Professional Documents
Culture Documents
Primjena Šerijatskog Porodičnog Prava - Ibrahim Džananović
Primjena Šerijatskog Porodičnog Prava - Ibrahim Džananović
U SARAJEVU
1914.-1946.
Sarajevo, 2004.
FAKULTET ISLAMSKIH NAUKA
U SARAJEVU
1914.-1946.
Sarajevo, 2004.
Izdavač
Fakultet islamskih nauka u Sarajevu
Za izdavača
Prof. dr. EnesKarić
Urednik
Prof. dr. Rešid Hafizović
Recenzenti
Prof. dr. Omer Nakičević
Doc. dr. Enes Ljevaković
Lektor
Aida Krzić
Korektor
Pred. mr. Mustafa Hasani
Tehnička priprema
Nihad Lušija
Dizajn naslovne strane
Tarik Jesenković
Štampa
DES Sarajevo
Za Štampariju
Džemal Bašić
Tiraž
500
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
UVOD
7
Ibrahim DŽANANOVIĆ
8
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
9
Ibrahim DŽANANOVIĆ
10
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
11
Ibrahim DŽANANOVIĆ
12
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
13
Ibrahim DŽANANOVIĆ
1
Kod transkribiranja prvi put upotrijebljena rije~,
naziv djela i sl. slu`it }emo se transkripcijom DMG
sistema a u svakoj narednoj upotrebi rije~i i
naziva djela koristit ćemo fonetsku transkripciju.
14
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
POGLAVLJE I
ŠERIJATSKO-SUDSKA
PRAKSA
Prije negoli pređemo na izlaganje o ulozi šerijatskih
sudova u primjeni šerijatskog porodičnog prava u Bosni i
Hercegovini nužno je, barem u nekoliko rečenica, upoznati se
sa islamskim gledanjem na ovu važnu šerijatskopravnu
institituciju.
Muhammed, alejhi’s-selam,2 je uz misiju Vjerovjesnika
obavljao i funkciju šefa države, a bio je i komandant vojske.
Obavljao je i druge funkcije, a prije svega funkciju sudije.3
Zapravo, on je bio posljednja instanca na koju se neko mogao
obratiti, a njegove presude bile su izvršne.
U vrijeme svoga poslanstva slao je ashabe u razne
pokrajine koji su ujedno bili i guverneri. Zadaća tih ljudi bila je
15
Ibrahim DŽANANOVIĆ
16
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
17
Ibrahim DŽANANOVIĆ
18
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
SUDSTVO U VRIJEME
AUSTROUGARSKE UPRAVE
Dolaskom Austro Ugarske na ovim prostorima dolazi do
poboljšanja pravosuđa, pa će Zemaljska vlada u izvjesnim
slučajevima dovoditi sudije i iz Monarhije. Međutim, poteškoće
su se javile kod šerijatskih sudija. Dio kadija turskog porijekla
napustio je BiH i otišao u Tursku. Tako je predsjednik
zemaljskog suda u Sarajevu Omer Fehmi, porijeklom Turčin,
učen i vrlo popularan, odselio u Tursku. Narod ga je zvao
kadijom.10 Odlazak velikog broja kadija bio je razlogom što su
mnoga kadijska mjesta ostala nepopunjena a domaćih stručnih
kadija nije bilo dovoljno.
Austro Ugarska je pokušala i na koncu uspjela da sudački
kadar školuje11 u svojoj Carevini, a ne u Turskoj ili nekim
19
Ibrahim DŽANANOVIĆ
20
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
21
Ibrahim DŽANANOVIĆ
22
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
23
Ibrahim DŽANANOVIĆ
24
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
25
Ibrahim DŽANANOVIĆ
26
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
27
Ibrahim DŽANANOVIĆ
28
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
29
Ibrahim DŽANANOVIĆ
30
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
31
Ibrahim DŽANANOVIĆ
32
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
33
Ibrahim DŽANANOVIĆ
34
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
35
Ibrahim DŽANANOVIĆ
36
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
37
Ibrahim DŽANANOVIĆ
38
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
39
Ibrahim DŽANANOVIĆ
40
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
41
Ibrahim DŽANANOVIĆ
42
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
POGLAVLJE II
43
Ibrahim DŽANANOVIĆ
44
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
45
Ibrahim DŽANANOVIĆ
46
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
47
Ibrahim DŽANANOVIĆ
48
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
49
Ibrahim DŽANANOVIĆ
50
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
1. Zaruke
Zaruke su poželjne ali one ne obavezuju na brak, već
samo omogućavaju budućim supružnicima da mogu jedno
drugo vidjeti, komunicirati na islamom dozvoljen način.71
Zaruke su poželjne između osoba koje namjeravaju stupiti u
brak i među kojima ne smije biti trajnih zabrana niti
privremenih i otklonjivih smetnji.
Među islamskom ulemom postoje određene razlike u
pogledu mogućnosti zaruke žene koja je u iddetu72 - poslije
rastave braka i žene koja je u iddetu poslije smrti muža. Svi
pravnici se slažu da žena poslije opozive rastave braka, a još je
u iddetu, ima se smatrati suprugom prvoga muža, jer je muž
može povratiti sebi. Kada je u pitanju iddet u al-
baynùnatu’ø-øugrà prema hanefijskom mezhebu može
doći do ponovnog akta vjenčanja, pa zbog toga, u ovom pitanju,
ima tretman opozivog razvoda braka. Nuđenje zaruka takvoj
ženi, prema hanefijskom mezhebu, znači nuđenje braka još
uvijek tuđoj ženi, jer ako jedno od njih dvoje umre, preživjeli
nasljeđuje umrlog. Razlog zbog kojeg se ne nude zaruke iz
rastave braka kategorije el-bejnunetu’s-sugra leži u činjenici što
može doći do zabune oko isteka iddeta zbog graviditeta žene.
51
Ibrahim DŽANANOVIĆ
52
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
53
Ibrahim DŽANANOVIĆ
54
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
2. Zaključenje braka
55
Ibrahim DŽANANOVIĆ
56
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
57
Ibrahim DŽANANOVIĆ
58
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
59
Ibrahim DŽANANOVIĆ
60
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
61
Ibrahim DŽANANOVIĆ
1. 1. Krvno srodstvo
Pod krvnim srodstvom ne misli se samo na osobe koje su
ovdje, u ovom ajetu, imenovane. Svi islamski učenjaci i sve
pravne škole smatraju da se ovo srodstvo proteže i na uzlaznu i
na silaznu liniju bez ograničenja. U uzlaznoj liniji misli se na
pretke (djed, nana,…), a u silaznoj liniji sin, kćerka, unuk,
unuka, itd.
Sve pravne škole saglasne su u sljedećem:
88Al-Nisà’, 23.
62
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
63
Ibrahim DŽANANOVIĆ
2. Srodstvo po mlijeku
Srodstvo po mlijeku je jedna od trajnih neotklonjivih i
vremenski neprolaznih bračnih smetnji. Jednom uspostavljeno
srodstvo na osnovu gore spomenutog ajeta ostaje trajno vrijedjeti.
Ovo srodstvo nastaje tako što žena u toku dojenja svoga
biološkog djeteta može zadojiti tuđe dijete starosti do dvije
hidžretske godine.91 Tako zadojeno dijete postaje bratom ili
sestrom svoj djeci te majke dojilje koju je ranije rodila ili koju
će roditi. Ovo srodstvo ne poznaje vjersku, nacionalnu ili rasnu
razliku između majke dojilje i zadojenog djeteta. Prema
hanefijskoj pravnoj školi dovoljno je makar jedno zadajanje
prirodnim putem, sisanjem direktno iz grudi, putem flašice,
kašičice ili neke druge posude u kojoj se nalazi majčino
mlijeko. Jedan broj islamske uleme ne smatra da je srodstvo
nastalo ako je ubrizgavanje mlijeka izvršeno putem injekcije,92
nešto slično kao kod posta, jer post neće pokvariti primanje
injekcije.93
Hanefijska pravna škola tvrdi da prirodno hranjenje
djeteta mlijekom (dakle, dojenjem) utječe na dijete tako što ono
postaje sastavnim dijelom majke a preko nje i njene biološke
djece.
Srodsvo po mlijeku ima opseg kao i srodstvo po krvi. Ovo
se zasniva na hadisu Muhammeda, a.s.: و يحرر مرن الرضراعت مرا يحرر مرن
91Hid`retska godina je mjese~eva godina kra}a od
sun~eve za deset dana, što zna~i da dvije hid`retske
godine iznose dvadeset i tri mjeseca i deset dana.
92Zakiddìn Šabàn, Al-Zawàç wa al-ñalàq fì al-islàm,
str. 35.-36.
93Injekcija na neprirodan na~in i nasilan put hrani.
Primanje lijeka putem injekcije ili infuzije ne
kvari post, za razliku od oralnog uzimanja lijeka
pa makar taj lijek bio gorka tableta i bez
te~nosti. Ovdje je došlo do primjene analogije.
64
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
65
Ibrahim DŽANANOVIĆ
66
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
98 Al-Baqarah, 233.
67
Ibrahim DŽANANOVIĆ
68
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
3. Srodstvo po tazbinstvu
69
Ibrahim DŽANANOVIĆ
103Al-Nisà’, 22.
70
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
71
Ibrahim DŽANANOVIĆ
1. Bračnost žene
Žena koja je u braku zabranjena je drugom čovjeku na
bilo koji način i pod bilo kakvim uvjetima. Takav brak se u
šerijatskom pravu smatra pravno ništavnim, a u islamskoj nauci
velikim vjerskim grijehom. Ako muž zatraži rastavu braka i tu
rastavu braka dobije, žena ne može stupiti odmah u novi brak,
već mora čekati tri mjeseca, odnosno tri njena mjesečna ciklusa,
da bi se u tom periodu utvrdilo da li je od prethodnog muža
gravidna ili nije. Ovaj period obaveznog čekanja žene naziva se
iddet. Ustanovljen je Kur’anom:
و ال ط اب يكرتصن تأنف بن ثحثت قروء و ال يح لبن ان يكك ن ما ق ال ه ى
… ا حامبن
Puštene žene na udaju čekaju tri pranja mjesečna! Nije
im dopušteno da skrivaju i taje ono što je Allah stvorio u
njihovim matericama…106 Dakle, sve dok postoji mogućnost da
muž vrati ženu i obnovi bračnu zajednicu, ona se smatra udatom
ženom, pa svaka zaruka ili novi brak su zabranjeni.
Žena koja je dobila definitivni razvod braka (el-
bejnunetu’l-kubra) ne može obnoviti brak sa prethodnim
mužem sve dok ne zasnuje novu bračnu zajednicu sa nekim
drugim čovjekom pa on umre ili se razvedu po Šerijatom
predviđenoj proceduri (prođe iddet). Tek poslije iddeta moći će
obnoviti bračnu zajednicu sa prvim mužem. Ova odredba se
zasniva na kur’anskom ajetu:
الطررحم مر رران ام رراو ت دررروي او رريح تاح رران رران ه بررا ررح حر لرره مررن تدر حكررى
…نكح زوئا غيره ان ه با ح ئنا ع يب ا ان يكرائدا ان ظنا ان ي ي ا ح ود ال ه
106Al-Baqarah, 228.
72
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
73
Ibrahim DŽANANOVIĆ
74
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
75
Ibrahim DŽANANOVIĆ
OTKLONJIVE SMETNJE
Pod otklonjivim smetnjama podrazumijevaju se one
smetnje koje se određenim intervencijama mogu otkloniti i nisu
vezane za određeni rok kao što je, primjerice, iddet.
1. Mješoviti brak
Pod pojmom mješoviti brak u islamskoj pravnoj nauci
misli se na brak između muškarca i žene različitih
vjeroispovijesti. Ovo je jedno od najvažnijih pitanja u
šerijatskopravnoj klasičnoj ali i novijoj literaturi.
Nijedna priznata pravna škola niti bilo koji relevantni
predstavnik tih škola nije dozvolio brak između muslimanke i
nemuslimana. Svi oni smatraju da je takav brak apsolutno
114Al-Baqarah, 234.
115Uporedi: Dr. Aýmad Al-Kubaysì, Al-Aýwàl al-
šaþøiyyah fi al-fiqh wa al-qaèài wa al-qànùn,
Muýammad Abù Zahra, Al-Aýwàl al-šaþøiyyah, str. 88.
76
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
77
Ibrahim DŽANANOVIĆ
119Al-Mumtaýanah, 10.
120 Dr. Wahbah Al-Zuýaylì, Al-Fiqh al-islàmì wa
adillatuh, t. VII, str. 149.
121Al-Šayþ Muýammad ‘Alì Al-Says, Tafsìr àyàt al-
aýkàm (Tuma~enje ajeta pravne naravi), Miør,
Mañba‘ah Muýammad ‘Ali Sabìý wa awlàduh, 1953.,
str. 128.
122Al-Baqarah, 285.
78
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
79
Ibrahim DŽANANOVIĆ
80
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
4. Poligamija
Pod pojmom poligamija u šerijatskom pravu misli se na
brak muškarca sa više od jedne, a najviše do četiri žene. Islam
dozvoljava sukcesivnu, ali u određenim slučajevima i
istovremenu poligamiju.
Sukcesivna ili postepena poligamija je ona koja predviđa
mogućnost sklapanje drugog braka nakon prestanka prvog, bilo
da se radi o braku poslije smrti supruge ili rastavi braka.
Muž, koji živi istovremeno sa dvije žene, zove se
bigamist, a takav brak je bigamija. U šerijatskom pravu se, pak,
svaki brak sa više od jedne žene u isto vrijeme naziva
poligamija i nema razlike u nazivu da li muž istovremeno živi
81
Ibrahim DŽANANOVIĆ
126Al-Nisà’, 3.
127To je mišljenje mu'tezilita.
128U Egiptu se od 1926. godine mogao zasnovati
poligami brak samo uz izri~itu dozvolu šerijatskog
suda koji je prethodno morao prou~iti materijalno i
zdravstveno stanje molitelja, kao i eventualne
druge motive zbog kojih je neko `elio poligami
brak. Vidi: Abù Zahra, Al-Aýwàl al-šaþøiyyah, str.
12.
82
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
83
Ibrahim DŽANANOVIĆ
84
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
85
Ibrahim DŽANANOVIĆ
86
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
1. Starateljstvo u braku
Pod pojmom strateljstva misli se na starateljstvo u
materijalnim i osobnim stvarima, roditelja nad djecom ili
drugim osobama kojima nedostaje jedan od uvjeta za
137“Pisani iskaz odsutnog je na stepenu verbalnog
iskaza prisutnog.” (Al-Zuýaylì, nav. dj., VII, str.
45.)
138Muýammad Zakariya Al-Bardisì, Al-aýwàl al-
šaþøiyya, Al-Qàhira, (bez god. izdanja), str. 18.
87
Ibrahim DŽANANOVIĆ
2. Uvjeti za staratelja
Staratelj mora imati punu poslovnu sposobnost. Pod
poslovnom sposobnošću ne misli se samo na fizičku
puniljetnost (bulug).
Pod pojmom bulug misli se na fizičko stanje muške ili
ženske osobe da postane otac, odnosno majka. Fizički znak da
to vrijeme nastupa je pojava menzesa kod djevojčice, a kod
dječaka polucija u snu. Kad se pojave ovi fizički znaci, osoba je
postala balig tj. obavezna je vršiti sve vjerske dužnosti.139
Međutim, ona se i dalje smatra maloljetnom u pogledu
sklapanja imovinskopravnih odnosa i starateljstvo nad takvom
osobom se produžava.
Nastanak fizičke punoljetnosti ne utvrđuje se samo po
godinama, jer je to individualno svojstvo svake osobe, ali je
Šerijatom predviđeno da se taj fizički proces mora desiti do
petnaeste godine.
88
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
3. Redoslijed staratelja
Hanefijska pravna škola je utvrdila prioritet u
starateljstvu. Tako po ovom mišljenju, prioritet ima rodoslovlje
po ocu (el-asabetu’n-nesebijje), potom po majci i, vladaru -
odnosno sudu.
89
Ibrahim DŽANANOVIĆ
90
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
91
Ibrahim DŽANANOVIĆ
92
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
93
Ibrahim DŽANANOVIĆ
6. Al-Wikālah - zastupništvo
Pod zastupništvom, u porodičnom pravu, misli se na
davanje prava drugom da u ime njega zaključi brak. Akt
vjenčanja spada u ugovore koje vrši slobodna, pametna,
punoljetna osoba i koja nema drugih zapreka da može preuzimati
obaveze i preuzete obaveze nesmetano vršiti. Ovakva osoba
svoje pravo može prenijeti na drugoga. Ako je njegovo pravo da
izabere sebi supružnika on to svoje pravo može delegirati na
drugu osobu koja će u ime njega izbor izvršiti.
Kada neka osoba opunomoći drugoga, da u ime njega
zaključi brak, ta osoba ne može to ptavo prenijeti na trećega.
Dakle, opunomoćenik ne može imati drugog opunomoćenika,
već taj posao obavlja bez posrednika. Prava vekila -
opunomoćenika završavaju se onim na što je opunomoćen.
Tako npr. njegovo je da sklopi brak, ali ne i da vodi računa i
da se stara o načinu predaje mehra ili njihovog međusobnog
(ne)uvažavanja.
Ako bi zastupnik izašao iz okvira koji su mu dati bračni
ugovor, ne može biti proveden dok ga izričito ne odobri
opunomoćitelj.
Opunomoćitelj može biti i muškarac i žena. Ako je
muškarac opunomoćitelj, a ponomoćstvo apsolutno, kao npr. da
nije ograničen sa visinom mehra koji će dati, nije imenovao
94
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
95
Ibrahim DŽANANOVIĆ
1. Mješoviti brak
Mješoviti brakovi su u praktičnom pogledu bili problem
šerijatskim sudovima, naročito kada je trebalo rješavati pitanja
statusa djece iz takvih brakova. Naime, podrazumijevalo se da
se sva djeca rođena u braku koji je sklopljen pred šerijatskim
sudom trebaju smatrati muslimanima. U praksi je, međutim,
bilo drugačije.
Događalo se da žena poslije smrti muža muslimana
pokrsti svoju djecu u mjestu gdje je živjela s njim. Ako to nije
mogla učiniti u mjestu gdje se vjenčala, onda bi selila u drugi
grad i izvršila pokrštavanje djece izbjegavajući teritorijalnu
nadležnost šerijatskog suda pred kojim se vjenčala. Seoba iz
jednog u drugo mjesto značila je da presude šerijatskog suda u
mjestu vjenčanja nisu više vrijedile, pogotovo kada bi to
prelazilo u nadležnost civilnih sudova.
Postupci pokrštavanja djece i nemoć Islamske vjerske
zajednice, posebno šerijatskih sudova, da zaštite interese
muslimana izazivalo je negodovanje kod većine muslimana. U
sporovima koji su se javljali po pitanju nadležnosti šerijatskih
sudova s jedne i crkvenih (duhovnih) sudova s druge strane
obično su rješavani, kako se to govorilo, na štetu muslimana i
Islamske vjerske zajednice.
Ideje o zabrani mješovitih brakova između dva svjetska
rata pojavile su se već ranih tridesetih godina. U islamskoj
stručnoj literaturi objavljivani su članci u kojima su iznošeni
drastični primjeri pokrštavanja muslimanske djece poslije smrti
njihovih očeva, a u nekim slučajevima pokrštavanja djece su
vršena tajno i kada je otac bio živ. Kada bi dolazilo do rastave
braka između muslimana i nemuslimanke, malodobna djeca u
dobi do devete godine života obično su povjeravana majci na
96
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
97
Ibrahim DŽANANOVIĆ
98
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
99
Ibrahim DŽANANOVIĆ
100
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
2. Poligamija
U Bosni i Hercegovini poligami brakovi nisu bili
nepoznata činjenica, ali ni toliko raširena kao u nekim drugim
dijelovima muslimanskog svijeta.
Eugen Sladović, na osnovu popisa stanovništva od 10.
10 1910. godine donio je tabelarni pregled poligamih brakova
u BiH.159
Prema statističkim podacima koje on iznosi najviše
poligamih brakova je u bihaćkom okrugu, a najmanje u
101
Ibrahim DŽANANOVIĆ
102
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
103
Ibrahim DŽANANOVIĆ
104
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
105
Ibrahim DŽANANOVIĆ
106
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
107
Ibrahim DŽANANOVIĆ
108
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
109
Ibrahim DŽANANOVIĆ
110
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
POGLAVLJE III
POSLJEDICE BRAKA
Posljedica sklapanja braka je međusobno stvaranje
obaveza. Obaveza muža prema ženi je:
- mehr,
- izdržavanje i
- lijep odnos i nenanošenje štete ženi.
Ove obaveze muža prema ženi nastaju samim aktom
vjenčanja.
MEHR
Mehr je materijalna obaveza koju samim aktom vjenčanja
muž preuzima na sebe da je izmiri prema svojoj ženi. Obaveza
nastaje aktom vjenčanja, bez obzira imao s njom bračni odnos
ili ne. Ako dođe do rastave braka voljom supruga ili njegovom
smrću, žena ima pravo na mehr, pa čak ako ga nije ni ugovorila
prilikom akta vjenčanja.
Ova materijalna obaveza se navodi u Kur’anu mada se
sama riječ mehr ne spominje već se spominje riječ sadukat i
udžur u značenju mehra. Tako npr.:
و آ وا الن اء صدقاتهن نح ت
I draga srca ženama dajte njihove vjenčane darove.173
ا اسك طكم ته من ون آ وون أجورون ريوت
173Al-Nisà’, 4.
111
Ibrahim DŽANANOVIĆ
174Al-Nisà’, 24.
112
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
2. Vrste mehra
Postoje dvije vrste mehra:
Prva vrsta naziva se el-mehru’l-musema tj. imenovani,
odnosno utvrđeni mehr. Utvrđena je, dakle, visina, vrsta
(pokretna ili nepokretna imovina) vrijeme i način davanja.
Ovo sve pod uvjetom da su obje strane dobrovoljno
pristale na utvrđeni iznos. Ovaj mehr postaje obavezujući za
muža, a žena se tokom braka može odreći svog stečenog prava i
mužu oprostiti mehr, dijelom ili u cijelosti, što se obično i čini
kada je brak skladan te kada se rode djeca i brak učvrsti.
Druga vrsta zove se el-mehru’l-misl, a to je, ustvari,
naknadno ugovaranje mehra kad nije ugovoren prilikom akta
vjenčanja. Žena koja nije ugovorila mehr naknadno će ga
ugovoriti srazmjerno visini mehra njene sestre ili druge bliže
rodice, koja je ugovorila mehr uzimajući u obzir istovjetnost
godina, približan fizički izgled, obrazovanje i sl. Dakle, kako se
radi o sličnosti sa mehrom koji je ugovorila njena sestra ili
rodica tako se i taj mehr zove mehru’l-misl, tj. mehr kao… U
obzir ulazi gledanje i na činjenice kao što su: da li se radi o
djevojci ili ženi koja je već iza sebe imala jedan brak, ima li
djece iz tog braka, moralnost u vladanju, razboritost, pobožnost
i materijalno stanje.175
113
Ibrahim DŽANANOVIĆ
114
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
3. Visina mehra
U islamskoj pravnoj teoriji visina mehra nije ograničena.
Iznos mehra je stvar dogovora supružnika uz uvažavanje općih
društvenih prilika u kojima žive, mjesta i vremena. Pokušaj
ograničavanja visine mehra vezuje se za ime Omer b. El-
Hattaba, drugog halife, koji je u svojstvu šefa države vidio
pretjerivanje u traženju i davanju mehra, opasnost od
raslojavanja islamskog društva i stvaranju društvenih klasa u
tek stvorenoj mladoj islamskoj državi. U džamiji, na hutbi, on je
izrazio bojazan zbog nastale situacije i predložio ograničavanje
mehra u skladu sa postupcima Muhammeda, a.s., i njegovih
kćerki od kojih ni jedna nije dobila više mehra od dvanaest
ukija.180 “Ko dadne više od 400 dirhema, time ću povećati
178Dr. Aýmad Al-Kubaysì, nav. djelo, str. 110.
179Isto.
180Ukija je mjera od 40 dirhema, a jedan dirhem
iznosi nepuna tri grama zlata (2,832 gr.). O
vrijednosti islamskog novca v.: Muýammad Naçmuddìn
Al-Qurdì, Al-Maqàdir al-šar’iyyah wa al-aýkàm al-
115
Ibrahim DŽANANOVIĆ
116
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
117
Ibrahim DŽANANOVIĆ
5. Pravo na mehr
Pravo na mehr žena stječe samim aktom vjenčanja. Ako je
staratelj ugovorio manji iznos mehra od propisanog, a ženska
osoba u čije ime je sklopljen brak je punoljetna, ima pravo
prigovora na ovakav ugovor. Pristanak na brak druge strane
(muža) na mehr manji od deset dirhema nije anulirao njeno
pravo da takvu ponudu odbije.
Niko nema pravo raspolagati mehrom, osim žene. Ona
mehrom raspolaže samostalno pa, ako se radi o novcu,
primjerice, može ga investirati gdje želi, poklanjati, posuđivati i
trošiti u bilo koje druge svrhe pod uvjetom da to trošenje bude u
skladu sa propisima islama.
Može ga pokloniti i svome mužu u cijelosti ili ga
osloboditi samo jednoga dijela. U slučaju muževe smrti, ako ga
118
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
119
Ibrahim DŽANANOVIĆ
120
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
190Al-Nisà’, 20.
191Al-Baqarah, 257.
121
Ibrahim DŽANANOVIĆ
122
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
123
Ibrahim DŽANANOVIĆ
124
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
193Al-Ñalàq, 6.
194Vidi: Al-Šawkànì, Naylu’l-awñàr, VI, str. 273.
125
Ibrahim DŽANANOVIĆ
126
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
127
Ibrahim DŽANANOVIĆ
128
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
129
Ibrahim DŽANANOVIĆ
svojih roditelja. Ako iddet provodi u kući svoga muža, onda joj
se ne određuje visina cijene hrane, već se hrani hranom kojom se
hrani i njen muž. Ako muž izbjegava da se hrani u svojoj kući, a
ona nema od čega da spremi hranu, onda joj se na teret muža
sudskim putem određuje visina troškova za ishranu.
Odjeća Obaveza muža da odijeva i obuva svoju suprugu
nastaje od momenta sklapanja braka kada je nastala obaveza
ishrane. Troškovi za odjeću se utvrđuju prema materijalnoj
situaciji muža, njegovom društvenom položaju i prema
običajima mjesta u kome žive. Šerijatski pravnici smatraju da
su kod ovog utvrđivanja obavezni uzeti u obzir ljetnu i zimsku
odjeću, ljetnu i zimsku obuću, odnosno sve u skladu sa
vremenskim prilikama i podnebljem u kome žive.
Stan Muž je obavezan osigurati svojoj supruzi uslovan
stan. Ako muž neće da osigura primjeren stan, sud može, po
hanefijskom mezhebu, narediti iznajmljivanje uslovnog stana.
Prava žene, u pogledu stanovanja, su sljedeća:
a) Ima pravo na stan srazmjeran društvenom statusu i
standardu svoga supruga, tako npr. ako on stanuje u luksuznoj
kući ili u posebnom kvartu grada i ona ima pravo, ali i obavezu
živjeti s njim. Ako stanuje u iznajmljenom stanu, i ona je dužna
stanovati s njim pod istim uvjetima.
b) Ima pravo na namješten stan. Pod namještenim
stanom podrazumijeva se ono što je uobičajeno u tom mjestu da
svaka kuća ima: namještaj, posteljinu, posuđe i sve što je
potrebno da bi se kuća mogla smatrati samostalnim
domaćinstvom.
c) Ima pravo sama živjeti s mužem, samostalno i
neovisno o bilo kom iz uzlazne i silazne linije njenoga muža
(njegovim roditeljima i njegovom djecom iz drugih brakova). U
pravnoj literaturi se opširnije opisuje šta se podrazumijeva pod
samostalnim domaćinstvom, odnosno šta svaka kuća treba
130
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
131
Ibrahim DŽANANOVIĆ
132
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
133
Ibrahim DŽANANOVIĆ
1. Prava žene
a) Žena ima pravo posjećivati svoje roditelje kao i drugu
bližu rodbinu koji su joj mahremi. Muž ne može zabraniti ženi
da posjećuje svoje roditelje u skladu sa običajima dotičnog
mjesta. Te posjete, međutim, ne mogu biti tako česte i bez
opravdanog razloga koji bi ugrozili ispunjenje bračnih dužnosti
prema mužu.
Prema henefijskom mezhebu, ženi se ne može uskratiti
pravo na posjetu roditeljima koji su zdravi i žive u istom mjestu
makar jednom sedmično, a ako su bolesni i nema ih ko
njegovati, onda je to pravo i obaveza kćerke. Ovo pogotovo ako
208Al-Rùm, 21.
209Al-Nisà’, 19.
134
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
135
Ibrahim DŽANANOVIĆ
2. Prava muža
Žena je dužna iskazati poslušnost prema mužu u
sljedećem:
a) Poslušnost u svemu onome s čime je muž zadovoljan,
a nije suprotno vjerskim i moralnim načelima, i kad se ne krši i
ne omalovažava žena kao pravni subjekt i ljudsko biće. To je u
skladu sa hadisom Muhammeda, a.s., koji glasi: أي ا امرأة ما ي و زوئبا
“ عنبررا اد د رري الجنررتKoja god žena umre s kojom je muž bio
zadovoljan, ona će biti stanovnik Dženneta.”210
U islamskom pravu porodica se smatra “svijetom u
malom” a svijet može opstati samo ako postoji sklad i harmonija
u njemu. Svaki nesklad, disharmonija i nerazumijevanje vodi
nestabilnosti i propadanju porodice.
Žena ima obavezu stanovati sa svojim mužem u istom
stanu ili kući pod uvjetom da joj je dao obećani mehr
(mu’adžel). Eventualne finansijske poteškoće, koje se javljaju u
toku braka, i nemogućnost muža da u svemu zadovolji
objektivne potrebe žene, i pored njegovog truda, ne daju joj
pravo da traži nešto što je iznad njegovih mogućnosti. Slabo
imovinsko stanje muža, po hanefijskom mezhebu, nije
razlogom za rastavu braka, jer se finansijska sredstva, ponekad,
mogu steći iznenada, kao što se iznenada mogu i izgubiti.
136
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
137
Ibrahim DŽANANOVIĆ
1. Mehr
Predmetom ugovora o mehru može biti svaka vrsta
imovine koju muslimani smiju upotrebljavati. Najčešće su to
bili: novac, nakit, odjeća i sl., dakle, pokretna imovina. Iz jedne
presude Sreskog šerijatskog suda u Višegradu, koju je potvrdio
Vrhovni šerijatski sud213 može se vidjeti šta je sve bilo
predmetom ugovora o mehru. Tako se po ovoj presudi ima
isplatiti Zehri Fehrić sljedeće:
- 23 komada rubija u vrijednosti od 460 DIN;
- 1 kom. mahmudija u vrijednosti od 150 DIN;
- 1 par cipela u vrijednosti od 80 DIN;
- 1 kat haljina od basme u vrijednosti od 80 DIN.
Nekada je ugovaran iznos mehra u znatno većem iznosu
od onoga koji je muž mogao platiti. Prilikom vjenčanja i
pristajanja na visok iznos mehra muž nije vodio računa da je to
dug koji će on određenog dana morati isplatiti, pogotovo ako
dođe do razvoda braka njegovom krivicom.
213Arhiv BiH, br. 504/35, V-4-1.
138
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
139
Ibrahim DŽANANOVIĆ
POGLAVLJE IV
RASTAVA BRAKA
140
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
141
Ibrahim DŽANANOVIĆ
142
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
2. Talaq - repudijacija
Jezičko značenje riječi talaq jeste raskidanje veze, tj.
prekidanje braka. Islamski pravnici ga definiraju kao “opoziv ili
neopoziv prekid bračne zajednice, posebnim riječima”.
Slobodnije rečeno, talaq je prekidanje dozvoljene intimne veze i
zajedničkog življenja između muža i žene izgovorom određenih
riječi koje upućuju na prekid braka ili preduzimanje radnji koje
na to upućuju. Ti postupci mogu biti određenim gestikulacijama
ako je osoba nijema ili u pisanoj formi ako je osoba pismena i
može izraziti svoju želju u takvoj formi. Rastava braka može
biti opoziva i može biti neopoziva. Opoziva je kada se nakon
prekida braka, poslije određenog vremena, odluka o prekidu
braka opozove (talaq redž’i), a neopoziva kada više nije
moguće opozvati donesenu odluku ili izmijeniti okolnost i
posljedice učinjenog djela.
143
Ibrahim DŽANANOVIĆ
144
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
145
Ibrahim DŽANANOVIĆ
146
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
147
Ibrahim DŽANANOVIĆ
148
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
149
Ibrahim DŽANANOVIĆ
225Al-Ñalàq, 1.
150
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
226Al-Baqarah, 229.
151
Ibrahim DŽANANOVIĆ
152
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
153
Ibrahim DŽANANOVIĆ
154
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
155
Ibrahim DŽANANOVIĆ
238Al-Baqarah, 228.
156
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
157
Ibrahim DŽANANOVIĆ
158
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
241Al-Ahzab, 49.
159
Ibrahim DŽANANOVIĆ
160
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
243Al-Baqarah, 230.
161
Ibrahim DŽANANOVIĆ
162
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
163
Ibrahim DŽANANOVIĆ
164
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
165
Ibrahim DŽANANOVIĆ
166
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
167
Ibrahim DŽANANOVIĆ
168
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
A. Rastava braka
Iako su rastave braka nepoželjne, kod muslimana je ta
pojava bila prisutna. Razlozi za rastave brakova su bili
mnogobrojni, ali, čini se da je osnovni razlog ležao u tome što
je procedura oko sklapanja braka, ali i rastave, dosta
jednostavna.
250Dr. Ahmad Al-Kubaysi, op. cit., str. 241.
169
Ibrahim DŽANANOVIĆ
251
Vidi: Hafiz Abdullah Bušatli}, “Pu{tanje `ene”,
Glasnik IVZ, 1936.,
252Kasim Had`i}, Za usporavanje brakorazvodnog
postupka pred šerijatskim sudovima, poseban otisak
iz: Narodna uzdanica – kalendar za 1945., str. 2 i
dalje.
170
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
Na stotinu Na stotinu
Tek. Kotarski Tek. Kotarski
vjenčanja bilo vjenčanja bilo
broj šerijatski sud broj šerijatski sud
razvoda braka razvoda braka
1. Bos. Brod 59 30. Bos. Dubica 16
2. Prnjavor 43 31. Čapljina 16
3. V. Kladuša 37 32. Ključ 16
4. Bihać 35 33. Kotor Varoš 16
5. Bos. Šamac 33 34. Srebrenica 16
6. Odžak 33 35. Teslić 16
7. Banja Luka 31 36. Visoko 15
8. Bijeljina 31 37. Zenica 15
9. Cazin 31 38. Sanski Most 13
10. Doboj 28 39. Vlasenica 13
11. Sarajevo 28 40. Bugojno 12
12. Bos. Krupa 26 41. Ljubuški 12
13. Bos. Novi 26 42. Mostar 12
14. Brčko 26 43. Rogatica 12
171
Ibrahim DŽANANOVIĆ
172
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
173
Ibrahim DŽANANOVIĆ
174
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
POGLAVLJE V
175
Ibrahim DŽANANOVIĆ
176
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
177
Ibrahim DŽANANOVIĆ
178
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
179
Ibrahim DŽANANOVIĆ
180
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
257
Dr. Aýmad Al-Kubaysì, nav. djelo, str. 257.
181
Ibrahim DŽANANOVIĆ
182
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
183
Ibrahim DŽANANOVIĆ
260Al-Baqarah, 229.
261Al-Baqarah, 231.
262Dr. Aýmad Al-Kubaysì, nav. djelo, str. 247.
184
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
koja dolazi sama po sebi bez volje muža ili žene i bez sudske
odluke. Ispunjenjem određenog uvjeta, odnosno događaja,
brak sam po sebi prestaje. Ovdje imamo takva četiri slučaja:
zakletva muža da sa ženom neće imati bračne odnose (el-ila’),
rastava braka zbog zihara, zbog optužbe za preljubu i
zaklinjanje o sopstvenoj nevinosti (li‘an) kao i zbog apostazije
jednog od supružnika.
1. Al-Ìlà'
El-Ila’ u arapskom jeziku znači zakletva, a u šerijatskom
pravu znači zakletva muža imenom Allahovim ili jednim od
Njegovih svojstava da se neće približiti svojoj ženi duže od
četiri mjeseca. Ako zakletvu ispuni, ispunjeni su i uvjeti za
prekid braka.
Zakletva vrijedi ako je data u pravno valjanom braku ako
je žena u opozivoj rastavi (iddetu) i ako je muž poslovno
sposoban.
Zakletva ne vrijedi ako je od umno oboljele i senilne osobe
ili je data u pijanom stanju ili ju je dala smrtno oboljela osoba.263
185
Ibrahim DŽANANOVIĆ
186
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
187
Ibrahim DŽANANOVIĆ
3. 1. Kazf
Pod pojmom kazf misli se na potvoru muškarca ili žene za
preljubu u braku. Naime, ako bi neki čovjek tužio neku ženu za
blud a ne bi imao četiri vjerodostojna svjedoka, primijenit će
mu se kazna od osamdeset udaraca bičem. Ova kazna je
utvrđena Kur’anom:
و الذين يرمون ال حصناب ثم لم يأ وا تأ تدت شرب اء ائ ر ووم ث رانين ئ ر ة و
ال ب وا لبم شبادة أت ا و أولئك وم الفاس ون
A onima koji čedne žene potvaraju, a potom ne dovedu
četiri svjedoka, udarite njima osamdeset udara bičem! I ne
primajte od njih nikada nikakva svjedočenja! A takvi su zbilja
smutljivci…!267
Iz ovog kur’anskog ajeta se razumije da kazf znači
potvoru tuđe žene za preljubu. Da bi svjedočenje za optužbu
protiv žene bilo pravno valjano, potrebna su četiri vjerodostojna
svjedoka koja ranije nisu kažnjavanja zbog lažnog svjedočenja.
Kod ovoga svjedočenja (u krivičnom pravu), po hanefijskom
mezhebu, tužitelj ne može biti svjedok, jer onaj ko tuži može
biti pristrasan. Praktički to znači, da mora biti pet ljudi koji su
vidjeli nekoga da čini blud. Tužitelj mora dovesti četiri
vjerodostojna svjedoka.
Ako, međutim, muž optuži svoju sopstvenu suprugu za
preljubu u braku, onda se to ne zove kazf nego li‘an.
4. Li‘an
Riječ li‘an u arapskom jeziku znači odstranjivanje,
udaljavanje, progon. To znači, trajno udaljavanje muža od žene
i žene od muža nakon što ju je muž optužio za preljubu u braku.
267Al-Nùr, 4.
188
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
268Al-Nùr, 6-9.
189
Ibrahim DŽANANOVIĆ
4. 2. Odbijanje zakletve
Ako muž optuži sopstvenu ženu za preljubu a kada ga sud
pozove da se zakune, on to odbije, naredit će se njegovo
zatvaranje sve dok se ili ne zakune, ili odustane od optužbi. Ako
odustane od optužbe, to znači da ju je lažno optužio i tada mu
se primjenjuje kazna predviđena kazfom.
Ako se žena ne htjedne zakleti u sopstvenu nevinost i
nakon što ju je muž optužio i izvršio zakletvu na gore opisani
način, sud će narediti njeno pritvaranje dok se ne zakune u
sopstvenu nevinost ili potvrdi navode muža. Prema hanefijskoj
pravnoj školi, ako potvrdi navode svoga muža, bit će puštena na
slobodu bez primjene kazne za preljubu.270 Ovaj stav zauzima i
hanbelijska pravna škola, jer priznanje mužu ne mora biti
istinito priznanje o, navodno, počinjenom bludu. Odbijanje žene
da se zakune u sopstvenu nevinost, ne povlači za sobom
nikakve druge posljedice osim trajne rastave braka. Nijedna
kazna se u šerijatskom pravu ne smije izvršiti ako postoji i
najmanja sumnja u izvedene dokaze i u samog počinitelja.
Priznanje žene mužu može biti sumnjivo.
Li‘an može biti samo putem suda. Postupak li‘ana se
može provesti ako su oba supružnika muslimani, slobodni,
pametni, punoljetni i da imaju moć govora.
Džaferijska pravna škola smatra da supružnici ne smiju biti
gluhi i nijemi, kao što ne uvjetuje da oboje supružnika moraju
biti muslimani. Druge pravne škole smatraju da je za valjanost
provedbe li‘ana potrebno da nijedan od supružnika nije ranije
bio kažnjavan zbog lažnog svjedočenja. Džaferijska pravna
škola ni ovaj uvjet ne poznaje kao ni imam Ahmed b. Hanbel.
190
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
4. 3. Posljedice li‘ana
Na sudu, gdje se proveo li‘an, istog trenutka brak se
proglašava prekinutim. Ovo je usvojeni stav hanefijske i većine
drugih pravnih škola. Sam Ebu Hanife smatra da ovaj brak treba
kadija proglasiti prekinutim. Od tog trenutka supružnici jedno
drugom postaju zabranjeni. Kod Ebu Hanife ovakva rastava
braka je ba’in - definitivna i neopoziva. Ako bi, međutim, želio
nastaviti brak sa ženom, poslije provedenog li‘ana, on
prethodno mora izjaviti da je lažno optužio svoju ženu i pristati
na javno trpljenje kazne predviđene kazfom.271 Ukoliko bi se
žena pristala vratiti bivšem mužu poslije izvršene kazne nad
njim, mora se izvršiti novo vjenčanje.
Ebu Jusuf, prvi vrhovni kadija i najzaslužniji za širenje
hanefijskog mezheba, smatra da se brak poslije li‘ana mora
poništiti pa je to prekidanje bračne zajednice zapravo poništenje
(fesh), a ne obična rastava. Posljedica je trajna zabrana
ponovnog međusobnog sklapanja braka. Ovaj stav imam Ebu
Jusuf zauzima na osnovu hadisa Muhammeda, a.s.
ال كحعنان ال يجك دان أت ا
“Dvoje supružnika rastavljenih li‘anom nikada se
ponovno ne mogu sastaviti.”
Prema Ebu Jusufu, li‘an je uzrokom ovakve vrste rastave
braka pa ako muž sam sebe demantira uzrok je i dalje ostao, a
to znači i propis koji je na osnovu njega donesen.
Osporavanjem očinstva putem li‘ana prestaju materijalna
prava i obaveze djeteta prema ocu kao i obratno, ali ostaju
posljedice nematerijalne prirode kao što su zabrana svjedočenja
jedno drugom. Utvrđuju se i bračne smetnje pa kćerka lica čije
je priznavanje otac osporio zabranjena je njegovom zakonitom
sinu i drugim njegovim bliskim srodnicima. Ovo iz razloga što
191
Ibrahim DŽANANOVIĆ
APOSTAZIJA (AL-RIDDAH)
Ako jedno od supružnika napusti islam i pređe na drugu
vjeru ili postanu bezvjernici, to se u šerijatskom pravu uzima
kao razlog za prestanak bračne zajednice. Čak se smatra da je to
razlogom prestanka braka bez potrebe intervencije suda. Ako
muž pređe na drugu vjeru, brak se automatski smatra
rastavljenim, zapravo, po Ebu Hanifi i Ebu Jusufu poništenim
(fesh). Ako, pak, žena sama napusti islam, ostavlja joj se
vremena da se predomisli i vrati u islam.
Ako je došlo do napuštanja islama poslije akta vjenčanja,
a prije spolnog odnosa, brak se odmah poništava, a ako je
apostazija uslijedila poslije bračnog odnosa, čeka se završetak
iddeta žene. Ako prođe iddet, a lice koje je napustilo islam se
nije vratilo u vjeru, brak se poništava računajući vrijeme
poništenja od momenta apostazije. Ako je u pitanju žena i vrati
se u islam u toku njenog iddeta, brak se nastavlja. Ako je muž
napustio islam a bio rođen kao musliman i odrastao u islamu,
brak se poništava, bila apostazija prije ili poslije konzumacije.
Supružnici koji su zajedno napustili islam i ponovo se zajedno
vratili u vjeru neće morati obnavljati vjenčanje.
Ukoliko je za muslimanom udata neka od pripadnica druge
vjere (kršćanka ili Jevrejka) njeno mijenjanje vjere iz kršćanstva
u jevrejstvo ili obratno ne ostavlja posljedice po brak.
Ipak se brak ne prekida odmah, već se čeka završetak
ženinog iddeta. Intimni odnosi među njima su zabranjeni, ali
žena ostaje u kući da pokuša privoljeti muža da i on pređe na
islam. Ovo naročito ako imaju djecu.273
192
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
1. Vrste iddeta
Iddeta imaju tri vrste.274 Prva vrsta računa se po broju
menzesa žene, druga po broju mjeseci i treća rađanjem djeteta.
a) Računanje po menzesima
U Kur’anu je rečeno:
و ال ط اب يكرتصن تأنف بن ثحثت قروء
Puštene žene na udaju čekaju tri pranja mjesečna.275
Riječ qar’un pl. al-aqrà’u, prema hanefijskoj pravnoj
školi, znači menzes. Prema ovom, jezičkom tumačenju, iddet
razvedene žene se završava završetkom trećeg menzesa.
Malikijska, šafijska i džaferijska pravna škola smatraju da ovu
kur’ansku riječ (qar’un), u arapskom jeziku treba tumačiti kao
(O fikhu muslimanskih manjina), Dàr al-šurùq, I
izdanje, Kairo, 2001., str. 105.-126.
274Muýammad Zakarijà al-Bardisì, Al-Aýwàlu al-
šaþøiyya, (bez g. i.), str. 45.
275Al-Baqarah, 229.
193
Ibrahim DŽANANOVIĆ
194
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
278Al-Ñalàq, 5.
195
Ibrahim DŽANANOVIĆ
196
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
197
Ibrahim DŽANANOVIĆ
198
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
199
Ibrahim DŽANANOVIĆ
283Al-Ñalàq, 2.
200
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
201
Ibrahim DŽANANOVIĆ
202
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
203
Ibrahim DŽANANOVIĆ
204
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
205
Ibrahim DŽANANOVIĆ
206
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
3. Apostazija
Nesložnost života između muža i žene, kod svih pravnih
škola, osim kod hanefijske, može biti razlogom rastave braka.
Hanefijska pravna škola iz ovog razloga, ali i zbog odsutnosti i
nemogućnosti muža da izdržava svoju ženu, ne prihvaća kao
opravdan razlog za rastavu braka. Razmirice u braku se
rješavaju putem mirovnog vijeća, a ako ono ne uspije, onda
jednostranim prekidom bračne zajednice (talak). Ako je muž
kriv za nesložan život u braku i odluči se na talak, onda mora
izmiriti cijeli mehr, prihvatiti plaćanje alimentacije, sve dok je
žena u iddetu, u iznosu koji odredi sud i podmirivanje svih
izdataka za uzgoj i školovanje djece, itd.
Događa se, međutim, da muž nije spreman preuzeti rizik
rastave braka i posljedica koje iz toga proizilaze, ali ne
207
Ibrahim DŽANANOVIĆ
208
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
209
Ibrahim DŽANANOVIĆ
210
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
211
Ibrahim DŽANANOVIĆ
212
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
6. Rodoskvrnuće
Pojava rodoskvrnavljenja nije bila česta. To je bilo
izuzetno rijetko i u spisima VŠS rješavanja takvih slučajeva
gotovo da nije ni bilo. Međutim, bilo je slučajeva da su pastorci
imali odnos sa maćehama. Takav jedan slučaj zabilježen je kod
Sreskog šerijatskog suda u Sarajevu gdje su svjedoci potvrdili
da je Ibrahim R. tražio rastavu braka od žene Haše I. optužujući
je da je imala odnos sa njegovim sinom rođenim u prethodnom
braku.
Šerijatski sud je, u ovakvim slučajevima, bio obavezan
provesti li‘an, ali to u konkretnom slučaju nije učinio. Muž je
odustao od prethodne izjave, oprostio ženi i tražio da nastave
bračni život.297
213
Ibrahim DŽANANOVIĆ
POGLAVLJE VI
214
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
215
Ibrahim DŽANANOVIĆ
299Al-Aýqàf, 15.
300Luqmàn, 14.
216
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
217
Ibrahim DŽANANOVIĆ
218
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
219
Ibrahim DŽANANOVIĆ
220
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
221
Ibrahim DŽANANOVIĆ
222
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
223
Ibrahim DŽANANOVIĆ
224
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
225
Ibrahim DŽANANOVIĆ
2. Hranjeništvo
226
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
227
Ibrahim DŽANANOVIĆ
228
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
229
Ibrahim DŽANANOVIĆ
ZAKLJUČAK
230
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
231
Ibrahim DŽANANOVIĆ
232
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
233
Ibrahim DŽANANOVIĆ
الخـالصـة
لم يرسم الفقهاء المسلممن طلخ خخلا ا الاصلالا ألي اللام ال ألايات ال ل ل م
م ال الطات أي ال اس. ال الطة أي اإل سا نرأه ,نأي الام الم امالت ال
الللام ا سللر لليخم اللم طسللم الم للامالت ,نم ل لللأ يلللن ال شللأ
الزناج اسب اليم اإلسالم عأاي خالصة ن يا اء لمناجب اليي .
خأّقت اللام ا سلر ه لا يُ ي القه ا سر م هم طسام الفقه اإلسالم ,نلقي ُ
ال الأنس ة نالهرسأ م أيايات نجني المسممي الل هل ا ا طخلار ,ناسل مر الليم
الشلللري ة اإلسلللالمية الللل الصلللم ال زاعلللات الزنجيلللة ,ن للليم ال الطلللات ا سلللرية
نالمناريث ا ى عام 6491م.
نأ لللي سللليخر الينللللة ال مسلللانية عملللى الأنسللل ة نالهرسلللأ لللم ييلللر لللام
القااء.
نلقي لا م هم جنا ب ال يير ما يأ :
-إاياث ام جييي لممالالم الشلرعية ,ايلث للا ه لاأ مسل نيا لممالالم:
المالمة الشرعية ال ميا ال ل لا لت الم المالملة ال ميلا إللى علام 6469م .نأ لي
لأ ال اريخ صلأات هل ا المالملة ملم مسل قمة عل المالملة ال ميلا .ايلث لا لت
مم ال مجالس ملن ة م ثالثة عااء عمى ا طم.
-الماالم الشرعية اإلطميمية ال اس مرت عمى ام القاال الناالي ,نمل
ثم ايث اليها أ ض ا خخاء ال ا الام ال شير إليها ال ه ا الأاث.
نيمل ال ر إلى عمم المالملة الشلرعية ال ميلا الل الف لر مل علام 6469
إلللى عللام 6491م .م ل خللالم ال الطللات نا ناللاي السياسللية ناليي يللة السللا ي ال ل
ال صللا ا نم م ل القللر ال شللري ايللث جللي لله لللم ل ل سياسللة ممملللة الصللرب
ناللرنات نالسلمنالي يي الل صلال المسلممي ف المقلي لا لت ه لاأ مالانالت ملشلنالة
إلل اء الماالم الشرعية ال النطت ال ي لا المسممن ي أرن ه ا الماالم اما ا
لأقاء اإلسالم ن يما ن في ا لمأاي ه.
-لقي لا مجمس ال مماء نعمى ر سه ر يس ال مماء ي ان ان لا نثيقلا مل
المالمة الشرعية ال ميا ايث لا يرسلم إليهلا رسلا م ل رشليها ن نجههلا إللى مثلم
الامنم ال أ ض المسا م ن ايا ا لا ياليث لياخم ن لزاي الل الصلالايات ألي
234
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
مللب ا ايللا هللا ي الجه للي إال المالمللة الشللرعية ال ميللا لا للت م للزم اللل
يالملنا الل طالايا اع لا أ نجيهات مجمس ال مماء .مثم طاية م القاا م
اإلسالم م ير المسممي .
ني للانم ه ل ا الأاللث مسللألة خأيللس الللام ا سللر م ل خللالم راء الم ل اهب
الفقهية ايث لا ال خأيس اراليا مما يج م الالم ايا ا ير م قنم .لما لا أ ض
را ه الفقهية ال رية جامي ن ير م قنلة
الملثال خأيلس أ لض راء المل هب الا فل اليملا ي ملس أالايلا الزنجيلة ال ل
ثر أسأب االر الزنجي ايث إ الم هب الا ف ال يجيز لمزنجة ال ه ا الاالة
اس الخم ,المثم ه ا ال خأيلس يللن لله ا ثلر السلمأ عملى النال اإلج ملاع نملا
ي ر ب عميه م اقن المر .نال خأيس الصارم له ا المل هب الا فل يإ إللى ري
أ ض ال ساء لايمة ل فريس الزنجي طاا يا .نإ لا ال هل ا المسلألة راء خلرإ
ال الم اهب الفقهيلة صل ن لثلر مرن لة مل ر ي المل هب الا فل ن شلير الل هل ا
الأاث إلى أ ض ا مثمة مل هل ا القأيلم ,لملا شلير إللى أ لض خصلا ة الشلري ة
اإلسالمية الم مثمة أجناز يي الزنجلات .نلقلي خل ت المالملة الشلرعية ال ميلا الل
سراييفن ال لأ النطلت ألأ ض راء المل اهب ا خلرإ الل ا اللام ال ل صلير ها
اأ.
نم هم طرارات مجمس ال مملاء ال ل خأق هلا المالملة الشلرعية ال ميلا للا
طرار م الزناج أ ساء هم الل اب ,نلقي خمس الفقهاء عمى ه ا الزناج اسم الزناج
المخ مخ ما لاح المسممة أ ير المسمم الهن أالخأ أاخم.
نلقي ايثت ال ه ا الرسالة ياا ع لم سأاب أخال ال لاح نم ها:
طراأة ال سب ,الرااي ,نالمصاهر عمما أأ ه لم ي لر المالمة الشلرعية
ال ميا طي سجمت االة نااي م زناج المارمات أال سب اريملا مبأليا نإ ملا الل ي
لا يايث لثيرا هن الزناج م نجني منا ال لاح المبط ة أاع أار مفهنم الفقله
نس ن لثر ليإ ا سر .
أن ن نريت مثملة الل هل ا -لقي انم ه ا الأاث يالا مسلألة اإلطلرار ألا ّ
المسألة م الام طاايا المالمة.
نأ للي إل للاء الماللالم الشللرعية ال ل الأنس ل ة نالهرسللأ عللام 6491م .يخأللس
المسممن الام ال لاح نا سر عمى المس نإ الفريي لمسألة شخصية.
235
Ibrahim DŽANANOVIĆ
RESUME
236
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
237
Ibrahim DŽANANOVIĆ
238
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
239
Ibrahim DŽANANOVIĆ
IZVORI
240
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
241
Ibrahim DŽANANOVIĆ
242
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
243
Ibrahim DŽANANOVIĆ
244
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
245
Ibrahim DŽANANOVIĆ
246
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
247
Ibrahim DŽANANOVIĆ
248
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
SADRŽAJ
UVOD ........................................................................................................... 7
POGLAVLJE I
ŠERIJATSKO-SUDSKA PRAKSA ......................................................... 15
POGLAVLJE II
249
Ibrahim DŽANANOVIĆ
POGLAVLJE III
250
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
POGLAVLJE IV
251
Ibrahim DŽANANOVIĆ
POGLAVLJE V
252
PRIMJENA ŠERIJATSKOG PORODIČNOG PRAVA KROZ PRAKSU VŠS
POGLAVLJE VI
253
Ibrahim DŽANANOVIĆ
254