Vasilije Hotel Bracera Sadržaj

ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA NA PRIMJERU TEHNIČKE SLUŽBE HOTELA
BRACERA
SADRŽAJ
Sažetak
Abstract
Uvod
1. Međunarodna hotelska industrija...............................................................................4
1.1 Međunarodni hotelski brendovi i održivi razvoj........................................................6
1.2 Hotelski sektor u Crnoj Gori i održivi razvoj..............................................................7
2. Hotel Bracera....................................................................................................11
2.1 Osnivanje hotela.................................................................................................12
2.2 Ljudski resursi....................................................................................................12
2.3 Osnovna sredstva i oprema.................................................................................13
2.4 Promet gosti hotela.............................................................................................13
2.5 Ostali podaci o hotelu.........................................................................................14
2.6 Lična karta hotela i SWOT analiza....................................................................16
3. Primjena koncepta održivog razvoja u tehničkoj službi hotela

Bracera..............................................................................................................11
3.1 Šef tehničke službe i održivi razvoj...................................................................12
3.2 Ostali zaposleni i održivi razvoj........................................................................12
3.3 Ekološka komponenta i održivi razvoj...............................................................13
3.4 Ekonomska komponenta i održivi razvoj...........................................................13
3.5 Socijalna komponenta i održivi razvoj...............................................................14
3.6 Kulturna komponenta i održivi razvoj................................................................14
3.7 Zaštita potrošača i održivi razvoj........................................................................
3.8 Ostali segmenti poslovanja sektora i održivi razvoj............................................
Zaključak
1
BRACERA
Sažetak
Održivi razvoj od velike je važnosti za turizam, ali i za cjelokupnu zajednicu. On predstavlja

brigu za okolinu, ekonomiju i društvo. U posljednjih nekoliko godina čovjek sve više postaje
svjesan činjenice da treba ekološki razmišljati i da razvoj turizma treba da prati odgovornu
strategiju i intergralno planiranje kojim će se upravljati razvojem turizma. Kako bi se njegov
negativat uticaj na destinaciju sveo na minimum. U kontekstu održivosti turizma, hoteli mogu
imati značajan uticaj na njegovo poboljšanje. Kako bi turizam bio održiv u takav razvoj
trebaju biti uključeni gotovo svi od lokalne zajednice,stanovništva, turista, pa do turističkih
posrednika i agencija koje dovode goste. U sljedećem dijelu dajem primjer hotela „ Bracera“ i
njegovu tehničku službu.
Ključne riječi : održivi razvoj, održivi turizam, hotel Bracera
Abstract
Sustainable development is of great importance for turism, but also for the entire community.
It reresents concern for the enviroment, economy and society. It recent years, man is
becoming more aware of thefact thatit is necessary to think ecologically, and that
development of tourism should follow responsible strategy and integral planning that will
govern the development of tourism in order of sustainablity oftourism in such development
almost of the local community, population, toursts, travel agents and agencies that bring
quests need to be ihnolved. In the next section is an exemple of the “Bracera” hotel and its
technical.
Key words:Sustainable development, sustainable tourism, Bracera hotel
2
BRACERA
Uvod
“Turizam kao jedna od vodećih i brzo rastućih grana industrije glavni je izvor prihoda
za mnoge zemlje, tako i za Crnu Goru, a njegov razvoj sa sobom povlači i razvoj drugih
ekonomskihgrana”. Takav razvoj cjelokupne ekonomije poželjan je za svaku državu jer joj
donosi profit, međutim može sasobom nositi i određene posljedice. Te posljedice mogu biti
štetne za turističkudestinaciju ukoliko se sve usmjeri samo na ostvarivanje profita, a zaboravi
na samuprirodu i njene resurse. Iz tog razloga sve turističke djelatnosti trebale bi se razvijati
po principima održivosti. Održivi turizam u Crnoj Gori je potrebno posebno analizirati.
Uočljive su razlike u koncepcijskom pristupu razvoja ovog podneblja, pa samim tim i
planiranja održivog razvoja u zavisnosti od toga da li se radi o primorskom, kontinentalnom
ili sjevernom dijelu Crne Gore. Ravnomjerno korišćenje potencijala za unapređenje turističke
ponude i razvoja održivog turizma koji se zasniva na ekonomskom razvoju, očuvanju
socijalnih komponenti i zaštiti životne sredine.
Ravnomjernost razvoja destinacije dovela bi do koncentracije turista na čitavom

području Crne Gore, što bi doprinijelo unapređenju turističke ponude i razvojaodrživog
turizma. Time bi se sačuvali prirodni potencijali, a ekonomski efekti od turizma bili bi
ravnomjernije raspoređeni, čime bi se unaprijedio razvoj nerazvijenih djelova Crne Gore, a
posjeta gostiju u primorskom regionu bila bi osmišljenija i to ne samo za vrijeme sezone.
Turizam čini osnovu privrednog razvoja Crne Gore. Pored značajnih finansijskih efekata koje
ostvaruje, samo je racionalnim i osmišljenim upravljanjem određenim prostorom moguće
razvijati održivi turizam.
U Strategiji razvoja turizma u Crnoj Gori do 2020. godine stoji da „primjenom principa i
ciljeva održivog razvoja Crna Gora će stvoriti jaku poziciju globalne visokokvalitetne
turističke destinacije; Turizam za stanovništvo Crne Gore obezbijedit će dovoljno radnih
mjesta i rast životnog standarda, a država će ostvarivati prihode na stabilan i pouzdan način“
Za ukupan razvoj turizma u Crnoj Gori neophodna je strategija održivog turizma i

planiranje na dugoročnoj osnovi, kako bi se očuvao prirodni ambijent i ravnomjeran razvoj
destinacije. Naša buduća ponuda treba još intenzivnije da povezuje pejzaž i prirodu, različite
kulture koje su ostavile pečat na Crnoj Gori, kao i naš način života, sa najvišim kvalitativnim
zahtjevima jednog modernog društva. Istovremeno su potrebni dodatni hotelski objekti, da
bismo postali atraktivniji preko čitave godine, da bismo stvorili nova radna mjesta i u
budućnosti povećavali prihode.
3
BRACERA
1. Međunarodna hotelska industrija
Velike razlike u promjenu turzma, posebno u prošlom vijeku uticale su presudno na

poslovanje osnovnih nosilaca hotelskog biznisa-hotela. Pojedinačno, hotelska preduzeća
prolaze kroz različite faze rasta i razvoja. Ona se, po pravilu, prolagođavaju promjenama u
okruženju sopstvenog djelovanja. Kao i u drugim industijama nekada se dešavaju skokovite
transformacije u organizacionom, tehničkom i tehnološkom pogledu. Jedna od takvih
skokovitih promjena jeste prerastanje nacionalnih hotelskih kompanija u međunarodni
hotelski lanac. Uvijek joj prethodi razvojna etapa konsolidacije hotelijerstva na nacionalnim
relacijama pojedinih država ili regiona.
Postoji veoma veliki broj raznovrsnih faktora i činilaca koji prate ove transformacije. Svi oni,
manje ili više, doprinose novim i originalnim oblicima hotelskog poslovanja.
Autori koji izučavaju ove transformacije akcenat stavljaju na okruženje, baveći se njegovom
makro i mikro analizom. Po njima, okruženje hotelske industrije može da se posmatra
dvojako- kao spoljno i unutrašnje.
Autori, poput Ingrama, tvrde da je teško, gotovo nemoguće, upravljati hotelskim lancem u
internom okruženju kakvo je postojalo u prethodnim vremenima. Za uspešnost poslovanja
hotelskih lanaca neophodne su promjene u samoj djelatnosti. Ingram i njegovi sljedbenici ih
klasifikuju u šest segmenata. To su :1
 Promjene radnog okruženja

 Pojava profesionalnih menadžera
 Razvoj modernih kontrolnih sistema
 Primjene tehničkog okruženja – posebno računovidstva i nemadžmenta
informacionih sistema
 Promjene u metodama transporta i putnih modela i
 Pojava franšizing koncepta poslovanja.
Stvaranje prvog hotelskog lanca u Evropi(i svijetu)
Ideja o stvaranju hotelskih lanaca potekla je u Evropi od švajcarskog hotelijera Cesara Ritza.
On krajem 19., odnosno početkom 20. Vijeka organizuje prvi hotelski lanac u Evropi (i
svijetu) pod nazivom „Ritz Company“ Ltd. sa sjedištem u Londonu.
Ime Cesara Ritza vezano je i kao zagovornika ideje gradnje „Grand hotela“ koji su morali
ispunjavati,za ta vremena, najviše standarde. Da bi se neki hotel mogao zvati „ Grand hotel“
on je morao imati najmanje 50 soba i to LUX-kategorije, rustikalni i raskošni interijerm
vrhunsku opremu, pripremu hranei uslugu.Stoga nije čudno da se ovih dana u Londonu i
1
Ingram,H (2002): Hotelsko poslovanje, Zagreb, str.112
4
BRACERA
Parizu posle više od 100 godina nakon izgradnje,pod strogom zaštitom i nadzorom institucija
za zaštitu spomenika kulture, vrše renoviranja tih hotela koji su izgrađeni po standardima
Cesara Ritza.
Valja reći i to da je u drugoj polovini 19. vijeka pa sve do Prvog svjetskog rata „Grand hotel“
u potpunosti ispunio dva osnovna zadatka.
Kao prvo, unaprijedio je ugostiteljsku ponudu, organizaciju, kvalitet usluga i podigao prag
rentabilnosti poslovanja hotela na visoki nivo koja se u 21. vijeku ne može više ostvariti. Ti
hoteli su poslovali u drugom istorijskom i ekonomskom prostoru i vremenu. I drugo, u
nedostatku današnjih elektronskih medija, telefaxa, mobilnih telefona itd., „Grand hotel“ je u
drugoj polovini 19. vijeka pa sve do Prvog svjetskog rata(1914.godine) inspunio svoju
funkciju kao važan izvor za dobijanje najnovijih vijesti i drugih važnih informacija iz domena
politike, bankarstva, književnosti, kao i poslovnih i drugih tržišnih informacija itd.2
1.1 Međunarodni hotelski brendovi i održivi razvoj
Dosadašnji evolutivni razvoj hotelskih preduzeća od samostalnih hotela do međunarodnih

hotelskih lanaca može se sažeti u četiri etape. Prva i vremenski najduža etapa predstavlja
začetak poslovanja određenog hotelskog preduzeća. Ovim periodom preovlađuje težnja za
dominacijom na nacionalnom tržištu što predstavlja krajnji domet interesovanja hotela ove
početne faze konsolidacije. U projektovanom vremenskom okviru nastojanje svakoh
hotelskog preduzeća je da dosegne granice rasta i uspostavljanje nekog oblika monopola na
duži vremenski period: Krajnji cilj ove etape je da među hotelskim preduzećima zauzme
lidersku poziciju na domaćem tržištu. Pribjegava uvođenju novih brendova, proizvoda ili
tehnologija, bez ambicija ka međunarodnoh ekspanziji.
Početak internacionalizacije poslovanja predstavlja drugu etapu razvoja hotelskog preduzeću.
Ona se ogleda u angažovanju posrednika na ciljnom inostranom tržištu-otvaranjem filijale
izvan matične zemlje. Hotelska kompanija pokušava da oblike sopstvenog modela poslovanja
nametne na inostranom tržištu. Čini nužne promjene radi prilagođavanja inostranim uslovima
privređivanja. Promjene u sistemu poslovanja se, prije svega, odnose na marketing i
menadžment. Izvoz postaje sve značajnija komponenta poslovne aktivnosti.
Ukoliko ostvari uspjeh na inostranom tržištu, hotelsko preduzeće prelazi u treću, višu fazu
razvoja. Težište poslovanja prenosi na novoosvojene pozicije u drugim državama. Time se
apsorbuje prošireno ciljno tržište. Tek tada hotelsko preduzeće prerasta u međunarodnu
hotelsku kompaniju. Pokušava da se prilagodi internacionalnom tržištu, koristeći više
raspoloživih resursa. Inicira nužne promjene na organizacionom, marketinškom i poslovnom
nivou. Pošto se ovakvi poduhvati dešavaju često u više zemalja istovremeno, nužne su nove
kompleksne strategije hotelskog preduzeća. Vrši se izbor i postavljanje odgovarajućeg
2
Radosavljević, G(2008).: Hotelski lanci u procesu globalizacije, Zagreb, str.53-63
5
BRACERA
menadžmenta, koji može omogućiti maksimalno korišćenje lokalnih uslova privređivanja.

Ponekad se formilišu pojedinačne strategije za svaku zemlju u kojoj se posluje. U ovoj fazi
uobičajni su oblici poslovnih udruživanja sa različitim nosiocima turističkog biznisa. Pošto su
hotelskoj industriji neophodna velika materijalna sredstva, često se dešava da ovakve hotelske
kompanije emisijom akcija ili saradnjom sa finansijskim ili državnim institucijama iznađu
neophodna ulaganja.Izlazak na svjetske berze pokazuje njihov internacionalni domet u okviru
hotelske grupe.
U četvrtoj etapi „evolucije“ , međunarodna hotelska kompanija apostrofira cijeli svijet kao
ciljno tržište. Globalna orijentacija poslovanja postaje bitna, a ne pojedinačni region ili
država.3
Održivi razvoj, ni u kom slučaju nema za cilj da zaustavi razvoj turizma već da omogući
njegov razvoj na način da turisti vide i dožive ono što žele, ali da pritom ne unište same
činioce koji su ih privukli. U isto vrijeme, društvo, kultura i okruženje ljudi koji žive u
turističkim destinacijama nisu uništeni niti ugroženi. Turistička industrija treba da komunicira
sa lokalnim zajednicama i da ih uključi u razvoj. Danas se čovječanstvo suočava sa mnogim
nejednakostima unutar i između nacija, sa povećanjem gladi, siromaštva, bolesti i
nepismenosti. Veliku prijetnju našoj budućnosti predstavljaju i ekološke posledice smanjenja
ozonskog omotača, promene klime, degradacije zemljišta, krčenja šuma, gubitka
biodiverziteta i zagađenja vazduha, vode i zemlje. Jaz u stepenu razvoja između
industrijalizovanih zemalja i zemalja u razvoju se produbio, a broj siromašnih se nije smanjio.
Više od milijardu ljudi u zemljama u razvoju živi bez odgovarajuće ishrane, medicinske
njege, obrazovanja i uslova stanovanja, dok ljudi u razvijenim zemljama koriste najveći deo
svetskih resursa. Turizam, sa svojim položajem u svetskoj privredi, ima moralnu odgovornost
da preuzme vođstvo u ostvarivanju prelaska na održivi razvoj. On ima i sopstveni interes u
tome. 4
Menadžment hotela u toku svog razvoja i napretka mora da uspostavi i održava određeni
balans između prilagodljivosti i stabilnosti. Prilagodljivost tržišnim uslovima značajna je za
obezbjeđenje efikasnosti poslovanja, a stabilnost za obezbjeđenje efektivnosti poslovanja.
Efikasnost i efektivnost moguće je postići samo u odnosu na postojanje određenih poslovnih
motiva. Svrha upravljanja održivim razvojem u hotelima kao turističkim preduzećima je
smanjivanje negativnih uticaja njihovih procesa i aktivnosti na okolinu, uz slobodno stvaranje
mogućnosti za njihovim unapređenjem. Rad za dugotrajan kvalitet i prirodnih i ljudskih
resursa zahtjeva izgradnju održivog hotelskog razvoja koji bi se mogao deefinisati kao
pozitivan pristup koji nastoji da umanji tenzije koje nastaju između hotelske industrije,
hotelskih potrošača i društvenog okruženja.5
3
Svorcan, N.(2009): Hotelski lanci, Beograd, str.94
4
http://www.lovetravel.rs/zelena-planeta/odrzivi-razvoj-turizma (14.05.2014)
5
Kosar Lj., (2002) Hotelijerstvo – teorija i praksa, Viša hotelijerska škola, Beorad, str. 13.
6
BRACERA
Slika 1: Održivost na dlanu
Izvor: http://www.rtcg.me/vijesti/turizam-i-ekologija/117027/ekoloski-casovi (14.03.2018)
1.2 Hotelski sektor u Crnoj Gori i održivi razvoj
Turizam je tokom svogistorijskog razvoja, počev kao pojavni oblik u antičkom periodu, preko
začetka masovnih kretanja uslovljenih pojavom sredstava masovnog prevoza tokom XIX
vijeka, stvaranja objektivnih pokretačkoh faktora, prije svega slobodnog vremena i slobodnih
sredstava, početkom XX vijeka, a naročito primjenom aviona polovinom istog vijeka, prešao
dug istorijski put. Intezivna gradnja saobraćajne infrastrukture, izgradnja smještajnih i
pratećih objekata, sve više su trošili prostor, često i na račun drugih djelatnosti, zagađivali
prostor upotrebom velikog broja prevoznih sredstava, bukom, krutim otpadom, do izazivanja
kriza energije, vodosnadbijevanja, saobraćajnih kolapsa itd. 6 Naime, masovni turizam izaziva
masovnu, pretežno sezonsku koncentraciju velikog broja turista na relativno malim
prostorima, destinacijama, koje se često svode na područje određenog mjesta ili njegove
kontakt zone. Ta koncentracija turista, isto tako često, iznosi nekoliko puta više turista u
odnosu na broj domiclinog stanovništva. To važi i za gradsko jezgro Herceg Novog koje,
ponekad, dnevno posjeti više turista nego što ima stanovnika. U fizičkom smisli to je pritisak
na neprojektovanu infrastrukturu tolikom broju korisnika, što izaziva restriktivne mjere u
vodosnadbijevanju strujom i saobraćajnih kolapsa.
6
Pasinovic M. (2003) Odrzivi turizam u Crnoj Gori, str. 15
7
BRACERA
Zakonsku osnovu za razvoj održivog turizma u Crnoj Gori nalazimo u najvišem državno-
pravnom aktu, Ustavu Republike Crne Gore iz 1992. Godine. Ovom dokumentu prethodila je
Deklaracija o Ekološkoj državi Crnoj Gori, usvojena 1991. Godine. Ustav iz 2007. godine
potvrdio je i ozakonio ovo opredjljenje, naglašavajući da je Crna Gora demokratksa, socijalna
i ekološka država. Od 1. Januara 2008. godine primjenjuje se Zakon o procjeni uticaja na
životnu sredinu. Ustav garantuje pravo građana na zdravu životnu sredinu kao što slobodu
privređivanja i slobodu preduzetništva ograničava zaštitom životne sredine. Drugim riječima,
nikakva aktivnost u prostoru ne može se pretpostaviti zaštiti životne sredine, odnosno
održivom razvoju koji se iz ovoga izvodi. Na Ustavu se zasnivaju i iz njega izvode drugi
zakonski i podzakonski akti, kao što su Zakon o zaštiti prirode, Zakon o nacionalnim
parkovima, Zakon o zaštiti spomenika kulture, Zakon o morskom dobru, Zakon o životnoj
sredini, Zakon o procjeni uticaja na životnu sredinu i Zakon o procjeni uticaja na životnu
sredinu i Zakon o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu. 7
Hotelijerstvo Crne Gore počinje da se razvija krajem 60- tih godina prošlog vijeka a
intezivniji razvoj doživljava 80- tih godina. Tada su stvoreni hoteli u državnom vlasništvu,
kategorizovani sa 2 do 3 zvjezdice i koji su služili zadovoljavanju potreba tadašnjih turista
koji dolaze u Crnu Goru radi jeftinijeg odmora i nove turističke destinacije. Krajem XX i
početkom XXI vijeka hoteli masovno prelaze u privatno vlasništvo, pa se renoviraju,
osavremenjuju, i služe modernim i sve zahtjevnijim turistima koji u Crnu Goru dolaze radi
odmora i posla. Crna Gora postaje sve skuplja turistička destinacija i turističko tržište sa
velikim potencijalom, koje privlači mnogobrojne strane i domaće investitore.
Crna Gora nesumnjivo ima velike potencijale za razvoj održivog turizma, ali za izgradnju
nove i modernizaciju postojeće turističke ponude biće potrebna velika ulaganja. Ako se
posmatraju izvori inostrane turističke tražnje na prvom mjestu se nalaze turisti iz Rusije, za
njima slijede turisti iz Bosne i Hercegovine, Albanije i Njemačke dok se turisti iz Srbije i
dalje smatraju kategorijom „ domaćih turista“ i kao takvi najdominatniji. Proces privatizacije
hotelskih lanaca u Crnoj Gori je skoro sasvim doveden do kraja. Mnoge strane kompanije su u
tom procesu kupile, zakupile ili preuzele upravljanje na osnovu ugovora o menadžmentu. 8
Budva i održivi razvoj
“Održivi razvoj budvanskog turizma podrazumijeva promišljeno balansiranje i sadejstvo

ekonomskih, kulturnih, socijalnih i ekoloških zahtjeva i principa, što treba da rezultira
prosperitetom i rastom kvaliteta života kako sadašnje, tako i budućih generacija ovog grada”9.
Kod donošenja odluka i strateških dokumenata moramo da uključimo javnost, struku i nauku.
Na to nas obavezuje konvencija o održivom razvoju koja u sebi uključuje 3 komponente :
ekonomska održvost( podrazumijeva maksimiziranje prihoda, uz očuvanje i uvečanje
7
Ibid str. 14
8
Radosavljević, Ž., (1997) Savremeni menadžment hotelijerstva i restoranstva
9
Vlado Đ. Duletić, Budvanski turizam i održivi turizam, 2011. Godina, str. 25
8
BRACERA
prirodnih resursa), društvena održivost ( pretpostvlja održavanje stabilnih društvenih i

kulturnih sistema), i održivost životne sredine( uključuje održanje elastičnosti i uravnoteženje
bioloških i fizičkih sistema).
Savremeni razvoj turizma na Budvanskoj rivijeri počinje 1960 godine otvaranjem grad-hotel
“Sveti Stefan” koji je vrlo brzo postao jedan od najprestižnijih hotela na svijetu. Veliki
podstrek razvoju daje obnova I revitalizacija Starog grada Budve. To je jedan od najvećih i
najuspješnijih obnoviteljskih poduhvata na cijelom Mediteranu, koji je realizovan tokom
osamdesetih godina prošlog vijeka. Izgradnja modernog i atraktivnog turističkog naselja
„Slovenska plaža“ predstavlja veliko poduhvat na fonu održivog turizma. Kod planiranja i
izgradnje „Slovenske plaže“ posebno se vodilo računa o očuvanju i hortikulturnom uređenju
zelenih površina, što je jedan od bitnih zahtjeva održivog razvoja.Kao rezultat respektovanja
prirodnih resursa i uvažavanja principa održivosti, budvanski turizam je u perioduod 1960. do
1990. godine bilježio relativno stabilan i dinamičan rast i razvoj. Prostorni i urbani razvoj
odvijao se na prilično uravnoteženim ekonomskim i socijalnim osnovama, uz očuvanje
prirodnih resursa i uvažavanje uspostavljenih proporcija i indikatora u važećim
prostornoplanskim dokumentima. U periodu od 1979. do 1990. godine nijesu ostvareni samo
značajni rezultati u razvoju osnovnih smještajnih kapaciteta, kao glavne osovine turističkog
privređivanja. Opsežna sredstva (društvena i lična) uložena su na planu obnove i izgradnje
objekata u komplementarnom smještaju (odmarališta, domaćinstva i auto-kampovi). Posebno
obilježje budvanskog turizma činila je realizacija obimnog i raznovrsnog kulturnog programa
u okviru pozorišnog festivala „Grad teatar“. Posljednju deceniju XX vijeka u razvoju
budvanskog i crnogorskog turizma karakterišu brojni retrogradni procesi, koji su se desili
kako na planu turističke ponude (smanjenje i ruiniranost receptivnih kapaciteta), tako i u sferi
turističke tražnje (drastično opadanje turističkog prometa i dr.). U pogledu inostranog turizma,
Budva i njena rivijera su u ovoj kriznoj deceniji bile takoreći odbačena destinacija. U tih deset
godina (ali i sve do 2004. godine) turizam se ovdje odvijao u znaku niskobudžetnog domaćeg
gosta. Razvoj turizma na Budvanskoj rivijeri u proteklim godina, značajnim investicionim
ulaganjima u razvoj novih hotelskih kapaciteta (izgradnja hotela „Splendid“ i brojnih malih i
srednjih hotela višeg kvaliteta u privatnom vlasništvu), odnosno po kvalitetnoj tehničkoj
rekonstrukciji najvećeg dijela privatizovanih hotela u ovom razdoblju. Osim toga, osjetno su
prošireni i oplemenjeni smještajni kapaciteti u tzv. domaćoj radinosti. Razumije se, svi ovi
razvojni poduhvati realizovani tokom navedenog perioda, doprinijeli su osjetnom povećanju
obima, raznovrsnosti i kvaliteta receptivne ponude u budvanskom turizmu. Svakako, ovu
razvojnu fazu budvanskog hotelijerstva obilježila je izgradnja ekskluzivnog hotela „Splendid“
(prvog hotela sa pet zvjezdica u Crnoj Gori i jednog od najluksuznijih u regionu) u Bečićima,
koji je otvoren za goste 13. jula 2006. godine. Uz grad-hotel „Sveti Stefan“ i turističko naselje
„Slovenska plaža“, ovaj savremeni hotel čija je izgradnja finansirana ruskim kapitalom,
predstavlja jednu od najznačajnijih investicija u istoriji budvanskog turizma.
9
BRACERA
Slika 2:Grad –Hotel Sveti Stefan
Izvor: en.wikipedia.org ( 15.03.2018)
2. Hotel “Bracera”
Hotel Bracera je sagrađen u proljeće 2015. i spada u najmodernije hotele u Budvi. Ima 4
zvjezdice, veoma kvalitetan smjestaj, prostrane sobe u kojima dominira bijelo-plava boja,
pravi mediteranski stil, nase terase gledaju na jadransko more. Hotel se nalazi na 500 metara
od starog jezgra Budve u samom centru modernog grada. Hotel raspolaže sa prelijepim spa
centrom.
Hotel „Bracera“ udaljen je svega 100 metara od plaže, koja pruža izvanredan užitak u ljetnjim
vrelim danima, sa isto tolike udaljenosti se nalaze brojni kafići i diskoteke koje su neizbježni
dio budvanske noći.
Slika 3: Hotel Bracera Budva
Izvor:travel-tourist.com(10.03.2018)
10
BRACERA
Luksuzne dvokrevetne, trokrevetne sobe i apartmani obezbjeđuju visoki kvalitet smještaja i

pružaju maksimalnu udobnost. Sve sobe su klimatizovane i većina ima pogled na more.
Posebnu udobnost pružiće boravak u apartmanima.
U sklopu kompleksa postoji 20 apartmana, 10 dvokrevetnih soba i 4 studija. Svaka soba i
apartman su opremljeni LCD TV-om sa kablovskom televizijom, telefonom, wireless
internetom, čajnom kuhinjom, sefom i svakako će pružiti visoku funkcionalnost i izuzetan
komfor, predstavljajući savršen izbor kako za turiste, tako i za poslovne ljude.
2.1 Osnivanje hotela
Hotel Bracera je sagrađen u proljeće 2015.Hotel Bracera je novi, luksuzni hotel koji se nalazi
u samom centru Budve, na 150m udaljenosti od mora i 800m od Starog grada Budve.
Raspolaže sa 48 smještajnih jedinica od čega 6 apartmana (3 standardna 3 apartmana koja se
sastoje od povezanih dvokrevetnih soba sa kuhinjom i zajedničkom terasom, koji se mogu
razdvojiti u dvije dvokrevetne sobe po potrebi jer se vrata unutar apartmana zaključavaju, a
svaka soba ima svoje kupatilo), 12 twin soba i 30 double sobe. Jedna soba je opremljena za
osobe smanjene pokretljivosti. 7 soba je na morskoj strani, dok sve ostale imaju pogled na
more. Hotel takođe ima i restoran sa terasom, garažu sa parking mjestima za goste hotela,
zatvoreni bazen, finsku saunu i parno kupatilo. Kvadrature soba se kreću od 25m² do 35 m²,
dok je površina apartmana 60m² i 75m².
Hotel Bracera se može pohvaliti vrhunskom uslugom koju čini tim profesionalaca sa
dugogodišnjim iskustvom u hotelijerstvu, kao i najpoznatijim majstorima kulinarstva i servisa
koji će sve učiniti da Vaši gosti budu i više nego zadovoljni. Ljubazno osoblje recepcije je
gostima na raspolaganju 24h dnevno.
2.2 Ljudski resursi
Kadrovsko odjeljenje u hotelu Bracera bavi se najbitnijom stavkom hotelskog poslovanja –

personalom. Bez obzira na visinu investicije u objekte, namještaj, tehnologiju, saradnici su ti
koji prenose atmosferu i koji su u stalnoj komunkaciji sa gostom. Oni su naš najveći kapital.
Njihov kvalitet u velikoj mjeri zavisi od kadrovskog odeljenja, koje je zaduženo za regrutaciju
osoblja. Posao kadrovskog odeljenja tu se, međutim, ne završava. To odeljenje je u obavezi da
sprovodi kontrolu svih radnih procedura i standarda i da direktno reaguje u slučaju da se nešto
od toga ne poštuje. Posle prijema osoblja, kadrovsko odeljenje zaduženo je za pripreme i
održavanje treninga za personal hotela, za evaluacije koje se rade u određenim periodima i
kojima se konstatuje šta je u proteklom periodu postignuto (šta je rađeno dobro, šta lošije, šta
bi moglo da bude bolje). To odeljenje analizira i koji su treninzi neophodni i u kom momentu.
U određenim hotelima cio KO sektor organizovan je tako da u svom sklopu ima i trening
odeljenje. Tamo gdje nije tako, unajmljuju se eksterne firme koje se time bave. To, pre svega,
zavisi od veličine hotela. U hotelu Bracera zaposlenih ima 80 uglavnom imaju svoje trening
11
BRACERA
odeljenje, ali čak i pored toga za specifične vrste treninga angažuju se eksterne firme. Paleta
treninga izuzetno je velika. Ona obuhvata sve: od elementarnih treninga primjene standardnih
pravila (npr. kodeksa oblačenja), preko operativnih treninga (kako se javljamo na telefon i
kojim tonom dajemo gostu do znanja da je dobrodošao kod nas) i direktnih treninga različitih
vještina (u zavisnosti od sektora, da li je reč o F&B-ju, prodaji), do vrlo kompleksnih treninga
za menadžere (kako se organizovati, kako rukovoditi odjeljenjem i delegirati poslove, kako
kontrolisati rad odjeljenja).
Slika 4: Hotelski radnici
Izvor: http://www.republika.ba/ price-hotelskih-radnika (15.04.2018)
2.3 Osnovna sredstva i oprema
Hotel Bracera je sagrađen u proljeće 2015 i spada u najmodernije hotele u Budvi. Na samo
100 metara od plaže i 200 metara od centra grada naš hotel nudi nezaboravan odmor svim
našim gostima.
Dvokrevetna soba
U hotelu Bracera možete uživati u luksuzno dizaniranim sobama, koje pružaju savršenu
udobnost i opuštanje. Sobe su opremljena elegantnim namještajem visokog kvaliteta, a sistem
rasvjete će u svakom trenutku ispuniti vaš željeni osjećaj osvjetljenja koje želite. Kupatila
nude savršeno mjesto za osvježenje sa savremeno dizajniranim tuš kabinama uz mogućnost
korišćenja najkvalitetnijih kozmetičkih preparata. Korišćenjem LED TV imaćete pristup svim
svjetskim TV kanalima. Takođe direkta povezanost na telefonku liniju u svim sobama, kao i
korišćenje besplatnog Wi-FI Vam dozvoljava pristup svim aktuelnostima i mnogo zabave. A
svaka soba kao nezaboravan detalj vašeg odmora ostavlja Vam prelijep pogled na more.
Detalji o sobi:
12
BRACERA
 Francuski krevet
 Parking mjesto
 Dnevna štampa
 35 metara kvadratnih
 Pogled na plažu
 2 osobe
 Mini-bar
 Besplatan internet
 Uključen doručak
 Privatna tarasa
 Plazma televizor
 Spa i wellness
Slika 5: Dvokrevetna soba u hotelu Bracera
Izvor: http://www.hotelbracera.me/room-detail/1 (15.04.2018)
Apartman
Ukoliko ste za potpuni užitak, apartman je pravi izbor. Apartman predstavlja sve što hotel
nudi, pored velikog prostora i VIP usluge tu su i wellness kao i besplatan parking.
Detalji:
 Privatna tarasa
 Pogled na more
 Besplatan WiFi
 Spa i wellness
 Kupatilo
Slika 6: Apartman u hotelu Bracera
13
BRACERA
Porodični apartman
Ukoliko želite da provedete svoj odmor sa porodicom, hotel Bracera nudi upravo takav
apartman. Dva sastavljena apartmana čine idealan spoj blizine i privatnosti za pravi porodični
odmor, ljubav i briga roditelja kao kod kuće.
Detalji:
 Privatna tarasa
 Pogled na more
 Besplatan WiFi
 Spa i wellness
 Kupatilo10
Slika 7: Porodični apartman u hotelu Bracera
2.4 Promet gostiju hotela

10
http://www.budva.cc/index.php?idstr=120 (29.04.2018)
14
BRACERA
Okruženje u kojem hotelski poslovni sastav djeluje podliježe stalnim promjena. Zbog
veličine, korisnici hotela su pojedinci i porodice, ređe grupe, a tek grupa od nekolicine malih
hotela može smjestiti i takve organizovane grupe kao što su autobuske grupe koje traže
minimalni kapacitet soba, iako se neki mogu pobrinuti za njihovu hranu i piće. I mali hoteli,
poput svih hotela, ako su otvoreni i za one koji u njima ne odsedaju, na tržištu ugostiteljstva
ne takmiče se samo s drugim hotelima već i sa restoranima, pabovima i klubovima i drugim
objektima koji prodaju hranu i piće. Temeljni cilj preduzeća je trajan i učinkovit opstanak u
dinamičnom i neizvjesnom okruženju. U cilju osiguranja egzistencije, menadžment hotelskog
preduzeća mora redovno sprovoditi istraživanja tržišta te uvjek raspolagati aktuelnim
pregledom događaja i odnosa. Događaji na turističkom tržištu nisu uslovljeni samo odnosom
ponude i tražnje hotelskih usluga već i globalnim uticajima iz okruženja. S tim u vezi prije
izrade budžeta potrebno je izvršiti detaljnu analizu postojećeg stanja, prognozu tržišta,
prikupiti informacije o trendovima razvoja stanovništva i njihovom stilu života, o njihovim
prosječnim prihodima, informacije o promjenama tečaja stranih valuta i utvrditi njihov uticaj
na situaciju u konkurentskim zemljama pa postaviti temeljne ciljeve poslovanja kao i vlastitu
strategiju razvoja. Većina hotela, ma kako mali bili, da bi evidentirali transakcije s gostima i
dobavljačima a da bi primijenili određene zakonske propise, vode evidencije odnosno knjige.
A što se tiče nadzora i kontrole, mali hoteli skloni su oslanjanju na ličnu uključenost i nadzor
vlasnika, a ne na analitičko knjigovodstvo i statističke zabilješke. Pojednostavljen pristup
obračunu je jednostavan, a pri tome i smanjuje izdatke odnosno troškove poslovanja. 11
Uspješnost poslovanja uobicajeno se definiše kao sposobnost ostvarivanja određenih ciljeva.

Ciljevi mogu biti razliciti,a to znaci da i uspješnost poslovanja zavisi od postavljenih
kriterijuma, tj. od definisanih ciljeva. Najčešći cilj je profitabilnost poslovanja. Je li to
ostvareno i u kojoj mjeri vidi se iz izvještaja koji se zove račun dobitka i gubitka. Za razliku
od bilansa koji pokazuje finansijski položaj u odredenom vremenskom trenutku, račun
dobitka i gubitka prikazuje aktivnosti preduzeća u određenom razdoblju. Osnovni elementi
ovog izvještaja jesu prihodi, rashodi i njihova razlika dobit ili gubitak. Upravi hotelskog
preduzeća su potrebne jasne, blagovremene i istinite računovodstvene informacije kako bi na
osnovu njih donosili odluke o budućim poslovnim aktivnostima. Izvještaj o dobiti mjeri
ukupnu uspješnost hotela. Na osnovu jedne takve informacije uprava hotela ne može imati
uvid u poslovanje pojedinih segmenata, već ima samo informaciju na nivou hotela. U cilju
efikasnijeg i efektivnijeg poslovanja menadžment ima potrebu i za računovodstvenim
informacijama koje mjere uspješnost svakog pojedinog segmenta u hotelskom preduzeću.
Informacije po segmentima pomažu upravi hotelskog preduzeća za planiranje i raspoređivanje
sredstava, kontrolu aktivnosti poslovanja kao i za procjenu uspješnosti menadžera segmenata.
Na osnovu podataka o segmentima mogu se indetifikovati oni djelovi preduzeća koji su manje
efikasni ili posluju ispod očekivane efikasnosti. Izvori podataka za računanje uspješnosti
poslovanja su: bilans, račun dobitka i gubitka, dodatni podaci i novčani tok. Svrha
11
Galičić V., Ivanović, S., Lupić, M. (2005).Hotelska prodaja. HF. Opatija
15
BRACERA
izračunavanja pokazatelja poslovanja je iskoristiti sve podatke iz relevantnih finansijskih

izvještaja u svrhu donošenja ispravnih odluka za poboljšanje budućeg poslovanja, upozoriti na
eventualne skrivene opasnosti u poslovanju, dobiti odgovore na brojna pitanja: koliko ste
uspješni u poslovanju, da li na vrijeme izvršavate obveze prema dobavljačima, znate li koji su
stvarni troškovi pribavljanja novčanih sredstava, kad se isplati raditi s vlastitim kapitalom, a
kad s tuđim, koliko vam kupci kasne s plaćanjem, imate li problema s likvidnošću i brojna
druga. Pokazatelje možemo posmatratiti kao one brojeve koji u koncentrisanoj formi
obuhvataju kvanitativno iskaziva stanja.
Najvažniji elementi pokazatelja su: informacija, mogućnost kvantifikovanja i specifična

forma. U informacionoj formi dolazi do izražaja zahtjev prema kojem pokazatelji trebaju
omogućiti sud o stanju i važnim odnosima. Mogućnost kvantifikovanja je, teoretski rečeno,
svojstvo varijabli da se navedena stanja i međuodnosi izmjere na nekoj mjernoj skali i tako
omogući relativno precizan zaključak. Konačno, specifičnost forme treba omogućiti da se
komplikovane strukture i procesi prezentuju na relativno jednostavan način, te kao brzi i
obuhvatni pregledi dostave na upravljačke instance. Pokazatelji sami po sebi nisu neka nova,
posebna realnost, već predstavljaju drugačije, odnosno sažeto izražavanje ekonomskih pojava
ili procesa. Pogrešno je reći „analiza pokazatelja“ jer u suštini ne analiziraju se pokazatelji,
analizira se preduzeće i poslovanje preduzeća pomoću pokazatelja kao instrumenta. Stoga je
pravilno reći analiza poslovanja pomoću pokazatelja. Analiza poslovanja pomoću finansijskih
pokazatelja upotrebljava mjere (pokazatelje) izabrane bilanse, izvještaje o dobiti i podatke
finansijskog tržišta da bi se dobio uvid u finansijski položaj i finansijski učinak kompanije.
Iako se može izračunavati i koristiti skoro neograničeni broj pokazatelja, tokom godina
ustalilo se računanje pet široko upotrebljavanih kategorija finansijskih pokazatelja sa
zajedničkim međuodnosima. To su: pokazatelji likvidnosti, pokazatelji upravljanja aktivom
(pokazatelji učinkovitosti, pokazatelji aktivnosti), pokazatelji upravljanja dugom, pokazatelji
profitabilnosti i pokazatelji finansijskog tržišta (pokazatelji investiranja). 12
Tabela 1: Broj dolazaka za poslednje dvije godine
BROJ NOĆENJA DOMAĆI STRANI UKUPNO
BROJ NOĆENJA ZA 2016 1323 2321 3644
BROJ NOĆENJA ZA 2017 1724 2895 4619
Izvor: Interna dokumentacija

2.5 Ostali podaci o hotelu
12
Stanovčić T.,(2010). Accounting Management, Kotor, str.122
16
BRACERA
Hotel Bracera radi tokom cijele godine.Njihova politika je da je odmor vrijeme okupljanja
porodice, vrijeme koje ćete u potpunosti posvetiti jedni drugima i nadoknaditi sve one
propuštene trenutke koje savremeni životni ritam uzima. To je i razlog što su pored smještaja i
cijena po različitim tipovima soba, pripremili posebne pakete za porodice.
Hotel Riviera je u potpunosti opremljen da vam izađe u susret u organizovanje specijalnih

događaja koji zauzimaju posebno mjesto u vašem poslovnom ili privatnom životu.
Organizovanje banketa poput rođendanskih proslava, godišnjica ili vjenčanja im nije strano i
predstavlja zadovoljstvo, a vama će svakako ostaviti nezaboravnu uspomenu. U ovu ponudu
može biti uključen i hotelski smještaj, naravno u skladu sa vašim potrebama ili potrebama
vaših gostiju.
Njihova usluga može početi i prije nego što ste stupili u Hotel Bracera. Filozofija njihovog
tima se temelji na činjenici da odmor počinje onog trenutka kada ste prešli prag vašeg doma.
Hotelska služba rezervacija rado će vam asistirati u organizovanju transfera od aerodroma do
hotela i obrnuto.
2.6 Lična karta hotela i SWOT analiza
Tabela 2: Lična karta Hotela ''Bracera''
Godina osnivanja hotela 2015

Ukupan broj zaposlenih u sektoru ishrane i pića 40-50
VSSž=10 VšSS= VKV= SSS=15 OSS=5
Stručna sprema zaposlenih u sektoru ishrane i pića 5 5
Broj sjedišta u restoranima 360
Primjenjuju li se ekološki indikatori održ.raz. u sektoru 1 2 3 4 5
Primjenjuju li se ekonomski indikatori održ.raz. u sektoru 1 2 3 4 5
Primjenjuju li se socijalni indikatori održ.raz. u sektoru 1 2 3 4 5
Primjenjuju li se kulturni indikatori održ.raz. u sektoru 1 2 3 4 5
Primjenjuju li se indikatori zadovoljstva potrošača 1 2 3 4 5
Izvor: Interna dokumentacija
Swot analiza predstavlja analitičku metodu kojom se definišu kritični faktori koji imaju
najveći uticaj na poslovanje preduzeća na tržištu. Ona se obavlja kroz matricu koju čine četiri
elementa – polja: S – Strenghts (snage), W – Weakness (slabosti), O – Opportunities (šanse i
mogućnosti), T – Threats (opasnosti i prijetnje). Početna slova ovih elemeata (na engleskom
jeziku) daju naziv ove metode – SWOT. Snage predtsvljaju pozitivne, a slabosti negativne
17
BRACERA
unutrašnje faktore. Šanse predstavljaju pozitivne, a prijetnje negativne spoljašnje faktore.

SWOT analiza služi za razumijevanje trenutnog položaja firme i definisanje strategije koju
treba primijeniti da bi se postigao željeni ishod i ostvarili poslovni ciljevi. U SWOT analizi
važno je zabilježiti ne samo činioce koje je moguće kvantifikovati, već i one činioce koji se ne
mogu kvantifikovati, već mogu biti samo spomenuti kao kvalifikovana izjava ili uvjerenje.
Radeći SWOT analizu preduzeća treba stalno imati na umu kako se (i da li se) određene
slabosti preduzeća ili prijetnje iz okoline mogu pretvoriti u snage ili prilike, koje preduzeće
može iskoristiti za postizanje konkurentske prednosti na tržištu. SWOT analiza se koristi pre
svega da biste svoje resurse koristili efikasnije, unapredili poslovanje, analizirali i bolje
razumjeli konkurenciju, otkrili nove mogućnosti i iskoristili postojeće šanse, bolje se
pripremili za moguće prijetnje u okruženju i napravili biznis i marketinški plan. 13 Najveca
opasnost posle vršenja SWOT analize jeste nepreduzimanje ništa što bi promjenilo zatecene
karakteristike i osobine. Mnogi izvrše analizu svog preduzeca, ali kasnije nisu u mogucnosti
ili nemaju sredstava da bilo šta promene u svom poslovanju i poziciji na tržištu. SWOT
analiza prije može da se definiše kao sveobuhvatan opis karakteristika, nego što je analiza u
pravom smislu te riječi. Ona može da bude dio analitičkog odlučivanja. Kod nas se najcešce
koristi kao metoda pripreme i analize u svrhu donošenja strateških planova. Pri ovome treba
imati u vidu da, kao i većina analiza u oblasti menadžmenta, SWOT analiza ne daje nikakve
specifične odgovore. Ali, ona predstavlja način efikasne organizacije informacija i osjetljivih
karakteristika kao baza za izgradnju poslovne strategije i operativnih planova. Ona je
relativno brza, jasna i efektivna.
Slika 8: SWOT matrica
Izvor: http://www.google.me/analize%2Fjgl-drugaciji-od-drugih.com (15.04.2018)
Važno je uočiti sadašnje i buduće promjene u pojedinom području globalnog okruženja. Istina
je kako preduzeće svojim poslovanjem ne može utjecati na ta obilježja, no također je istina
kako ta obilježja bitno determiniraju njegov uspjeh. Preduzeće svoju viziju, ciljeve i strategije
13
Čačić K.,(1998) Poslovanje hotela u turizmu, Ekonomski fakultet u Beogradu, Beograd
18
BRACERA
poslovanja treba uskladiti s opštim promjenama u okruženju, budući da je njegov trajni uspjeh
moguć samo na temelju vanjskog (efektivnost) i unutrašnjeg (efikasnost) sklada. 14
Tabela 3: SWOT analiza hotela ’’Bracera’’
SNAGE SLABOSTI
Motivisano osoblje, naglašen timski rad Vodosnadbijevanje
zaposlenih i izražen preduzetnički duh
Dobri kontakti sa agencijama i drugim Otpadne vode
preduzećima
Kvalitetna ponuda i veoma dobri hotelski Buka
resursi
Široka baza potrošača i lojalnost gostiju Hotel nepoznat široj javnosti
Lokacija (na glavnom gradskom trgu) i Hrceg Novi kao destinacija nedovoljno poznat
istorijsko nasleđe
Fleskibilnost hotelskih kapaciteta za potrebe Pasivan marketing (manjak turističkih
klijentele informacija i promocije)
ŠANSE PRIJETNJE
Porast međunarodne tražnje za visoko Konkurencija
kvalitetnom turističkom ponudom
Rast turističkih dolazaka u svijetu Potrošačka moć domaćih turista
Korišćenje savremenih trendova Opšta ekonomska i politička situacina u zemlji
komunikacije sa gostima (internet)
Moguća partnerstva sa organizacijama Nedostatak organizovanog plažnog prostora i
(kulturnim,sportskim,trgovinskim) parkinga za goste hotela
Izvor: Obrada autora
3. Primjena koncepta održivog razvoja u tehničkoj službi hotela ''Bracera''
Postoje vrste djelatnosti odeljenja tehničkih usluga (tehničko održavanje, projektovanje)15
14
Marić, R., (2004) Menadžment turizma i ugostiteljstva
15
Braunović, Dario, Upravljanje hotelskim poslovanjem - Priručnik, Univerzitet Zagreb, 2005.str.275
19
BRACERA
Ciljevi sektora tehničkih usluga će se ostvariti budu li se savjesno obavljale dužnosti u

područjima kao što su projektovanje i izgradnja građevlna (inžinjering), održavanje zgrade
(održavanje) i njihovo redovno obnavljanje i modernizacija (projektovanje i obnova).
Tehničko održavanje hotela danas je znatno drukčije nego pre dvadeset-trideset godina, prije
svega zbog tehnološkog napretka. Ono što se nije promjenilo odnosi se na „zanatske“ radnje –
kada se polomi pločica, kada treba okrečiti zidove, zamjeniti utičnicu... Nepromjenjeno je
ostalo i redovno održavanje svih mašinskih postrojenja, od liftova do termike, kako bi se
spriječio njihov kvar. Na primjer, svaki kvar lifta može izazvati nezadovoljstvo gosta. Da
bismo to preduprijedili, neophodno je redovno održavanje. Ni to, međutim, nije potpuna
garancija, ali redovnim održavanjem na minimum bismo sveli vjerovatnoću otkazivanja
pojedinih tehničkih sistema, što je izuzetno bitno za operativu. Jedna od oblasti u sektoru
održavanja jeste i tzv. Property Management System (PMS)16, koji ima ulogu i u uštedi
energije. Reč je, zapravo, o monitoringu svih sistema i njihovog rada, odnosno potrošnje
energije.
Jednostavnije rečeno, tehnička služba ispred sebe ima deo ekrana preko koga prati koji su,
recimo, ventilacioni ili grejni sistemi trenutno u funkciji, koliku temperaturu proizvode i
kojom brzinom, koja količina vazduha u kubnim metrima prolazi kroz konferencijske sale,
kolika se energija u tom trenutku troši... U rečniku hotelskog održavanja postoji nešto što se
zove „dežurna temperatura“, koja iznosi 21°C. Ona je neophodna iz dva razloga. Prvo,
temperatura u zavisnosti od drugih okolnosti može da oscilira, pa je posle potrebno mnogo
više energije da bi se prostorija ohladila ili ugrejala. Sve to zahteva i mnogo više vremena,
koje gost nema. Drugi razlog je to što odmah po prijavljivanju gosta u hotel sistem daje
„komandu“ da gost stiže i temperatura dolazi na nivo dežurne. Gost ima mogućnost da
temperaturu u sobi koriguje za pet stepeni.
3.1 Šef tehničke službe i održivi razvoj
Održavanje hotela se može podijeliti na tri specifične grupe poslova, a to su: održavanje
gradjevinskoh dijela objekta( zgrade, parkovi, bazeni, sportski tereni i sl.), održavanje
instalirane opreme u i izvan hotelskog objekta, čišćenje objekta. Svaki od njih ima niz
specifičnosti, od potrebne dokumentacije, različitih tehnologija održavanja, različitih ciklusa
održavanja i sl. Djelatnost održavanja hotela sastoji se od tekućeg, preventivnog i
investicionog održavanja. U počecima poslovanja hotela na turističkom tržištu djelatnost
održavanja bila je orjentirana na korektivne zahtjeve ( popravci nastalih kvarova), da bi danas
dugoročno gledano zbog velih gubitaka( visoki troškovi u slučaju male raspoloživosti objekta,
nezadovoljan gost, otkazivanje aranžmana nezadovoljne agencije) pretežno bila usmjerena na
razne oblike preventivnog zahvata. Sve to radi smanjenja vjerovatnosti pojave
neispravnosti( pogotovo kod objekata visoke kategorije) i radi produženja životnog vijeka
objekta i opreme. Održavanje hotela je preraslo iz zanatske djelatnosti preko specijaliziranog
16
Property Management System (PMS) , koji ima ulogu i u uštedi energije. Reč je, zapravo, o monitoringu svih
sistema i njihovog rada, odnosno potrošnje energije.
20
BRACERA
održavanja, u danas visoko racionaliziranu organizaciju održavanja kroz samoodržavanje,

ekspertne sisteme za održavanje, održavanje po stanju, totalno produktivno održavanje i sl.
3.2 Ostali zaposleni i održivi razvoj
Menadžment hotela često smatra da je najvažniji posao tehničke službe hotela program
preventivnog održavanja. Program preventivnog održavanja hotelskog objekta podrazumijeva
planirani program kontrole i aktivnosti kojima je cilj minimiziranje troškova održavanja te
rješavanje manjih problema prije nego što oni postanu veći. Učinkovitim programom
preventivnog održavanja na razne će se načine uštedjeti znatna sredstva. Taj program
obuhvata: smanjivanje dugoročnih troškova popravaka produživanje vijeka trajanja opreme,
smanjivanje troškova za zamjenske djelove jer se kupovina tih djelova može planirati,
smanjivanje troškova rada jer se primjenom programa preventivnog održavanja ti poslovi
mogu obavljati postepeno u hotelskom poslovanju, smanjivanje iznosa za refundiranje
troškova nastalih zbog nezadovoljstva gostiju, smanjivanje troškova hitnih popravki jer su
takve popravke minimizirani. Djelatnost održavanja bila je u svojim počecima orijentisana na
korektivne zahvate (popravke već nastalih kvarova), da bi danas, dugoročno gledano, zbog
velikih gubitaka pretežno bila usmjerena na razne oblike preventivnih zahvata. Sve to radi se
zbog smanjenja vjerovatnosti da će se pojaviti neispravnost. Uz smanjenje troškova i
ostvarivanje ušteda, smanjuju se i prigovori gostiju, olakšava se posao osoblju prodaje, utisak
i funkcionalnost hotela se poboljšavaju, a moral zaposlenika jača. Šeme za sprovodjenje
preventivng održavanja dolaze iz raznih izvora. Uz šefa tehničke službe i dobavljači opreme
često prilažu program održavanja opreme.
Slika 9:Tehničko održavanje hotela
Izvor: https://www.eistra.info/sadrzaj/kucni-majstor-u-hotelu-mz (28.04.2018)
Davatelji franšize određuju takođe program preventivnog održavanja, a dio se preventivnog

održavanja mora sprovoditi zbog lokalnih propisa. Šef tehničke službe segmentišepreventivne
programe održavanja na one koje se provode dnevno, mjesečno, svakih šest mjeseci, odnosno
godišnje. Najveći broj poslova u programu preventivnog održavanja odnosi se na osnovne
21
BRACERA
kontrolne radnje, zamijenjivanje djelova, podmazivanje i sl. Šef tehničke službe mora imati
program preventivnog održavanja razrađen posebno za pojedina hotelska područja.
Održavanje smještajnih jedinica hotela svakako je najvažniji i najopsežniji segmentprograma
preventivnog održavanja. Učinkovit program preventivnog održavanja smještajnih jedinica
hotela mora obuhvatiti temeljitu provjeru svakog pojedinog predmeta na kontrolnom popisu
programa preventivnog održavanja. Na kontrolnom popisu programa preventivnog održavanja
nabrojana su sva važna područja koja se moraju provjeriti, smještajne jedinice kao što su npr.
instalacije, utičnice, detektor dima, slavine u kupatilima, vodokotlić, klimatizacija, TV, radio,
telefon itd.
3.3 Ekološka komponenta i održivi razvoj
Vrlo vazan dio sveukupnog hotelskog poslovanja jeste upravljanje komunalijama. Troškovi
komunalija u hotelu obuhvataju izdatke za vodu i odvodnju, plin, elektricnu energiju, gorivo
za grijanje i rashladjivanje objekta, a u nekim slučajevima i za paru ili rashladjenu vodu.
Racuni za energiju, koje su mnogi hotelijeri smatrali prihvatljivim, postali su problemo poslije
energetske krize 1973. godine.17 Otad se u tom području trziste donekle normalizovalo. Kada
je cijena energenata niska, mnogi gradjani, pa tako i oni u hotelskoj industriji, ne razmišljaju o
uvodjenju strožih mjera za očuvanje resursa niti razmišljajuo programima upravljanja
energijom. Medutim, u situaciji kada troškovi rastu direktori postaju svjesniji tih troškova.
Zbog toga dobar direktor hotela mora tražiti od odjeljenja tehničkih usluga, kao i od svakog
člana hotelskog osoblja da primjenjuje program učinkovite štednje energije.
Otpad
Hoteli proizvode velike količine otpada. Otpad nastaje korišćenjem velikim količina
ambalaže kao što su kartonske kutije, sanduci i vreće koji se koriste za dostavu roba i
materijala. Velike kolicine otpada nakupljaju se i u kuhinji i gostinskim sobama,kao i tokom
hortikulturne obrade hotelskog zelenila. Hotelska je industrija shvatila da je pretjerano
gomilanje otpada i njegovo neodgovarajuće odlaganje štetno za okolinu i da je to primjer
lošeg koriščenja prirodnih resursa. Osim toga, zbog manjka odlagališta povisila se cijena
odlaganja otpada. Hoteli zbog toga traže da proizvodjači za dostavu svojih proizvoda
modifikuju ambalažu; ujedno hoteli primjenjuju razne programe kojima nastoje smanjiti
stvaranje vlastitog otpada. Recikliranjem, minimiziranjem gomilanja otpada i pametnom
kupovinom utiče se na smanjenje troškova za odvoz otpada. Te se metode moraju primijeniti
kada je god moguce. Uspješno odlaganje otpada, uz to što poboljšava naćin zaštite okoline i
smanjuje troškove,osigurava čiste i uredne prostore za odlaganje i odvoz otpada.Taj se cilj
može ostvariti primjenom odgovarajucih sanitarnih propisa i ogradjivanjem tih prostora
dopadljivim zastitnim pregradama. Slabo održavana odlagališta otpada ružna su i privlače
insekte, glodare i dr. Glavni inžinjer mora redovno nadzirati odlagalište otpada i mora se
koristiti metodama preventivnog održavanja koje obuhvata odgovarajuće ogradjivanje
odlagališta i primjenu kvalitetnih sanitarnih postupaka.
17
Energetska kriza 1973. Godina. https://sl.wikipedia.org/wiki/Energetska_kriza
22
BRACERA
Slika 10: Recikliranje kao vid preventivnog smanjenja troškova
Izvor: http://www.ekonomski.net/osnovne-obaveze-pravnih-licazakladistenjeotpada (17.03.2018)
Voda
Upravljanje hotelskom potrošnjom i štednjom vode ekonomicno je zbog tri razloga:

1. kupuje se manje vode
2. manji su troškovi odvoda
3. manji su troškovi zagrijavanja vode, jer je manja i potrosnja
Troškovi potrošnje vode mogu se smanjiti ako odjeljenje tehnickih usluga savjesno kontroliše
potrošnju vode u svim djelovima hotela. Direktor hotela i glavni inžinjer moraju provoditi sve
oblike štednje vode koji utiču na troškove hotelskog poslovanja, a da se pri tome ne stvara
negativni učinak na zadovoljstvo gostiju boravkom u hotelu.
Uređaji za rashladjivanje.
Kao što hotel mora zagrijavati vazduh i vodu,tako ih jednako često mora rashladjivati. Glavni
trošak rada uredjaja za klimatizaciju povezani je s potrošnjom električne energije. Uredjaji za
klimatizaciju uglavnom rade prema načelu smanjivanja temperature vazduha, odnosno vode, s
pomoću posebnih uredjaja i potom preostalim rashladjenim vazduh ill vodom apsorbuju
toplinu u gradjevini. Učnkovitost sistema klimatizacije zavisi o nizu čimbenika, kao što su:
• izvorna temperatura i vlaznost vazduha prostorije koja se rashladjuje
23
BRACERA
• temperatura i vlažnost vazduha koji se dovodi u prostoriju primjenom sistema za

klimatizaciju
• djelotvornost uredjaja za klimatizaciju
Uređaji za grijanje
Iako svi uređaji za centralno grijanje mogu raditi na električnu struju, uglavnom se to ne
praktikuje. Grijanje strujom, posebno u hladnijim krajevima, nije ekonomicno. Zbog toga u
većinihotela centralno grijanje radi na prirodni plin, naftu, paru i lozivo ulje,a samo u nekim
manjim prostorima na struju. Elektricna struja najuobičajniji je i ujedno najskuplji energent
kojim se koriste hoteli. Da bi uspješno radio, izvor električne struje mora biti pouzdan, a
odjeljenje tehničkih usluga mora održavati sigurnost hotelskog sistema elektroinstalacija.
Dok se neki hoteli u slučaju prekida dostave struje oslanjaju na proizvodnju vlastite električne
energije korištenjem generatora, mnogi su hoteli povezani s lokalnim proizvodjačima koji im
dostavljaju električnu energiju.
Rasvjeta
Rasvjeta hotela izuzetno je važna zbog samog izgleda hotela, zbog ugodnosti boravka u
gostinskoj sobi, zbog efikasnog rada osoblja i zbog sigurnosti objekta. Katkad se rasvjeta
naziva iluminacijom. Jača rasvjeta troši veći broj mjernih jedinica. U različitim hotelskim
prostorima i jačina rasvjete bit će različita, a za osiguranje odgovarajuće rasvjete koriste se
razne vrste rasvjetnih tijela. Rsvjeta koristi se da bi se nadoknadio manjak prirodnog svjetla.
Prirodno svjetlo je troškovno najpogodnije i ako se pravilno koristi ima pozitivni učinak na
troškove vezane uz komunalije, da se time smanjuje potreba za potrošnjom umjetne rasvjete.
Za zamjenu dnevnog osvjetljenja hoteli se sluze dvjema mogucnostima. Prva je korišćtenje
konvencionalnih elektricnih sijalica. Održavanje u hitnim situacijama. Agresivni i dobro
planirani redovni i preventivni programi održavanja primjenjuju se da bi se minimizirali
troškovi popravke. Medutim, usprkos svim nastojanjima glavnog inzenjera i cijelog osoblja
odjeljenja tehničkih usluga, u hotelu će se lead-sijalicama pojaviti potreba za hitnom
intervencijom.
Hitne intervencije obično znace sljedeće:
• neočekivanost događaja
• prijetnju da negativno utiče na hotelski prihod
• minimiziranje štete
• potrebu da se uposli dodatna radna snaga i kupe djelovi koji će se možda morati platiti
po višim cijenama.
Direktor hotela mora biti obaviješten o svakoj hitnoj intervenciji koju mora provesti hotelsko
odjeljenje tehničkih usluga, ne samo zato što direktor hotela tako može bolje ocijeniti
reagovanje hotelskog osoblja, nego i zato što popravke u sklopu hitne intervencije treba
autorizivoti zbog prekovremenih radnih sati odjeljenja tehničkih usluga i zbog angažovanja
vanjskih servisa.
24
BRACERA
Slika 11: Fotografija “ Održivi razvoj”
Izvor: Centar za odrzive zajednice( 10.03.2018)
3.4.Ekonomska komponenta i održivi razvoj
Svakako da „revolucionarne promjene u ekonomsku teoriju uopšte, pa i u turističku, donio je

proces ekološkog osvešćivanja uvođenjem koncepta „sustainable development“ (održivi
razvoj). Koncepcija odživog turizma nema jednoznačnu definiciju tako da će se promjene u
njoj odražavati na sve oblike planiranja, usmjeravanja i upravljanja razvojem.
Koncepcija održivog razvoja turizma podrazumijeva:
• turistički proizvod visokog kvaliteta koji zadovoljava sadašnje potrebe turista, uz

očuvanje turističkih resursa za buduće generacije;
• unapređenje kvaliteta životne sredine i očuvanje prirodnih i kulturnih resursa, dobara i
vrijednosti;
• ekonomski razvoj, očuvanje socijalnog integriteta i unapređenje kvaliteta življenja
lokalnih zajednica na turističkom području;
• afirmaciju i očuvanje kulturnog identiteta turističkog područja;
• ekonomski profit (direktan i indirektan) od turizma i u turizmu . Pasinović smatra da

„turizam treba prije svega shvatiti kao faktor ekonomskog razvoja određene regije,
društveno-političke zajednice, odnosno čitave države.“ Značaj turizma kao
ekonomskog faktora razvoja moguće je izraziti i na nižim nivoima (npr. opštine), kroz
direktne prihode koji se ostvaruju iz boravišne takse i drugih oblika naplata usluga
turistima kao i kroz povećani prihod budžeta određene teritorijalno političke zajednice
25
BRACERA
po osnovu povećanih prihoda budžeta iz poreza na promet roba i usluga, povećane

doprinose na zarade sezonski zaposlene radne snage i dr.18
Razvoj turizma utiče na regionalni razvoj, a u turističkom sektoru dolazi do velike potrošnje,
značajnog broja direktno zaposlenih u turizmu i do poboljšanja ekonomskih prilika ljudi koji
žive od turizma. Pozitivni ekonomski učinci turizma su: porast javnih prihoda, porast
društvenog proizvoda, platnog bilansa, razvoja preduzetništva, zapošljavanje u turizmu, porast
životnog standarda i dr. U Nacionalnoj strategiji održivog razvoja Crne Gore (UNDP) se
navodi da „prepoznavanje komparativnih prednosti Crne Gore i građenje prepoznatljivog i
kvalitetnog proizvoda te očuvanje specifičnih vrijednosti iz kojih takve prednosti proizilaze
treba da budu polazni osnov za kreiranje ekonomskih politika.
Jačanje konkurentnosti domaće ekonomije (uključujući restrukturiranje i privatizaciju),

stimulisanje preduzetništva i privlačenje stranih direktnih investicija ostaju dominantna
ekonomska pitanja.“ Pored toga, u proces kreiranja i sprovođenja ekonomskih politika je
neophodno uključiti zahtjeve koji proizilaze iz principa održivog razvoja, a koji se prije svega
tiču pravične raspodjele koristi od ekonomskog razvoja, značajnijeg učešća javnosti u
donošenju razvojnih odluka, jačanja socijalnih i odgovornosti prema životnoj sredini kod
ekonomskih subjekata i promociji i stvaranju «ekonomije zasnovane na znanju».19
3.5. Socijalna komponenta i održivi razvoj
Sociokulturna održivost podrazumijeva primjenu najbolje strategije održivog turizma uz

aktivno učešće lokalne zajednice i privatnog sektora, obezbjeđenje dodatnih i alternativnih
izvora prihoda za lokalno stanovništvo, očuvanje kulturnog identiteta lokalne zajednice –
očuvanjem lokalne kulture, edukacijom i uključivanjem žena i mladih u pružanje turističkih
usluga. Osnovna ideja jeste usmjeravanje ekonomskog razvoja koji je enviromentalno
podoban i socijalno prihvatljiv.
Turistička teorija posmatra turizam kao vrlo složenu socijalnu (društvenu) i privrednu
(ekonomsku) pojavu sa brojnim društvenim i ekonomskim karakteristikama i funkcijama.
Značajne društvene karakteristike turizma su: teritorijalna ekspanzija, mobilnost, heterogenost
turističke potražnje i dr. S obzirom na to „kada je riječ o društvenom značaju turizma, imaju
se u vidu razni uticaji koje turizam vrši u ovoj sferi. A to su: kulturni, obrazovni, zdravstveni,
bolje razumijevanje među ljudima iz različitih zemalja, itd. Treba reći da turisti iz glavnih
emitivnih zemalja pokazuju sve veće interesovanje za proizvode kulturnog turizma, odnosno
za kulturnu i duhovnu baštinu receptivnih područja. Prema podacima Svjetske turističke
organizacije, oko 37% svih međunarodnih putovanja uključuje elemente kulture. Nadalje,
predviđanja ukazuju da će se do 2020. godine turistička potražnja, koja uključuje kulturne
sadržaje i atrakcije, povećavati prosječno za 15% godišnje. Pored pozitivnih, postoje i
negativni uticaji i pojave koje nastaju kao rezultat prometa turista na određenom području kao
18
Pasinović M., (1988) Osnovi turizma- turizam i okruženje, Univerzitet Crne Gore, Podgorica
19
Porter, M.E.: The Economic Performance of Regions, Regional Studies 37, 2003., str. 549-578.
26
BRACERA
što su: hazardne igre, razvoj nedozvoljene trgovine, pojava raznih vrsta droga i sl. Ovdje još
treba istaći i negativan uticaj turizma u domenu prihvatanja određenih navika svojstvenih
stranim turistima od strane lokalnog stanovništva, koje inače nisu u skladu sa normalnim
navikama, etičkim i ostalim principima svojstvenim stanovništvu date zemlje.56 Na osnovu
toga „može se konstatovati da koncepcija održivog turizma, kao forma, u osnovi
podrazumijeva i aspiracije lokalne zajednice ili zajednice šireg obuhvata u vezi sa turističkim
razvojem, a koja bi trebalo da postane odgovorna za tip, vrstu i tempo odabranog turističkog
razvoja. Drugim riječima, planiranje održivog turizma trebalo bi da prepoznaje prava i
potrebe rezidenata (domaćina), uvažava njihove resurse (fizičko okruženje), životni stil i
kulturu, kao i pravo da isti utiču na sudbinu lokalnih resursa (turističkih i drugih).
Različiti sociološki činioci, specifični za ambijent ovog podneblja, uveliko su opredijelili

odnos prema turizmu, uz poštovanje tradicionalnih vrijednosti i porodičnu tradiciju u Crnoj
Gori. Kada se turizam izučava sa društvenog aspekta, u prvom redu se ima u vidu njegov
uticaj na psihofizičku kondiciju i zdravlje stanovništva, kulturno i istorijsko nasljeđe
određenog područja i bolje razumijevanje među ljudima. Moglo bi se onda reći ,,funkcija
tradicije jeste da stabilizuje i kristalizuje kulturno iskustvo. U izvjesnom smislu, tradicija je
samo drugo ime za poredak, pravilnost i postojanost. Mada je utemeljena u dugotrajnom
ponavljanju izvjesnih obrazaca ponašanja, osnov njene snage i obaveznosti može biti samo u
tome što zadovoljava neke ljudske potrebe. Mogli bismo reći da je tradicija neophodni uslov
čovjekovog života, da je tradicija u izvjesnom smislu, nasušna ljudska potreba“Tradicija
upućuje na postanak, opstanak i trajanje određene kulture, ali istovremeno teži da već
usvojene tekovine kulture zadrži, učvrsti i prenese. Odnos prema kulturi može biti različit, ali
kad se govori o crnogorskom društvu može se govoriti i o glorifikaciji. Različita viteška
predanja, junaštvo u bitkama, slavna prošlost, nije li to i previše razloga za biti ponosan i
držati do svoje tradicije i običaja u Crnoj Gori?
Društveni aspekt turizma odnosi se prvenstveno na njegov politički aspekt i pozicioniranje

određene zemlje u svijetu. „Suština socijalne države proizilazi iz naglašavanja shvatanja da
problemi s kojima se ljudi u društvu suočavaju nisu samo pitanja koja treba da rješavaju
pojedinci i njihove porodice, nego da zahtijevaju i angažovanje države. Problemi zemalja u
tranziciji su u tome što prelaz na tržišnu ekonomiju dovodi do povećavanja stope
nezaposlenosti, novih oblika siromaštva i socijalnog isključivanja različitih društvenih grupa
pogođenih promjenama.“ Zato je problematiku održivog turizma potrebno je sistemski
rješavati, uz angažovanje na lokalnom i državnom nivou. Sve više ljudi je uključeno u
putovanja , pa „kako putovanje gubi atribut novine, mi tražimo druga zadovoljstva, tražimo
nešto što je autentično-pokušavamo da uočimo ono što drugi oko nas ne uspijevaju da vide.
Pojmovi autentičnosti postaju suštinski i krucijalni u reklamiranju odmora“.Za prostor Crne
Gore se može reći da je autentičan i jedinstven po pejzažima i prirodnim ljepotama, po
planinskom masivu, nacionalnim parkovima i ljubaznosti lokalnog stanovništva. Identitet
određene turističke destinacije gradi se, prije svega, na njenoj kulturnoj raznolikosti i
očuvanju svih onih vrijednosti koje duhovno obogaćuju, a koje su u prethodnim vremenima
ljudska ruka i um stvarali. Bogatstvo i raznolikost kulturnoistorijske baštine Crne Gore čini
bogat i raznovrstan spomenički fond koji sadrži brojne arheološke i sakralne spomenike
27
BRACERA
kulture, utvrđene gradove i fortifikacije, etnološke spomenike kulture i dr.To se ogleda kroz
ostatke kulturno-istorijskog i duhovnog nasljeđa ovog kraja, tj. kroz sačuvane spomenike
kulture, umjetnička djela i duhovnu baštinu (istorijske priče,pjesme,predanja,
običaji,anegdote, legende). Ovo nasleđe uz prirodne resurse i pejzažne karakteristike, može
osmišljenim uključivanjem u turističku ponudu doprinijeti boljem imidžu i pozicioniranju
Crne Gore.20
3.6. Kulturna komponenta i održivi razvoj
Ovi indikatori mjere i utvrđuju odnos i utjecaj turizma na lokalnu zajednicu, odnosno
stanovništvo receptivne turističke regije što uključuje i utjecaj turizma na materijalnu i
nematerijalnu kulturnu baštinu te kulturu života i rada. Analizom su izdvojeni temeljni
sociokulturni indikatori: zaštićena kulturna baština, zadovoljstvo lokalnog stanovništva,
zadovoljstvo turista, kriminal i turizam te jezično razumijevanje.
Indikator zaštićena kulturna baština ocijenjen je provedivim. Na taj se način mogu izdvojiti
nepokretna, pokretna i nematerijalna kulturna dobra. Dodatno, podaci za ovaj indikator se
mogu prikupiti od županijskih konzervatorskih odjela. Indikatorom zadovoljstvo lokalnog
stanovništva vrednuje se odnos stanovništva prema turizmu u svojoj općini ili gradu. U
provedbi ovog indikatora predlaže se terensko anketiranje stanovništva što se može ocijeniti
provedivim. Eventualni nedostaci ankete, povezane s utvrđivanjem uzorka anketiranih i
diferencijacijom onog dijela stanovništva koje ima izravne koristi od turizma, mogu se
otkloniti intervjuisanjem predstavnika lokalnih turističkih zajednica, odnosno općina i
gradova te zasebnim anketiranjem vlasnika smještajnih objekata. Slično tome, indikator
zadovoljstvo turista može se ispitati anketom koju jednim dijelom provodi Institut za turizam,
iako ne u svim opštinama i gradovima koji ostvaruju turistički promet. Indikator kriminal i
turizam je provediv jer se na zahtjev provoditelja monitoringa održivog turizma od nadležne
policijske uprave mogu dobiti podaci o počiniiocima kaznenih dijela i prekršiteljima javnog
reda i mira na razini opština i gradova i to s obzirom na domicilnu državu prestupnika.
Takođe se ovom statistikom odvajaju strani turisti od onih koji borave zbog posla ili
školovanja. Inače se ovi podaci objavljuju na nivou policijskih stanica koje se najčešće
poklapaju s prostorom nekadašnjih opština. Indikator jezično razumijevanje ocijenjen je
djelimično provedivim jer se pokazatelji o državi porijekla turista iskazuju samo za primorske
opštine i gradove i to samo za dio emitivnog tržišta.Alternativa državnoj statistici su detaljni
pokazatelji o državi porijekla turista koja se na zahtjev provodioca monitoringa može pribaviti
od županijskih, odnosno gradskih i opštinskih turističkih zajednica.
20
Cogoy, M.: The consumer as a social and environmental actor, Ecological Economics, No. 28, 1999., str. 385–
398
28
BRACERA
Ako se turizam planski razvija na određenom prostoru, on ne može negativno uticati na

prostor, već pospješuje akcije zaštite prirodnih i antropogenih vrijednosti koje valorizuje i
više od drugih djelatnosti izbjegava kolizije i potencira elemente komplementarnog razvoja
Tako turizam treba da edukuje, obrazuje, promoviše i zainteresuje turiste za to šta posjećuju i
nametne priču o odgovornosti, te tako razvije svijest o održivosti uopšte. Potrebno je naglasiti
da je edukativna komponenta ovog tipa turizma, njegov ključni aspekt, te da turisti žele da
uče, vide, rade, čine i učestvuju . Upravo je takav vid turizma kulturni turizam, koji je pored
ostalog prepoznat kao novo tržište i nova forma turizma, koja uvijek opstaje kao posebno
interesovanje u turizmu i kao posebna tržišna niša sa rastućom tražnjom. Kada je riječ o
održivosti kulturni turizam se najviše pominje kao blagotvoran i koristan za održivi razvoj, pri
čemu kulturna baština ostaje i za buduće generacije. Na taj način su dovedeni u vezu turizam i
korištenje istorije, tradicije, kulture i kulturne baštine u komercijalne svrhe. Tako se kulturni
turizam, pored ostalog koristi za pozitivnu promociju kulture i kulturne baštine. Prema tome,
ovakav međusobni odnos kulture i turizma, donosi široku povezanost i uzajamnu korist, koja
je potvrđena stvaranjem ekstra dobiti, u korist obije djelatnosti, a kao posljedicu ima održivost
i unaprjeđenje kulturnih resursa, koji bi u suprotnom možda i nestali. Zanimljivo je reći, da se
kulturni turizam i kulturni turisti često ističu kao superiorni u odnosu na druge turiste i druge
oblike turizma. Značajna je činjenica da kulturni turizam predstavlja veoma raširenu pojavu i
djelatnost koja stvara uslove za širok spektar aktivnosti. Kulturni turizam štiti kulturnu
baštinu, pri čemu je stavlja u funkciju različitih muzičkih, plesnih ili pozorišnih događaja.
Takođe, kulturna dobra se koriste, bilo za kulturne potrebe ili događaje, koji su primarni
razlog posjete ili za neka druga dešavanja, a posjetioci kulturnih atrakcija su često označeni
kao kulturni turisti, bez obzira na motiv njihove posjete. Važnost kulturne baštine, kao
turističke atrakcije je u tome što pruža mogućnost privlačenja posjetilaca, te je prema tome
njen značaj nedvosmisle. Kulturna baština se razlikuje prema tipu kulturnog zadovoljstva i
potreba koje zadovoljava, kao i prema sposobnosti privlačenja koju posjeduje. Kulturni
turizam ne uključuje samo kulturu, nego i zabavu, krajolik, gastronomiju, visokokvalitetne
prehrambene proizvode i rukotvorine, događaje, ture i izlete.
U tom kontekstu se javljaju turističke manifestacije kao vid turističke ponude, čiji je sadržaj
blisko povezan sa lokacijom održavanja, zbog čega su, kao turistička vrijednost postale
najbrže rastuća turistička atrakcija i najrasprostranjenija vrsta turističkih događaja . One se
izdvajaju po svojoj specifičnosti, edukativnom sadržaju, posebno kada se radi o obilježavanju
istorijskih događaja od lokalnog značaja i značaju za ostvarivanje turističkih efekata i ciljeva,
kao i sposobnosti da kreiraju pozitivan imidž destinacije i doprinesu nivou turističke
atraktivnosti, medijske pokrivenosti i opšte promocije mjesta i destinacije. Festivali i događaji
su elemanat tradicije jedne zajednice, a njihov broj i vrste stalno rastu. Pri tome, oni su
jednoznačno povezani sa turizmom. Takođe, događaji privlače strane posjetioce, koji su od
velike važnosti za lokalnu zajednicu, u čemu se i ogleda uloga lokalnih događaja. Kao takve,
turističke manifestacije predstavljaju veoma značajan činilac u vezivanju turista za jednu
destinaciju, u prenošenju znanja i iskustava i stvaranju dobrih međuljudskih odnosa, kao i
29
BRACERA
potpunijem upoznavanju jedne destinacije kroz interpretaciju kulturne baštine. Drugim

riječima, turisti žele da razumiju i saznaju o svemu što se nalazi jednoj teritoriji,
konzumirajući mješavinu navedenih elemenata, umjesto gole destinacije.21
3.7. Zaštita potrošača i održivi razvoj
Satisfakcija (zadovoljstvo) potrošača je ključ za zadržavanje postojećih i privlačenje novih

potrošača. Vjeruje se da zadovoljstvo potrošača kupljenim i korišćenjim proizvodima i
uslugama utiče na njihovo buduće ponašanje prema datom proizvođaču odnosno preduzeću.
Zato je kreiranje vrijednosti i satisfakcije potrošača srce moderne marketing misli i prakse.
Kupac čije potrebe tokom kupovine nisu ispunjene je manje zadovoljan i pretpostavlja se da
će to njegovo (ne)zadovoljstvo uticati na buduće odluke o tome gdje,šta i kako će kupovati.
Isto važi za svaki ostvareni nivo zadovoljstva tokom kupovine, uključujući tu i ispunjenje
preko očekivanja. Kvalitet u turizmu je rezultat procesa koji pretpostavlja zadovoljstvo sa
svim opravdanim proizvodima i potrebama usluga, zahtjevima i očekivanjima potrošača po
prihvatljivoj cijeni, a u skladu je sa ključnim odrednicama kvaliteta kao što su: sigurnost,
higijena, pristupačnost, transparentnost i autentičnost ponude i sklad turističkih aktivnosti sa
prirodnom i društvenom okolinom.
Na izuzetno konkurentnom turističkom tržištu, kvalitet je postao izuzetno važno sredstvo za

ostvarenje konkurentske prednosti i mnoge strategije uspješnih turističkih preduzeća se
baziraju na kvalitetu. Shvatajući značaj kvaliteta za relaciju kvalitet-satisfakcija-lojalnost,
svako preduzeće u turizmu mora sprovoditi kontrolu kvaliteta, odnosno utvrđivati nedostatke
prozvoda i usluga, kako bi spriječilo nastajanje greške, te ulagati napore da se stalno uvećava
kvalitet proizvoda i usluga koje konkretno turističko preduzeće nudi. Najbolji način da se vrši
stalno praćenje kvaliteta jeste interaktivna komunikacija sa potrošačima te putem istraživanja
tržišta. Zbog specifičnosti turističkog proizvoda, posebna pažnja se mora obratiti na kvalitet
neopipljivih elemenata turističkog proizvoda, a moraju se unapređivati i tehničke i
funkcionalne dimenzije kvaliteta ali se posebna pažnja mora posvetiti i etičkoj komponenti
kvaliteta. Sama sprecifičnost turističke djelatnosti podrazumijeva različita očekivanja koja
evoluiraju pod uticajem različitih faktora. S obzirom na činjenicu da se satisfakcija potrošača
u turizmu ostvaruje preko turističkog proizvoda, neophodno je i korišćenje koncepcije
„totalnog proizvoda“ odnosno prihvatanje realnosti da je turistički proizvod integralan i kao
takav izuzetno kompeksan. Jedan od glavnih ciljeva preduzeća u turizmu jeste stvaranje
lojalnosti potrošača prema brendu, koje bi rezultiralo partnerskim odnosom, ponovljenim
kupovinama i pozitivnim preporukama. Činjenica je da lojani potrošači predstavljaju stabilan
izvor tražnje i dovode do kontinuelnog ostvarenja dobiti.
21
Ceron J.P. i Dubois, G. (2003). Tourism and sustainable development indicators: The gap between theoretical
demands and practical achievements. Current Issues in Tourism, 6 (1): 54-75.
30
BRACERA
Lojalnost klijenata je najsnažnije oružje svakog preduzeća jer predstavlja konstantan izvor
tražnje za njegovim proizvodima ili uslugama. Preduzeća u turizmu se susreću sa velikom
konkurencijom, posebno kada se uzme u obzir da danas nema nijedne ozbiljne kompanije
koja nema razvijen neki program lojalnosti. Satisfakcija je glavni preduslov lojalnosti
kvalitetne usluge utiče na dugoročnu satisfakciju potrošača, koja je glavni preduslov pune
lojalnosti. Lojalnost(pravih) potrošača znači i porast profita,što sve naravno utiče na
satisfakciju i lojalnost zaposlenih u služnom preduzeču. Kada preduzeće ima motivisane i
zadovoljne radnike, od linije usluživanja do menadžerskih pozicija, krug isporuke kvaliteta i
satisfakcije se nastavlja.22
Odrednice kvaliteta turističke usluge
Naglašene odrednice kvalitete upućuju na uobičajne neopozive kriterijume kvaliteta koji su za

turistu od životne važnosti, bez obzira na kategoriju i klasu proizvoda, ustanove ili
sofisticiranosti usluge. Te odrednice ustanovljavaju minimalni nivo zaštite turiste. Kada se
propusti zadovoljavanje takvih odrednica, značajno pada kvalitet turističke usluge.
Zaštita i sigurnost kao ključna odrednica kvaliteta podrazumijeva da turistički proizvod ne

smije predstavljati opasnost po život, ne smije ugrožavati život ili bilo koje vitalne interese i
integritet korisnika (čak i kada govorimo o avanturističkom turizmu). Standardi zaštite i
sigurnosti ustanovljeni su zakonima(npr.protivpožarne mjere). Smještajni kapaciteti moraju
biti sigurni i čisti,jer takvi zahtjevi nisu važni samo višoj klasi turista. Prehrambeni standardi
koji su najčešće zakonom ustanovljeni moraju se poštovati i biti uobičajni za svako
ugostiteljsvo, od objekata brze hrane do luksuznih restorana. Pristupačnost je odrednica koja
podrazumijeva da moraju biti uklonjene fizičke, komunikacijske i uslužne prepreke, bez
diskriminacije, koje bi mogle spriječiti dostupnost turističkih proizvoda bilo kojoj kategoriji
turista, bez obzira na njihove prirodne ili stečene razlike, uključujući i ljude s posebnim
potrebama. Transparentnost je ključni element koji treba zadovoljiti u odnosu na očekivanja i
zaštitu turista. Podrazumijeva istinite informacije o karakteristikama i sadržaju proizvoda, ali i
o njegovoj ukupnoj cijeni. To uključuje stanje i sve ono što cijena pokriva, ali napominje i
ono šta nije u turističkoj ponudi. Autentičnost je odrednica koja se najteže postiže. Ona u sebi
nosi i marketinšku i konkurentsku dimeziju. Autentičnost je obilježje kulture i jedan od njenih
rezultata je prepoznatljivost proizvoda kojim se on izdvaja od svih drugih sličnih proizvoda.
Autentičnost mora zadovoljiti očekivanja turiste. Ona se gubi i prestaje u trenutku kada
proizvod izgubi vezu sa svojim kulturnim i prirodnim korijenima. U tom smislu, „pravi“ etno
restoran nikad ne može biti do kraja autentičan na mjestu udaljenom od zemlje porijekla. To
ne znači da takav objekat neće biti atrakcija i da neće biti cijenjena s gledišta kvaliteta
proizvoda ( sadržaj i dizajn), marketinga, distibucije, prodaje i usluge koju nudi. Tematski
22
Kurtz, J.C., Jackson, L.E., Fisher, W.S. (2001). Strategies for Evaluating Indicators Based on Guidelines from
the Environmental Protection Agency’s Office of Research and Development Ecological Indicators 1, str. 49-60
31
BRACERA
park koji predstavlja ostale zemlje i udaljenje kulture dobar je primjer inicijalno umjetničkog
turističkog proizvoda koji može stvoriti vlastitu autentičnost i kvalitetni imidž.23
Satisfakcija potrošača u turizmu
Specifičnost svih usluga, pa i turističkih, proističe iz njihove neopipljivosti i iz procesa stalne

interakcije kojom se isporučuje određena korist potrošaču. Naravno da razlikovanje između
usluga i proizvoda u praksi nije jasno definisano iz razloga što je malo čistih usluga, koje u
sebi ne uključuju fizičku komponentu. Zadovoljan potrošač je cilj kome teži svako preduzeće.
U praksi je naravno slučaj da potrošači nisu uvijek potpuno zadovoljni proizvodima
preduzeća. Satisfakcija ili dissatisfakcija potrošača proizvodima ili uslugama konkretnog
preduzeća ima svoj izraz u kupovini i korišćenju proizvoda i usluga, odnosno u lojalnosti.
Koncept zadovoljstva potrošača
Zadovoljstvo potrošača se smatra za osnovu stvaranja dobrih odnosa sa potrošačima.

Zdravorazumska pretpostavka, da se zadovoljan kupac uvijek vraća, bila je predmet brojnih
istraživanja i testiranja u različitim scenarijima. Iako je pretpostavka u osnovi potvrđena, ova
istraživanja su dovela do brojnih interesantnih saznanja o vezi između zadovoljstva kupaca i
modela njihovog ponašanja. No, prije razmatranja sprecifičnih odnosa između zadovoljstva i
pojedinih aspekata ponašanja potrošača tokom kupovine, treba razumijeti sam pojam
zadovoljstva tokom kupovine i faktore koji na to zadovoljstvo utiču.24
Faktori zadovoljstva potrošača
Zadovoljstvo kupaca se može pratiti na skali od potpunog nezadovoljstva do

ushićenja(oduševljenja). Kupci će osjetiti zadovoljstvo srazmjerno datim okolnostima. Na ovo
će uticati tri grupe faktora: oni koji prouzrokuju nezadovoljstvo, zadovoljstvo ili
ushićenje(oduševljenje). Zadovoljstvo kupaca ne može se precizno predvidjeti, ali se može
pratiti radi otkrivanja mogućnosti za poboljšanje. Preduzeće treba da razmotri ove faktore
prilikom planiranja kvaliteta. Faktori koji izazivaju nezadovoljstvo mogu biti neefiktivni
procesi ili neželjene karakteristike proizvoda. Ako oni postoje, značajno opada zadovoljstvo
kupaca. Ako oni ne postoje, ne povećava se zadovoljstvo kupaca; ono se jednostavno ne
pogoršava. Ove faktore kupci smatraju mnogo značajnijim nego što to shvataju proizvođači ili
davaoci usluga. Faktori koji izazivaju zadovoljstvo su očekivane karakteristike procesa ili
proizvoda. Ovi faktori, ustvari, pozitivno utiču na zadovoljstvo kupaca. Ako se smanji cijena
proizvoda, ostvaruje se veća vrijednost za kupca i on je zadovoljniji. Ponuda sa širokim
asortimanom stilova i modela proizvoda,tj. veće mogućnosti izbora, su faktori koji izazivaju
23
Cooper, C., Tourism Principles and Practice, Pearson, Harlow, 2005, str. 584.
24
Sekulović, N., Kvalitet usluga i satisfakcija potrošača u turizmu, magistarska teza, Univerzitet Singidunum,
2009,
str. 16.
32
BRACERA
zadovoljstvo. Faktori koji izazivaju zadovoljstvo ne mogu kompenzovati faktore koji

izazivaju nezadovoljstvo. Niža cijena ili brza isporuka proizvoda se brzo zaborave ako je
proizvod po prijemu bio oštećen. Faktori koji izazivaju ushićenje(oduševljenje) su
karakteristike procesa ili proizvoda koje nisu očekivane ni specifične i kupac ih pozitivno
ocijeni nakon upotrebe ili korišćenja. Primjeri hotelskog smještaja najbolje ilustruju ove
faktore.25
3.8 Ostali segmenti poslovanja sektora i održivi razvoj
Odjeljenje recepcije kao početna tačka dolaska gosta, ima zadatak da primjenjuje određene
principe u ponašanju, ophođenju prema gostu, sve u cilju njihovog zadržavanja i donošenje
odluke o ponovnom dolasku. Svrha koju je recepcija imala u prošlosti zadržana je i dan-danas
ali rad se na recepcije se promijenio u skaldu sa razvojem hotelskog poslovanja. Ono što se
može smatrati održivim jeste primjena novih tehnologija koje olakšavaju rad sa gostima
prilikom njihovog prijema, ispraćanja, davanja informacija ili bilo kakvog drugog oblika rada
recepcionera koji od njih zahtijeva brzinu, znanje i očekivanu ljubaznost i gostoljubivost.
Naime, ne postoje više standardni ključevi i stare brave. Koriste se key cards odnosno
elektronske kartice koje se dopunjavaju i koje se ne troše već se mogu primjenjivati to jest
koristiti više puta.
Procedure odjave i prijave gosta se danas obavljaju brzo i smanjena je mogućnost izgubljenih
rezervacija, gostiju koji dođu a nema ih upisanih iz razloga što se većina takvih poslova
obavlja kompjuterski i sve je u sistemu tako da ne može doći do greške. Na recepcioneru je
druga velika obaveza: posvećenost gostu do kraja njegovog boravka, njegova prisutnost i
koncentracija za sve što gost pita, inofrmisanost kako o hotelu tako i o njegovoj okolini,
pronalazak rješenja za svaki problem i naravno sve to uz širok osmjeh i neizmjernu
ljubaznost, pružanje osjećaja sigurnosti i sasosjećanja kada je to potrebno.26
25
Holjevac, A.J., Upravljanje kvalitetom u turizmu i hotelskoj industriji, Fakultet za turistički i hotelski
menadžment,Opatija, 2002., str. 114
26
Heiskanen, E., Pantzar, M.: Toward Sustainable Consumption: New Perspectives, Journal of Consumer Policy,
No. 20, 1997., str. 409-442
33
BRACERA
Zaključak
Koncept održivog turizma nije nikakva novost kod turističkog planiranja destinacija, ali je u
prošlosti takav koncept najprije podrazumjevao podupiranje u očuvanju ekološke ravnoteže
okoline i minimiziranje negativnih uticaja. Savremeno društvo mora brže i bolje shvatiti
upozorenje naučnika i stručnjaka o stanju životne sredine, tj. činjenice da slobodne, izvorne i
nezagađene životne sredine ima sve manje, a ugrožene, degradirane i devastirane sve više i da
jednom poremećeni ekološki odnosi gotovo ničim i nikada ne mogu biti dovedeni u prvobitno
stanje. Rješenje ovih problema moguće je uz poštovanje principa održivog razvoja turizma.
Održivi turizam predstavlja jednu od najvažnijih privrednih grana savremenog društva, ali i
važan faktor u kontekstu održivog razvoja. Razvoj ove privredne grane se bazira na doprinosu
zaštiti životne sredine, socijalnog i ekonomskog integriteta i unapređivanju prirodnih,
društvenih i kulturnih vrijednosti na trajnoj osnovi.
Što se tiče samog stanja u Budvi, po pitanju održivog razvoja, ima nekih pozitivnih naznaka,
međutim još uvijek se premalo radi u praksi. U drugom dijelu mog rada sam vam predstavio
hotel „Bracera“ koji se nalazi u Budvi. Veoma mlad hotel koji se otvorio 2015. Godine. Hotel
je radjen po najvišim standardima očuvanja okoline i zaštite životne sredine, uz poštovanje
svih lokalnih, nacionalnih i medjunarodnih pravila.U trećem dijelu osvrnuo sam se u o ulozi i
tehničkoj službi hotela „Bracera“. U odjeljenje tehničke službe rukovodi glavni inženjer, on u
saradnji sa ostalim zaposlenim osigurava održavanjem cijelog odjeljenja. Dobro vodjeno
odjeljenje tehničkih usluga dobra je potpora odjeljenju prodaje, jer osoblje tog odjeljenja vodi
brigu o enterijeru i eksterijeru hotelskog smještaja i usluge. Ako dodje do kvara u nekom
dijelu hotela važno je da imamo dobro vodjeno odjeljenje tehničke službe da bi mogla odmah
da riješi problem, da ne bi uticalo negativno kod gostiju i ostavilo ružan osjećaj.
U ovom radu obrađena je važnost održivog razvoja za turizam, objasnivši njegove glavne
ciljeve, načine djelovanja, te povezanost sa poslovanjem hotela. Na samom početku rada
navedene su definicije održivog razvoja iz kojih se vidi da održivi razvoj brine o učinkovitom
iskorišćavanju prirodnih resursa, te pritom vodeći brigu o zaštiti okoline za dobrobit
cjelokupne zajednice. To postiže kroz ujedinjenje tri nivoa– ekonomskog, društvenog i
ekološkog. Održivi razvoj na području turizma od velike je važnosti, jer sam turizam kao
grana, za većinu država predstavlja glavnu djelatnost, kao i izvor prihoda, tako i za Crnu
Goru. A grad Budva ostvari polovinu svih prihoda.Kako bi turizam što duže mogao opstati,
treba voditi računa o iskorišćavanju njegovih resursa, jer neefikasno, tj. pretjerano
iskorišćavanje prirodnih resursa može dovesti do iscrpljenja istih. S povećanjem broja turista
dolazi i do većeg trošenja prirodnih resursa, vode, energije i zbog toga treba promovisati
održivi razvoj i očuvanje okoline. Neki od ciljeva održivog turizma su ekonomska održivost,
blagostanje zajednice, lokalno upravljanje, zadovoljstvo posjetioca, kulturno bogatstvo,
čistoća okoline, te efikasno korišćenje resursa.
34
BRACERA
Literatura
Pisani izvori:
1. Barrow, C.J. (1999). Environmental Management - Principles and Practice, Routledge,

London and New York.
2. Butler, R.W. (1993) Tourism – an evolutionary perspective, u: Nelson, J. G. Butler, R. W.
3.Ceron J.P. i Dubois, G. (2003). Tourism and sustainable development indicators: The gap
between theoretical demands and practical achievements
4.Cogoy, M.: (1999).The consumer as a social and environmental actor, Ecological
Economics
5. Cooper, C., (2005). Tourism Principles and Practice, Pearson, Harlow
6. Choi H.C. i Sirakaya, E. (2006). Sustainability indicators for managing community tourism.
Tourism management,
8. Čačić K., (1998) Poslovanje hotela u turizmu, Ekonomski fakultet, Beograd
9. Deloitte & Touche., (1999) Studije o održivom turizmu i otklanjanju siromaštva
10. Đurović D., (2002) Osnovi zaštite i održivi razvoj morskih prostora
11.Đukanović M., (1996) Životna sredina i održivi razvoj, Beograd
12.Fraj, E., Martinez, E.: Ecological consumer behaviour: an empirical analysis, International
Journal of Consumer Studies, No. 31, 2007
13. Galičić V.,Ivanović,S.,Lupić, M. (2005) Hotelska prodaja. HF. Opatija
14.Hall, C. M. (2008). Tourism planning: policies, practices and relationships, Harlow:
Pearson
15.Heiskanen, E., Pantzar, M.: Toward Sustainable Consumption: New Perspectives, Journal
of Consumer Policy, No. 20, 1997
16.Ingram,H (2002): Hotelsko poslovanje, Zagreb
17.Jasch, C. (2000). Environmental Performance Evaluation and Indicators. Journal of
Cleaner Production,
18. Jovičić D., (2002) Turizam i životna sredina, koncepcija održivog razvoja, Beograd
19.Kovačević, A. (1999), Ugostiteljstvo, Meridijan, Beograd
20. Kosar Lj., (2002) Hotelijerstvo-teorija i praksa, Viša hotelijerska škola, Beograd
21.Kurtz, J.C., Jackson, L.E., Fisher, W.S. (2001). Strategies for Evaluating Indicators Based
on Guidelines from the Environmental Protection Agency’s Office
22.Layard, R.: Human satisfactions and public policy. Economic Journal,
23. Lončar M., (2008) Osnovi hotelijerstva, Beograd
24. Marić.,R (2004) Menadžment turizma i ugostiteljstva, Beograd
25.Milošević S., (2013) Specifičnosti planiranja održivog turizma, Fakultet za sport i turizam,
Novi Sad
26. Milutinović S., (2004) Lokalna agenda 21- Uvod u planiranje održivog razvoja, Beograd
35
BRACERA
27.Morrison, J.A., Pearce, R. (2000). Interrelationships between economic policy and

agrienvironmental indicators: an investigative framework with examples from South Africa
28.Neimanis, V., Kerr, A. (1996). Developing national environmental indicators, Rotterdam
29. Nikolić M., (2006) Menadžemt hotelijerstva, Beograd
30. Nikolić M., (2005) Ugostiteljstvo-proces, organizacija rada i menadžment, Viša
hotelijerska škola Beograd
31. Pasinović M., (1988) Osnovi turizma- turizam i okruženje, Univerzitet Crne Gore,
Podgorica
OSTALI IZVORI:
23. Johanesburška deklaracija o održivom razvoju (2003)

24. Vlada RCG, Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine (2008) Strategija razvoja turizma u
Crnoj Gori do 2020- konačni nacrt
INTERNET IZVORI
25. http://www.ngo-most.org/odrzivirazvoj
26. www.hotelbrcera.com/mne/index_me.html
36
BRACERA
Spisak slika, tabela i grafikona
Slika 1: Održivost na dlanu strana 7

Slika 2:Grad –Hotel Sveti Stefan strana 10
Slika 3: Hotel Bracera Budva strana 10
Slika 4: Hotelski radnici strana 12
Slika 5: Dvokrevetna soba u hotelu Bracera strana 13
Slika 6: Apartman u hotelu Bracera strana 14
Slika 7: Porodični apartman u hotelu Bracera strana 14
Slika 8: SWOT matrica strana 18
Slika 9:Tehničko održavanje hotela strana 21
Slika 10: Recikliranje kao vid preventivnog smanjenja troškova strana 23
Slika 11: Fotografija “ Održivi razvoj strana
25
Tabela 1: Broj dolazaka za poslednje dvije godine strana

16
Tabela 2: Lična karta Hotela ''Bracera'' strana
17
Tabela 3: SWOT analiza hotela ’’Bracera’’ strana
19
37
BRACERA
38

Vasilije Hotel Bracera Sadržaj

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Vasilije Hotel Bracera Sadržaj

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ODRŽIVI RAZVOJ TURIZMA NA PRIMJERU TEHNIČKE SLUŽBE HOTELA

3. Primjena koncepta održivog razvoja u tehničkoj službi hotela

Održivi razvoj od velike je važnosti za turizam, ali i za cjelokupnu zajednicu. On predstavlja

Ključne riječi : održivi razvoj, održivi turizam, hotel Bracera

Key words:Sustainable development, sustainable tourism, Bracera hotel

Ravnomjernost razvoja destinacije dovela bi do koncentracije turista na čitavom

Za ukupan razvoj turizma u Crnoj Gori neophodna je strategija održivog turizma i

1. Međunarodna hotelska industrija

Velike razlike u promjenu turzma, posebno u prošlom vijeku uticale su presudno na

 Promjene radnog okruženja

Stvaranje prvog hotelskog lanca u Evropi(i svijetu)

1.1 Međunarodni hotelski brendovi i održivi razvoj

Dosadašnji evolutivni razvoj hotelskih preduzeća od samostalnih hotela do međunarodnih

menadžmenta, koji može omogućiti maksimalno korišćenje lokalnih uslova privređivanja.

Slika 1: Održivost na dlanu

Izvor: http://www.rtcg.me/vijesti/turizam-i-ekologija/117027/ekoloski-casovi (14.03.2018)

1.2 Hotelski sektor u Crnoj Gori i održivi razvoj

Budva i održivi razvoj

“Održivi razvoj budvanskog turizma podrazumijeva promišljeno balansiranje i sadejstvo

prirodnih resursa), društvena održivost ( pretpostvlja održavanje stabilnih društvenih i

Slika 2:Grad –Hotel Sveti Stefan

Izvor: en.wikipedia.org ( 15.03.2018)

Luksuzne dvokrevetne, trokrevetne sobe i apartmani obezbjeđuju visoki kvalitet smještaja i

2.1 Osnivanje hotela

2.2 Ljudski resursi

Kadrovsko odjeljenje u hotelu Bracera bavi se najbitnijom stavkom hotelskog poslovanja –

Slika 4: Hotelski radnici

Izvor: http://www.republika.ba/ price-hotelskih-radnika (15.04.2018)

2.3 Osnovna sredstva i oprema

Izvor: http://www.hotelbracera.me/room-detail/1 (15.04.2018)

Izvor: http://www.hotelbracera.me/room-detail/2 (15.04.2018)

Izvor: http://www.hotelbracera.me/room-detail/3 (15.04.2018)

2.4 Promet gostiju hotela

Uspješnost poslovanja uobicajeno se definiše kao sposobnost ostvarivanja određenih ciljeva.

izračunavanja pokazatelja poslovanja je iskoristiti sve podatke iz relevantnih finansijskih

Najvažniji elementi pokazatelja su: informacija, mogućnost kvantifikovanja i specifična

Tabela 1: Broj dolazaka za poslednje dvije godine

BROJ NOĆENJA DOMAĆI STRANI UKUPNO

BROJ NOĆENJA ZA 2016 1323 2321 3644

BROJ NOĆENJA ZA 2017 1724 2895 4619

Izvor: Interna dokumentacija

Hotel Riviera je u potpunosti opremljen da vam izađe u susret u organizovanje specijalnih

2.6 Lična karta hotela i SWOT analiza

Tabela 2: Lična karta Hotela ''Bracera''

Godina osnivanja hotela 2015

Izvor: Interna dokumentacija

unutrašnje faktore. Šanse predstavljaju pozitivne, a prijetnje negativne spoljašnje faktore.

Slika 8: SWOT matrica

Izvor: http://www.google.me/analize%2Fjgl-drugaciji-od-drugih.com (15.04.2018)

Tabela 3: SWOT analiza hotela ’’Bracera’’

Izvor: Obrada autora

3. Primjena koncepta održivog razvoja u tehničkoj službi hotela ''Bracera''

Postoje vrste djelatnosti odeljenja tehničkih usluga (tehničko održavanje, projektovanje)15

Ciljevi sektora tehničkih usluga će se ostvariti budu li se savjesno obavljale dužnosti u

3.1 Šef tehničke službe i održivi razvoj

održavanja, u danas visoko racionaliziranu organizaciju održavanja kroz samoodržavanje,

3.2 Ostali zaposleni i održivi razvoj

Slika 9:Tehničko održavanje hotela

Izvor: https://www.eistra.info/sadrzaj/kucni-majstor-u-hotelu-mz (28.04.2018)

Davatelji franšize određuju takođe program preventivnog održavanja, a dio se preventivnog

3.3 Ekološka komponenta i održivi razvoj

Slika 10: Recikliranje kao vid preventivnog smanjenja troškova

Izvor: http://www.ekonomski.net/osnovne-obaveze-pravnih-licazakladistenjeotpada (17.03.2018)