Preporod

ISLAMSKE INFORMATIVNE NOVINE • GOD. XLVII • BROJ 5/ 1087 • 1. MART 2017. • 2. DŽUMADE-L-UHRA 1438.
CIJENA 1,50 KM (MNE, SER, HR, SLO, MAK 1,50 €) Allah neće izmijeniti
stanje jednog naroda
dok taj narod ne
promijeni sebe
(Kur’an)

www.preporod.com

Domovino,sretan ti
Dan nezavisnosti U povodu Dana nezavisnosti BiH razgovarali smo s istaknutim
historičarem profesorom dr. Husnijom Kamberovićem

Bosna i Hercegovina ima

povijesno najutemeljenije granice
Sagledavanja Svjedočenje Pogledi
Saradnik “Preporoda” Pitao sam se da li će Zbog čega nam je
iz Washingtona: moja majka saznati potreban
Kuda ide kako sam ubijen? dan majki?
Amerika?
20 24 28
 Intervju
Bosna i
Hercegovina
ima povijesno
najutemeljenije
granice
PREPOROD: Je li postojalo sistematski plani-
rano pripremanje referenduma?
Čak se i u naučnim krugovima obično misli da
je referendum o nezavisnosti bio rezultat aktiv-
nosti bosanskohercegovačke političke elite od
1990. godine. to bi značilo da je Bosna i Herce-
govina aktivno radila na disoluciji Jugoslavije.
međutim, nije baš bilo tako i Bosna i Hercegovi-
na ne samo da nije imala aktivnu ulogu u proce-
su raspada Jugoslavije nego
je imala interes i radila na to-
“Danas su ti napadi me da se Jugoslavija, u tran-
prilično opasni i sformiranom vidu, sačuva.
ozbiljno ugrožavaju U tom smislu je bio i prijed-
bosanskohercegovačko log Izetbegović-Gligorov o
društvo. Oni su ozbiljni tzv. „stepenastoj federaciji“
koji je podrazumijevao tran-
zbog toga što dobrim sformaciju Jugoslavije u dr-
dijelom dolaze iz same žavni okvir koji bi bio kom-
Bosne i Hercegovine, promis između konfedera-
iz domaćih struktura cije (što su željele Hrvatska i
Slovenije) i čvršće federaci-
– državnih, naučnih,
je (što su željele Srbija i Crna
kulturnih itd. i u Gora). U takvoj situaciji ali-
tome se krije njihova ja Izetbegović i Kiro Gligo-
velika opasnost.“ rov su predložili kompromi-
sno rješenje, ali drugi to nisu
prihvatili i Bosna i Hercegovina jednostavno ni-
je imala druge alternative nego se i sama upusti-
ti u proces izlaska iz Jugoslavije i krenuti na put
nezavisnosti.
Odluka o referendumu je bila jednostavno
isprovocirana od strane drugih, jer bi u suprot-
nom Bosna i Hercegovina na jugoslavenskim ru-
ševinama postala dio velike Srbije. Naime, Bo-
sna i Hercegovina je na put neovisnosti krenu-
la kada su drugi, prvenstveno milošević i tuđ-
man, odbacili sve opcije transformacije Jugo-
slavije koja je podrazumijevala očuvanje pu-
Prof. dr. Husnija
Kamberović
16 Preporod BROJ 5/ 1087 • 1. maRt 2017.
U povodu Dana nezavisnosti
BiH razgovarali smo s
istaknutim povjesničarem i
intelektualcem profesorom
dr. Husnijom Kamberovićem,
koji je pored angažmana
na Filozofskom fakultetu
u Sarajevu bio i direktor
Instituta za istoriju u Sarajevu.
Autor je brojnih znanstvenih
djela i članka i saradnik u
evropskim znanstvenim
centrima i na univerzitetima
poput Humboldta u Berlinu.
ne ravnopravnosti svih republika. Stvari su od-
lučno krenule u tom pravcu u oktobru 1991. ka-
da je Skupština BiH usvojila Platformu o položa-
ju Bosne i Hercegovine u budućem ustroju jugosla-
venske zajednice. Nekoliko dana nakon usvajanja
ove Platforme, u okviru Konferencije o Jugosla-
viji prezentiran je dokument pod naslovom Okvi-
ri za generalno rješenje jugoslavenske krize u ko-
jem se predviđala uska suradnja suverenih i ne-
zavisnih republika. Slobodan milošević je odba-
cio taj dokument, pa je usvojena Platforma bi-
la osnova za kasniju poziciju BiH u procesu me-
đunarodnog priznanja. Stvari su se ubrzale u de-
cembru 1991, kada je Predsjedništvo Bosne i Her-
cegovine podnijelo zahtjev za međunarodno pri-
znanje, a nakon mišljenja Badinterove komisije o
potrebi provedbe referenduma kako bi se ispita-
lo mišljenje građana, Skupština BiH je 25. janu-
ara 1992. donijela odluku o održavanju referen-
duma 28. februara i 1. marta 1992. godine. U tom
razdoblju, od donošenja odluke do održavanja
referenduma, aktivisti SDa su agitirali među na-
rodom, ali je to rađeno polahko, mudro, bez pre-
tjerane pompe i euforičnosti. Rezultat je bio po-
drška neovisnosti, ali i poznate barikade u Sara-
jevu, kojima je Karadžić želio spriječiti međuna-
rodno priznanje.
Kada se već krenulo na put nezavisnosti valja-
lo je to izvesti do kraja. S obzirom na podijelje-
nost bosanskohercegovačke vladajuće elite (SDS
koji je sa SDa i HDZ BiH bio na vlasti suprotstav-
ljao se tome) bilo je jasno da su sukobi veoma
izgledni. Doista, sve je rezultiralo velikim ratom
protiv Bosne, a u tom ratu su počinjeni najve-
ći zločini, uključujući i zločin genocida nad Boš-
njacima.
PREPOROD: Kako su revitalizirani ljiljani?
Paralelno sa ovim političkim akcijama građe-
nja puta ka nezavisnosti, pokrenuta je i akcija
donošenja novih bosanskohercegovačkih simbo-
la. Rađeno je to unutar jedne posebno formirane
radne grupe, koju je početkom 1991. imenova-
la Skupština BiH, ali ta radna grupa nije uspjela
završiti posao do kraja. međutim, princip je bio
važan: kao simboli nove postsocijalistike Bosne
i Hercegovine trebali su služiti predetnički sim-
boli, s kojima se nije identificirala niti jedna po-
sebna etnička skupina, nego je riječ o srednjovje-
kovnim bosanskim simbolima. tako je došlo do
ideje da se kao novi simbol BiH uzme ljiljan, ko-
ji, dakle, ne predstavlja niti jednu posebnu etnič-
ku skupinu nego asocira na neovisnu srednjovje-
kovnu Bosansku državu. Izbijanje rata je sprije-
čilo da se novi simboli i usvoje, pa su oni, uz ma-
nje korekcije, usvojeni tek u maju 1992. godine.
Nažalost, ti novi simboli sa ljiljanima nisu uspje-
li ujediniti sve etničke zajednice u Bosni i Her-
cegovini, ubrzo su „nacionalizirani“, odnosno
prihvaćeni jedino od Bošnjaka, te su poslije ra-
ta izostavljeni iz državnih obilježja. Danas su oni
još uvijek prihvaćeni među Bošnjacima, jer su
Bošnjaci pod tim simbolima ginuli boreći se za
Bosnu i Hercegovinu.
Napadi sada opasniji, jer
dolaze iz domaćih struktura
PREPOROD: S obzirom da se danas često go-
vori o promjeni granica BiH, po Vašem mišljenju
koliko je taj scenarij realan i pod kojim uslovi-
ma, te Vaše mišljenje kao povjesničara je li u po-
vijesti bilo težih prijetnji, kada je u pitanju pro-
mjena granica te kako su završile?
Bosna i Hercegovina ima povijesno najuteme-
ljenije granice, jer su današnje granice, uz ma-
le izmjene, postavljene koncem 17. stoljeća, tzv.
Karlovačkim mirom. te granice su priznate Ber-
linskim kongresom 1878, a potom i zasjedanji-
ma aVNOJ-a i potvrđene kasnijim ustavima i za-
konima socijalističke Bosne i Hercegovine. U tim
je granicama Bosna i Hercegovina međunarod-
no priznata 1992. godine. Premda postoje odre-
đene ambicije da se te granice mijenjaju, ne vje-
rujem da će do toga doći. Da se razumijemo, do-
bro bi bilo kada bi se probudili i oni iz Bosne i
Hercegovine koji sanjaju o tome da nama povije-
sno pripadaju neki dijelovi koji su sada u sastavu
drugih država. Za Bosnu i Hercegovinu je važan
princip očuvanja postojećih državnih granica.
No, treba voditi računa o tome da su granice
države samo vanjski okvir, ali da je važno saču-
vati i unutarnju strukturu koju taj vanjski okvir
samo obilježava. Napadi na bosanske granice u
povijesti nisu bili napadi na određeni komad bo-
sanske zemlje nego napadi na bosansku državu
i bosansko društvo u cjelini. Danas su ti napadi
prilično opasni i ozbiljno ugrožavaju bosansko-
hercegovačko društvo. Oni su ozbiljni zbog toga
što dobrim dijelom dolaze iz same Bosne i Her-
cegovine, iz domaćih struktura – državnih, nauč-
nih, kulturnih itd. i u tome se krije njihova veli-
ka opasnost.
 “S druge strane, Islamska
zajednica ne može ostati posve
izvan društvenih kretanja, ali
vjerujem da i ljudi u Zajednici, na
čelu sa sadašnjim reisu-l-ulemom
Husein-ef. Kavazovićem, imaju
dovoljno mudrosti da razumiju
UDBA i „muslimanski dokle taj društveni angažman
sti ili nepodobnosti tadašnjem političkom esta-
blišmentu, neću se osvrtati na ta pitanjani kada
nacionalista“ Islamske zajednice može ići.“ je u pitanju sadašnji politički establišment.
PREPOROD: Koje su nove tendencije u pisa-
PREPOROD: Određen broj osoblja s Filozof-
nju povijesti BiH i kakvo je stanje u BiH od stje-
skog fakulteta je imao važnu ulogu u interpreta- kulteta, negdje 2003, saznao sam iz „špijunske“
canja nezavisnosti do danas u odnosu politike i
ciji nacionalnog identiteta Bošnjaka, koja je ne- tzv. plave knjige da sam koncem 1980-ih ja ipak
historijskih nauka?
kada išla naruku nacionalističkim aspiracijama bio „muslimanski nacionalista“ i ne znam da li je
Naša je historiografija prošla mukotrpan put
susjednih zemlja. Je li Odsjek za historiju i op- to imalo nekog utjecaja na odluku tadašnjih
i sada smo mi mala ali vrlo cijenje-
ćenito historija na Filozofskom fakultetu bila mojih profesora da mi ponude mjesto
na zajednica historičara. Na
oslobođena takvih osoba i aspiracija? Interesuje na institutu (uz obećanje da će
tom putu se, naravno, de-
me i Vaše iskustvo kada kao jedan od najboljih me, čim se ukaže prilika, vra-
studenata niste primljeni za asistenta nakon za- šavalo svega, ima svega
titi na fakultet). Naravno da
vršetka fakulteta. i danas: amaterizma,
je ta optužba o „naciona-
Historija je oduvijek bila pogodno polje za nestručnosti, politi-
lizmu“ bila konstruk-
konstrukcije nacionalnih identiteta i historiča- cija i prava izmišljoti- kanstva, romanti-
ri su imali važnu ulogu u građenju svijesti odre- na, ali je i ona, mož- čarskog zanosa, ali
đene zajednice. Filozofski fakultet i Odsjek za da, imala nekog utje- i smišljenog rada
historiju, odnosno profesorski sastav do rata caja na činjenicu da pojedinaca i grupa
1992. obično se poistovjećuje sa miloradom Ek- sam karijeru razvi- koje, gradeći podi-
mečićem i njegovom ulogom koju je imao kon- jao na institutima a jeljeno sjećanje na
cem 20. i početkom 21. stoljeća. Bilo je tamo, ne na fakultetu. I ra- historiju, produ-
međutim, i drugih ljudi, koji su bili i odlični pro- dostan sam zbog to- bljuju pukotine u
fesori, i odlični historičari, i bosanskohercego- ga, jer sam radeći u in- bosanskoherce-
vački patrioti, koji su to bili i prije i poslije Ek- stitutima imao dovolj- govačkom
mečića. mogao bih poimenično nabrojati mnoge no vremena da „ispe-
historičare sa Filozofskog fakulteta, kao one iz čem zanat historičara“.
starije generacije tako i one koji su i u ratu 1992 –
1995. ostali pravi bosanskohercegovački patrioti, Jedan od
pri tome ne gubeći svoj profesionalni identitet. “Nisam nikada posao
Ono što je starija generacija uprkos svemu, tužnijih dana
historičara razumio
ipak uspjela učiniti jeste promoviranje, makar i u karijeri kao posao nacionalnog
nedovoljne, nacionalne, bosanskohercegovač-
ke historije. Nije to bilo nimalo lahko. Početkom Od 2005. predajem na fakul- romantičara. Bavljenje
1970-ih o tome su se vodile oštre rasprave, jer tetu, ali sam ipak uvijek bio ve- i tamnim stranama
su neki smatrali da posebno studiranje historije zan za Institut, koji je bio i ostao nacionalne historije ne
BiH na sarajevskom Univerzitetu nije nužno, jer moja najveća ljubav. Početkom 2017. smije se tretirati kao
se bh historija, navodno, može sasvim dovoljno sam, zbog raznih okolnosti, defini-
proučavati unutar historije Jugoslavije. Ipak, ta- tivno napustio Institut za historiju, i akt nacionalne izdaje
da ustanovljen zaseban predmet o historiji Bo- to je bio jedan od tužnijih dana u mo- nego čin nacionalne
sne dalje se razvijao, i sada smo već na dobrom joj karijeri koju od sada vežem isklju- hrabrosti.“
putu da sami, hrabro i bez ikakvih kompleksa, čivo za fakultet, što će mi dati puno vi-
istražujemo sve aspekte naše nacionalne histo- še vremena da intenzivnije radim
rije. Utemeljili smo i nove predmete na Odsje- sa studentima. a, kao što se
ku za historiju unutar kojih se predaje i najnovi- krajem 1980-ih nisam
ja historija Bosne i Hercegovine, sve do genocida osvrtao na pi-
u Srebrenici 1995. godine. tanja po-
a, što se tiče kadrova na fakultetima: to je dob-
vječno pitanje s kojim se suočavaju svi univer- no-
ziteti. Ja osobno sam uvijek preferirao rad ne na
fakultetu nego u naučnim institutima. Imao sam
sreću da sam prošao jednu normalnu naučnu ka-
rijeru, imao priliku, radeći u institutu istraživa-
ti u brojnim arhivima, upoznati mnogo kolega.
to što nakon završetka fakulteta nisam ostao
raditi na fakultetu nego otišao u Institut za
istoriju prvo u Banju Luku, pa potom u Sa-
rajevo, nisam nikada doživljavao kao ne-
što loše i tada to nisam doživljavao kao
znak nepodobnosti političkom establiš-
mentu. Puno godina nakon završetka fa-

Prof. dr. Husnija

Kamberović: “Kao što se
krajem 1980-ih nisam osvrtao
na pitanja podobnosti ili
nepodobnosti tadašnjem
političkom establišmentu,
neću se osvrtati na ta pitanjani
kada je u pitanju sadašnji
politički establišment.“

BROJ 5/ 1087 • 1. maRt 2017. Preporod 17

 Intervju
društvu i time smanjuju šanse za održavanje i
dalji razvoj Bosne i Hercegovine kao države. U
historiografiji ima i utjecaja politike, ali veliku
krivicu za to snose historičari koji preko politike
liječe neke svoje frustracije. Na žalost, vrijedno-
sti u društvu su poremećene, pa i mnogi histori-
čari se više bave politikom nego historijom.
Uprkos tim pojavama, veliki dio naše histori-
ografije je očuvao svoja profesionalna obiljež-
ja. Bilo je puno galame i nezadovoljstva na či-
njenicu da neke teze starije historiografije o po-
jedinim pitanjima iz historije Bosne i Hercegovi-
ne nisu doživjele reviziju. ali, za svaku historio-
grafsku reviziju nužno je stvoriti kadrovske pret-
postavke i napraviti detaljna istraživanja ukoliko
želimo biti vjerodostojni. mi-
slim da smo mi u posljednjih
“Džemal Bijedić je, 20-ak godina radili dobar po-
u skladu sa svojim sao, približili smo našu histo-
komunističkim riografiju evropskim i svjet-
skim tendencijama, neka pita-
nazorima, smatrao nja (pitanja identiteta, svakod-
da treba podržati
nevice, historijske mitologije
građenje jedne itd) postala su gotovo uobiča-
laičke, a ne klerikalne jena u našim doktorskim i ma-
gistarskim radovima. Na istra-
Islamske zajednice, živanjima socijalističkog raz-
pa ma šta pod time doblja smo otišli dosta daleko
podrazumijevali.“
i puno više smo napravili ne-
go historiografije u susjedstvu.
Susjedne historiografije su bile
više motivirane antikomuniz-
mom, ali im to nije dobar saveznik za naučnu re-
levantnost. Ostaje još puno posla pred nama: no-
va istraživanja Drugog svjetskog rata su tu prio-
ritet. Još jedan težak zadatak je pred nama: ka-
ko približavati pojedine historiografske centre u
Bosni i Hercegovini? ali, to ne smijemo raditi na
uštrb vrlo visokih kriterija kojih smo se pridrža-
vali u dasadašnjim naučnim radovima. mislim
da imamo mogućnosti da na tome istrajavamo,
i bilo bi šteta da podlegnemo zovu politike i po-
kvarimo sve što smo mukotrpno radili posljed-
njih 10-15 godina.
Proces nacionalnog konstituiranja
Bošnjaka je završen
PREPOROD: Želim istaknuti Vaše znanstve-
ne polemike u medijima s pojedincima koji su
latentno dovodili u pitanje povijest i nacionalni
identitet Bosne i Bošnjaka. To je danas vrlo hra-
bar istup za jednog znanstvenika u BiH. Je li još
uvijek kod Bošnjaka prisutan taj (jugosloven-
ski) kompleks od znanstvenih i javnih djelatni-
ka drugih nacija?
Proces nacionalnog konstituiranja Bošnjaka je
završen i naš nacionalni identitet više niko ni-
kada ne može dovesti u pitanje. Sada veću štetu
možemo nanijeti sami sebi nego što nam to dru-
gi mogu učiniti. Ja sam se trudio prvo izgraditi
neku vlastitu stabilnu poziciju unutar akadem-
skog svijeta i svoje naučne stavove graditi isklju-
čivo na naučnim činjenicama. Kada je čovjek si-
guran u ono što radi, i kada se trudi raditi najbo-
lje što može, nema razloga ni za kakve komplek-
se. Znam da su mnogi s kojima sam ja javno po-
lemizirao, svojim gardom pravili atmosferu stra-
ha kod drugih i na tom strahu gradili svoj auto-
ritet. U toj atmosferi sijanja straha ti naučnici su
gradili priče koje su na prvi pogled izgledale pri-
mamljivo i argumentirano, pa su često i mediji
na njih nasijedali i širili ih u društvu. Ja sam, na-
protiv, sasvim normalno proučavao teme iz na-
cionalne historije Bošnjaka, najveći dio mog na-
učnog opusa je vezan za ta pitanja, ali nisam ni-
18 Preporod BROJ 5/ 1087 • 1. maRt 2017.
“Neki smatrali da posebno
studiranje historije BiH na
sarajevskom Univerzitetu nije
nužno, jer se bh historija, navodno,
može sasvim dovoljno proučavati
unutar historije Jugoslavije. Ipak,
tada ustanovljen zaseban predmet
o historiji Bosne dalje se razvijao.
Utemeljili smo i nove predmete na
Odsjeku za historiju unutar kojih se
predaje i najnovija historija Bosne
i Hercegovine, sve do genocida
u Srebrenici 1995. godine.“
kada posao historičara razumio kao posao nacio-
nalnog romantičara. Smatram da nikome ne tre-
ba bolja prošlost nego bolja budućnost, te da sa-
mo objektivno sagledavanje naše prošlosti nama
može biti od koristi. Bavljenje i tamnim strana-
ma nacionalne historije ne smije se tretirati kao
akt nacionalne izdaje nego čin nacionalne hra-
brosti.
Ja sam se, tako, na primjer, odlučno i isključivo
profesionalno upustio u istraživanja, na primjer,
begovskih zemljišnih posjeda, ali i sudbine zna-
čajnih naših ličnosti i rušenje brojnih mitova ve-
zanih za njihov život i smrt, od Husein-kapeta-
na Gradaščevića, preko mehmeda Spahe do Dže-
mala Bijedića, te sam pisao brojne radove i vo-
dio mnoge naučne projekte o nacionalnom iden-
titetu Bošnjaka, političkom nasilju, ulozi vjer-
skih zajednica, historijskim mitovima, ali sam
se trudio slojevito sagledavati i razdoblje socija-
lizma, koje nije bilo jednoznačno i koje je imalo
svoju razvojnu dinamiku od kraja Drugog svjet-
skog rata do sloma početkom 1990-ih godina.
Sve to sam se trudio raditi bez ikakvih predrasu-
da i kompleksa. a, kompleksaša raznih vrsta je
uvijek bilo i uvijek će ih biti. Iskreno mi je ih žao!
Nacionalni romantičari bi
trebali biti naša prošlost
PREPOROD: Pored nacionalističkih nastojanja
da se dovede u pitanje identitet Bošnjaka, s dru-
ge strane imamo i, nazovimo ih, romantičarske,
mit(oman)ske ili interesne interpretacije povije-
sti kod pojedinih Bošnjaka.
Nacionalni romantičari bi trebali biti naša
prošlost, jer oni donose veliku štetu ne samo na-
šoj historiografiji nego i naciji kao cjelini. Znam
da se knjige tih nacionalnih romantičara rado či-
taju, iako one mogu imati posve krivi efekat. U
kriznim vremenima romantičari su korisni, ali u
mirnim razdobljima trebalo bi njegovati ozbilj-
nu, kritičku nauku.
PREPOROD: Politika je uvijek nastojala vrši-
ti pritisak ili utjecati na Islamsku zajednicu. Je
li ovaj fenomen dovoljno znanstveno istražen?
Islamska zajednica je u svojoj historiji prošla
dug put i drago mi je da sada postoji inicijativa i
da se priprema važan projekat o pisanju cjelovite
historije Islamske zajednice. Vrlo ozbiljni rado-
vi o tome su već napisani. Urađene su tri doktor-
ske disertacije o tome, a bio sam u svim komisi-
jama za odbranu i mogu i s te strane potvrditi da
je riječ o važnim naučnim radovima. Dvije knjige
su već objavljene (autori su adnan Jahić i Denis
Bećirović), dok se disertacija amira Duranovića,
koja pokriva najvećim dijelom razdoblje kada je
reisu-l-ulema bio Sulejman-ef. Kemura, tek treba
objaviti. tu su i zapaženi radovi Zlatka Hasanbe-
govića i Šaćira Filandre. trebat će tu stvar dove-
sti do kraja i vidjeti koliko je Islamska zajednica
bila stvarni činilac u historiji, koliko je njeno dje-
lovanje bilo pod utjecajem države, kako se od-
vijala ta dinamika odnosa države i Islamske za-
jednice: od represije, toleriranja i upotrebe IZ od
strane države, do velikog utjecaja koji Islamska
zajednica ima u državi. Otvaranje arhiva Islam-
ske zajednice je jako važno i sigurno ćemo tamo
naći dragocjenu građu, ali treba ubrzati posao na
sređivanju i inventarisanju te građe kako bi ona
bila lakše dostupna nama istraživačima.
Džemal Bijedić i otvaranje
Fakulteta islamskih nauka
Ja sam, na primjer, istražujući nacionalni iden-
titet Bošnjaka, posebno intenzivno istraživao
razdoblje 1960-ih i 1970-ih godina. U tom kon-
tekstu sam se bavio i problemima Islamska za-
jednice. U knjizi o Džemalu Bijediću jedan dio
sam posvetio njegovom odnosu prema Islam-
skoj zajednici. On se, naime, zalagao da se otvo-
ri Fakultet islamskih nauka u Sarajevu i na jed-
nom sastanku Bijedić je branio reisu-l-ulemu Su-
lejmana ef. Kemuru, koga je smatrao „našim čo-
vjekom sto posto“. Džemal Bijedić je, u skladu sa
svojim komunističkim nazorima, smatrao da tre-
ba podržati građenje jedne laičke, a ne klerikalne
Islamske zajednice, pa ma šta pod time podrazu-
mijevali. U tom smislu je on naveo da su bosan-
skohercegovački komunisti prihvatili i podrža-
li reisovu ideju o stvaranja Islamskog fakulteta u
Sarajevu jer je bio uvjeren da je reis u pravu kada
je tvrdio „da su školovani ljudi u maroku, Kairu,
alžiru i sl. manje-više klerikalci, a poneki od njih
i agenti ove ili one obavještajne službe. Zato on
(reis, op. H.K.) želi da se tu formira fakultet u Sa-
rajevu“. Kao što znamo, Islamski fakultet u Sara-
jevu je otvoren koncem 1970-ih godine.
Islamska zajednica ne može
ostati izvan društvenih kretanja
PREPOROD: Naš reisu-l-ulema, porijeklom iz
Vašeg rodnog grada, trenutno obnaša funkci-
ju u vrlo turbulentnom vremenu. Vaše mišlje-
nje o ulozi reisu-l-uleme i sadašnjim izazovima
Islamske zajednice, koja je preživjela brojne po-
litičke sisteme i nadživjela politička organizira-
nja muslimana.
Sadašnji reisu-l-ulema obavlja dužnost u doi-
sta turbulentnom vremenu, punom izazova, ne
samo u BiH nego izazova pred kojima se nalaze
muslimani i islam u svijetu. mislim da on mudro
vodi Islamsku zajednicu, iako su neki nastupi bi-
li brzopleti i možda nedovoljno pripremljeni. On
mora znati da se svaka njegova riječ sluša, da se
svaki njegov nastup prati, snima i tako dalje. Ne-
što to rade prijatelji, a nešto neprijatelji. On svo-
ju hrabrost, koju je pokazao i tokom ratnih deša-
vanja 1990-ih, treba i dalje njegovati, ali je u jav-
nim nastupima treba mudro pokazivati. Rekao
bih da bi nekada rezultat bio puno bolji da on
svojim utjecajem, i posrednim putem, neke stva-
ri inicira kada to drugi, koji bi to trebali činiti, ne
čine iz raznih razloga. Ne bi bilo dobro da sadaš-
nji reis preuzme ulogu političara. Znamo mi šta
je politika, i reisu-l-ulema bi svojim moralnim
autoritetom, a ovaj reis to svakako ima, morao
sve to nadvisiti.
S druge strane, Islamska zajednica ne može
ostati posve izvan društvenih kretanja, ali vje-
rujem da i ljudi u Zajednici, na čelu sa sadašnjim
reisu-l-ulemom Husein-ef. Kavazovićem, ima-
ju dovoljno mudrosti da razumiju dokle taj druš-
tveni angažman Islamske zajednice može ići i ka-
da može da se pretvori u svoju suprotnost, s ob-
zirom na strukturu bosanskohercegovačkoga
društva i države.
RAZGOVARAO: ELVEDIN SUBAŠIĆ