još nije dovoljno.
is enlih tem Zagreba tijata. As veat hom Theater, wo die Zagreber Schauspieler spielen Kod nas je općenito prilično dobro.
pleca fia 4 000 lajt. Se visat filajht netamol, werden. Das Theater ist ähnlich dem Zagreber Sad ćemo za Božić dobiti lijepo, no-
tas mia ti kanalizacion hom kriga. Unt ton Theater. Es wird Plätze haben für 4 000 Leute. vo kazalište. Kazalište je slično za-
manc se nouh, tas mia Švoba fun Deafl Sie wissen vielleicht nicht einmal, dass wir die grebačkom Kazalištu. Imat će mjes-
net inteligent saja. Af ta Drau hoba ma a Kanalisation gekriegt haben. Und dann meinen ta za 4. 000 ljudi. Možda i ne znate
taložnica kmoha, oba ti funkcioniat on- Sie noch, dass wir Schwaben vom Dörfel nicht da smo dobili kanalizaciju. A vi
štendih, unt net sou vi iri in Esek. Unza intelligent sind. An der Drau haben wir ein Ab- onda još uvijek mislite da mi Švabe
Okružni ured iz a šun lonk featih. Vens setzbecken gemacht, aber es funktioniert an- iz Derfla nismo inteligentni. Na
net klauba, kenans mit ta ibafua riba ständig und nicht so wie Ihres in Essek. Unsere Dravi smo napravili taložnicu, ali
kuma unt sih olas umasunst onšauga. Kreispoliklinik ist auch schon lange fertig. ona pristojno funkcionira, a ne kao
Onštot unsari oldi realšul hoba ma a najgi Wenn Sie nicht glauben, können Sie mit der vaša. Naš Okružni ured je također
kpaut. Si is finf šteka houh. Unt nouh Überfuhr rüberkommen und sich alles umsonst već odavna gotov. Ako ne vjerujete,
etvos: Paj uns tun sih a cva menša prigln, anschauen. Anstatt unserer alten Realschule možete doći kompom amo prijeko i
velha pesa vas, vi ma onštendih kroatiš haben wir eine neue gebaut. Sie ist fünf Stock sve besplatno pogledati. Umjesto
šrajba mus. Teis is unza šusta Seipl unt ta hoch. Und noch etwas: Bei uns tun sich auch naše stare realke, izgradili smo no-
furingaš Johan. Oba kana fun ina hot zwei Menschen prügeln, welcher besser weiß, vu. Ima pet katova. I još nešto: I
reiht. wie man anständig kroatisch schreiben muss. kod nas se tuku dvojica oko toga
Das ist unser Schuster Seppi und der Fuhrmann tko bolje zna kako se mora pristoj-
Ven se uns alauba mehtata, sou meht Johann. Aber keiner von ihnen hat recht. no pisati hrvatski. To su naš šuster
ih ina meamol šrajba, vi as paj uns cuket. Sepi i furingaš Johann. Ali nijedan
Wenn Sie uns erlauben würden, so würde
Oba fia hajt is genuk. nije u pravu.
ich Ihnen mehrmals schreiben, wie es bei uns
zugeht. Aber für heute ist genug. Ako biste nam dozvolili, ja bih
Gliklihi Vajnohta vinšt ina
vam pisao više puta što se kod nas
ira biagamasta Pepi fun Deafl Glückliche Weihnachten wünscht Ihnen događa. No za danas je dosta.
Ihr Bürgermeister Peppi vom Dörfel
Krokodil 5/1937: 13 Sretan vam Božić želi
vaš gradonačelnik Pepi iz Derfla


246 Vladimir Hafner

Ti najgi publika Das neue Publikum Nova publika

− Seas, Sejpi, vu zuast hin? − Servus, Seppi! Wo zurrst du hin? − Servus, Sepika! Kamo to žuriš?
– Hat in kazalište ke. Šta si tako razjapio – Nun, ins Theater gehe ich. Was – Pa idem u kazalište. Što si tako raz-
koločne ko da ne znaš , voz a kazalište is. machst du so große Augen? Als wüsstest japio koločne ko da ne znaš što je kaza-
du nicht, was ein Theater ist. lište.
– Ma vast, ih tu mih čuditi, vi teis kumt,
taz tu afamol in kazalište keist unt pis jecat – Weißt du, ich tue mich doch wun- – Ma znaš, čudim se kako to da odjed-
pist ima in kino konga. Azon tu pist a tele- dern, wie das kommt, dass du auf ein- nom ideš u kazalište, a dosad si uvijek
gent kvuan. mal ins Theater gehst und bis jetzt bist išao u kino. Postao si dakle telegentan.
du immer ins Kino gegangen. Also du
– Nego? Tu vast netamol, vi teis intere- – Nego? Ti i ne znaš koliko je to zanim-
bist „telegent“ (,intelligent‘) geworden.
sant is. Teis kazalište selpst nije mi tako ljivo. Samo kazalište mi nije toliko intere-
interesantno, oba ih ke nua torum, taz ih – Wie sonst? Du weißt nicht einmal, santno, ali idem zato da kasnije znam što
špeita vaz, vos ti kritika šrajbn veat. wie das interessant ist. Das Theater će kritika pisati.
selbst ist mir nicht so interessant, aber
– Vidi, molim te! Unt vos kon tih zani- – Vidi, molim te! A što te može zani-
ich gehe nur darum, dass ich später
mati ti kritik, vos nua kšajti lajt lezn kenan? mati kritika koju samo pametni mogu
weiß, was die Kritik auch schreiben
čitati?
– Na, majn liba, ti kšajti lajt sajn šun wird.
kšajt, unt ti misn net kritike leizn, nego mia – Ne, dragi moj, pametni ljudi su već
– Sieh mal einer guck! Und was kann
pampasšiba mehtn morati obraćati više pametni, pa ne moraju čitati kritike, nego
dich interessieren die Kritik, was nur
pažnje af teis, vos ti cajtungan šrajbn tun. mi šiberi s Pampasa bismo morali obra-
gescheite Leute lesen können?
Ven šun niks ondaras, može se barem ćati više pažnje na ono što novine pišu.
čovjek dobro nakesiti. – Nein, mein Lieber, die gescheiten Ako ništa drugo, čovjek se barem može
Leute sind schon gescheit und die müs- dobro nakesiti.
sen nicht die Kritiken lesen, sondern wir
Krokodil 5/1937: 13 Pampas-Schieber würden mehr Auf-
merksamkeit darauf richten müssen,
was die Zeitungen schreiben tun. Wenn
schon nix anderes, kann man sich
wenigstens krumm lachen.

◄ ►
Esekeriše kšihtn  Esekerske priče 247

Gotivnosti i negotivnosti kod Gutes und Ungutes am Friedhof Die heilige Gotivnosti i negotivnosti kod
groblja Sv. Ane Anna Groblja Sv. Ane

− K
untog, frau flajšhokerin, vi kec − G uten Tag, Frau Fleischhackerin, wie geht es − D obar dan, gospođo mesarice!
inan? Ihnen? Kako ste?
– Tonk šen. Cimlih kut. Oba ih hob a – Danke schön, ziemlich gut. Aber ich habe – Hvala lijepo, prilično dobro. Ali
grousi muka mit majnam oldn. Majn große Mühe mit meinem Alten. Mein Joži (= imam veliku muku s mojim starim.
Jouž hot sih naime paj da sveta Ana Sepp) hat sich nämlich bei der Heiligen Anna Moj Jožika se naime napio kod Sv.
sou onkšikat, da još uvijek leži marod so angeschickert, dass er immer noch krank Ane da još uvijek leži bolestan kod
kod kuće ... liegt zu Hause. kuće.
– Sou! ... unt voans se a tamo? – So! ... Und waren Sie auch dort? – Tako! ... A jeste li i vi bili tamo?
– Natirlik, tas ih a tamo voa. – Natürlich, dass ich auch dort war. – Naravno da sam i ja bila tamo.
– No unt, homsim net kenan čuvat? – Na und ... Haben sie nicht auf ihn achtgeben – Pa onda? Niste li ga mogli
... können? čuvati?
– Vraga hob ih im kenan čuvat. I ja – Pustekuchen habe ich auf ihn achtgeben kön- – Vraga sam ga mogla čuvati. I ja
sam bila cimlih nacugana. Pa nije ni nen. Ich war auch ziemlich besoffen. Ist ja kein sam bila prilično nacugana. Pa nije
čudo, kad je bilo tako lijepo. Boga mi, Wunder, wenn es so schön war. Wahrlich, man ni čudo kad je bilo tako lijepo. Bo-
vidi se, tas ti kriza am ent is. Sou fili sieht, dass die Krise am Ende ist. So viele Leute gami, vidi se da je kriza pri kraju.
lajt unt šatori voan šun long net na und Zelte waren schon lange nicht am Friedhof. Tako puno ljudi i šatora već dugo
groblju. Ih unt majn Jouž voama naj- Ich und mein Joži waren zuerst bei unseren Seli- nije bilo na groblju. Ja i moj Jožika
prije kod naših pokojnika, unt nohtem gen und danach haben wir uns unter ein Zelt smo bili najprije kod naših pokoj-
homa sih a unta a šator hinksect, da se hingesetzt, damit wir uns ein bissl amüsierten. nih, a onda smo sjeli pod šator da
malo proveselimo. Ti cigani hom Die Zigeuner haben gespielt; der Wein ist nur so se malo proveselimo. Cigani su
kšpilt, vino je samo curilo, pa šta ćeš geronnen — was Schöneres braucht man ja nicht. svirali, vino je samo teklo, pa što
ljepše. ćeš ljepše.
Zuerst haben wir Ferkelfleisch gegessen und
Cueašt homa prasetina njupati, unt das hat meinem Joži so geschmeckt, dass ihm das Prvo smo njopali prasetine, a to je
tes hot majnam Jouž sou prijati, da mu Wasser aus dem Mund gelaufen ist. Wie er sich toliko prijalo mom Jožiki da mu je
je slina curila iz kaločne. Vi a sih hot ein bissl angeschickert hat, hat er die Zigeuner slina curila iz usta. Kad se malo
malo nacugat, hota ti cigani kruft unt gerufen und hat mir „gewimmert“ bis spät in die nacugao, pozvao je Cigane i cvilio
hota ma cvilit do kasno u noć. Unt Nacht. Und wissen Sie, was die Zigeuner die mi do kasno u noć. A znate što su
7
O Lene, Helene, bist du unlängst – hack – geliebt (statt: gefickt) worden? — V. P.
248 Vladimir Hafner

visns, vos ti cigani hom misn ti gonci ganze Zeit haben spielen müssen? ... „Oj, Jelo, Cigani morali sve vrijeme svirati? ...
cajt špiln? ... Ti pjesma: «Oj, Jelo, Jelena ...“. Und mein Sepp hat die ganze Zeit Pjesmu „Oj, Jelo, Jelena ...“. I moj
Jelena ... «. Unt majn Jouž hot cijelo geschrien: „Oj, Jelo, Jelena, jesi l skoro — hack — Jožika je cijelo vrijeme vikao: „Oj,
vrijeme galamit: «Oj, Jelo, Jelčena, jesi ljubljena ...“ 7 Jelo, Jelena, jesi l skoro — štuc —
l’ skoro — štuc — ljubljena ... « ljubljena ...“
– Und haben Sie viel Moos verzehrt?
– Unt homs fil mous feceat? – Pa jeste li potrošili puno love?
– Mein Sepp hat irgendwo drei Hunderter
– Majn Jouž hot negdje nabavit tri beschaffen und hat sie schön verplempert. Und – Moj Sepika nabavio negdje tri
stoje, pa ih je slupo, da je milina. Unt wissen Sie, wann wir nach Hause gegangen sind? stoje pa ih je slupo da je milina. A
visns, kada smo išli kući? ... ... znate li kad smo otišli kući?
– Na ... – Nein! ... – Ne znam.
– Kada je moj stari svu lovu potrošio, – Als mein Alter das ganze Moos ausgegeben – Kad je moj stari svu lovu potro-
htio je cugat na vjeru. Soktim ta birtaš: hat, hat er auf Kreide saufen wollen. Sagt ihm der šio, htio je cugati na vjeru, a birtaš
«Ajde, matori, gubi se kući, jer će taki Wirt: „Geh, Alter, verschwinde, geh nach Hause, mu veli: „Ajde, matori, gubi se kući
biti po njupalici ... «Kome po njupa- sonst kriegst du eine aufs Maul!“ ...– „Wer kriegt jer će taki biti po njupalici!“ ...
lici?» – sokt na to majn Jouž. „Tebi, eine aufs Maul?“, sagt mein Sepp darauf. „Du, „Kome po njupalici?“ – kaže na to
mater ti pospanu. Tu ćeš mi crkavati Scheißkerl, mater ti pospanu („ich [f.] deine moj Jožika. „Tebi, mater ti pospa-
po stolu i tjerati goste. Gle, stara, da Mutter, du Schlafmütze“), der du da am Tisch nu! Tu ćeš mi crkavati po stolu i
uhvatiš tog tvog klipana i da ga odvu- verreckst und mir die Gäste vertreibst. Geh, Alte, tjerati goste. Gle, stara, da ufatiš tog
češ kući, jer me šaka već svrbi na vas fass deinen Lackel an der Hand und bring ihn tvog klipana i da ga odvedeš kući
...“ nach Hause, weil es mir schon in den Händen jer me šaka već svrbi na vas ...“
zuckt …“
Unt vos nohtem voa, vazih net. Oba A što je onda bilo, ne znam. Ali
tes vazih, tas ih nua keat hob «Kuš ti!« Und was danach war, weiß ich nicht. Aber dies znam da sam samo čula: „kuš!“ ...
... Fljis ... Fljas! ... Fljis! ... Fljas!!! ... weiß ich: dass ich nur gehört habe: „Kusch du“ ... fljas! ... fljas! ... fljas! … fljas!!!
Tenkih ma: Baš su bezobrazni. schlapp! ... schlapp! ... schlapp! … schlapp!!! ... Pomislim: Baš su bezobrazni.
Najprije im čovjek za onu ofarbanu Denk ich mir: Die sind aber unverschämt. Zuerst Najprije im čovjek za onu ofarbanu
vodu ostavi čitav svoj novac, a onda, lässt man ihnen für jenes gefärbte Wasser sein vodu ostavi svu lovu, a onda, kad
kada više nema ni pare u džepu, dođe ganzes Geld und wenn man keinen Kreuzer mehr više nema ni pare u džepu, dođe
birtaš i Kuš! Fljis! ... Fljas! ... Unt sou in der Tasche hat, kommt der Wirt und: kusch! ... birtaš i „kuš!“, fljas! ... fljas! I to
ket tes imafuat: Ti ani kuman, losn iras schlapp! ... schlapp! Und so geht das immerfort: stalno tako. Jedni dođu, ostave svu
gonci gelt in bircus, ošikruju se, a Die einen kommen, lassen ihr ganzes Geld im lovu u birtiji, nacugaju se, a onda se
onda se dogega birtaš, istuče ih i — Wirtshaus, schickern sich an und dann kommt dogega birtaš, istuče ih i istjera.
istjera. Birtija je opet prazna. Nohtem der Wirt angewatschelt, prügelt sie und — treibt Birtija je opet prazna. Pa onda dođe
Esekeriše kšihtn  Esekerske priče 249

kumt ti cvajti partija, ali ni ta ne prođe sie hinaus. Das Wirtshaus ist wieder leer. Danach druga partija, ali ni ta ne prođe
bolje. I tako to ide svakog dana, od kommt die zweite Partie, aber auch der geht es bolje. I tako to ide svaki dan od
večeri pa do jutra ... Oba, izvinite, jecat nicht besser. Und so geht es jeden Tag vom večeri pa do jutra ... Ali, izvinite,
mus ih caus šimln. Moram onom mom Abend bis zum Morgen ... Aber entschuldigen sad moram požuriti kući. Moram
šikerantu metnut hladne obloge ... Sie, jetzt muss ich nach Hause laufen. Ich mus onom mom lokarošu metnuti
Ajde! meinem Schickeranten kalte Umschläge legen ... hladne obloge ... Ajde!
Tschüs!
– Ajde! ... – Ajde!
– Tschüs!
Kornjača 6/1937: 8
 

Idila na Zimskoj luci Idylle am Winterhafen Idila u Zimskoj luci

− Seas, Sejpi, grize li štogod? − Servus, Seppi, beißt was? − Servus, Sepika, grize li štogod?
– Vražju mater grize. Boga ti ih pin – Pustekuchen beißt was. Ich bin halt schon − Vražju mater grize. Bogati, još od
šun od tri sata ujutro ovdje, unt nid- seit drei Uhr früh hier und nicht einmal einen tri sata ujutro sam ovdje, a ni jedan
amol an anbis hobih pis jecat net kopt. Anbiss habe ich bis jetzt gehabt. Ich habe jedini anbis nisam imao do sada.
Skuvo sam knedle ko šaka velike, a handgroße Knödel gekocht und gestern habe Skuvao sam knedle ko šaka velike, a
jučer sam cijelo popodne na Foku kopo ich den ganzen Nachmittag am Fock Würmer jučer sam cijelo popodne na Foku ko-
gliste. Unt jecat sicih šun oht štundn to ausgegraben. Und jetzt sitze ich schon acht pao gliste. I sad sjedim ovdje već osam
ko nekakva šolja, pa ni jedan anbis. Stunden da wie ein Blödian und kein einziger sati ko kakav šonjo, a ni jedan jedini
Anbiss. anbis.
– Pa ti šolja jedna, spustio si šnuru
preduboko. – Du Blödmann hast die Schnur zu tief − Pa, šonjo jedan, preduboko si
gesenkt. spustio šnuru.
– Tvoj nos sam spustio preduboko.
Tes teafst nikada fageisn, tas ih a olda – Deine Nase habe ich zu tief gesenkt. Du − Tvoj nos sam spustio preduboko.
hehtnkenig pin. darfst nie vergessen, dass ich ein alter Hecht- Ovo nikada ne smiješ zaboraviti — da
könig bin. sam ja stari kralj na štuke.
– Pa, venst hehtnkenig pist, šta ne
250 Vladimir Hafner

kažeš svojim štukama, da malo zagrizu. – Nun, wenn du ein Hechtkönig bist, warum − Pa kad si kralj na štuke, što ne ka-
sagst du deinen Hechten nicht, dass sie ein žeš svojim štukama da malo zagrizu.
– Štuke u Zimskoj luci? ... Unt noh
bissl anbeißen sollen.
jecat in da guaknsezon? ... Tu pist jo − Štuke u Zimskoj luci? ... I još sad u
šenut umom ... – Hechte im Winterhafen? ... Und jetzt noch mrtvoj sezoni? ... Pa ti si šenuo umom
in der Gurkensaison? ... Du spinnst ja ... ...
– Vorum?
– Warum? − Zašto?
– Sorum!
– Darum! − Zato!
– Unt host tu a pecaroškuatn fia ti
Zimska luka? – Und hast du eine Angelkarte für den Win- − A imaš li pecarošku kartu za
terhafen? Zimsku luku?
– Drek hobih. Teis tut mih jo am
majstn štirovati, što moram uvijek gle- – Dreck habe ich. Das tut mich ja am meisten − Drek imam. To mi, znaš, najviše
dati na štopl i paziti na puca. Fua poa stören, dass ich immer auf den Stoppel schau- smeta — što moram uvijek gledati na
teih hot mih a sou drot vijati pis in da en und auf den Putz achten muss. Vor ein štopl i paziti na pajkana. Prije par dana
Rouzngosn, unt jecat hobih ima zort, paar Tagen hat mich so ein Polyp bis in die me jedan pajkan vijao do Ružine ulice
ven ih pecn kei. Rosengasse gejagt und jetzt habe ich immer i sad me uvijek hvata zort kad idem na
Angst, wenn ich angeln gehe. pecanje.
– Pazauf! ...
– Pass auf! ... − Pazi!
– Vos? ... Is net filajht a drot na
vidiku? ... – Was? … Ist vielleicht ein Polyp zu sehen? − Što? ... Nije li možda neki pajkan
... na vidiku?
– Na, taj štopl s lijeve strane pazi ...
pazi! – Nein, dein Stoppel auf der linken Seite. − Ne. Taj štopl s lijeve strane. Pazi! ...
Pass auf! ... Pass auf! Pazi!
– Vast vos. Tu i tako ništa ne peca.
Kum mit mia in Kajzagrobn ... vea ma – Weißt du was? Hier beißt sowieso nix. – Znaš što? Tu i tako ništa ne peca.
tamo okušati sreću. Komm mit in den Kaisergraben ... dort wer- Dođi sa mnom na Kajzergraben ...
den wir unser Glück versuchen. tamo ćemo okušati sreću.
– Ajdemo ... Unt ven ma tuat a niks
fongan, nohtem veama vu a guska – Gehen wir ... Und wenn wir dort auch nix – Hajdemo ... Pa ako tamo ništa ne
hapln, am ražanj ispeći i — ponjupati ... fangen, dann werden wir eine Gans fangen, ulovimo, uhvatit ćemo neku gusku,
sie am Spieß braten und — verputzn ... ispeći je na ražnju i — ponjupati.
Kornjača 6/1937: 8

 
Esekeriše kšihtn  Esekerske priče 251

Ti „Heil Hitler“-Automobilisten! Die „Heil Hitler“-Automobilisten Motorizirani hitlerovci

T
− eis voan oba koušare automobiln, −D as waren aber ordentliche Automobile, E
− , ono su bili pravi automobili
vos ti hitlerovci mit inan in Osijek voan, mit denen die Hitleristen in Osijek waren, ha? kojima su hitlerovci bili u Osijeku, a?
ha? ... ... ...
– No, teis man ih a. Voast a af tea pa- – Na, das meine ich auch. Warst du auch auf − Pa i ja tako mislim. Jesi li i ti bio
rad? ... Ih hob ma teis olas kut onkšaut, der Parade? ... Ich habe mir das alles gut na paradi? ... Sve sam to dobro
unt hobih a monhas ksegn. Ti osječki hit- angeschaut und habe auch manches gesehen. pogledao i štošta vidio. Osječki hitle-
lerovci ta Penc unt ta Lujo Plein voan Die Osijeker Hitleristen, der Penz und der rovci Penc i Lujo Plein bili su posve
gonc oduševljeni, vos si amol im leibn Lujo Plein, waren ganz begeistert, dass sie oduševljeni što su jednom u životu
prave hitlerovce ksegn hom. Ti Filharmo- einmal im Leben echte Hitleristen gesehen vidjeli prave hitlerovce. Filharmo-
nija, ta Kazališni zbor unt ti Vojna glazba haben. Die Philharmonie, der Theaterchor und nija, Kazlišni zbor i Vojna glazva (to
(teis is jo anc unt teis selbi!) hom ti hitle- die Militärkapelle (das ist ja ein und dasselbe!) ti je, znaš, jedno te isto) dočekali su
rovci dočekati unt hom si inan sou ainigi haben die Hitleristen empfangen und ihnen hitlerovce i odsvirali im nekoliko
štikln fuakšpilt!!! ... Nohtem hot ta grado- so einige Stücke vorgespielt!!! ... Danach hat komada!!! ... Nakon toga gradonačel-
načelnik održati a govor na njemačkom der Bürgermeister eine Rede in deutscher nik je održao govor na njemačkom
jeziku, a pozdravni govor. Tea hot jo šun Sprache gehalten — eine Begrüßungsrede. Der jeziku, pozdravni govor. On već ima
ti pozdravni govori in da praksa, još od hat ja schon Praxis in Begrüßungsreden, schon pozdravne govore u praksi još od
godine 1916. Ta Penc unt ta Plein hom seit 1916. Der Penz und der Plein haben vor 1916. godine. Penc i Plein su plakali
fun oduševljenje unt fun veselje plakati, Begeisterung und vor Freude geweint, wie sie od oduševljenja i veselja kad su čuli
vi si hom keat neprestano: „Heil-Sieg! ununterbrochen gehört haben: „Heil Sieg! Heil neprestano „Heil Sieg! Heil Sieg!
8Heil-Sieg! Heil-Sieg!“ Unt vi inan tea Sieg! Heil Sieg!“ Und wie ihnen der deutsche Heil Sieg!“ I kad im je njemački
njemecki general, ta vođa puta hot odati General, der Reiseführer, ein paar Worte der general, vođa puta, odao s nekoliko
nekoliko riječi priznanja, hot im ta Plein Anerkennung aussgesprochen hat, hat ihm riječi priznanje, Plein mu je ponudio
ponuditi sajni «Esekeriše Šprehart» oba ta der Plein seine „Essekerische Sprechart“ ange- svoj „Essekerische Sprechart“, ali je
general hot im odgovoriti: „Ich danke boten, aber der General hat ihm geantwortet: general odgovorio: „Puno vam hva-
sehr, aber dieses schönes Buch habe ich „Ich danke sehr, aber dieses schöne Buch habe la, ali sam tu lijepu knjigu već dobio
schon bekommen von der Exellenz, des ich schon bekommen von seiner Exzellenz od njegove ekscelencije gospodina
Herrn von Papen!“ Unt ton hot sih ta dem Herrn von Papen!“9 Und dann hat sich Papena!“ I onda se Plein sjetio da je
Plein tarinat, tas ea sajn puh fua cva joa der Plein erinnert, dass er sein Buch vor zwei prije dvije godine poklonio svoju

8Falsche Reihenfolge der Elemente der Naziparole Sieg Heil!/ Pogrešan redoslijed elemenata nacističke parole Sieg Heil! (,Živjela pobjeda!‘). — V. P.
9Die Fehler „dieses schönes Buch“ und „Exellenz“ im Originaltext sind dem Textautor, nicht dem deutschen General zuzuschreiben./Pogreške „dieses schönes Buch“
umjesto: dieses schöne Buch i „Exellenz“ umjesto: Exzellenz u izvornom tekstu valja pripisati autoru teksta, a ne njemačkom generalu. – V. P.
252 Vladimir Hafner

tem „Herrn von Papen“ kšenkt hot. Jahren dem „Herrn von Papen“ geschenkt hat. knjigu „gospodinu Papenu“. Nave-
Navečer homsi kopt a banket in Kasino, Am Abend haben sie ein Bankett im Kasino čer su imali banket u Kasinu pa im je
unt ta Penc hot inan držati a predavanje: gehabt und der Penz hat ihnen den Vortrag Penc održao predavanje „Hitlerizam
„Der Hitlerismus in Osijek und ich“ ... gehalten „Der Hitlerismus in Osijek und ich“ u Osijeku i ja“ ... a Plein im je podnio
unt ta Plein hot inan referiat „Das ... und der Plein hat ihnen referiert „Das referat „Esekerski pravopis“ ...
essekerische Rechtschreiben“ ... essekerische Rechtschreiben“ ...
Drugoga su dana hitlerovci nasta-
Drugoga dana sajn ti Hitlerovci vajta Am nächsten Tag sind die Hitleristen weiter- vili put. Ali prije nego što su otišli,
kfoan. Oba pefua si sajn vekfoan, hom gefahren. Aber bevor sie weggefahren sind, Plein i Penc su im morali obećati da
inan ta Plein unt ta Penc misn obećati, da haben ihnen der Plein und der Penz verspre- će prvom prilikom doći u Berlin da
će prvom prilikom doći u Berlin, tas si chen müssen, dass sie bei der ersten guten pred pravim firerom odže ista preda-
pred pravim Firerom tun održati ti selbi Gelegenheit nach Berlin kommen werden, vanja koja su održali u osječkom
predavanja vos si in osječki Kasino hom damit sie vor dem echten Führer dieselben Kasinu.
održati. Vorträge halten, was sie im Osijeker Kasino
gehalten haben.
Kornjača 10: 6

Izvor/Quelle: Pozdrav iz Osijeka. Razglednice Osijeka do 1945. (Gruß aus Osijek. Ansichtskarten von Osijek bis 1945)
Ernest Dirnbach

Ulična prisluškivanja „fetera“ Franje


(„Vetter“ Franzens Straßenbelauschungen)
254 Ernest Dirnbach

Feter (Vetter): rođak. U sprezi s imenom ili prezimenom tom se imenicom katkad oslovljava starije muškarce: čiča, bači(ka) (< mađ. bácsi
[ba:či] ,stric, ujak, čiča‘), prikan; feter Franjo ,Franjo bači, čiča Franjo, prikan Franjo‘. — V. P.
Ulična prisluškivanja „fetera“ Franje  „Vetter“ Franzens Straßenbelauschungen 255

Ulična prisluškivanja «fetera» Franje „Vetter“ Franzens Straßenbelauschungen Ulična prisluškivanja «fetera»
Franje
(5. 5. 1940) (5. 5. 1940)
(5. 5. 1940)
– A stan, libi komšinice, fia unzari hun- –A lsdann, liebe Nachbarin, für unsere Hunde
dike is kuman ta crni petak. ist gekommen der schwarze Freitag. E
– , draga komšinice, za naše je
pse došao crni petak.
– Jo, jo, hat vos sogns ten af tes. Jecat – Ja, ja. Was sagen Sie denn dazu? Jetzt müsste
mistat ih fia majnam Šipsi coltovati fia- ich für meinen Schipsi vierhundertfünfzig Dinar – Da, da, pa što velite na to. Ja bih
hundatfuhcig dinčike takse. Astan, visns, Taxe zahlen. Alsdann, wissen Sie, ich habe schon sad morala plaćati za svog Šipsiku
ih hob šun a gonci ciganska godina net ein ganzes Zigeunerjahr nicht gesehen, wie so četristo pedeset dinara takse. A
ksegen, vi soufil piljaka ausšaugn. Majn viel Moos ausschaut. Mein Schipsi ist der schön- znate, već cijelu cigansku godinu
Šipsi is tes šensti hundal, tea vos hot za ste Hund, der, was einen Bulldog und einen Da- nisam vidjela kako izgleda toliko
fotera anan buldog und anan dakl. ckel zum Vater hat. para. Moj Šipsika je najljepši ker,
onaj što za oca ima jednog buldoga i
– Oba vos is ia Šipsi gega majnam Floki, – Aber was ist Ihr Schipsi gegen meinen Flocki,
jednog jazavičara.
tea vos kon af anam haksn mohn piti-piti. der, was auf einer Haxe bitte-bitte machen kann!
Astan, tes is tea kšajtasta hund in ta Alsdann, das ist der gescheiteste Hund in der – Ma što je vaš Šipsika prema mom
goncn varoš. Majn Gavro kon iberhaupst ganzen Stadt. Mein Gavro kann überhaupt nicht Flokiki koji može šeniti na jednoj
net ken brez mog Flokike na šikrovanje, ohne meinen Flocki zum Schickern gehen. Wenn nozi. Pa to vam je najpametniji pas u
Von sih majn Gavro tut onšvasn, tas ea sich mein Gavro „anschwassern“ (,besaufen‘) tut, cijeloj varoši. Moj Gavro uopće ne
tut zaboraviti vu is sajni ulica, ta Floki tut dass er vergessen tut, wo seine Gasse ist, der može ići na šikrovanje (,pijančeva-
im gonc halanih odvesti kući. Und ton, Flocki tut ihn ganz allein nach Hause führen. Und nje‘) brez mog Flokike. Kad se moj
von sih majn Gavro tut s nekim pobaš- dann, wenn sich mein Gavro mit jemand prügelt, Gavro napije, pa zaboravi gdje mu je
trati, taki tut sih umiješati a ta Floki und tut sich auch der Flocki gleich einmischen und ulica, Flokika ga sasvim sam dovede
ton teško onom, tea vos hot afamol posla dann weh dem, der auf einmal zu tun hat mit der kući. A kad se moj Gavro potuče s
mit ta šlapnmašin fun majnam Gavro und „Schlappmaschine“ (,Prügelhände‘) von meinem kim, odmah se umiješa i Flokika, pa
mit ti cent fun majnam Floki. Oba jecat Gavro und mit den Zähnen von meinem Flocki. teško onom tko odjednom ima posla
vas ih a net, vos ih vea mohn. Visns, in Aber jetzt weiß ich auch nicht, was ich machen s makljažnim strojem (,šakurdama‘)
unzara štod hot zavladati a velika žalost werde. Wissen Sie, in unserer Stadt herrscht gro- mog Gavre i zubima mog Flokike.
vega ti hundike. Oli lajt, ti vos sajn štia ße Trauer wegen der Hunde. Alle Leute, die, was Ali sad ni ja ne znam što ću učiniti.
sou vi ti puške, ti vean misn losn ubiti iri stier sind wie eine Kirchenmaus, die werden ihre Znate, u našem je gradu zavladala
hundike, vajl si net kenan plehovati ti naj- Hunde töten lassen müssen, weil sie können velika žalost zbog kerova. Svi oni što
gi takse. Astan, ti Čagljevićin, ti hot iran nicht die neue Taxe blechen. Alsdann, die Tschag- su goli ko puške, morat će dati ubiti
Nero, tea vos šun cvamol voa šugav vi a ljewitschin, die hat ihren Nero, der schon svoje pse jer ne mogu plaćati novu
ovca, jednostavno mit ana cjepanica kšikt zweimal räudig war wie ein Schaf, einfach mit taksu. Dakle Čagljevićka je svog
256 Ernest Dirnbach

af ti ondari velt. Ti Čamagajevićin hot einem Scheit ins Jenseits geschickt. Die Tschama- Neru, onog šo je već dvaput bio šu-
mia vuln pokloniti iri Mauzi, ti vos sih gajewitschin hat mir schenken wollen ihre gav ko ovca, jednostavno cjepani-
kon kesariti, von ma ia sogt: „Mauzi, ke Mausi, die ihre Zähne zeigen kann, wenn man ihr com poslala na drugi svijet. Čama-
cag tajni candili.“ Oba ih hob si šen fa- sagt: „Mausi, geh zeig deine Zähne.“ Aber ich gajevićka mi je htjela pokloniti svoju
šaht, selihi filozofin. „No, jo“, hob ih ia habe sie schön verscheucht, diese Philosophin. Mauziku, onu što se zna kesiti kad
ksokt, „jecat mehtats inan rado riješiti fun „Na ja“, habe ich ihr gesagt, „jetzt würden Sie joj se kaže: „Mauzi, de pokaži svoje
ira Mauzika, vajls misn plehovati ti najgi gern ihre Mausi loswerden, weil sie müssen die zube.“ Ali sam je lijepo otepla, tu
taksa, oba frija hobns im net vuln mia neue Taxe blechen, aber früher haben Sie sie mir filozofkinju. „E, da“, rekoh joj, „sad
špendian.“ Majn Gavro sokt, tas ea unza- nicht spendieren wollen.“ Mein Gavro sagt, dass biste se rado riješili svoje Mauzike
ran Floki veat net losn uništiti, und von er unseren Flocki nicht wird vernichten lassen jer morate plaćati novu taksu, a
as mus sajn, ea veat fia im a tisuću dinči- und wenn es sein muss, wird er für ihn tausend ranije mi ju niste htjeli pokloniti.“
ke coltovati. „Ih vas a vorum tu tust tako Dinar zahlen. „Ich weiß auch, warum du so heftig
Moj Gavro kaže da neće dati uniš-
jako braniti ten Floki, tu prokleti šika- den Flocki verteidigen tust, du verfluchter
titi našeg Flokiku. A ako se mora,
rant“, hob ih im ksokt, „vonst net hetast ,Schickerant’ (,Säufer‘)“, hab ich ihm gesagt,
platit će za njega i hiljadu dinara.
ten Floki, tu verast šun odavna iagendvu „Wenn du nicht hättest den Flocki, du wärest
„Znam zašto tako jako braniš Floki-
tafruan in ana graba oda verast onako ši- schon längst irgendwo erfroren in einem Graben
ku, prokleta pijanduro”, rekoh mu,
ker fun ta Podravina runtakručt in ti oder du wärest so schicker von der Podrawina
„da nemaš Flokiku, odavna bi se
Drava.“ runtergerutscht in die Drau.“
smrznuo u nekom jarku ili bi se
Oba, visns, mia is jo a jako žo fia maj- Aber , wissen Sie, mir tut es auch sehr leid um onako pijan survao s Podravine u
nam Floki, ten tes iz inan ta kralj cvišn ti meinen Flocki, denn das ist Ihnen der König Dravu.“
rocnfonga. Von tea tut osjetiti in unzaram zwischen den Rattenfängern. Wenn der spüren
Ali, znate, i meni je jako žao mog
podrum a rocn, ton tut ti prafi životinja tut in unserem Keller eine Ratte, dann tut das
Flokike jer vam je on kralj među
vanan vi a kind. Oba ton vas ih klajh, tas brave Tier weinen wie ein Kind. Aber dann weiß
lovcima na štakore. Kad osjeti štako-
ta Floki hot negdi kšpiat anan rocn und ich gleich, dass der Flocki irgendwo gespürt hat
ra u našem podrumu, onda ta dobra
pis ea im net tut zgepiti za kravatl, prije eine Ratte und bis er sie nicht packen tut im
životinja cvili kao dijete. I onda od-
lost es kani ru. Und ton, vons nua Genick, lässt er keine Ruh. Und dann, wenn Sie
mah znam da je Flokika negdje na-
mehtatn visn, vos fia a hartni čuvar is nur wissen möchten, was für ein guter Hüter ist
njušio štakora, pa dok ga ne zgepi za
majn Floki. Tea tut sih net stiditi fua mein Flocki. Der tut sich nicht schämen vor
vrat, ne da mira. A onda, ako samo
kanan policijski ker. Von nua neko ket einem Polizeihund. Wenn nur jemand zu der
želite znati kakav je dobar čuvar moj
furiba fua unzara taraba u hofiranje cu ta Tschagljewitschin ihrer Olga an unserer Planke
Floki. Taj se neće postidjeti ni pred
Čagljevićin iri Olga, klajh fonkt unzara zum Hofieren vorübergeht, gleich fängt unser
kojim policijskim kerom. Kad samo
Floki on a murje cu mohn, tas klajh ti Flocki einen Lärm zu machen, dass gleich die
netko prođe kraj naše tarabe na hofi-
gonci Podravina mus visn, tas ta Olga ira ganze Podrawina wissen muss, dass der Olga ihr
ranje Čamagljajevićkinoj Olgi, naš
dečko tut vida stajati fua ta kapija. Visns, Freund wieder vor dem Haustor stehen tut. Wis-
Flokika odmah počne lajati, pa cijela
Ulična prisluškivanja „fetera“ Franje  „Vetter“ Franzens Straßenbelauschungen 257

hajtcutog vu unzari prilike sajn baš net sen Sie, heutzutage, wo unsere Verhältnisse nicht Podravina mora odmah znati da Ol-
jako sigurne, to mus ma bogme hobn a so sehr sicher sind, muss man wahrlich einen gin dečko opet stoji pred kapijom.
kutn pas čuvar, tea vos veat fašahn ti guten Wachhund haben, der die unverschämten Znate, u današnje vrijeme, kad nam
brezobrazni provalnici. Eto, baš jučer voa Einbrecher verscheuchen wird. Sehen Sie, grad prilike nisu baš jako sigurne, čovjek
ti rasprava gegen ti cva jungi Čaruge, ti gestern war die Gerichtsverhandlung gegen die mora bogme imati dobrog kera ču-
vos hobn af tem Prilaz obgarglt cva olti zwei jungen Räuber, die, was auf dem Zugang vara koji će otjerati bezobrazne pro-
lajt. Hat, von tuat in ta kuća verat kvezn zwei alte Leute abgegargelt haben. Na ja, wenn valnike. Eto, baš jučer je bila sudska
majn Floki, astan net ana fun ti razbojnici dort im Haus mein Flocki gewesen wäre, dann rasprava protiv ona dva mlada raz-
hetat mea kopt a čitavi tur. Majn Floki hätte also keiner von den Räubern mehr einen bojnika što su na Prilazu zaklali dvo-
astan tut najradije rajnpajsn in te olavea- ganzen Hosenboden gehabt. Mein Flocki also tut je starih ljudi. E, da je tamo u kući
tastan, und ea is net a sou vi ti ondari am liebsten reinbeißen in den Allerwertesten und bio moj Flokika, nijedan od razboj-
kerovi, ti vos tun rajnbajsn in ti batake, er ist nicht so wie die anderen Hunde, die, was in nika ne bi više imao čitav tur. Moj
tas tea čovjek mus nohea šantati. Hat, je- die Haxen reinbeißen tun, dass man danach Flokika dakle najradije zagrize u
cat segns jo halanih, vos fia a zlatni hun- hinken muss. Nun, jetzt sehen Sie ja selbst, was stražnjicu; on nije kao drugi kerovi,
dili is majn Floki und ih sog inan, tas für ein goldiges Hündlein mein Flocki ist und ich oni što zagrizu u batake, pa čovjek
unzari gracka općina mistat nouh plaćati sag Ihnen, dass unsere Stadtgemeinde noch mora nakon toga šepati. Eto, sad vi-
nagrade fia sulihi životinje, ti vos tun Prämien zahlen müsste für solche Tiere, die, was dite i sami kakav je zlatan ker moj
tamaniti ti štakore, čuvati ti kuću, tun die Ratten vertilgen, das Haus hüten, die Hofi- Floki i velim vam da bi naša gradska
fašahn ti hofirante fun ta Podravina und ranten von der Podrawina verscheuchen tun und općina morala još plaćati nagrade za
tun paziti, tas ti šikeranti net suln izgubiti achten tun, dass die Schickeranten ihre Haus- takve životinje, one što tamane šta-
iri kućna adresa. adresse nicht verlieren. kore, čuvaju kuću, tjeraju hofirante
iz Podravine i paze da šikeranti ne
Oba jecat is holt kuman a strogi red ge- Aber jetzt ist halt gekommen eine strenge
izgube kućnu adresu.
ge ti kerovi und zato vas ih bome net, vos Verordnung gegen die Hunde und darum weiß
ih vea mohn mit majnam Floki. Hat fia- ich ja nicht, was ich machen werde mit meinem Ali sad je eto došao neki strog red
hundatfuhcig dinčike is jo jako mnogo, Flocki. Nun, vierhundertfünfzig Dinar ist ja sehr (,propis‘) protiv kerova i zato bome
oba makar von ih mia mus otkinuti fun viel, aber wenn ich mir auch vom Mund absparen ne znam što ću učiniti sa svojim Flo-
majna koušn, ih vea im ipak net losn uta- muss, ich werde ihn doch nicht töten lassen. Nur kikom. Pa četristo pedeset dinara je
maniti. Nua mehtat ih gean visn veliha möchte ich gern wissen, welcher Hundefeind jako mnogo, no makar i morala otki-
neprijatelj fun ti hundike hot izmisliti solche Taxen ausgedacht hat. Der hat sicher ein- dati od usta, neću ga dati utamaniti.
sulihi taksn. Tea hot sigurno jednoč gad- mal von einem Hund einen argen Schaden erlit- Samo da mi je znati koji je pseći ne-
no nadrljati fun anam ker und zato hot ea ten und deshalb hat er entschlossen, sich am gan- prijatelj izmislio takve takse. Taj je
odlučiti, tas ea sih veat osvetiti tem goncn zen Hundegeschlecht zu rächen. Ja, das wird sigurno nekoć gadno nadrljao od ne-
kerečki rod. Jo, tes veat čini se uspjeti, ten (ihm) anscheinend gelingen, denn in der ganzen kog kera i zato je odlučio da se osve-
in ta goncn štod vean ti hundn obgarglt, Stadt werden die Hunde abgegargelt, so wie ti cijelom „kerečkom“ rodu. E, to će
258 Ernest Dirnbach

sou als von si veratn još gorji fun ti rocn. wenn sie noch schlimmer als die Ratten wären. (mu), čini se, uspjeti jer u cijelom
No, vea vas, filajht veat sih ipak neko sje- Na, wer weiß, vielleicht wird sich doch jemand gradu kolju kerove kao da su još
titi und veat ukiniti ti visoke takse, ten besinnen und die hohen Taxen abschaffen, denn gori od štakora. No tko zna, možda
fun ti hundike kon man net zahtijevati, von den Hunden kann man nicht verlangen, dass će se ipak netko sjetiti i ukinuti
tas si suln donijeti ten grestn prihod cvišn sie den größten Gewinn zwischen den Taxen visoke takse jer se od kerova ne mo-
ti taksn. Zato, tuns šen obvoatn mit iram bringen. Deshalb tun Sie schön abwarten mit že zahtijevati da u taksama donesu
Šipsi und tuns im net dirniti, pis ih tes Ihrem Schipsi und tun Sie ihm nix Schlimmes, bis najveći prihod. Zato čekajte sa
inan net sog. Majn Gavro hot ksokt, tas ea ich das Ihnen nicht sage. Mein Gavro hat gesagt, svojim Šipsikom i ne dirajte ga dok
veat složiti a veliku deputaciju und veat dass er eine große Deputation zusammenstellen vam to ne kažem. Moj Gavro je
ken in ti općina moliti, tas ma sul urediti und auf die Gemeinde bitten gehen wird, dass rekao da će složiti veliku deputaciju
tes psećje pitanje in unzara štod. Ea veat man die Hundefrage in unserer Stadt regelt. Er i da će ići u općinu moliti da se uredi
sogn, tas ti gracka općina veat taki misn wird sagen, dass die Stadtgemeinde gleich noch to pseće pitanje u našem gradu. On
namjestiti nouh hundat konštabla, von hundert Konstabler wird anstellen müssen, wenn će reći da će gradska općina omah
ma veat unzari kerovi uništiti, und tes man unsere Hunde vernichten wird und das wird morati namjestiti još sto policajaca
veat više koštati, als vos mehtatn donijeti mehr kosten, als die Hundetaxen einbringen ako se utamane naši kerovi, a to će
ti takse fun ti kerovi. Von in unzara štod würden. Wenn in unserer Stadt keine Hunde sein više koštati nego što bi donijele takse
vean sajn kani hundike, ton veans misn in werden, dann werden Sie in Ihrem Haus ein na kerove. Kad u našem gradu ne
ira kuća holtn a mašinska puška, tamits Maschinengewehr halten müssen, damit Sie sich bude kerova, morat ćete u svojoj
inan kenen obraniti fun ti razbojnici. von den Räubern verteidigen können. kući držati mašinsku pušku da biste
se mogli obraniti od razbojnika.
HRVATSKI LIST/ Nedjelja, 5. svibnja
1940.

  
Ulična prisluškivanja „fetera“ Franje  „Vetter“ Franzens Straßenbelauschungen 259

Ulična prisluškivanja «fetera» Franje „Vetter“ Franzens Straßenbelauschungen Ulićna prisluškivanja „fetera“
Franje
(28. 7. 1940) (28. 7. 1940)
(28. 7. 1940)
– A stan, libi komšinice, to hob ih inan – A lsdann, liebe Nachbarin, da hab ich Ihnen
kproht a špendaž. gebracht ein „Spendasch“ (,Geschenk‘). E
– , draga komšinice, evo
donijela sam vam jedan poklon.
– Hat, gle, gle, fun vu hobns ten ten – Nun, sieh mal, sieh mal, von wo haben Sie
kuhllefl? Baš vam fala, ten jecat kumt ti denn den Küchenlöffel? Vielen Dank, denn jetzt – No, gle, gle! Pa odakle vam ta
sezona, tas ma sul ukuvavati ti paradaj- kommt die Saison, wo man Paradeiser einkochen kuhača? Baš vam fala jer sad do-
zije! soll. lazi sezona kad treba ukuhavati
paradajz.
– Se visn jo koa net, tas hajti voa ti sveta – Sie wissen ja gar nicht, dass heute die Heilige
Ana. Hat to pin ih holt hinkongan af ten Anna war. Nun, da bin ich halt hingegangen auf – Pa vi uopće ne znate da je da-
kirvaj unt hob fia oli majni komšinice ajn- die Kirchweihe und habe für alle meine Nachba- nas bila Sveta Ana. E, onda sam
kičt špendažn, ta Čagljevićin a grousas li- rinnen Geschenke eingekitscht. Der Tschagljewit- otišla na kirbaj i kupila poklone
citarsko srce, tamit si sul segn, tas ih pin a schin ein großes Lebzeltenherz, damit sie sehen za sve komšinice. Čagljevićki veli-
osoba mit a kutn heac und net a falična, soll, dass ich eine Person mit einem guten Herzen ko licitarsko srce da vidi da sam
sou vi si tes is. Ta Čamagajevićin hob ih bin und nicht eine falsche, so wie sie es ist. Der osoba sa srcem, a ne falična kao
holt ajnkičt a routn kampl und a špigl, ta- Tschamagajewitschin hab ich halt eingekitscht što je ona. Čamagajevićki sam ku-
mit si net sul ima sou kraupat rumzuan, einen roten Kamm und einen Spiegel, damit sie pila crven češalj i ogledalo da ne
sou vi a heks, und inan hob ih holt ajnkičt nicht immer so zerrauft rumsurrt wie eine Hexe, hoda stalno raščupana kao vješ-
a drvena kašika. Oba tes šensti špendaž und Ihnen habe ich halt eingekitscht einen Holz- tica, a vama sam kupila drvenu
hob ih kmoht majnam Gavro, ten vos ih löffel. Aber das schönste Geschenk habe ich ge- kašiku. Ali najljepši sam poklon
hob ajnkičt hajligi pilda. „To host tu pilta macht meinem Gavro — dem habe ich einge- dala svom Gavri — kupila sam
grešnik“, hob ih im ksokt, „vonst mehtast kitscht heilige Bilder. „Da hast du Bilder, du Sün- mu svete slike. „Izvoli slike, greš-
vean opet a pošten čovjek, tea vos sih tut der“, hab ich ihm gesagt, „wenn du möchtest niče jedan“, rekla sam mu, „ako
svaki dan pomoliti tem dragi Bog.“ Majn wieder werden ein ehrlicher Mensch, was jeden želiš opet postati pošten čovjek
Gavro hot oba niks ksokt, vajl ea hot Tag zum lieben Gott beten tut.“ Mein Gavro hat što se svaki dan pomoli dragom
špundike, tas ea kentat mih razljutiti, vajl aber nix gesagt, weil er hat Spundi, dass er mich Bogu.“ Ali moj Gavro nije ništa
ih pin a jako religiozna ženska. Oba ba- ärgern könnte, weil ich bin ein stark religiöses rekao jer se boji da bi me mogao
rem von ih im net hetat ksokt, tas ma tut Weibsbild. Wenn ich ihm aber wenigstens nicht razljutiti zato što sam jako religio-
slaviti ti sveta Ana. Ea hot klajh nohštu- gesagt hätte, dass man die heilige Anna feiern zna ženska. Da mu barem nisam
diat iba oli Ane, ti vos sajn sajni poznati tut! Er hat gleich nachstudiert über alle Annen, rekla da se slavi sveta Ana! Od-
und is kongan čestitati. Tapaj hot ea sih die er kennt, und ist gratulieren gegangen. Dabei mah se prisjetio svih poznatih mu
ljucki onkšvast, vos im ibahaupst ništa hat er sich stark angeschweißt (,besoffen‘), was Ana i otišao im čestitati. Pritom se
260 Ernest Dirnbach

net hot koust. Potlam is ea kongan cu ta ihn überhaupt nix gekostet hat. Danach ist er ljucki nacugao, što ga uopće ništa
sveta Ana. Majn Gavro sokt, tas ea sih gegangen zu der Heiligen Anna. Mein Gavro nije koštalo. „Potlam“ je oti-šao
nouh nikada net hot ovako nanjupat pra- sagt, dass er sich noch nie am Ferkelfleisch so na Svetu Anu. Moj Gavro ka-že
setine sou vi paj ta sveta Ana, ten jecat sattgegessen hat wie bei der Heiligen Anna, denn da se još nikada nije tako nakr-
hobn mia skorom više bezmesnih nego jetzt haben wir fast mehr fleischlose als fleisch- kao prasetine kao na Svetu Anu
mesnih dana. Nua hot as im kšiat, tas ea haltige Tage. Nur hat ihn gestört, dass er dort jer sada imamo skoro više bez-
net hot kenan tuat cugati und trum hot ea nicht trinken konnte und darum hat er sich sehr mesnih nego mesnih dana. Samo
sih misn jako žuriti in ti štod, tamit im ti in die Stadt beeilen müssen, damit ihm das fette mu je smetalo što nije mogao
masna prasetina net sul tiskati in tem Ferkelfleisch nicht den Magen drücken sollte. cugati, pa je morao jako žuriti u
mogn. grad da mu masna prasetina ne
Es freut mich aber sehr, dass die Winzer die
tiska želudac.
Oba baš mi je drago, tas ti vinogradari Weinpreise steigern werden. Ich habe das mir
vean povisiti ti cijena fun tem vino. Ih von den Fachleuten so explizieren lassen: Heuer Ali baš mi je drago što će vino-
hob mia tes ovako losn ekšplicianfun ti haben die Saufbrüder den ganzen Weinvorrat gradari povisite cijene vinu. To su
stručnjaci: Ove godine hobn ti cugaroši ti ausgetrunken und deshalb muss der Wein jetzt mi stručnjaci ovako objasnili: Ove
gonci zaliha fun tem vino pocugati und teurer werden. „Siehst du gieriger Saufbruder“, godine cugaroši su pocugali sve
zato mus jecat tes vino poskupiti. „Sikst, habe ich dem Gavro die Leviten gelesen, wenn zalihe vina i zato sada vino mora
tu proždrljivi švaspruda“, hob ih tem du nicht so viel gesoffen hättest, müsstest du poskupiti. „Vidiš, proždrljiva pi-
Gavro klezn ti levitne, „vonst net hetast nicht den teueren Wein blechen. Was mich aber janduro“, očitala sam Gavri buk-
toliko kšvast, mistast net plehovati ten angeht, würde ich den Wein um das Dreifache vicu, „da nisi toliko lokao, ne bi
tajari vino. Oba što se mene tiče, ih meh- verteuern. Wenn wenigstens der Orkan die morao plaćati skupo vino. No, što
tat tes vino poskupiti af tes trostruko. Weingärten im ganzen Staat verflächtet hätte, se mene tiče, ja bih poskupila vi-
Barem von tea orkan hetat in ta gonci dr- damit die Saufbrüder gezwungen wären, Alko- no bar za trostruko. Da je barem
žava faflaht ti vinogradi, tamit ti cugaroši holfreies und Schabesso zu trinken, so wie das orkan u cijeloj državi sravnio vi-
veratn prisiljeni cugati tes bezalko oda die Gegner von den Saufbrüdern, die Nichtalko- nograde, kako bi cugaroši bili
ten šabeso, sou vi tes mohn ti protivnici holiker tun. Mein Gavro, der würde aber wütig prisiljeni cugati bezalko i šabeso
fun ti cugarošn, ti trezvenjaci. Majn Gav- werden, wenn er seinen Graschewina nicht hätte, onako kako to rade protivnici cu-
ro tea mehtat oba vidih vean von ea net den er lieber mag als sein eigenes Weib. Ich habe garoša, trezvenjaci. Moj Gavro bi
hetat sajni graševna, ti vos ea hot liba als große Angst, das er so wie der selige Russe se međutim razbjesnio kad ne bi
sajni rođena žena. Ih hob jako zorta, tas Mischi den reinen Spiritus trinken würde, denn imao svoju graševinu koju više
ea mehtat sou vi ta pokojni Rus Miško cu- ein geborener Alkoholiker, der muss saufen, auch voli nego svoju rođenu ženu. Jako
gati čiste špire, ten a rođeni argaholičar, wenn er das Petroleum aus allen Straßenlampen me je zort da bi cugao čistu špiru
tea mus cugati, pa makar von ea fun ali aussüffeln würde. Aber wenn schon der Wein kao pokojni Rus Miško jer rođeni
ulične lampe aussiaflt ten petriloj. Oba teurer wird ... wenn wenigstens die Seide billiger alkoholičar mora cugati pa makar
von šun tes vino veat skuplje, baram von würde, damit wir Weibsbilder uns gut lüften ispijao petriloj iz svih uličnih
Ulična prisluškivanja „fetera“ Franje  „Vetter“ Franzens Straßenbelauschungen 261

mehtat ti svila vean jeftinija, tamit mia könnten. Jetzt habe ich grad große Sorgen, was svjetiljki. No ako će već vino po-
ženske uns kentat gotivno kluftirati. Jecat für ein Kleid ich mir anfertigen lassen soll, weil skupiti, kad bi barem svila pojev-
hob ih baš velike brige, vos fia ani haljina mein Kleid vom Frühjahr ist schon unmodern tinila kako bi se mi ženske dobro
ih mia sul losn napraviti, vajl majni halji- geworden. Das Dekoltee ist jetzt um fünf Zenti- luftirale! Sad imam baš velike
na fun proljetos is šun kvuan nemoderna. meter tiefer geworden, weil jetzt ist die Sommer- brige kakvu haljinu da dam na-
Tes degolte is jecat um finf centimetara saison, aber ich würde mich nicht ärgern, wenn praviti jer je moja haljina od pro-
kvuan dublje, vajl jecat is ti ljetna sezona, man ein noch größeres Dekoltee vorgeschrieben ljetos postala nemoderna. Degolte
oba ih mehtat net mariti von ma hetat hätte, damit wir Weibsbilder was am Material je sad postao dublji za pet centi-
propisati nouh a gresaras degolte, tamit ersparen könnten. metara jer je sad ljetna sezona, ali
mia vajpspilda uns kentatn vos zašparati ja ne bih marila da su propisali još
na materijalu ... veći degolte kako bismo mi žene
mogle nešto zašparati na materi-
HRVATSKI LIST, Nedjelja, 28. srpnja
jalu.
1940.

♣ ♦ ♣

Ulična prisluškivanja «fetera» Franje «Vetter» FranzensStraßenbelauschungen Ulična prisluškivanja «fetera» Franje
(8. 9. 1940) (8. 9. 1940) (8. 9. 1940)

– A stan, libi komšinice, hobns ksegn – A lsdann, liebe Nachbarin, haben Sie gese- E
– , draga komšinice, jeste li vidjeli
ten som, vos si hobn rauskcart aus ta Dra- hen den Wels, was sie aus der Drau rausge- soma što su izvukli iz Drave?
va? zerrt haben?
– Ah, baš me briga. Som je i onako
– Ah, baš me briga, tea som voa jo iona- – Ach, das ist mir wurscht, der Wels war ja bio krepandus. I što onda imam od
ko krepandus, hat vos hob ih ton od nje- sowieso tot. Was hab ich dann von ihm? njega. Da je barem na životu, onda
ga. Barem von ea vearat na životu, to ken- Wenn er wenigstens am Leben wäre, da könn- bismo mogli doći jeftino do somo-
tat unzarana kuman jeftino do somovine. te unsereiner billig zum Welsfleisch kommen. vine.
262 Ernest Dirnbach

– Astan, ih voa truntn paj ta Drava und – Alsdann, ich war drunten an der Drau und – Dakle bila sam dolje kod Drave i
hob ma onkzrakat tes čudo. Ih sog inan, habe mir angeschaut dieses Wunder. Ich sag vidjela to čudo. Velim vam, som je
tea som voa grous sou vi a jungas hajfišl. Ihnen, der Wels war so groß wie ein junger bio velik kao mladi morski ker. Već
Ih hob šun ktoht, tas tes is zbiljamski a Haifisch. Ich habe schon gedacht, dass das sam pomislila da je to zbilja morski
morski ker, tea vos sih hot fačuklt in wirklich ein Haifisch ist, der sich aus Angst ker što se od straha od morskih mina
unzari Drava od špundike fun ti morske vor Seeminen in unserer Drau vertschuckt sakrio u našoj Dravi, ali moj Gavro
mine, oba majn Gavro sokt, tas ea kent ti (,versteckt‘) hat, aber mein Gavro sagt, dass er veli da on stvarno poznaje i morske
morske kerove akurat a sou kut, sou vi die Haifische auch akkurat so gut kennt wie kerove tako dobro kao našeg Flokiku
unzaran Floki, vajl ea hot služiti paj ti unseren Flocki, weil er hat gedient bei den jer je služio u mornarici, pa je svakog
matrozi und hot svaki dan ksegn šok fun Matrosen und hat jeden Tag gesehen ein dana viđao štok takvih beštija. Baš
selihi beštije. Baš is as mia drago, tas ih Schock solcher Bestien. Es freut mich grad, mi je drago što ove godine nisam išla
ove godine net pin kongan in ti Drava na dass ich heuer nicht gegangen bin zum Baden na kupanje u Dravi jer da sam vidjela
dekanje, ten von ih hetat ksegn a sulihi in der Drau, denn wenn ich gesehen hätte takvu ribu, odmah bih pala u nesvist.
riba, ih vearat taki kfoln u nesvist. Nua einen solchen Fisch, wäre ich gleich in Ohn- Samo me jedi što je moj Gavro takav
tut as mih jediti, tas majn Gavro is a suli- macht gefallen. Nur tut es mich ärgern, dass blento i što nikada nema sreće kad
ha plentro und hot nikada net a sreća, mein Gavro ein solcher Dummerjan ist und ide na pecanje. On može iz Drave
von ea ket na pecanje. Ea kon rauscarn nie Glück hat, wenn er angeln geht. Er kann izvući najviše nekoliko praksla, jed-
fun ta Drava heksns a poa praksln oda aus der Drau rauszerren höchstens ein paar nog ili dva korajzla, a kad ima veliku
an-cva korajzl, und von ea hot a velika Brachsen oder ein-zwei Sonnenfische und sreću, onda donese kući nekoliko
sreća, ton pringt ea caus a poa bandara wenn er großes Glück hat, dann bringt er nach bandara ili dva-tri bucoša. „A kako
oda cva traj bucoši. „Jo, vi sou, tas tu ima Hause ein paar „Bandare“ (,Flussbarsche‘) to da uvijek uhvatiš nekakvo đubre i
tust uvatiti nekakvo đubre und konst ni- oder zwei-drei Butzosche (Karpfenart). „Ja, da nikada ne možeš donijeti kući
kada net causpringan a onštendihan fiš, wieso tust du immer fangen ein Mist und nie pristojnu ribu za koju se isplati
tea vos sih tut isplatiti skuvati oda einen anständigen Fisch nach Hause bringen skuhati je ili ispržiti?“, rekla sam
oprotn?“, hob ih ksokt majnam monči. kannst, der sich gekocht oder gebraten svom mužu. „To je zato što pecaroši
„To je zato što pecaroši u noći izvade sve lohnt?“, habe ich meinem Mann gesagt. „Das izvade noću sve jače ribe, a nama po
jače ribe, a nama po danu ostave škarto- ist deshalb, weil die Angler alle größeren Fi- danu ostave škartove.“ – „Pa zašto
ve.“ — „Hat, vorum kest ton net također sche bei Nacht rausziehen und uns nur den onda i ti ne ideš hvatati ribu po noći?
vatati ribu in ta noht? Must net svaku noć Ausschuss bei Tag lassen.“ — „Nun, warum Ne moraš svaku noć sjediti u birtiji i
sjediti u birtiji i švasovati, nego kentast gehst du dann nicht auch bei Nacht Fische pijančevati, nego bi mogao ići na
ken na pecanje, tamit ma barem hobn a fangen? Musst nicht jede Nacht im Wirtshaus pecanje da barem dobijemo kakav
šulj oda a šaran za jeftine novce. Drugi sitzen und saufen, sondern du könntest an- šulj ili šarana za jeftine novce. Drugi
put vonst ma vida causpringst tajni geln gehen, damit wir wenigstens einen Schill put kad mi ponovo doneseš kući tvo-
praksln und ti bucoši, ton vea ih tih za- oder einen Karpfen für wenig Geld haben. Ein je praksle i bucoše, izbacit ću te
anderes Mal, wenn du mir wieder nach Hause
Ulična prisluškivanja „fetera“ Franje  „Vetter“ Franzens Straßenbelauschungen 263

jedno mit ti fiš rausflahn.“ bringst deine Brachsen und die Butzosche, zajedno s njima.“
werde ich dich samt den Fischen rauswerfen.“
Oba ih hob fun ta Čamagajevićin keat Ali sam od Čamagajevićke čula
nešto sasma drugo. Si sokt, tas majn Aber ich habe von der Tschamagajewitschin nešto sasma drugo. Ona veli da moj
Gavro tut oli gresari ribe fuattrogn in gehört etwas ganz anderes. Sie sagt, dass mein Gavro sve veće ribe odnese u svoju
sajni birtija, vu ea ton lost mohn a hartan Gavro tut alle größeren Fische forttragen in birtiju gdje naruči da se napravi
halasfiš und ton tut ea mit sajni pajdašn sein Wirtshaus, wo er dann eine gute Fisch- dobar halasfiš, pa onda pijančuje do
švasovati do zore. Oba mia pringt tea suppe machen lässt und dann tut er mit zore sa svojim pajdašima. A meni ta
falot nua ti olamizerablasti keda ti vos seinen Kameraden bis in die Früh saufen. Mir bitanga donese samo najmizerabnije
netamol majni mačka kon ljucki begeni- aber bringt der Nichtsnutz nur die allermise- kedere koje ni moja mačka ne može
sati. rablesten Köder, die nicht einmal meine Katze ljucki begenisati.
anständig mögen kann.
Oba glavno is jecat, tas ih mih net mea No glavno je sada da se sad neću
vea dugo dosađivati, ten jecat veat skoro Aber das Wichtigste ist jetzt, dass ich mich više dugo dosađivati jer će sad usko-
početi unzari kazališna sezona. Astan, ih nicht mehr langweilen werde, denn jetzt wird ro početi naša kazališna sezona. Dak-
sog inan, unzaras kazalište hot onkfremt bald unsere Theatersaison beginnen. Alsdann, le, velim vam, naše Kazalište je naba-
a poa najgi jungi glumacn, ti vos sajn baš ich sag Ihnen, unser Theater hat angefremt vilo nekoliko novih mladih glumaca
feš und čeče. Hat, von ma pravo tut uzeti, (,angeschafft‘) ein paar neue junge Schauspie- koji su baš feš i čeče (,lijepi‘). Pa, ako
mistat unzaras kazalište uvik pringa a ler, die grad fesch und „tschetsche“ (,schön‘) ćemo uzeti pravo, naše bi Kazalište
poa najgi kfrisa, tamit ti publik sul hobn sind. Eigentlich müsste ja unser Theater moralo uvijek dovesti nekoliko novih
više gustuša otići af ti predstava. Ih hob immer ein paar neue Gefrieße bringen, damit lica kako bi publika s više gušta od-
abaniat af ten cercle, fun vu ma kon das Publikum mehr Gusto hat, in die Vor- lazila na predstavu. Abonirala sam
najbolje zrakati af ti pozornica, ten af tem stellung zu gehen. Ich habe aboniert für den cercle odakle se može najbolje gledati
balkoun oda af ti galerija mus sih ta Cercle, von wo man am besten auf die Bühne na pozornicu jer na balkonu ili na
čovjek iskreniti sajnan vrat. Osim toga tu schauen kann, denn auf dem Balkon oder auf galeriji čovjek si mora iskreniti vrat.
ih jako rado zrakati ti muzikanti, von si der Galerie muss man sich den Hals aus- Osim toga jako rado gledam muzi-
tun plozn in iari trumbete oda tun renken. Außerdem tu ich sehr gern die Musi- kante kad pušu u trube ili kad udara-
rajnvošn in ti čineln und in di bubnjevi, kanten beobachten, wenn sie Trompete blasen ju u činele i bubnjeve, a najradije
und am lipstn tu ih zrakati ten hean oder Tschinellen und Trommel schlagen tun. gledam gospon dirigenta što sve vri-
deregentn, tea vos ti gonci libi cajt Und am liebsten tu ich den Herrn Dirigenten jeme maše svojom šibom da se muzi-
rumfuhtlt mit sajna šiba, tamit ti muzi- beobachten — den, was die ganze liebe Zeit kanti ne bi zabunili. Moja Micika,
kontn sih net suln zabuniti. Majni Mici, rumfuchtelt mit seiner Rute, damit die Musi- draga ženica, mi pisala da uzmem
tes libi vajbal, hot mia kšribn, tas ih mia kanten keinen Fehler machen. Meine Mitzi, sjedalo u loži, ali, znate, ne želim da
sul uzeti a sjedalo in ti loža, oba visns, ih das liebe Weiberl, hat mir geschrieben, dass Podravina oštri svoj brbljavi jezik i
vil net, tas ti Podravina sul vecn iari louzi ich einen Sitz in der Loge nehmen soll, aber, da mi još kaže da sam hohštaplerka.
koušn und sul nouh sogn, tas ih pin a wissen Sie, ich will nicht, dass die Podrawina Radi toga sam uzela cercle, pa nikom
264 Ernest Dirnbach

hohštablarin. Radi toga hob ih holt knu- ihre lose Gosche wetzt und noch sagt, dass ich ništa. Moj se Gavro nije abonirao, ali
man a cercle, pa nikom ništa. Majn Gavro bin eine Hochstaplerin. Darum habe ich den je rekao da će ići samo na takve
hot sih net abaniat, oba ea hot ksokt, tas Cercle genommen und basta. Mein Gavro hat predstave gdje se može smijati jer na
ea veat ken nua af solihi predstave, vu ma sich nicht abonniert, aber er hat gesagt, dass er dramama mora uvijek samo spavati.
veat kenan lahovati, ten af ti draman mus nur in solche Vorstellungen gehen wird, wo
ea uvik nua ruzlovati. man wird lachen können, denn bei den
Dramen muss er immer nur druseln.
HRVATSKI LIST, Nedjelja, 8. rujna
1940.

► ▲ ◄

(1890)
Zgrada desno: Kazalište, sagrađeno 1866. god.  Gebäude rechts: Theater, 1866 erbaut
Izvor:/Quelle: Pozdrav iz Osijeka. Razglednice Osijeka do 1945. (Gruß aus Osijek. Ansichtskarten von Osijek bis 1945)
Bibliografija o esekerskom  Bibliografie zum Essekerischen 265

Bibliografija o esekerskom  Bibliografie zum Essekerischen

BINDER, Theo (2006): Njemačke posuđenice u hrvatskom govoru PETROVIĆ, Velimir (1994b): Esekerski – što je to? U: Književna
Osijeka. Preveo i za tisak priredio Velimir Petrović. revija 1/2: 44–52. Osijek: Matica hrvatska.
Zagreb: FF-press.
PETROVIĆ, Velimir (1995): Kroatische Einflüsse im Essekerischen.
GASTEIGER, Karl (1960): Unterm Rad der Geschichte. Deutsche in U: Zagreber Germanistische Beiträge 4: 97–114. Zagreb:
Jugoslawien von der Ansiedlung 1690 bis zur Aussiedlung Abteilung für Germanistik der Philosophischen Fakul-
1944–45. Essegg, Slawonien, Syrmien. Stuttgart: Steiger- tät; Velimir Petrović (ed.): ESSEKERISCH: Das Osijeker
wald. Deutsch. Wien: Edition Praesens. 2001: 109–126.
GEHL, Hans (2001): Die deutschen Stadtsprachen von Temeswar PETROVIĆ, Velimir (1996): „Die essekerische Sprechart“ — dojmljiv
und Esseg. U: Velimir Petrović (ed.): ESSEKERISCH: Das odraz osječke stvarnosti”. U: Marijanović, Stanislav (ed.):
Osijeker Deutsch, str. 127–144. Wien: Edition Praesens. Književni Osijek: Studije i eseji, str. 107–122. Osijek: Pe-
dagoški fakultet Osijek.
GLAUNINGER, Manfred Michael (2002): Zu pronominalen Wort-
formen in Lujo Pleins Essekerischer Sprechart. U: Gerner, PETROVIĆ Velimir (1998): Zu den Merkmalen des Essekerischen. U:
Zsuzsanna et al. (ed.): Gesprochene und geschriebene Getto, Lidija et al. (ed.): Über Grenzen hinweg …: Univer-
deutsche Stadtsprachen in Südosteuropa und ihr Einfluss sitäten Augsburg und Osijek — zwanzig Jahre Partner-
auf die regionalen deutschen Dialekte: Internationale Ta- schaft, str. 167–184. Augsburg: Wißner.
gung in Pécs, 30. 3. – 2. 4. 2000, str. 191–210. (= Schriften
PETROVIĆ, Velimir (ed.) (2001): ESSEKERISCH: Das Osijeker
zur diachronen Sprachwissenschaft, Band 11, hrsg. von
Deutsch. Wien: Edition Praesens in Zusammenarbeit
Peter Ernst). Wien: Edition Praesens.
mit dem Institut für deutsche Kultur und Geschichte
GLAUNINGER, Manfred Michael (2004): Zu verbalen Wortformen Südosteuropas München (= Beiträge zur Sprachinsel-
in Lujo Pleins Essekerischer Sprechart. U: Patocka, Franz/ forschung, Band 16).
Wiesinger, Peter (ed.): Morphologie und Syntax deutscher
PETROVIĆ, Velimir (2001a): Essekerische Texte als soziokulturelle
Dialekte und Historische Dialektologie des Deutschen: Bei-
Momentaufnahmen. U: Gottlieb, Gunther/Kralik, Gor-
träge zum 1. Kongress der Internationalen Gesellschaft für
Dialektologie des Deutschen, str. 262–275. Wien: Edition dana (ed.): Universität und Universitätsreform: Fünftes ge-
meinsames Symposion der Universität Augsburg und der
Praesens.
Josip Juraj Strossmayer-Universität Osijek am 9. und 10.
PETROVIĆ, Velimir (1994a): Die essekerische Mundart. U: Wild, Dezember 1999 in Augsburg, str. 45–68. Augsburg/
Katharina (ed.): Begegnung in Pécs/Fünfkirchen: Die Spra- Osijek: Universität Augsburg/Josip Juraj Strossmayer-
che der deutschsprachigen Minderheiten in Europa, str. 19– Universität Osijek.
32. Pécs: Janus-Pannonius-Universität Pécs.
266 Bibliografija o esekerskom  Bibliografie zum Essekerischen

PETROVIĆ, Velimir (2001b): Essekerisch im Überblick. U: Velimir PETROVIĆ, Velimir (2009): Zum Tempusgebrauch im Essekerischen.
Petrović (ed.): ESSEKERISCH: Das Osijeker Deutsch, str. 1– U: Germanistische Nachbarschaften: Deutschsprachige na-
68. Wien: Edition Praesens. tionale Kulturen Ostmitteleuropas, hrsg. von Zoltán Szen-
di, str. 195–208. (= Jahrbuch der ungarischen Germanistik
PETROVIČ, Velimir (2001c): „Die essekerische Sprechart“ —
2008, Beiheft). Budapest/Bonn: DAAD/GUG.
kulturno dobro grada Osijeka. U: Velimir Petrović (ed.):
ESSEKERISCH: Das Osijeker Deutsch, str. 145–177. Wien: PETROVIĆ, Velimir (2010): Das Esseker Deutsch. Zur Entstehung
Edition Praesens. und Entwicklung einer Stadtsprache. U: Danubiana Carpa-
thica. Historische Regionen und ethnisches Gruppenbewuss-
PETROVIĆ, Velimir (2001d): Zur Aktualität der essekerischen Texte.
tsein in Ostmittel- und Südosteuropa. München: Olden-
U: Canisius, Peter et al. (ed.): Sprache — Kultur —
bourg Verlag, str. 501– 528. (= Jahrbuch für Geschichte
Identität. Festschrift für Katharina Wild zum 60. Geburts-
und Kultur in den deutschen Siedlungsgebieten Südosteuro-
tag, str. 277–296. Pécs: Universität Pécs.
pas, Band 3/4 (50/51), 2009/2010).
PETROVIĆ, Velimir (2002): Das Verb im Osijeker Deutsch. U: Ger-
PETROVIĆ Velimir (2011): Zur Wortbildung des Substantivs im
ner, Zsuzsanna et al. (ed.): Gesprochene und geschriebene
Essekerischen. U: Deutsch in Südost- und Mitteleuropa.
deutsche Stadtsprachen in Südosteuropa und ihr Einfluss
Kommunikationsparadigmen im Wandel, hrsg. von Zrinjka
auf die regionalen deutschen Dialekte: Internationale Ta-
Glovacki Bernardi unter Mitwirkung von Franjo Janeš
gung in Pécs, 30. 3. – 2. 4. 2000, str. 223–251. (= Schriften
und Aleksandra Ščukanec, str. 35–44. Zagreb: FF press.
zur diachronen Sprachwissenschaft, Band 11, hrsg. von
Peter Ernst). Wien: Edition Praesens. VUKELICH, Wilma von (1992): Spuren der Vergangenheit. Erinne-
rungen aus einer k. u. k. Provinz, Osijek um die Jahrhun-
PETROVIĆ, Velimir (2003): Međujezični kontakti na primjeru eseker-
dertwende, hrsg. von Vlado Obad. München: Süd-
skog narječja. U: Peternai, Kristina/Kramarić, Zlatko
ostdeutsches Kulturwerk.
(ed.): Osijek kao književno i kulturno srednjoeuropsko sre-
dište, str. 123–136 (= Književna revija 3). Osijek: Matica WILD, Katharina (2001a): Zur Verbstellung im Essekerischen. U:
hrvatska. Velimir Petrović (ed.): ESSEKERISCH: Das Osijeker
Deutsch, str. 69–78. Wien: Edition Praesens.
PETROVIĆ, Velimir (2005): Dva igrokaza Luje Pleina na esekerskom
dijalektu. U: Tatarin, Milovan (ed.): Zavičajnik: Zbornik WILD, Katharina (2001b): Ungarische Elemente in der Lexik des Es-
Stanislava Marijanovića povodom sedamdesetogodišnjice sekerischen. U: Velimir Petrović (ed.): ESSEKERISCH: Das
života i četrdesetpetogodišnjice znanstvenoga rada, str. 367– Osijeker Deutsch, str. 99–108. Wien: Edition Praesens.
384. Osijek: Filozofski fakultet.
ŽEPIĆ, Stanko (1995): Das österreichische Deutsch in Zagreb und
PETROVIĆ, Velimir (2008): Esekerski rječnik / Essekerisches Wörter- Osijek. Zur Geschichte der deutschen Sprache in Kroatien.
buch. Zagreb: FF press. U: Muhr, Rudolf et al. (ed.): Österreichisches Deutsch.
Linguistische, sozialpsychologische und sprachpolitische As-
Bibliografija o esekerskom  Bibliografie zum Essekerischen 267

pekte einer nationalen Variante des Deutschen, str. 354– und Zeit. Festschrift für Peter Wiesinger zum 60. Geburts-
373. Wien: Hölder-Pichler-Tempsky. tag, str. 223–238. Wien: Edition Praesens; Velimir Pet-
rović (ed.): ESSEKERISCH: Das Osijeker Deutsch. 2001: 79–
ŽEPIĆ, Stanko (1996): Deutsch und Deutsche in Osijek. U: RUND-
98. Wien: Edition Praesens.
SCHAU. Zeitschrift der Kroatisch-deutschen Gesellschaft für
kulturelle, wissenschaftliche und wirtschaftliche Zusammen- ŽEPIĆ, Stanko (2002): Zur Geschichte der deutschen Sprache in
arbeit 3–4: 66–71. Zagreb. Kroatien. U: Zagreber Germanistische Beiträge 11: 209–227.
Zagreb: Abteilung für Germanistik der Philosophi-
ŽEPIĆ, Stanko (1998): Das Vokabular des Essekerischen. U: Ernst,
schen Fakultät der Universität Zagreb.
Peter/Patocka, Franz (ed.): Deutsche Sprache in Raum

You might also like