Tropske kišne šume

Page | 1 Uvod

Tropske kišne šume su velike

šume koje se nalaze diljem
planeta, pretežno unutar žarkog
klimatskog pojasa. Temperature
rijetko idu ispod 20°C. Njihovo
najbitnije obilježje je konstanto
vlažno vrijeme bez suša (preko
250 cm padalina godišnje,
dnevna vlaga preko 50%, a po Rasprostranjenost kišnih šuma

noći raste skoro do 100%) koje dopušta raznim neobičnim vrstama biljaka i životinja da
opstanu. One imaju najveću gustoću živih bića od svih prostora na planetu i još nismo
ni blizu otkrivanju svih njihovih tajni. Tropske kišne šume karakterizira najveća
postojeća raznolikost biljnih i životinjskih vrsta na Zemlji. Na površini od oko 10 km²
obitava više od 1500 različitih biljnih i oko 700 različitih životinjskih vrsta, te oko 1000
vrsta insekata.

1.1. Vegetacija

U tropskim kišnim šumama stabla podržavaju sav život u šumi. Životinje

žive na, u i pod njima. U njima traže sklonište i hranu. Na njima rastu
druge biljke, a gljive koriste sjenu koju bacaju njihove krošnje.

Ovo područje je dom raznim vrstama stabala. Velika stabla kao: Ceiba
pentandra, Hevea brasiliensis, Iriartea deltoidea, Socratea exorrhiza,
Bertholletia excelsa (stablo brazilskiog oraha) ... i manja, ali svejedno
bitna kao stablo banane – Musa Balbisiana i Musa Tropicana Socratea exorrhiza
 Velika zanimljivost kišnih šuma su definitivno epifiti. Epifiti su biljke kojima za rast
nije potrebno tlo, već samo sunce i vlaga. Rastu na drugim biljkama, te se pokušavaju
popeti na što veću visinu kako bi dobili dovoljno svjetla. Iako žive na drugim biljkama,
nisu paraziti jer su autotrofne. Tropski epifiti su većinom orhideje (fam. Orchidaceae) i
Page | 2
bromelije (fam. Bromeliaceae).

Dendrobium sp.- vrsta orhideje

1.2. Vegetacija pri tlu

Ovo područje ne prima mnogo svjetlosti pa samo tlo i nema baš bujnu biljnu populaciju.
No, kao što već znamo, gljivama mrak nije problem, pa one nesmetano rastu na tlu.
Vrlo su bitne za ekosustav jer kao razlagači obogaćuju tlo kako bi velika stabla koja
obilježavaju ova područja mogla uspijevati. Neki primjeri su Marasmius tageticolor,
Phallus Indusiatus i Tremella fuciformis.
 Tremella se koristi i u medicini
kao način za borbu protiv upala i
Page | 3
tumora.

2.1. Sisavci

Među sisavcima koji ovdje žive navest ćemo i prvi primjer simbiotskih
odnosa u ovim šumama.. Tijela troprstih ljenjivaca su stanište za alge
koje im olakšavaju kamuflažu, a nastanjuje ih i posebna vrsta moljaca.
Zanimljivo je i to da obavljaju nuždu samo jednom tjedno i za to se
spuštaju na tlo. Postoji više mogućih razloga za ovo: ako izmet padne iz
stabla može napraviti buku koja će privući predatore, možda njihov
izmet funkcionira kao gnjojivo za njihovo stablo, a možda je nešto treće.
Bradypus tridactylus

U ovim šumama žive i razne vrste majmuna: Gorilla gorilla, Colobus

polykomos, Cebus imitator...

Na granama stabala možemo pronaći majmune kao što je Colobus polykomos, a i druge
zanimljive životinje kao Potos flavus i Tamandua tetradactyla (mravojed koji provodi većinu
vremena na stablima).

Potos flavus Tamandua tetradactyla

2.1. Ptice

Kroz tisuće godina, na ovim prostorima se razvio nevjerojatan broj

misterioznih životinja. Kao što znamo, ovo područje naseljavaju
mnoge ptice, a pogotovo papige kao Ara chloropterus, Ara

Vojnička ara - Ara militaris

 ararauna i Ara militaris. Također se pojavljuju i druge vrste kao tukani i kljunorošci.
Ptice su jako bitne za razvoj šuma jer raznose sjeme i plodove i tako pomažu opstanku
šume.

Page | 4

2.3.Vodozemci i gmazovi

Slijedeće životinje o kojima ćemo pričati su vodozemci gmazovi.

Prilagodba koju mnogi od njih koriste je kamuflaža. Pretežno su
obojeni bojama od zelene do smeđe kako bi se bolje uklopili u
stabla. Gmazovi poput iguane Corytophanes cristatus ili kajmana
Caiman crocodilus se kamufliraju iako su predatori kako bi lakše
zaskočili svoj plijen, dok se manji vodozemci uglavnom
kamufliraju kako bi ih bilo teže pronaći i pojesti - npr. žabe
Cochranella pulverata i Rhinella martyi koja izgleda kao suhi list. corytophanes cristatus

Rhinella martyi Cochranella pulverata

Neki vodozemci ipak žele biti viđeni. Takvi primjerci,

uglavnom otrovne žabe, svojim jarkim bojama tjeraju predatore. Zanimljiv način na koji su se
žabe prilagodile okolini je da liježu jaja u skupinama s donje strane lišća poviše vodenih
površina kako bi punoglavci upali ravno u vodu gdje će rasti bez da su do tad u opasnosti od
mnogo predatora.
 Phyllobates terribilis - jedna od
najotrovnijih žaba, prosječna jedinka
ima dovoljno otrova da ubije 4
Page | 5 Dendrobates tinctorius odrasle osobe
„azureus“

2.4. Kukci

Kukci u ekosustavu ispunjavaju bitnu ulogu kao hrana za veće životinje i oprašivači za
biljke. Prilagodbama si omogućuju da budu više od lakog obroka.

Zanimljivi su primjerci velikih insekta, kakve mi ne možemo ni zamisliti. Npr.: kornjaš

Titanus giganteus i žohar Blaberus giganteus.

Blaberus giganteus
Titanus giganteus

Kao i svaki dio svijeta, ove šume su dom mnogim vrstama mrava.

Paraponera clavata je vrsta mrava s jednim od najbolnijih ugriza među svim insektima. Po tome su
dobili nadimak „Bullet ants“

Atta cephalotes je vrlo zanimljiva vrsta mrava. Naime, oni žive

u velikim organiziranim kolonijama, ali i u simbiozi sa posebnom
vrstom gljive koja im daje hranu. Mravi skupljaju lišće koje

Paraponera clavata
 usitnjavaju i daju gljivi. Ona zauzvrat proizvodi posebne izrasline koje mravi jedu. Pretpostavlja se
da su ovi mravi bili prve životinje koje su se ikad bavile poljoprivredom.

Page | 6 No, nisu sve gljive tako prijateljski nastrojene...

Matica Atta cephalotes

Gljive iz roda Cordyceps su gljive čije spore uđu u
tijela mrava i drugih insekta te s vremenom rastu kroz njihovo tijelo. Nakon što im
preuzmu mišiće, natjeraju ih da odu na mjesto sa savršenim uvjetima za gljivu. Kada
stignu, mrav se pričvrsti za
određeno mjesto i umre, a
gljiva izraste iz njegovog
tijela. Nakon toga, ona pušta
nove spore kako bi zarazila
novu žrtvu.

Na ovu temu bih preporučio jedan vrlo zanimljiv video National geographica:
https://www.youtube.com/watch?v=vijGdWn5-h8

3.1 Hranidbeni lanci

Hranidbeni lanci se sastoje od proizvođača, razlagača i potrošača. U tropskim kišnim

šumama najveći proizvođači su stabla. Naravno, tu ulogu ispunjavaju i ostale biljke.
Potrošači prvog reda su uglavnom insekti, a drugog vodozemci (žabe, gušteri), većina
ptica i majmuni. Potrošaći trećeg reda su veliki gmazovi (krokodili, iguane,zmije),
 jaguari i orlovi. Ulogu razlagača ispunjavaju najviše gljive koje rastu na tlu i kori
stabala.

Page | 7
3.2. Abiotički čimbenici

Temperatura Visoka – uglavnom između 20 i 30 °C

Vlaga Visoka – uvijek preko 50%

Količina padalina Visoka – preko 250 cm godišnje

Svjetlost Donje slojeve šume sunce ne obasjava baš

mnogo jer ga krošnje velikih stabala zaklinju.

Količina kisika Kisika ima napretek jer je mnogo stabala i

biljaka koje ga proizvode.
Nadmorska visina Ove šume su se uglavnom razvila na područjima
nadmorske visine 900-1500m
Tlo Tlo je poprilično siromašno hranjivim tvarima.
(Iznimka su kišne šume na područjima blizu
vulkana.)

3.3. Biotički čimbenici

Već smo spomenuli sve tri vrste simbioze u ovim šumama. Imamo primjere
komenzalizma – epifiti na drugim biljkama, mutualizma – mravi koji uzgajaju gljive, i
parazitizma – gljive Cordyceps na insektima.

Možemo i prepoznati rezultate kompeticije kod životinja poput šišmiša Pteropus

vampyrus. Šišmiši su se borili za hranu sa pticama, te su s vremenom počeli loviti noću,
kada ptice spavaju.

Predatorstvo je potaknulo promjene kao kamuflažu kod malih vodozemaca kako bi se

sakrili od svojih predatora i preživjeli.
Page | 8 4.1. Zašto su nam kišne šume toliko bitne?

Ljudi, kao sve ostale životinje,

udišu kisik. Kisik u našu
atmosferu dolazi iz procesa
fotosinteze. Za fotosintezu
potrebno je nekoliko stvari,a
najbitnija od njih je klorofil.
Klorofil je zelen. Sad želim da
stanete i zamislite najzelenije
područje na zemlji. Vjerojatno
ste zamislili tropsku kišnu
šumu kao što je Amazonska prašuma. Sada, to je možda zato što zadnjih 15 minuta
čitate ovaj rad, ali nebitno. Poanta je da su ove ogromne šume pluća našeg planeta.
Kišne šume prekrivaju samo 6% površine kopna na našem planetu, a proizvode 20%
kisika koji udišemo. Iz tropskih kišnih šuma potječe i
mnogo ljekova koji nam olakšavaju život poput ljekova
za krvni tlak koji se prave od zmijskog otrova.
Korištenje ovih prirodnih ljekova također smanjuje rizik
od bolesti poput raka.

No, ova područja nisu bitna samo zbog naših interesa. U

ovom radu nisam spomenuo niti 1% vrsta koje žive u
kišnim šumama. Njihova bioraznolikost je nešto što ne
smijemo uništiti jer je ona najveće bogatstvo našeg planeta, ali mi mi to svakodnevno
radimo.

4.2. Tropske kišne šume danas

 Danas tropske kišne šume gubimo velikom brzinom. Ljudi ih koriste kao tvornicu drva
iako bi ih trebali tretirati kao blago. Umjesto da se divimo, mi uništavamo. Naš utjecaj
na klimu cijelog planeta ima loše posljedice i na ovim prostorima.

Page | 9 Prije par mjeseci dogodio se jedan od najapokaliptičnijih događaja kojima sam
svjedočio. Amazonska prašuma je gorila više nego ikad do sad. Gubili smo hektare ovih
šuma nevjerojatnom brzinom, a velike države nisu učinile apsolutno ništa. I kad su
nešto napravile, fondovi koje su izdvojili za pomoć bili su zbilja smiješni s obzirom na
situaciju.

Bez Amazone neće dugo biti čovječanstva, ali neki se odbijaju suočiti s tim. Isto je sa
mnogim drugim mjestima na Zemlji. Iako nam vjerojatno nema spasa, moramo pokušati
produljiti vrijeme koje nam je ostalo kao vrsti, jer smo mi jedini koji su za to sposobni.
Risovi neće doći i pomoći nam reciklirati isto kao što koala neće nabiti šljem na glavu i
gasiti požar. Ribe neće čistiti plaže i ptice neće nositi maske dok lete.

Amazonska prašuma se siječe nevjerojatnom brzinom. Preko 51 000 000 hektara se

gubi svake godine, a to neće brzo usporiti. Lokalne vlade ponekad i pokušaju nešto
učiniti, ali jednostavno nisu sposobne iskorijeniti kriminal i korupciju u ovoj industriji
koja će nas koštati naših životinjskih i biljnih prijatelja, a na kraju i planeta.

4.3. Što mi možemo učiniti?

 Mi, iskreno, ne možemo puno. Pojedinci koji ne rade u ovim sektorima, a ni na ovim
prostorima nemaju mnogo moći, ali to ne znači da trebamo samo čekati i ispijati kave
dok nam tlo doslovno gori pod nogama. Svi mi trebamo pridonijeti produljenju vijeka
ljudske rase na načine koje možemo. Možemo usporiti klimatske promjene
smanjivanjem količine nerecikliranog otpada koji koristimo i ugljika koji ispuštaju naši
Page | 10 strojevi.

Također možemo koristiti sve dodatne resurse koje imamo kako bi uložili u obnovu
našeg planeta. Danas postoji mnogo organizacija koje se bave sadnjom novih šuma.

Nedavno je Jimmy Donaldson, poznat na

youtubeu po imenu MrBeast pokrenuo akciju
„#TeamTrees“ čiji je cilj bio da za svaku donaciju
od jednog dolara posade stablo. Ta je akcija
rezultirala u 22 milijuna novih stabala. Ljudi
diljem svijeta se okupljaju i pokušavaju riješiti
ovaj problem. Ako je dvadesetdvogodišnjak koji
inače tjera prijatelje da stoje u nacrtanom krugu
24 sata za youtube video uspio napraviti toliko,
svi mi možemo pomoći.
Također postoje mnogi projekti koje koriste tzv.
Seed bomb da bi spasili šume. Male loptice gnjojiva i sjemena koje se iz zraka ispuštaju
na tlo ili ručno zakopavaju kako bi se zasadila nova stabla.
Postoje dobri ljudi kojima je
spas našeg planeta misija i naša
je dužnost pridružiti im se na
neki način.

Sažetak

Kao što smo rekli, tropske kišne šume su bogatstvo koje trebamo čuvati. Njihova
jedninstvena klimatska obilježja dopustila su razvoj nekim od najzanimljivijh
organizama koje poznajemo. Njen gust život nas ima još mnogo za naučiti o sebi, a i o
nama. Od slatkih žaba preko šarenih papiga do jezivih parazitskih gljiva, ova područja
su najbolji udžbenik biologije koji ćemo ikad imati. Kompliciran ekosustav koji se
sastoji od milijuna hranidbenih lanaca koje još treba proučiti je puno bitnji resurs od
 drva koje će biti posječeno kako bi mi mogli sjesti na novu stolicu. Uništavanje šuma
samo ukazuje na sebičnost i glupost najpametnije vrste na planetu.

Page | 11

Izvori
 Mamine knjige:
A-Z encyclopedia of garden plants
Catalogue of leaves and shrubs 2000
 Udžbenik Biologije
 Web stranice – informacije
http://thinkjungle.com/amazon-rainforest-life/amazon-rainforest-ants/
http://www.frogpets.com/red-eyed-tree-frog/
https://amphibiaweb.org/index.html
https://en.wikipedia.org/wiki/Ant%E2%80%93fungus_mutualism
https://en.wikipedia.org/wiki/Musa_balbisiana
https://en.wikipedia.org/wiki/Tropical_rainforest
https://healing-mushrooms.net/Tremella-fuciformis
https://kids.britannica.com/students/article/rainforest/275197
https://kids.mongabay.com/elementary/204.html
https://livingrainforest.org/learning-resources/blue-poison-dart-frog
https://miro.medium.com/max/1400/1*_aXrE41XKOt6ClfoyprCOw.png
https://rainforests.mongabay.com/amazon/amazon_destruction.html
https://www.animist.eco/tropical-mushrooms
https://www.bbc.com/news/world-latin-america-49415973
https://www.britannica.com/animal/caiman-reptile-group
https://www.rainforesttrust.org/
https://www.reddit.com/r/biology/
https://www.thalabeach.com.au/rainforest-fungi-australia/
https://www.theguardian.com/environment/gallery/2013/oct/29/trees-amazon-
rainforest-in-pictures
https://www.thoughtco.com/tropical-rainforest-regions-and-realms-1341815
https://www.youtube.com/channel/UCwg6_F2hDHYrqbNSGjmar4w
https://zoo.hr/divovski-zohar-blaberus-giganteus/
 Web stranice – Slike
http://ekoloskiproblemi.blogspot.com/2008/03/amazonska-tropska-kisna-suma-
i.html?m=1
http://thinkjungle.com/amazon-rainforest-life/amazon-rainforest-ants/
 http://www.aquariumofpacific.org/onlinelearningcenter/species/
golden_poison_dart_frog
https://en.wikipedia.org/wiki/Tamandua
https://en.wikipedia.org/wiki/Three-toed_sloth
https://livingrainforest.org/learning-resources/blue-poison-dart-frog
Page | 12 https://miro.medium.com/max/1400/1*_aXrE41XKOt6ClfoyprCOw.png
https://peluspharmacy.com/product/buy-atheris-chlorechisbush-viper-snake-
venom-gram/
https://rainforests.mongabay.com/amazon/amazon_destruction.html
https://www.britannica.com/plant/Dendrobium
https://www.ranker.com/list/insect-mind-controlling-fungus/eric-vega
https://www.theguardian.com/environment/gallery/2013/oct/29/trees-amazon -
rainforest-in-pictures