UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA

UNIVERZITET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE

ODJELJENJE BIJELJINA
_____________________________________________________________

SEMINARSKI RAD

IZ PREDMETA: „UPRAVLJAČKO RAČUNOVODSTVO“

NAZIV SEMINARSKOG RADA:

„ TROŠKOVI ZARADA“

Student: Profesor:
Hrvatović Sadina Doc.dr. Ivan Milojević

Broj indeksa: II-329/08 Ocjena: 5 6 7 8 9 10

Bijeljina, 10.05.2011.g.
 UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA 1
UNIVERZITET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
ODJELJENJE BIJELJINA

_______________________________________________________

SADRŽAJ

1. UVOD.................................................................................................................2
2. TROŠKOVI ZARADA I NAKNADA ZARADA.............................................................3
2.1. Naknada plata u određenim okolnostima............................................4
2.2. Obaveza isplatioca............................................................................5
2.3. Ostali troškovi zaposlenih..................................................................6
3. STOPE DOPRINOSA.............................................................................................9
3.1. Rokovi za obračun i uplatu doprinosa.................................................10
4. OBRAČUN POREZA NA PLATU
4.1. Primjer obračuna plate......................................................................11
4.2. Primjer knjiženja plate......................................................................11
5. ZAKLJUČAK.........................................................................................................14
6. LITERATURA.......................................................................................................14
 UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA 2
UNIVERZITET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
ODJELJENJE BIJELJINA

_______________________________________________________

1. UVOD

Pod poslovnim rashodima u poslovanju preduzeća se podrazumjevaju primarni troškovi

razvrstani u grupe:
- troškovi materijala
- nabavna vrijednost prodate robe
- troškovi bruto ličnih zarada
- troškovi proizvodnih usluga
- amortizacija
- rezervisanja,nematrijalni troškovi
Troškovi zarada, naknada zarada i ostali lični rashodi predstavljaju novčani izraz
angažovanja trošenja radne snage zaposlene u preduzeću.
Plate i naknade plate uređuju se ugovorom između zaposlenog i poslodavca, u skladu sa
propisima o radu, kolektivnim ugovorima i internim pravilnicima poslodavca.
Pojedinačnim ugovorima između zaposlenog i poslodavca, iznosi plata mogu biti
ugovoreni kao obaveza poslodavca u bruto ili u neto iznosu. Tim ugovorom se također
utvrđuje da li se plata odnosi na puno radno vrijeme i normalne uslove rada, za kraće ili
duže radno vrijeme, za rad u otežanim uslovima ili slično. 1 Pri određivanju iznosa plata
i drugih naknada zaposlenima u nekoj od institucija u BiH treba se voditi računa o
određenim bitnim načelima. Prilikom raspisivanja javnog oglasa za popunjavanje radnih
mjesta obavezno objavljuje i podatak o pripadajućoj osnovnoj neto plati za oglašena
radna mjesta.

1
Finansijsko računovodstvo, Mehmed Jahić, Sarajevo 2008
 UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA 3
UNIVERZITET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
ODJELJENJE BIJELJINA

_______________________________________________________

2. TROŠKOVI ZARADA I NAKNADA ZARADA

1. Bruto zarada-vrijeme koje radnik proveo na poslu
2. Bruto dodatak zarade- prekovremeni rad, noćni rad, rad za vrijeme državnih praznika
3. Bruto naknade zarade- godišnji odmor, bolovanje
4. Bruto primanja-preduzeće interno utvrđuje-naknada za odvojeni život, regres za
godišnji odmor.

Obračun troškova ličnih zarada i naknada zarada se vrši na osnovu:

- Krriterijumi (ostvareni učinak, kvalitet posla, složenosta posla, stepen stručnosti)
- Pravilima i mjerilima koji se definišu opštim ili posebnim kolektivnim
ugovorom ili
- Usvojenim pravilnikom o ličnim zaradama i naknadama zarada.
Prilikom zaključivanja ugovora o radu, podrazumijeva se i poznavanje i primjena
važećih propisa o porezu i doprinosima na plate. Bez obzira na način i uslove
ugovaranja plate (u bruto ili neto iznosu), ovi propisi uređuju ko se sve smatra
obveznikom obračunavanja i plaćanja propisanog poreza i doprinosa, u kojem iznosu,
po kojim stopama i na koju osnovicu.
Na utvrđene iznose bruto zarada obračunavaju se obavezni porezi i doprinosi na zarade i
naknade zarada i to :porezi i doprinosi iz ličnih primanja zaposlenih i doprinosi koji
padaju na teret poslodavca
Obračun i isplate plata i naknada plata za poslodavca uvijek podrazumijeva i obavezu
obračunavanja i plaćanja poreza na platu, kao i doprinosa za socijalno osiguranje
radnika (doprinosi za penzijsko-invalidsko osiguranje, zdravstveno osiguranje i
osiguranje od nezaposlenosti).
 UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA 4
UNIVERZITET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
ODJELJENJE BIJELJINA

_______________________________________________________

Prilikom sastavljanja finansijskih izvještaja za proteklu godinu treba da se izvrši

obračun zarada i naknada zarada koji se odnose na tu godinu, nezavisno od toga da li je
izvršena isplata do kraja obračunskog perioda, odnosno nezavisno od toga kada će biti
izvršena isplata.
Porez i doprinose uvijek obračunava i uplaćuje poslodavac, bilo da se te obaveze
obračunavaju iz plata ( na teret plata) ili na plate (na teret poslodavca). Poslodavac
može na različite načine ugovoriti visinu plate zaposlenih, sa uključenim porezom i
doprinosima ili bez njih, ali će kao njegov trošak uvijek biti iskazane sve isplate koje
izvrši po tom osnovu (isplate radnicima + uplate svih pratećih obaveza).

2.1.Naknade plata u određenim okolnostima

Naknade plata u određenim okolnostima, u skladu sa propisima, se smatraju obavezama

poslodavca, iako one ne predstavljaju naknadu za redovno izvršeno radno vrijeme i
uloženi rad (naknade plata za vrijeme bolovanja do 42 dana, za vrijeme školovanja i
stručnog usavršavanja, za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, za vrijeme prekida rada
koji nije prouzrokovao radnik, za vrijeme praznika, te za vrijeme odsustvovanja sa posla
po drugim osnovama u skladu sa zakonom, kolektivnim ugovorom i slično.).

Poslodavac iskazuje troškove plata i naknada plata u bruto iznosu. Konta plate i
naknade plata se zadužuje u ukupnom iznosu neto obaveza prema zaposlenim i svih
pratećih obaveza poslodavca po tom osnovu, a potraživat će konto obaveza prema
zaposlenima i konto obaveza za porez i doprinose. Trošak poslodavca je ukupan zbir
svih isplaćenih iznosa zaposlenima ( neto plate ili neto naknade plata) i fondovima
kojima se isplaćuju doprinosi iz plata i na plate i budžetu u kome se uplaćuje porez na
platu.

Prema zakonu, isplate bolovanja preko 42 dana nisu obaveza preduzeća, ali ih nije ni
zabranjeno isplaćivati ukoliko preduzeće ima sredstva da svom radniku izvrši takve
isplate. Isplaćeni iznos po ovom osnovu se zato iskazuje kao potraživanje, koje će se
naknadno refundirati od zavoda zdravstvenog osiguranja.2
2
Finansijsko računovodstvo, Mehmed Jahić, Sarajevo 2008
 UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA 5
UNIVERZITET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
ODJELJENJE BIJELJINA

_______________________________________________________

Ukoliko postoje određene administrativne ili ugovorne obaveze, koje treba radnik
platiti, one se obustavljaju od neto plate, tj.umanjuju se primanja radnika na računu neto
plate (obaveze prema zaposlenima), za obustavljeni iznos. Obustavljeni iznosi uplaćuju
se na račune prema ugovorima (npr.za kreditnu obavezu) ili na račune koje odredi sud
svojim rješenjem. Bitno je istaći da se obustave isplaćuju iz neto plate, tj.nakon
knjiženja poreza i doprinosa.

2.2. Obaveze isplatioca

Na kraju svakog mjeseca vrši se obračun zarada i tako obračunate zarade se knjiže kao
trošak tekućeg mjeseca
Poslodavac ima obavezu da prilikom svake isplate plata i primitaka izda zaposleniku,
odnosno obvezniku doprinosa jedan primjerak obračuna plate, odnosno primitka koji
sadrži obračun doprinosa, porez na dohodak iz plate i iznos koji se isplaćuje po tom
osnovu. Ukoliko pravno lice nema sredstava za isplatu plata i naknadu plata, to ne znači
da se plate ne trebaju obračunavati. Obaveza pravnog lica je da obračuna plate i
naknade plata u skladu sa zakonskim propisima i ugovorom o radu, bez obzira da li ima
novaca za njihovu isplatu.
Za preduzeće obračunate bruto zarade imaju karakter kratkoročnih obaveza prema :
a) zaposlenima (za visinu utvrđene neto zarade i naknade)
b) odgovarajućim društvenim (državnim) organima

Ova obaveza proizilazi iz obaveze pravnog lica o sveobuhvatnosti evidencija svih

ugovorenih i zakonskih obaveza kako bi bilo realno postavljeno stanje troškova, a
samim tim i rezultata poslovanja. Ako nema novaca za isplatu plata, ostaje otvorena
obaveza na računima neto plate obaveze prema zaposlenima i obaveze za ostale poreze,
doprinose i druge obaveze prema državnim institucijama, do isplate konačne obaveze.
Karakteristično je napomenuti da obaveze formirane po osnovu plata i naknada plata
nisu opterećene kamatom zbog neizmirenja obaveza, što se može smatrati nerealnošću
privrednog sistema da jedino neizmirene obaveze prema radnicima nemaju obaveze
kapitalisanja.
 UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA 6
UNIVERZITET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
ODJELJENJE BIJELJINA

_______________________________________________________

Obaveze prema banci, dobavljačima i državnim organima nakon obračuna i knjiženja i

isteka ugovorenih rokova imaju propisanu ili ugovorenu zateznu kamatau, dok takva
propisana mogućnost za plate i naknade plata ne postoji.
Ovo zapažanje bi se moglo smatrati propustom državnih organa da je jedino obaveza
prema radnicima od strane poslodavca ostala kao obaveza bez zaštite, a ponekad i
upozoravajuća mjera za isplatu. Vjerujemo da bi poslodavac bio malo oprezniji i
obazriviji prema radnicima, kada bi znao da neisplaćene plate, treba naknado priznati sa
kamatom.

Uistinu Međunarodni računovodstveni standardi koji govore o primanju zaposlenih

upozoravaju na mogućnost da neisplaćena kratkoročna obaveza može nakon 12 mjeseci
postati dugoročna, i samim tim imati dva rješenja : da preraste u mogućnost da se prizna
kao dionički kapital ili da se od tog dana počinje obračunavati zatezna kamata zbog
neplaćanja.

Ova mogućnost kod nas zakonski nije riješena i ako je Međunarodni računovodstveni
standardi predviđaju kao mogućnost u rješavanju neisplaćenih plata i naknada plata.
Ukoliko su plate obračunate i sa žiro-računa i drugih izvora za isplatu obezbijeđena
sredstva, neisplaćeni iznosi se ne mogu dugo ( do 5 dana) zadržavati na blagajni radi
mogućnosti špekulativih radnji.

2.3. Ostali troškovi zaposlenih

U skladu sa preuzetim obavezama poslodavca i radnika (a u skladu sa propisima o radu,

kolektivnom ugovoru, internom pravilniku o radnim odnosima, te pojedinačnim
ugovorima o radu zaključenim između poslodavca i radnika), radniku pruipada:
 UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA 7
UNIVERZITET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
ODJELJENJE BIJELJINA

_______________________________________________________

a) plata kao naknada za rad,

b) naknade plata, u određenim slučajevima i okolnostima,
c) ostali troškovi zaposlenih ( topli obrok, prevoz na posao, regres za godišnji odmor i
slično).
Troškove po navedenim osnovama, prema kontnom planu za preduzeća, poslodavac
iskazuje na kontima grupe – Troškovi zaposlenih.

Pored navedenih primanja, po propisima o radu ili kolektivnom ugovoru, radnicima

pripadaju i naknade drugih troškova koje su imali u vrijeme i za potrebe obavljanja
poslova i zadataka, kao i naknade po drugim propisanim osnovama (dnevnice, troškovi
prevoza i troškovi smještaja za vrijeme službenog putovanja, naknade za odvojeni život,
naknade za rad na terenu, naknade za inovacije i racionalizacije, posebne naknade u
slučaju prestanka radnog odnoa i druge.)
Prema Međunarodnim računovodstvenim standardima o plaćanju zaposlenih, plate,
naknade plata i druge naplate zaposlenima koje se vrše na teret poslodavca se uvijek
tretiraju kao trošak poslodavca u bruto iznosu (kao zbir neto plata, naknada plata i
drugih naknada zaposlenima, zajedno sa svim pratećim obavezama koje poslodavac ima
po tom osnovu za poreze, doprionose i dr.).

Na kontu ostalih troškovi zaposlenih se evidentiraju troškovi poslodavca po osnovu

toplog obroka, prijevoza na posao i sa posla i regresa za godišnji odmor zaposlenih. Ove
obaveze, također, proizlaze iz propisa o radu i kolektivnih ugovora, odnosno iz
pojedinačni ugovora između poslodavca i radnika. Visina ovih troškova se određuje
ugovorom o radu, internim aktom ili odlukom menadžmenta, u skladu sa propisima i
kolektivnim ugovorima.

Troškovi toplog obroka (troškovi ishrane radnika u toku rada) mogu se naknađivati ili
isplaćivati na više načina, od čega će zavisiti i način njihovog knjigovodstvenog
evidentiranja : 3

3
Finansijsko računovodstvo, Mehmed Jahić, Sarajevo 2008
 UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA 8
UNIVERZITET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
ODJELJENJE BIJELJINA

_______________________________________________________

a) ako se naknada za ishranu isplaćije radnicima u gotovu, obračunati iznos će se

knjižiti kao trošak (obaveze prema radnicima se isplaćuju sa blagajne);

b) ako se ishrana radnika obezbjeđuje i organizira u vlastitoj režiji, nabavljene

namirnice se knjiže na zalihe, a utrošene namirnice i drugi materijal u pripremi
hrane kao materijalni trošak;
c) ako se za ishranu radnika koriste eksterne ugostiteljske usluge, troškovi ishrane
će se dugovati za fakturu dobavljača, a potraživaće dobavljači, kojima ćemo
potom platiti fakturu sa žiro-računa.

Moguće je da preduzeće (u vlastitoj režiji ili ako koristi vanjske ugostiteljske usluge)
naknađuje na svoj teret samo dio troškova ishrane radnika u toku rada, a da preostali dio
troškova ishrane snose sami zaposleni. U tom slučaju, pod b) i c), troškovi na kontu
ostali troškovi zaposlenih bili bi terećeni samo za onaj iznos koji snosi preduzeće, a za
razliku bi se zadužio konto potraživanja od radnika.

Naknada troškova prijevoza na posao i sa posla također se može vršiti gotovinskim

isplatama prema zaposlenima tako da duguje račun ostalih troškova zaposlenih, a
potražuje račun obaveze prema zaposlenima, a potom te obaveze platimo sa blagajne ili
plaćanjeum usluga eksternog prijevoznika ili organizovanjem vlastitog prijevoza od
strane poslodavca.

Obračun regresa za godišnji odmor se knjiži tako da duguje, ostali troškovi zaposlenih,
a potražuje račun obaveze prema zaposlenima, a potom se ta obaveza isplaćuje sa
blagajne.
Ako se regres uplaćuje na tekući račun radnika u banci, opet se moraju provesti
knjiženja gotovinske isplate.
Isplata navedenih primanja se najčešće vrši u gotovu, iz blagajne a naknade prijevoza na
posao i sa posla se najčešće vrše obezbijeđenjem mjesečne karte za prijevoz.
 UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA 9
UNIVERZITET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
ODJELJENJE BIJELJINA

_______________________________________________________

3. STOPE DOPRINOSA4

Zakonom su propisane stope doprinosa za plate i naknade iz radnog odnosa i to :

1) Iz ličnih primanja i drugih prihoda osiguranika

- 17,0 % za penzijsko i invalidsko osiguranje,
- 12,5% za osnovno zdravstveno osiguranje,
- 1,5% za osiguranje od nezaposlenosti.

2) Na teret poslodavca (na isplaćena lična primanja)

- 6,0% za penzijsko i invalidsko osiguranje,
- 4,0% za osnovno zdravstveno osiguranje,
- 0,5% za osiguranje od nezaposlenosti.
Postupak pri obračunu i knjiženju troškova ličnih zarada i naknada zarada
I korak
Analitička evidencija
- obračun ličnih zarada za svakog radnika ponaosob (dokumentacija, platne liste)
1. Knjigovodstveni stav:
a) Evidentiranje visine obaveze po osnovu obračunatih zarada i naknada zarada svih
zaposlenih radnika dobijenih iz pomoćne analitičke evidencije, koje se obično realizuju
krajem tekućeg mjeseca

II korak
Evidencija u glavnoj knjizi
- knjigovodstveno evidentiranje
2. Knjigovodstveni stav:
b) Isplata zarada prema zaposlenim radnicima, shodno izvršenom obračunu, akoja se
obično realizuje početkom narednog mjeseca

4
Zakon o porezu na dohodak
 UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA 10
UNIVERZITET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
ODJELJENJE BIJELJINA

_______________________________________________________

Knjigovodstveno evidentiranje
I knjigovodsveni stav
1. zaduživanjem računa troškova zarada uz odobrenje računa Obaveze po osnovu zarada
za isti iznos, ukoliko ne postoji nikakavo kreditno zaduženje od strane radnika. U
suprotnom slučaju, račun Ostale obaveze bi se odobrio za visinu uplate obaveze po
obustavama neto zarade.

II knjigovodstveni stav:
2. odobravanjem računa Tekući račun uz zaduživanje računa Obaveze po osnovu
zarada.U slučaju da radnik ima određeno kreditno zaduženje to bi se
3. za visinu obustave teretio račun Tekući račun i odobri račun Ostale obaveze

3.1. Rokovi za obračun i uplatu doprinosa

Izričito se utvrđuje obaveza obračunavanja doprinosa prilikom obračuna plate, te da se

doprinossi plaćaju zajedno sa isplatom plate ili primitka. Također se utvrđuje obaveza
obračunavanja i plaćanja doprinosa za kategorijeu fizičkih lica koji samostalno
obavljaju privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje, te u
slučaju ostvarivanja zajedničke djelatnosti više fizičkih lica, obaveza obračunavanja i
plaćanja je na nosiocu zajedničke djelatnosti.

Obračun i uplatu doprinosa vrši isplatitelj plate i drugih ličnih primana – rezident F BiH
( za zaposlenike) na plate, naknade plata i druga lična primanja zaposlenika po osnovu
redovnog rada i izvan redovnog rada, kao i s njima izjednačene osiguranike.

Doprinosi dospijevaju za plaćanje istovremeno s isplatom plate i primitaka, a najkasnije

do zadnjeg dana u mjesecu u kojem je plata dospjela za isplatu.
 UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA 11
UNIVERZITET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
ODJELJENJE BIJELJINA

_______________________________________________________

4. OBRAČUN POREZA NA PLATU

Osnovica za obračun mjesečne akontacije poreza na platu nije neto plata koja se
isplaćuje zaposleniku, već bruto plata umanjena za obavezne doprinose iz plate (31 %
od bruto plate) i za iznos ličnog odbitka utvrđenog na osnovu faktora ličnog odbitka iz
porezne kartice5 zaposlenika.6

4.1.Primjer obračuna plate

Zaposlenik (invalid) koji izdržava dvoje djece sa poslodavcem je ugovorio platu u bruto
iznosu od 1.500,00 KM i istom dostavio svoju poreznu karticu izdatu i ovjerenu od
strane Porezne uprave, sa utvrđenim faktorom ličnog odbitka od 2,5 (osnovni lični
odbitak 1,0 + invalidnost 0,3 + za prvo izdržavano dijete 0,5 + za drugo izdržavano
dijete 0,7).

Bruto plata 1.500,00 KM

-Doprinosi iz plate (31%) 465,00 KM
Neto plata 1.035,00 KM
-Lični odbitak(faktor : 2,5) 750,00 KM
Porezna osnovica : 285,00 KM
Porez na platu: na 285*10% 28,50 KM
Neto plata za isplatu zaposleniku : 1.006,50 KM
(1.035,00 - 28,50 = 1.006,50)

Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, bruto plata zaposlenika čini : neto
iznos plate koju poslodavac isplaćuje zaposleniku, ukupan iznos obaveznih doprinosa iz
plate(17% za PIO, 12,5% zdravstveno osiguranje i 1,5% za osiguranje od
nezaposlenosti) i iznos poreza koji poslodavac treba da obračuna i obustavi od plate
zaposlenika.

5
Porezna kartica je evidencija sa podacima o zaposleniku odnosno penzioneru, o članovima njegove uže
porodice koje izdržava, a koje provjerava i ovjerava Porezna uprava.
6
Zakon o porezu na dohodak
 UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA 12
UNIVERZITET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
ODJELJENJE BIJELJINA

_______________________________________________________

4.2. Primjer knjiženja plate

BRUTO PLATA= NETO PLATA + POREZI I DOPRINOSI

KONTO
R.br. OPIS % IZNOS Duguje Potražuje
1. Bruto plata 1.562,00 320
Doprinosi na teret zaposlenika
2. Doprinos za PIO 17,00 266,00 54811
3. Doprinos za zdravstvo 12,50 195,00 54812
4. Doprinos za zapošljavanje 1,50 23,00 54812
5. r.br. 1 - r.br. (2+3+4) 31,00 1.078,00
Doprinosi na teret poslodavca
6. Doprinos za PIO 6,00 94,00 320 54814
7. Doprinos za zdravstvo 4,00 62,00 320 54815
8. Doprinos za zapošljavanje 0,50 8,00 320 54816
9. Lični dobici 300,00
10. Osnovica za obračun poreza
(r.br. 5 - r.br. 9) 778,00
11. Porez na dohodak 10,00 78,00 320 54801
12. Neto za isplatu
(r.br.5 - r.br. 11) 1.000,00 5451

Navedeni primjer knjiženja i obračuna plate možemo provjeriti na dva načina :

a) Provjera pomoću troškova ( konto 520)

1. Neto plata 1.000,00

2. Doprinosi na teret zaposlenika
(266,00 + 195,00 + 23,00 ) 484,00
3. Doprinosi na teret poslodavca
(94,00 + 62,00 + 8,00) 164,00
4. Porez na dohodak 78,00
5. UKUPNO 1.726,00
 UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA 13
UNIVERZITET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
ODJELJENJE BIJELJINA

_______________________________________________________

b) Provjera pomoću obaveza

1. Obaveza za neto platu ...........................................1.000,00
2. Obaveza doprinosa za PIO........................................266,00
3. Obaveza za zdravstvo................................................196,00
4. Obaveze za zapošljavanje............................................23,00
5. Obaveze za PIO na teret poslodavca...........................94,00
6. Obaveze za zdravstvo..................................................62,00
7. Doprinosi za zapošljavanje........................................... 8,00
8. Porez na dohodak..........................................................78,00
Ukupno 1.726,00

Nakon provjera možemo zaključiti da je a) = b), tj. 1.726,00 = 1.726,00.

na početku narednog mjeseca na kraju mjeseca

obaveze za zarade i
D tekuci racuni P D naknade zarada P D troškovi zarada P

D ostale obaveze P

Šema knjiženja
 UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA 14
UNIVERZITET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
ODJELJENJE BIJELJINA

_______________________________________________________

5. ZAKLJUČAK

Pri određivanju iznosa plata i drugih naknada zaposlenima u nekoj od institucija u BiH
treba se voditi računa o određenim bitnim načelima. Jedno od tih načela je da treba biti
ista plata za isti ili sličan posao, što nam govori da zaposleni u nekoj instituciji koji
obavljaju iste ili slične poslove trebaju imati istu osnovnu platu, odnosno da se radna
mjesta iz različitih institucija na kojima se obavljaju slični poslovi trebaju svrstati u isti
platni razred.

Također se treba voditi računa o nagrađivanju prema rezultatima rada, gdje bi

rukovoditelji institucija, na temelju objektivnih kriterija mjerenja učinka, mogli za
zaposlene na određenim položajima odobriti napredovanje unutar platnih razreda, kao i
odobriti novčanu nagradu, što mora biti u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima.
Potrebno je naglasiti i da se prilikom raspisivanja javnog oglasa za popunjavanje radnih
mjesta obavezno objavljuje i podatak o pripadajućoj osnovnoj neto plati za oglašena
radna mjesta.

6. LITERATURA

1. Finansijsko računovodstvo, Mehmed Jahić, Sarajevo 2008.

2. Zakon o porezu
3. www.wikipedia.org
 UNIVERZITET ZA POSLOVNE STUDIJE BANJA LUKA 15
UNIVERZITET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE
ODJELJENJE BIJELJINA

_______________________________________________________