MADRAGUE DE GIENS

OPĆENITO

Naziv dobio prema zaljevu u kojem je pronađen

Otkrili su ga ronioci Francuke mornarice 1967. godine
Obilježen je kao prvo pravo znanstveno podvodno istraživanje u Francuskoj, također to je
jedan od najvećih Rimskih trgovačkih brodova ikad istraženih
Nalazi se na dubini od 18 – 20 m
Lokacija: pored male ribarske luke La Madrague de Giens kod Giens poluotoka na južnoj
(Mediteranskoj) obali Francuske, 20 km udaljen od grada Toulona

Potonuo oko 75. – 60. god. pr. Kr.

Veliki trgovački brod sa oko 400 tona tereta, sa zapremninom od oko 550 tona što ga čini
jednim od najvećih Rimskih potonulih brodova

Dužina broda je oko 40 metara, širok 9 metara

Brod je potonuo sa teretom vina u amforama i crno glaziranom keramikom iz Italije

Do danas nije jasan razlog potonuća

ISTRAŽIVANJA

Andre Tchernia i Patrice Pomey su voditelji istraživanja brodoloma

Istraživanja u ukupno 11 sezona (od 1972. – 1982. godine)

U prve četiri godine fokusiralo se na središnji dio broda i tada je dobivena datacija koja
brod smješta u 1. st. pr. Kr., a definirana je i većina tereta koji je brod prevozio – amfore i
keramika

Nađene su amfore iz Teracine i Kampanska keramika

Kasnije, u drugim kampanjama, fokusiralo se na krmu koja se nalazila 2 – 3 m duboko u

sedimentu

1980-ih fokus je prebačen na prednji dio broda gdje je otkriven dio koji direktno podsjeća
na prikaz broda na mozaiku Oceana u kupeljima u Tunisu iz 1.st. pr. Kr.

1
Dolores Knežić
 Kasnije su istraživanja nastavljena na središnjem prednjem dijelu broda gdje je
ustanovljeno da su rimski urinatores odnosno ronioci vadili amfore nakon brodoloma

PRIMJENJENA METODOLOGIJA

S obzirom na vrijeme u kojem je brodolom istraživan primjenjivala se metodologija koju i

danas prepoznajemo kao npr. usisavač za pijesak – mamut

Amfore su označene brojem (jasno vidljive oznake, crno na bijelom)

Svi dijelovi broda označeni oznakom (kako bi se mogli analizirati i rekonstruirati)

Sveobuhvatno fotografsko snimanje provedeno je po cijelom nalazištu na više razina, a

trup je pažljivo pregledan i dijelom demontiran kako bi se utvrdilo na koji je način
izgrađen

Proučavanje trupa zahtijevalo je vješte pothvate, kako bi se pregledala kobilica i uzeli

uzorci iz nje, bilo je potrebno iskopati tunel ispod trupa i koristiti podvodne motorne pile,
uklonjeni fragmenti razdvojeni su i proučeni, a zatim sastavljeni točno kao prije i vraćeni
na svoje mjesto u olupini

Tijekom iskopavanja P. Pomey je napravio detaljan plan trupa koji je potom usporedio s
izborom slika koje prikazuju brodove iz približno istog razdoblja kao i olupina. Otkrio je
da su u nekoliko mozaika proporcije i oblici identični njegovim vlastitim planovima
sugerirajući tri stvari:

1. da mozaici predstavljaju drevne brodove s mnogo više realizma i točnosti nego što
bi se moglo pretpostaviti
2. da su oštećeni, uništeni ili izgubljeni dijelovi olupine Madrague de Giens
vjerojatno slični onima prikazanim na slikama (kao npr. mozaik Oceana)
3. na temelju datacijskih raspona usporedivih mozaika: da je ovaj tip broda građen
po gotovo identičnom obrascu više od tri stoljeća

OPIS BRODA

Brod s dva jarbola i konkavno profiliranim pramcem te konveksnom krmom te oštrom,

istaknutom kobilicom, ukupno je dugačak 40 metara i širok 9 m

Imao je križna jedra koja su mu davala veću brzinu, jarbol je izgrađen od hrasta (Quercus
sp.) – jako čvrsto drvo

2
Dolores Knežić
 Sustav rebrenica i polurebrenica, rebro koje počinje od kobilice, za oplatu vezana čavlima i
čivijama, spojevi između oplate bili su dijagonalni

Više vrsta drveta korišteno u konstrukciji broda: brijest (Ulmus sp.) – kobilica, oplata,
rebreni nastavci rebrenica, polurebrenice, unutarnja, glavna oplata; vanjska oplata – bor
(Pinus sp.), jela (Abies sp.); rebreni nastavci – orah (Junglas sp.); jarbol – hrastovo drvo
(Querus sp.)

Imao je na kobilicu širine 40 cm duple kobilične utore zbog oplate koja je bila dvostruka,
unutarnja oplata je širine 6 cm(tvrdo drvo), a vanjska oplata 4 cm širine(meko drvo),
kasnije se ne koristi takva dvostruka oplata, već samo jednostruka debljine oko 10cm, ali
ovakva dvostruka mogla je imati niz prednosti, prvenstveno u manjem sveukupnom
iskorištavanu drvenih debala i njihovo postavljanje bio je jednostavnije jer vanjska oplata
je bila ta koja je brže propadala pa je time bilo lakše zamijeniti ju

Brod od većinom teškog drveta

Dva sloja drvene oplate su se na brod pričvršćivala pomoću utora i klinova, a otvori su bili
zaštićeni olovom, uvriježen način gradnje u to doba, garantira čvršći brod

Razlozi duple oplate - strukturalne prednosti, bolja iskoristivost drveta

Pronađeni elementi uzdužne čvrstoće broda: kobilica, peta pramčane statve, statva,
valosjek, krmena statva, krmena protustatva, lažna statva

Jedan od tri najveća antička trgovačka broda pronađena pod vodom, prevozio je teški teret,
ubraja se u skupinu brodova poznatu pod nazivom myriophoroi tj. oni koji mogu prevesti
10 000 amfora

Njegovu obliku dobro svjedoči ikonografija, ali nije uobičajen u rimskom svijetu

Podne drvene daske pričvršćene su izravno na kobilicu, što daje veću krutost unutarnjem
skeletu, a nakon toga dodan je drugi sloj oplate spojen ravnim čavlima

BRODSKI TERET

Brod je mogao prevoziti između 5 800 do 8 000 amfora, svaka težine 50 kilograma,
ukupno teret do 400 tona

3
Dolores Knežić
 Četiri sloja vinskih amfora bio je tipičan teret, ali na posljednjem putovanju brod je imao
samo tri sloja (6 000 - 6 500 amfora) koji dosežu visinu od 3 m, nosio je i veliki teret
keramike koji je bio postavljen na vrhu amfora.

Dressel Tip 1B, visine 1, 16 m, amfore sa uskim šiljastim tijelima i dugim cilindričnim
vratovima koje je napravio lončar Publius Veveius Papus činili su većinu vinskih amfora.

Na tim amforama pronađeni su žigovi koji pripadaju Publiju Veveiusu Papusu, što ukazuje
da se radi o izvozu iz Terracine, područja za proizvodnju vina u južnoj Italiji, za kojeg se
zna da je imao radionicu

Pronađene su i druge vrste amfora, koje su možda trebale biti za konzumaciju ili su bile
dodatni teret

Dodatni teret činila je keramiku s crnim premazom (Kampanska) i grubo kuhinjsko posuđe

Prisutnost kuhinjske keramike, stolova i drugih kuhinjskih predmeta ukazivala je na

područje kabine za posadu na krmi

LITERATURA:

BONINO, M., 2018. - Marco Bonino, A Further Proposal for the Hull Lines of the Madrague
de Giens Ship (c.70 BC), The International Journal of Nautical Archaeology 47.2, 443 – 459.

POMEY, P., 1982. - Patrice Pomey, Le Navire Romain de la Madrague de Giens, Academie
des Inscriptions & Belles-letters, Comptes Rendus des Seanges de L'Annee 1982., Pariz, 133 –
154.

POMEY, P., 2015. – Patrice Pomey, The Madrague de Giens Project, Wake of the Excavation
of the Byzantine Shipwreck at Yassiada, Texas A&M University Press, SAD

STEFFY, R., 2011. - Richard Steffy, Wooden Ship Building and the Interpretation of
Shipwrecks, Texas A & M University Press

TCHERNIA, A., 1987. - Andre Tchernia, The Madrague de Giens wreck, The Courier –
Archaeology under water, Pariz

4
Dolores Knežić
 BROD IZ HERCULANEUMA
OPĆENITO

Herculaneum je grad u blizini Napulja i Pompeja nastradao u erupciji Vezuva 79. godine
Drveni brod pronađen je 1982. godine tijekom iskopavanja luke grada Herculaneuma,
nedaleko od današnje obale, vrlo blizu danas potonulih rimskih vangradskih termi
Tijekom vulkanske erupcije Vezuva brod se nalazio u moru pored obale, kako je bio
pogođen velikim valovima koji su nastali zbog vulkanske erupcije i podrhtavanja tla, brod
se prevrnuo i počeo je tonuti
Dvadesetmetarski piroklastički sloj vulkanskog pepela i tufa zatrpao je cijeli grad, a dio je
pokrio i tonući brod, iz tog razloga sačuvao se gotovo cijeli trup broda
Istraživao ga je R. Steffy 80.-ih godina prošlog stoljeća

BRODSKA KONSTRUKCIJA

Teško je odrediti karakteristike brodske konstrukcije kada je vidljiv samo manji dio
brodskog trupa, R. Steffy u radu iz 1985. godine govori da nije pronašao analogije za brod
u Herculaneumu
Brod je pronađen okrenut naopako, preživio je dio kobilice i krme, a čini se da je
neistraženi dio uništen
On je dugačak, plitak i lagane građe, arhitektura broda prikazuje da je morao biti brižno
izgrađen, procijenjeno je da je mogao biti dugačak 8,6 m, širok 2,2 m i dubok oko 85 cm
Kobilica je četvrtasta s utorima (širine 7,2 cm i 6 cm dubine) za dokobilične platice,
krajevi dasaka ugrađeni su u gredu, a dokobilične platice naslonjene su na gornju stranu
kobilice, postoji 7 donjih platica na desnoj strani broda i 8 na lijevoj strani, samo 4 od
spomenutih platica imaju dokobilični utor na svakoj strani
Brodski trup konstruiran je na klasičan način s rubovima dasaka spojenim pomoću klinova
i utora, međusoban razmak između spojeva bio je nedosljedan, a prosječni razmak iznosi
13 cm, nekoliko pregledanih utora prosječne su dubine 5,1 cm, širine 5,2 i debljine 0,5 cm,

5
Dolores Knežić
njihovi su klinovi nešto manjih dimenzija iako su rubovi izgorjeli i dimenzije nisu
pouzdane
Kobilica je bila zaštićena sa daskom koja štiti donji dio kobilice originalne širine od 2,1
cm, a bile su spojene pomoću nazubljenih klinova tvrdog drveta
Kobilica je najvjerojatnije bila zakrivljenog oblika
Krmena statva u dijelu bližem kobilici imala je istu debljinu kao i kobilica, dok je na
drugom kraju sužena i vjerojatno je imala dekoraciju
Ništa nije poznato o pramčanoj statvi i njenoj konstrukciji
Bilo je 8 vojeva, odnosno redova platica koji idu od pramčane do krmene statve na lijevoj
strani (7 na desnoj strani) broda
Svaka strana ima dvodijelnu bokoštitnicu (debljine od 10 do 12 cm), bočni voj i
razmu/porub (element koji s gornje strane povezuje vrhove rebara, od pramčane do krmene
statve) zbog oplate s bočnih strana
Oplata iznosi 1,7 do 2,5 cm debljine (iako je to varijabilno s obzirom na tafonomiju drvene
oplate koja je prilikom mjerenja u karboniziranom stanju) i bila je rubovima spojena uz
pomoć klinova i utora, svaki zaključan uz pomoć dvije zašiljene polurebrenice
Brod je imao sistem orebrenja s rebrenicama i polurebrenicama
Plan rebara sastojao se od podnih dasaka koje su bile naizmjenične sa spojenim
polurebrenicama i bile su pričvršeće za oplatu uz pomoć drvenih čavala i brončanih čavala
(rebra su bili pričvršćeni na daske nepravilnog oblika pomoću brončanih čavala promjera
oko 1,7 cm i drvenih čavala oko 1,5 cm u promjeru)
Na otprilike 21 cm širokoj daski na središnjem dijelu broda nalazila su se 2 drvena čavla i
2 metalna čavla po rebru (nekada i jedan čavao po rebru), jedan odlomljeni ulomak rebra
imao je dimenzije poprečnog presjeka od 5 do 4,5 cm
Čavli nisu bili dodatno osigurani s unutrašnje strane rebara kao što se to radilo ranije
prilikom konstrukcije broda
Istraživanjem redova pričvršćivanja duž izložene površine vanjske oplate pokazalo je da su
rebra raspoređena u prosjeku oko 24 cm, ali razmak varira između 12 i 30 cm
Oplata brodske konstrukcije bila je rubovima spojena s kobilicom, a oplate su međusobno
bile spojene pomoću klinova i utora
Čini se da su svi donji vojevi bili pojedinačne oplate, jer nisu pronađeni šarafi ni klinovi na
izloženim dijelovima brodske konstrukcije
Greda koja prolazi kroz rebrenice i krmu do preko bokoštinice

6
Dolores Knežić
 Bokoštitnica se nalazila pored brižno izrađenih vojeva i bila je kompleksna širine 6 do 9
cm
THROUGH-BEAM - točno jedan metar iznad točke gdje se vojnica spaja s krmom izdiže
se greda sa svake strane brodske konstrukcije udaljena 43,5 cm od bokoštitnica, čavli su
bili zabijeni kroz bokoštitinicu i gredu kako bi ju učvrstili, a greda je vjerojatno bila
pričvrščena čavlima za rebra koja su prelazila preko njenog ruba
Na through – beamu nalazili su se jezičci kakvi su pronađeni i na brodolomu Kyrenia iz 4.
st. pr. Kr. gdje su se koristili kako spajali zamjensku oplatu
U središtu broda nađeni su fragmenti od mogće šet vesala
Brod iz Herculaneuma jedinstven je po tome što je njegova gornja struktura preživjela u
relativno dobrom stanju, situacija kakva se obično ne nalazi u podvodnim olupinama
Njegov strukturalni oblik, lagan, graciozan, ali velik za brod, čini ga specifičnom
olupinom. Takav primjer u kojem je unutarnji dio trupa dobro očuvan kao i područje
njegove vanjske površine, daje mogućnost odgovora na mnoga pitanja koja se tiču malih i
srednjih brodova rimskog doba

KONZERVACIJA I ZAŠTITA BRODSKE KONSTRUKCIJE

Brodska konstrukcija sačuvala se do današnjih dana i svjedoči nam o konstruktivnim

metodama u vremenu antike
Svi dijelovi broda su zbog njegova karboniziranog stanja bili jako lomljivi i osjetljivi, zato
im se moralo pristupiti s posebnom pažnjom
2001. god dolazi do inicijative od strane Arheološkog ureda Pompeja koji je odlučio
restaurirati kompletni brod i izložiti ga trajno u specijalnom muzejskom prostoru
Brod je zamotan u zaštitni oklop koji se sastojao od kompleksnog sastava – tkanine,
silikonske gume, staklo-plastike, a nakon toga stavljen je u metalni okvir posebno
konstruiran u svrhu držanja svih dijelova karboniziranog broda čvrsto i statično
Zbog fragilnosti broda predloženo je da se brod čuva uz pomoć trosmijernog seizmičkog
sustava izolacije tzv. Three Directional (3D) Seismic Isolation System (SIS)
Konstruirana je posebna naprava koja za cilj ima smanjenje svih potencijalnih kretanja do
kojih dolazi podrhtavanjem tla (u slučaju potresa)

7
Dolores Knežić
LITERATURA:

FERRONI, A. M., MEUCCI C., 1989. - Prime osservazioni sulla barca di Ercolano: il
recupero e la costruzione navale, Atti del II Congresso Nazionale Restauro del Legno,
November 8th, 1989, Vol. I, Nardini Ed., Florence, Italy, 105 – 112.

INDIRLI M., FORNI M., MARTELLI A., SPADONI B., VENTURI G., ALESSANDRI C.,
BERTOCCHI A., CAMI R., CAPELLI C., BARATTA A., PROCACCIO A., CLEMENTE
P., DE CANIO G., CARPANI B., BONACINA G., FRANCHIONI G., VIANI S., CESARI F.,
MUCCIARELLA M., MEUCCI C., 2001. - Further New Projects in Italy for the Development
of Innovative Techniques for the Seismic Protection of Cultural Heritage, Proc. 7th
International Seminar on Seismic Isolation, Passive Energy Dissipation and Active Control of
Vibrations of Structures, 2-5 October 2001, Assisi, Italy

INDIRLI, M., NUNZIATA, C., ROMENELLI, F., VACCARI, F., 2009. - Design and placing
of an innovative 3D-isolation system under the Herculaneum Roman Ship, In Proc.
PROHITECH Conf.—Protection of Historical Buildings, Springer, Berlin, 681 – 687.

MEUCCI C., PAGANO M., BERTOCCHI A., CAMI R., PROCACCIO A., INDIRLI M.,
FORNI M., CLEMENTE P., PACIELLO A., AHMADI H., FULLER K., 2001. - The Use of
an 3D-Isolation System for Seismic and Ambient Vibration to Protect the Roman Ship
Excavated at Ercolano, Proc. 7th International Seminar on Seismic Isolation, Passive Energy
Dissipation and Active Control of Vibrations of Structures, 2-5 October 2001, Assisi, Italy

STEFFY, R., 1985. – Richard Steffy, The Herculaneum Boat: Preliminary Notes on Hull
Details, American Journal of Archaeology, Vol. 89, No. 3, 519 – 521.

STEFFY, R., 2005. - Richard Steffy, The Herculaneum Boat Project, Final Report,
https://www.academia.edu/12869484/2005._The_Herculaneum_Boat_Project._Unpublished_
manuscript (9.5.2020.)

8
Dolores Knežić
STEFFY, R., 2011. - Richard Steffy, Wooden Ship Building and the Interpretation of
Shipwrecks, Texas A & M University Press

9
Dolores Knežić