+Izmjera_snimki_Prvi_kolokvij-converted

1. Konstanta kamere je:

a. udaljenost od projekcijskog središta do središta snimke

b. udaljenost od projekcijskog središta do ishodišta slikovnoga koordinatnog sustava

c. udaljenost od projekcijskog središta do glavne točke snimke

2. Negativ u odnosu na pozitiv ima:

a. obrnute tonove i pravostranu geometriju slike

b. obrnute tonove i okrenute strane slike

c. ispravne tonove i pravostranu geometriju slike

3. Glavna točka je:

a. ortogonalna projekcija centra projekcije u ravninu snimke

b. ortogonalna projekcija centra projekcije u glavnu ravninu objektiva

c. ortogonalna projekcija centra projekcije u centar modela

4. Slikovni koordinatni sustav je utvrđen: ili Slikovni koordinatni sustav utvrđuje se:

a. mjerilom snimke

b. certifikatom o kalibraciji kamere

c. rubnim markicama na snimci

5. Jednadžbe kolinearnosti povezuju ove koordinatne sustave:

a. slikovni i modelni

b. instrumentalni i slikovni

c. slikovni i referentni

6. Jednadžbe kolinearnosti sadrže elemente sljedećih fotogrametrijskih orijentacija:

a. unutarnje i vanjske

b. vanjske i apsolutne

c. apsolutne i relativne

7. Za jednoznačno i potpuno definiranje geometrije preslikavanja jednog fotogrametrijskog snopa

pomoću jednadžbe kolinearnosti potrebno je odrediti sljedeći broj nepoznanica:

a. 5

b. 7

c. 9
8. Pomoću jednog fotogrametrijskog snopa, potpuno određenog elementima sadržanim u jednadžbi
kolinearnosti, možemo odrediti u rekonstrukciji nekoga prostornog objekta:

a. jednu prostornu dimenziju

b. dvije prostorne dimenzije

c. sve tri prostorne dimenzije

9. Da bi se dobili ispravni rezultati upotrebom jednadžbi centralne projekcije pravca, na pravcu

moraju ležati:

a. točke na objektu, koje su predmet izmjere +

b. točke na snimci, koje mjerimo

c. fotogrametrijska zraka, koja spaja točku na snimci, projekcijsko središte i točka na objektu

DODATNO: Daljnjim pojednostavljivanjem jednadžbi c.p. za ravninu možemo svesti čitav problem na
određivanje centralne projekcije pravca (kako se neka točka na pravcu u prirodi preslikava u točke na
pravcu na snimkama) pretpostavlja se idealno centralno preslikavanje. Tada je dovoljno zadržati
samo 1 koordinatnu os X ili Y !

10. Simetriranje krivulja radijalne distorzije po poludijagonalama se obavlja promjenom:

a. konstante kamere

b. ishodišta slikovnoga koordinatnog sustava

c. pozicije glavne točke

Dodatno: Simetriranje distorzije jest postupak približavanja distorzijskih krivulja za sve 4

poludijagonale, a provodi se pomicanjem glavne točke (PPA) u tzv. glavnu točku najbolje simetrije
(PPBS)

11. Utjecaj atmosferske korekcije kod satelitskih snimki je:

a. zanemariv

b. značajno veći u odnosu na snimke iz aviona

c. isti kao i kod snimki iz avion

12. Pri prelasku iz homogenih koordinata u Kartezijeve, za svaku točku homogena promjena mjerila
iznosi:

a. 0

b. 1

c. kvocijent udaljenosti točke u prostoru od centra projekcije i konstante kamere

13. U DLT jednadžbama bez distorzije jedan fotogrametrijski snop je opisan sa:

a. 6 parametara

b. 9 parametara

c. 11 parametara
14. Da bi se kalibracijom kamere na radnom zadatku (on-the-job) dobili pouzdani rezultati,
kalibracijsko polje mora po svojoj veličini odgovarati:

a. veličini objekta koji se planira snimati

b. veličini snimke, za određenu vrstu kamere

c. laboratorijskim uvjetima u kojima se vrši kalibracija

15. Samokalibracija je metoda kod koje se kalibracija provodi:

a. potpuno automatski, bez utjecaja opažača

b. upotrebom istih snimki koje služe i za izmjeru objekta (dodatno: provodi se nad istim snimkama,
koje su predmet izmjere)

c. upotrebom snimki koje su snimljene samo za kalibraciju

16. Modelni i referentni koordinatni sustav opisuju elementi: +

a. unutarnje orijentacije

b. relativne orijentacije

c. ?

17. Pozitivna distorzija se još naziva:

a. jastučasta

b. sferna

c. bačvast

Dodatno: Pozitivna distorzija jest jastučasta distorzija a negativna jest bačvasta.

18. Kod postupka aerotriangulacije povezivanje snimki u nizove, a nizova u blokove vrši se
opažanjem:

a. veznih točaka

b. orijentacijskih točaka

c. referentnih točaka

19. U postupku mjerenja aerotriangulacije po metodi zrakovnog snopa (kao na vježbama) mjeri se:

a. apsolutne koordinate

b. instrumentalne koordinate

c. modelne koordinate

20. Kod opažanja aerotriangulacije poznate koordinate :

a. detaljne točke

b. orijentacijske točke

c. vezne točke
21. Kod snimki na listovima plan-filma i na kalibracijskom komparatoru upotrebljava se:

a. afina transformacija

b. bilinearna transformacija

c. Helmertova transformacija

22. Ako je radijalna udaljenost točke P na slici r = 8 mm, kut τ = 45° te konstanta kamere c = 10 mm,
tada je distorzija Δρ:

a. + 2 mm

b. – 2 mm

c. + 18 mm

23. Centralna projekcija ravnine zahtijeva slijedeći broj neovisnih parametara:

a. 8 (dodatno: neovisnih)

b. 5

c. 3 –centralna projekcija pravca proizvoljno smještenog u prostoru je određena s 3 poznate točke na

tom pravcu

DODATNO: (Kada uvedemo uvjet z=0 dobiju se takve jednadžbe za c.p. ravnine. Za određivanje 8
parametara potrebne su nam 4 točke.

24. Ukoliko je zadan vektor homogenih koordinata (8,8,8,2) tada je isti vektor u kartezijevim
koordinatama:

a. (10,10,10)

b. (8,8,8)

c. (4,4,4)

25. U homogenim koordinatama (x,y,z,d) parametar d ima fizikalno značenje:

a. Promjene vidnog polja

b. Promjene dubine z po x i y

c. Promjene mjerila

26. Jednadžbe direktne linearne transformacije (bez distorzije) imaju:

a. 6 koeficijenata

b. 7 koeficijenata

c. 11 koeficijenata

27. Jednadžbe DLT-a omogućuju uvođenje uvjeta da su sve snimke snimljene istom kamerom: +

a. Da

b. Da, ukoliko se prošire za utjecaj distorzije

c. Ne

28. Upotrebom jednadžbi DLT-a do rješenja dolazimo:

a. Iterativnim rješavanjem jednadžbi dok promjene nepoznanica ne budu zanemarivo male

b. Iterativnim rješavanjem jednadžbi dok popravke mjernih slikovnih koordinata ne budu zanemarivo
male

c. Direktno, bez iteracije

29. Ishodište slikovnog koordinatnog sustava obilježava se sa:

a. IPP (Indicated principal point)

b. PPA (glavna točka autokolimacije definira slikovne koordinate)

c. H (Hauptpunkt)

30. Balansiranje krivulja distorzije obavlja se promjenom:

a. Konstante kamere

b. Ishodišta slikovnog koordinatnog sustava

c. Pozicije glavne točke

Dodatno: Balansiranje distorzije jest računalni postupak promjene konstante kamere, kojim se
postiže da apsolutni iznos radijalne distorzije bude jednak u pozitivnom i negativnom smjeru.

31. Da bi prešli iz homogenih koord. U kartezijeve koord. Potrebno je svaku homogenu koord.
podijeliti sa:

a. Konstantom kamere

b. 1

c. Homogenom promjenom mjerila

32. Helmertova transformacija sadrži

a. 3 parametra

b. 4 parametra (2 translacije, rotacija, mjerilo)

c. 5 parametara

33. Fotogoniometar koristi princip:

a. kolimacije

b. autokolimacije

c. kolimacije i autokolimacije

34 Jednadžba kolinearnosti u vektorskom obliku (debelo otisnuta označavaju vektor, a malo slovo
označava skalar) glase:

a. B=cA
b. B=c+A

c. B=c-A

35. Do opasnog cilindra kod relativne orijentacije može doći ukoliko se na plaštu istog cilindra
nalaze:

a. Paralaktičke točke i projekcijska središta

b. Projekcijska središta i orijentacijske točke

c. Vezne i orijentacijske točke

36. Relativna orijentacija ima ukupno: +

a. 5 nepoznanica

b. 6 nepoznanica

c. 7 nepoznanica

37. Apsolutna orijentacija zahtijeva minimalno dvije potpune i:

a. Tri visinske točke

b. Jednu visinsku točku

c. Dvije visinske točke

38. Kod relativne orijentacije, međusobno se orijentiraju slijedeći fotogrametrijski snopovi, jedan
prema drugom:

a. Unutarnji

b. Vanjski

c. Unutarnji prema vanjskim

39. Vanjska orijentacija jednog fotogrametrijskog snopa ima ukupno:

a. 5 elemenata

b. 6 elemenata

c. 7 elemenata

40. Apsolutna orijentacija ima ukupno: +

a. 5 elemenata

b. 6 elemenata

c. 7 elemenata
41. Kod zajedničke orijentacije za obje snimke jednostupanjski postupak svaka nova vezna točka
donosi 4 nove jednadžbe, ali i

a. 1 novu nepoznanicu

b. 2 nove nepoznanice

c. 3 nove nepoznanice

42. Kod jednostupanjskog postupka svaka nova položajna orijentacijska točka donosi +

a. 1 novu nepoznanicu

b. 2 nove nepoznanice

c. 3 nove nepoznanice

43. Rezultat jednostupanjskog postupka su:

a. 6 elemenata vanjske orijentacije te koordinate orijentacijskih točaka

b. 7 elemenata apsolutne orijentacije i koordinate veznih točaka

c. 12 elemenata vanjske orijentacije te koordinate novih točaka

44. Dvostupanjski postupak sastoji se od slijedećih orijentacija:

a. Unutarnje i vanjske

b. Relativne i apsolutne

c. Unutarnje i relativne

45. Rješavanje relativne orijentacije se matematički opisuje kao zadovoljavanje uvjeta:

a. kolinearnosti

b. komplanarnosti

c. konvolucije

46. Pri određivanju elemenata vanjske orijentacije jednog stereopara najtočnije rezultate ćemo
dobiti korištenjem:

a. Odvojene orijentacije za obje snimke – prostorni presjek nazad

b. Zajedničke orijentacije za obje snimke – jednostepeni postupak

c. Zajedničke orijentacije za obje snimke – dvostepeni postupak

47. Informacija da se homologne zrake sijeku u novim točkama modela se ne koristi kod:

a. Odvojene orijentacije za obje snimke – prostorni presjek nazad

b. Zajedničke orijentacije za obje snimke – jednostepeni postupak

c. Zajedničke orijentacije za obje snimke – dvostepeni postupa

48. Relativna orijentacija priključenog stereopara obavlja se promjenom:

a. Samo kutnih elemenata

b. Samo linearnih elemenata

c. Kutnih i linearnih elemenata

49. Kod relativne orijentacije za jedan kutni element je dovoljno poznavati samo razliku. To je: +

a. Omega (

b. phi (nagib oko osi u smjeru leta, lijevo krilo prema gore)

c. kapa (zakošenje snimke oko osi snimanja)

50. Svaka vezna točka u paralaktičkim jednadžbama relativne orijentacije donosi: +

a. jednu jednadžbu

b. dvije jednadžbe

c. tri jednadžbe

+IZMJERAA_pitanja iz vjezbi
1.Elementi vanjske orijentacije? Fi, kapa, omega, x, y, z.

2. Što je omega? Ljuljanje (naginjanje lijevo-desno).

3. Što je fi? Vertikalni nagib letjelice s obzirom na let (gore-dolje).

4. Što je kapa? Horizontalni nagib letjelice s obzirom na let.

5. Koji je uređaj korišten? Stereokomparator.

6. Mjerne markice? Oznake slicne nitnom križu koje nam služe za orijentaciju na snimci, za viziranje.

7. Što je blok? Blok se sastoji od 4 niza.

8. Koliko je potrebno veznih točaka ako imamo već 3 dobro raspoređene točke? Još 3, sveukupno 6.
Orijentacijske točke su uvijek na rubovima, a vezne točke su uz gornji i donji rub snimke, te po sredini
snimke.

9. Što je kontaktna kopija? Je kopija snimke

10. Može li se imati više od 6 točaka ako su dobro definirane? Može.

11. Što su vezne točke? To su točke s kojima smo povezali snimke.

12. Koje je maximalno odstupanje? 10μm

13. Veritkalna paralaksa? Gledamo na jedno oko snimku, pa na drugo oko, i ako dolazi do ne
preklapanja, govorimo o vertikalnoj paralaksi.

14. Razlika konvergencije i divergencije? Kod konvergencije su rezultati bliže 0 i nema grube greške,
dok su kod divergencije odstupaju vise i postoje grube greške.
15. Kada postoje grube greške, kako ih popravljamo?

1. Izbaciti mjerenje koje sadrži tu grešku

2. Ponovo ubaciti snimki i popraviti

16. Koje se sve informacije dobivaju u izjednačenju? Koordinate detaljnih(veznih), njihova

standardna odstupanja i elementi vanjske orijentacije.

17. Stereoparalaksa? Isto kao i vertikalna paralaksa, samo paralelno gledanje snimki.

18. Kako znamo da je dovoljno 6 orijentacijskih točaka? Jer rezultati konvergiraju.

19. Što sadrži certifikat kamere? Fokus, konstantu kamere i žarišna daljina.

20. Što je niz? Skup snimaka koji se nadovezuju jedna na drugu.

22. Monokularno promatranje? Promatranje s jednim okom.

23. Stereoskopsko promatranje? Promatranje s oba oka.

24. O čemu ovisi standardno odstupanje? O onome što radimo, a potrebno je za ono što se mjeri –
visina leta.

25. Program za izjednačenje? Kapa.

26. Što predstavljaju prozori u programu? Jedan je za lijevu snimku, jedan za desnu i za koordinate.

27. Program se zove? Orima. Photomod 6 Lite x64

+pitanja.pdf
8. Pomoću jednog fotogrametrijskog snopa, potpuno određenog elementima sadržanim u
jednadžbi kolinearnosti možemo odrediti u rekonstrukciji nekog prostornog objekta:

a) jednu prostornu dimenziju

b) dvije prostorne dimenzije

c) sve tri prostorne dimenzije (ovdje je bilo označeno kao tono, ali točno je dvije)

+Pregled svih pitanja za kolokvije i ispit

2) Definicija fotogrametrije i daljinskih istraživanja prema ISPRS-u je:

a) Fotogrametrija i daljinska istraživanja su umijeće, znanost i tehnologija dobivanja informacija o

Zemlji i ostalim fizičkim objektima i fizikalnim procesima, pomoću neposrednog mjerenja na terenu.

b) Fotogrametrija i daljinska istraživanja su umijeće, znanost i tehnologija dobivanja pouzdanih

informacija o Zemlji preciznim postupcima mjerenja snimki, bez neposrednog kontakta s objektom.

c) Fotogrametrija i daljinska istraživanja su umijeće, znanost i tehnologija dobivanja pouzdanih

informacija o Zemlji i njenom okruženju , te ostalim fizičkim objektima i fizikalnim procesima,
pomoću snimki i ostalih senzorskih sustava, bez neposrednog kontakta s objektom, postupcima
prikupljanja, mjerenja, analiza i predočavanja.

3) Što je konstanta kamere ?

a) Žarišna udaljenost
b) Udaljenost ravnine snimka od centra projekcije

c) Udaljenost rubnih markica od glavne točke

4) Kad je konstanta kamere jednaka žarišnoj udaljenosti ?:

a) Kad je kamera izoštrena na beskonačno

b) Kad je udaljenost izoštravanja jednaka hiperfokalnoj daljini

c) Kad je kamera izoštrena na bliske udaljenosti

6) Osnove koje omogućuju stereopromatranje i prostorni zor su ?:

a) Žarišna daljina očne leće i pozicija žute pjege

b) Retinalna nejednakost i broj vidnih receptora

c) Kut konvergencije i retinalna nejednakost

7) Poredaj razvojne cikluse fotogrametrije od najstarijeg prema najmlađem:

a) Fotogrametrija u ravnini, analitička, analogna, digitalna

b) Fotogrametrija u ravnini, analogna, analitička, digitalna

c) Fotogrametrija u ravnini, analitička, digitalna, analogna

8) Stereoparalaksa je:

a) Komponenta totalne paralakse u smjeru osi Z

b) Komponenta totalne paralakse u smjeru baze

c) Komponenta totalne paralakse okomita na smjer baze

9) Totalna paralaksa je:

a) Razlika pozicije glavne točke i slikovne koordinate mjerene točke

b) Razlika položaja točke na snimci i u prirodi

c) Razlika položaja točke na jednoj snimci od položaja te iste točke na drugoj snimci

10) Na koje se komponente rastavlja totalna paralaksa ?:

a) px i py

b) py i pz

c) px i pz

11) Čemu služi mjerna markica ?:

a) Utvrđuje slikovni koordinatni sustav

b) Utvrđuje položaj upravo mjerene točke

c) Definira položaj glavne točke

12) Dubina oštrine se povećava:

a) Ako se poveća otvor zaslona

b) Ako je objektiv veće žarišne daljine

c) Ako je veća udaljenost fokusirane ravnine

13) Koja pogreška leće uzrokuje geometrijski nepravilno preslikavanje ?:

a) Astigmatizam

b) Kromatska disperzija

c) Distorzija

14) Distorzija ne može biti:

a) Pozitivna

b) Negativna

c) Neutralna

15) Čemu služi zatvarač ili zapor ?:

a) Regulira jačinu svjetlosnog toka kroz objektiv

b) Regulira interval ekspozicije

c) Regulira osjetljivost fotomaterijala

16) Čemu služi zaslon ili blenda ?:

a) Regulira jačinu svjetlosnog toka kroz objektiv

b) Regulira interval ekspozicije

c) Regulira osjetljivost fotomaterijala

17) Zaslon je:

a) Zapor

b) Blenda

c) Objektiv

18) Što je dubina oštrine ?:

a) Razlika bliže i dalje granice oštrog preslikavanja

b) Razlika bliže granice ošrog preslikavanja i udaljenosti predmeta

c) Razlika udaljenosti predmeta i hiperfokalne udaljenosti

19) Od čega ovisi dubina oštrine ?:

a) Brzine zatvarača
b) Osjetljivosti filma

c) Udaljenosti objekta

20) Dubina oštrine se smanjuje sa:

a) Povećanjem žarišne udaljenosti

b) Smanjenjem žarišne udaljenosti

c) –ne ovisi o žarišnoj udaljenosti

21) Hiperfokalna udaljenost je:

a) Dalja granica oštrog preslikavanja

b) Bliža granica oštog preslikavanja

c) Udaljenost izoštravanja , kod koje je dalja granica u beskonačnosti

22) Što se rekonstruira relativnom orijentacijom ?:

a) Horizontirani i nedeformirani model istovjetan snimljenom objektu

b) Nedeformirani model potpuno sličan snimljenom objektu

c) Horizontirani model proizvoljno deformiran i smješten u prostoru

23) Koliko je elemenata unutarnje orijentacije ?:

a) 2

b) 3

c) 4

24) Elementi unutarnje orijentacije su:

a) Konstanta kamere i pozicija glavne točke u slikovnom koordinatnom sustavu

b) Konstanta kamere i pozicija snimališta u referentnom koordinatnom sustavu

c) Pozicija glavne točke i distorzija u referentnom koordinatnom sustavu

25) Koliko ima elemenata relativne orijentacije ?:

a) 5

b) 6

c) 7

26) Koja je svrha unutarnje orijentacije ?:

a) Rekonstrukcija nedeformiranog modela

b) Rekonstrukcija vanjskog fotogrametrijskog snopa zraka sukladnog onom koji je izvršio snimanje
c) Rekonstrukcija unutarnjeg fotogrametrijskog snopa zraka sukladnog onom koji je izvršio snimanje

27) Koliko iznosi kod aerosnimanja uobičajeni poprečni presjek ?:

a) 30 %

b) 80 %

c) 60 %

28) Do gubitka preklopa može doći zbog:

a) Uzdužnog nagiba aviona, promjene visine leta i reljefa terena

b) Promjene konstante kamere , zakošenja aviona i atmosferskih prilika

c) Ničega od navedenog

29) Vezne točke trebaju:

a) Biti signalizirane prije snimanja

b) Imati poznate koordinate u referentnom koordinatnom sustavu

c) Biti jasno i nedvosmisleno prepoznatljive na snimkama

30) Uobičajeni oblici fotogrametrijskih signala su:

a) Križevi

b) Krugovi

c) Izmjenični kvadrati

31) Mjerilo snimanja je kvocijent:

a) Konstante kamere i formata snimka

b) Konstante kamere i relativne visine leta aviona

c) Konstante kamere i veličine fotogrametrijske baze

32) Koliko elemenata ima vanjska orijentacija jednog fotogrametrijskog snopa ?:

a) 6

b) 7

c) 12

33) Tempo snimanja dobijemo ako podijelimo:

a) Veličinu baze sa brzinom leta

b) Format snimka sa brzinom leta

c) Konstantu kamere sa veličinom baze

34) U jednadžbama kolinearnosti sadržani su elementi sljedećih orijentacija:

a) Relativne i apsolutne
b) Unutarnje i relativne

c) Unutarnje i vanjske

35) Ako u nekom bloku snimki imamo poznate orijentacijske točke na rubovima bloka, gdje se
očekuju najveće položajne pogreške ?:

a) U sredini bloka

b) U polovištima stranica bloka

c) Poprečno na smjer nizova u bloku

36) Da bi se smanjile visinske pogreške unutar bloka snimki, smještamo visinske orijentacijske
točke , i to:

a) Uzduž nizova snimki

b) Poprečno na nizove snimki

c) U uglovima bloka

37) Histogram je:

a) Dijagram razdiobe pojavljivanja najsitnijih detalja u slici

b) Dijagram razdiobe učestalosti pojavljivanja pojedinih tonskih vrijednosti, svrstanih u razrede

c) Suma pojavljivanja tonskih vrijednosti svih piksela u digitalnoj snimci

38) FMC (Forward Motion Compensation) je:

a) Kompenzacija zamućenja slike uslijed vibracija aviona

b) Kompenzacija zamućenja slike uslijed atmosferskih prilika

c) Kompenzacija zamućenja slike uslijed kretanja aviona

39) Koliko kamera i senzora sadrži Vexcel UltraCam digitalna aerokamera ?:

a) 8 kamera i 8 senzora

b) 8 kamera i 13 senzora

c) 8 kamera i 16 senzora

40) Koliko kamera i koliko senzora sadrži Z/I Intergraph DMC digitalna aerokamera ?:

a) 8 kamera i 8 senzora

b) 8 kamera i 13 senzora

c) 8 kamera i 16 senzora

41) Koje su osnovne komponente LIDAR-a ?:

a) GPS, GSD i laserski skener

b) GPS, INS i laserski skener

c) GPS, SAR i laserski skener

42) Koja komponenta određuje kutne elemente vanjske orijentacije laserske zrake ?:

a) GPS

b) INS

c) SAR

43) First pulse- last pulse metodom moguće je klasificirati:

a) Točke na vegetaciji od točaka terena

b) Točke na zgradama od točaka na terenu

c) Točke na vodenim površinama od točaka na terenu

44) DOF je:

a) Afino transformirana digitalna slika , kod koje su deformacije uslijed ortogonalne projekcije
uklonjene duž horizontalne ili nagnute ravnine

b) Afino transformirana digitalna slika , kod koje su deformacije uslijed paralelne projekcije uklonjene
duž plohe terena

c) Perspektivno transformirana digitalna slika, kod koje su deformacije uslijed centralne projekcije
uklonjene duž neke unaprijed zadane plohe

45) Aproksimiramo li , prilikom ortofotografiranja , tijek površine terena i postojeće objekte na

terenu plohom, koja prolazi kroz najviše točke za datu poziciju snimališta , rezultat je:

a) Pravi (true) ortofoto

b) Redresirana snimka

c) DOF

46) Što je ploha ortofotografiranja kod redresirane snimke ili fotoplana:

a) Digitalni model terena

b) Digitalni model terena + digitalni model zgrada

c) Horizontalna ili kosa ravnina

47) Ako je ravnina snimke u momentu ekspozicije paralelna s ravninom snimljenog objekta, tada se
snimljeni sadržaj, koji se nalazi u toj ravnini preslikava u:

a) Paralelnoj projekciji

b) Ortogonalnoj projekciji

c) Ekvidistantnoj projekciji

48) DTM je:

a) Računalna apstrakcija terena, potpuno vjerna stvarnosti

b) Računalna apstrakcija terena , vjerna stvarnosti do određenog stupnja generalizacije

c) Detaljan prikaz terena i objekata na njemu

10

49) Kvantizacija je:

a) Pretvaranje kontinuiranih vrijednosti u diskontinuirane

b) Dodjeljivanje brojčanih iznosa kvantiziranim vrijednostima

c) Ništa od navedenoga

50) Digitalizacija je:

a) Pretvaranje kontinuiranih vrijednosti u diskontinuirane

b) Dodjeljivanje brojčanih iznosa kvantiziranim vrijednostima

c) Ništa od navedenoga

51) Za koliko raste broj prekobrojnih mjerenja pri aerotriangulaciji , po metodi zrakovnog snopa,
prilikom opažanja jedne vezne točke na 2 snimke ?:

a) 1

b) 2

c) 3

52) Kakve senzore koristi digitalna aerokamera Leica ADS40 ?:

a) Bočne

b) Matrične

c) Linijske

53) Od čega ovisi prostorna rezolucija aerokamere Leica ADS40 u smjeru leta ?:

a) Visini leta, nagibu aviona i plohi terena

b) Visini leta, tipu skenera i brzini skeniranja

c) Visini leta, brzini leta i frekvenciji skenera

pitanja 17122020
1.Smjer osi z slikovnog koordinatnog sustava definiran je?

a) smjerom obrnutim od smjera prolaska svjetlosti kroz objektiv

b) u smjeru gledanja kroz kameru

c) smjerom prolaska svjetlosti kroz kameru

3.) Kod samokalibracije koriste se za kalibraciju i fotogrametrijsku izmjeru?

a) iste snimke
b) različite snimke

c)posebne snimke samo kalibracijskog snopa

5.) Vanjska orijentacija povezuje ove koordinatne sustave:

a) modelni i referentni

b) slikovni i modelni

c) slikovni i referentni

7.) Apsolutna orijentacija zahtjeva minimalno

a) dvije položajne i dvije visinske točke

b) dvije položajne i tri visinske orijentacijske točke

c) tri položajne i dvije visinske točke

8.) Pojava opasnog cilindra u stvarnim uvjetima vjerojatnija je ukoliko koristimo:

a) širokokutne kamere

b) normalnokutne kamere

c) superširokokutne kamere

11.) Atmosferska korekcija ima zanemariv utjecaj kod:

a) sitnih mjerila snimanja i širokokutnih kamera

b) sitnih mjerila snimanja i normalnokutnih kamera

c) satelitiskih snimki

12.) Da bi mogli primijeniti jednadžbe centralne projekcije ravnine, potrebno je na objektu odrediti
točke poznate po koordinatama u referentnom koordinatnom sustavu i to minimalno:

a) 5 točaka

b) 4 točke

c) 7 točaka

17.) Da bi mogli primijeniti jednadžbe centralne projekcije pravca, potrebno je na objektu odrediti
točke poznate po koordinatama i to minimalno:

a) 3 točke

b) 2 točke

c) 4 točke

22.) Kalibracija na zadatku (on-the-job) provodi se u slučaju kad objekt koji je predmet izmjere:

a) ne posjeduje dovoljno izražene teksture

b) posjeduje dovoljan broj kontrastnih detalja

c) posjeduje izražajne teksture

23.) Kod relativne orijentacije priključenog stereopara, kao parametri koriste se sljedeći elementi:

a) samo kutni elementi lijevog i desnog projektora

b) samo linearni elementi lijevog i desnog projektora

c) kutni i linearni elementi samo desnog projektora

24.) Helmertova ravninska transformacija sadrži

a) 7 parametara

b) 4 parametra (2 translacije, rotaciju i mjerilo)

c) 3 parametra

25.) DLT povezuje ove koordinatne sustave:

a) instrumentalni i slikovni

b) instrumentalni i referentni

c) slikovni i modelni

Fotografije -+20182.jpg

1.) Najvažniji rezultat aerotriangulacije, koji omogućava fotogrametrijsku izmjeru i

ortofotografiranje bez ikakvih daljnjih orijentacija su elementi:

a) Apsolutne orijentacije

b) Vanjske orijentacije

c) Relativne orijentacije

2.) Aerotriangulacija se odnosi na fotogrametrijsku triangulaciju:

a) orijentacijskih točaka

b) veznih točaka

c) aerosnimki

3.) Ovisno od dužine niza javljaju se deformacije koje se korigiraju korekcijskim polinomom. Bolje
je koristiti:

a) više polinoma nižeg stupnja

b) više polinoma višeg stupnja

c) jedan polinom višeg stupnja

4.) Kod priključka modela preko projekcijskih centara osnovna svrha je:

a) Stabilizacija položaja duž niza

b) Stabilizacija orijentacije duž niza

c) Stabilizacija visina duž niza

5.) Lanci kontrolnih točaka postavljaju se

a) Uzduž niza

b) Okomito na niz

c) Na krajevima niza

6.) Matematički model izjednačenja bloka po metodi nezavisnih modela je:

a) Prostorna afina transformacija

b) Prostorna projektivna transformacija

c) Prostorna helmertova transformacija

7.) Ukoliko orijentiramo blok sa 4 orijentacijske točke na uglovima bloka tada položajna točnost

a) Raste s veličinom bloka

b) Pada s veličinom bloka

c) Ne ovisi o veličini bloka

8.) Kod izjednačenja bloka po metodi zrakovnog snopa, za svaki fotogrametrijski snop imamo
slijedeći broj nepoznanica:

a) 5

b) 7

c) 6

9.) Matematički model izjednačenja zrakovnog snopa su jednadžbe:

a) Projektivne transformacije

b) Kolinearnosti

c) 7-parametarske helmertove transformacije

10.) Mjerene veličine kod aerotriangulacije po metodi zrakovnog snopa su:

a) Slikovne koordinate

b) Modelne koordinate

c) Referentne koordinate

11.) Kod relativne orijentacije, međusobno se orijentiraju slijedeći fotogrametrijski snopovi, jedan
prema drugom (ne vidim do kraja pitanje)
a) Unutarnji

b) Vanjski

c) Unutarnji prema vanjskim

12.) Apsolutna orijentacija zahtijeva minimalno dvije potpune i:

a) Tri visinske točke

b) Jednu visinsku točku

c) Dvije visinske točke

13.) Relativna orijentacija ima ukupno:

a) 5 nepoznanica

b) 6 nepoznanica

c) 7 nepoznanica

14.) Do „opasnog cilindra“ kod relativne orijentacije može doći ukoliko se na plaštu istog cilinda
nalaze:

a) Paralaktične točke i projekcijska središta

b) Projekcijska središta i orijentacijske točke

c) Vezne i orijentacijske točke

15.) Lanci kontrolnih točaka mogu se izbjeći uvođenjem dodatnih nizova (isti odgovor i da je pisal
lanci visinskih orijentacijskih točaka):

a) Uzduž postojećih nizova

b) Poprečno na već postojeće nizove

c) Paralelno s postojećim nizovima

Dodatno za svaki slučaj: niti modelni niti instrumentalni koordinatni sustavi nisu sadržani u
jednadžbama kolinearnosti. Svaka digitalna kamera ima utvrđen slikovni koordinatni sustav, budući
da slikovni senzor ima matričnu strukturu koja odražava pravokutni kartezijev koordinatni sustav.

U fotogrametriji su svi koordinatni sustavi desni.

Jednadžbe kolinearnosti (Kraus 1993) daju odnos između koordinata X,Y,Z objektne točke P i
slikovnih koordinata P' na snimci.

Fotografije-WhatsApp Image 2019-12-03 at 15.16.49(1).jpeg

11.) Lanci visinskih orijentacijskih točaka postavljaju se: (isti je odgovor i da je pisalo: Lanci
kontrolnih točaka postavljaju se)

a) Uzduž niza
b) Na krajevima niza

c) Okomito na niz

13.) Ukoliko orijentiramo blok sa 4 orijentacijske točke na uglovima bloka tada položajna pogreška
u bloku

a) Raste s veličinom bloka

b) Ne ovisi o veličini bloka

c) Smanjuje se s veličinom bloka

14.) Za svaku točku u pravokutnom kartezijevom koordinatnom sustavu homogena promjena

mjerila (w) iznosi

a) 0

b) 1

c) kvocijent udaljenosti točke u prostoru od centra projekcije i konstante kamere

19.) Ukoliko u izjednačenje aerotriangulacije po metodi zrakovnog snopa uvedemo jednu visinsku
orijentacijsku točku, tada broj nepoznanica raste za:

a) 1

b) 2

c) 3

20.) Uređaj za kalibraciju kamere i određivanje distorzije objektiva u laboratorijskim uvjetima

naziva se:

a) fotokalibrator

b) fotorefraktometar

c) fotogoniometar

PROŠLA GODINA

1.) Smjer osi z slikovnog koordinatnog sustava definiran je:

a) smjerom prolaska svjetlosti kroz kameru

b) u smjeru gledanja kroz kameru

c) smjerom obrnutim od smjera prolaska svjetlosti kroz objektiv

3.) U relativnoj orijentaciji mora biti ispunjen uvjet (isto kao i 45 pitanje samo drugačije napisano)

a) konfokalnosti

b) komplanarnosti

c) kolinearnosti

8.) Da bi mogli primijeniti jednadžbe centralne projekcije ravnine, potrebno je na objektu odrediti
točke poznate po koordinatama u referentnom koordinatnom sustavu, i to minimalno:

a) 5 točaka

b) 4 točke

c) 7 točaka

17.) Najtočniji postupak orijentacije dvije snimke je:

a) Odvojena orijentacija za oba snimka – prostorni presjek nazad

b) Zajednička orijentacija oba snimka – dvostepeni postupak

c) Zajednička orijentacija oba snimka – jednostepeni postupak

24.) Da bi mogli primijeniti jednadžbe centralne projekcije pravca, potrebno je odrediti na objektu
točke poznate po koordinatama, i to minimalno:

a) 3 točke

b) 2 točke

c) 4 točke

IZ FOTOGRAMETRIJE:

UNUTARNJA ORIJENTACIJA:

Ranije je objašnjena a sastoji se od orijentacije snimke prema projekcijskom središtu.

Elementi unutarnje orijentacije su konstanta kamere cK i poznat položaj glavne točke snimke H’.

Navedenim elementima osiguran je minimum potreban za rekonstrukciju vanjskog snopa zraka

kongruentan snopu koji je izvršio preslikavanje.

RELATIVNA ORIJENTACIJA

Relativna orijentacija je orijentacija jednog projektora (snimke) prema drugom tako da se dovedu do
presjeka sve pripadajuće (homologne) zrake.

Pošto su nepoznati elementi relativne orijentacije iste treba odrediti posrednim putem, i to
mjerenjem i poništavanjem paralaksi u karakterističnim (paralaktičkim) točkama. Zapravo postupak
se svodi na poništavanje py komponente paralakse.

Relativna orijentacija moguća je promjenom kutnih elemenata ω, φ, i κ, oba projektora.

INTERNET:

Relativna i apsolutna orijentacija para snimaka mogu se nadomjestiti vanjskom orijentacijom svakog
pojedinog snimka, tj. prostornom orijentacijom, prostornim presijecanjem natrag fotogrametrijskog
snopa zraka s obzirom na zadani zemljišni koordinatni sustav.

Vanjska je orijentacija određena prostornim koordinatama snimališta xQ, y Qi zQi nadirnim

otklonom v, azimutnim smjerom snimka v i zakošenjem snimka x.

Dodatak: Dakle elementi su joj: Fi, kapa, omega, x, y, z.