Sustavi za Označivanje i Pretraživanje (SOP)

Literatura: upravljanje
1. Dizdar, S. Od podataka do metapodataka. Sarajevo: Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i
Hercegovine, 2011. (poglavlje Pretraživanje; str. 223 – 246)
2. Svenonius, E. Intelektualne osnove organizacije informacija. Lokve: Benja, 2005. (poglavlje 8 i 9)
3. Chowdhury, G.G. Introduction to modern information retrieval. London: LAP, 1999. (o kontroli jezika,
evaluaciji, pretraživanju informacija)

Članci:

4. Lesk, M. The Seven Ages of Information Retrieval Dostupno na:

http://archive.ifla.org/VI/5/op/udtop5/udtop5.htm
5. Rowley, J. The controlled versus natural indexing languages debate revisited: perspective on
information retrieval practice and research. // Journal of Information Science, 20, 2(1994), str. 108-
119.
6. Saračević, T. Relevantnost i kako se istraživala. Vjesnik bibliotekara Hrvatske 50, 1/2(2007), 1-26.
7. Stojanovski, J. Online baze podataka: priručnik za pretraživanje. Zagreb: Carnet. Dostupno na:
http://www.online-baze.hr/prirucnik
 1) BAZE PODATAKA
1. BAZE PODATAKA dijele se (prema obuhvatu) na:
a. bibliografske, citatne, baze s punim tekstom (baze cjelovitog teksta)
b. opće i specijalne
c. baze s punim tekstom, bibliografske, opće i specijalne.

2. BAZE PODATAKA dijele se (prema sadržaju) na:

a. opće (multidisciplinarne) i specijalne (pokrivaju predmetno područje)
b. bibliografske, citatne i baze s punim tekstom
c. opće, specijalne i baze s punim tekstom.

3. BAZE PODATAKA s punim tekstom sadrže tezauruse ako su:

a. specijalizirane, odnosno pokrivaju određeno predmetno područje
b. općeg tipa, odnosno multidisciplinarne.

4. Current Contents Connect (CC) je:

a. opća baza podataka
b. specijalizirana baza podataka.

OPĆA baza jer pokriva sva područja znanosti (agronomiju, biologiju, medicinu, matematiku, fiziku,
kemiju, astronomiju, povijest, pravo, politiku, književnost, umjetnost, religiju i dr.).
Proizvođač je Thomson Reuters.

5. Posebnost je CITATNIH BAZA PODATAKA što:

a. navode cjelovite bibliografske reference
b. obrađuju popise korištene literature/referenci
c. tjedno se ažuriraju.

Citatne baze podataka su u svojoj osnovi bibliografske, ali je njihova posebnost što PORED SAMIH
RADOVA obrađuju i popise korištene literature/referenci, koje autori navode na kraju svojih radova.
Citatne baze odgovaraju na pitanja koji su radovi najpopularniji, najčitaniji ili najviše citirani unutar
nekog znanstvenog područja.

6. Učinkovitost pretraživanja CITATNIH BAZA PODATAKA ovisi o:

a) poznavanju ključnih bibliografskih podataka (autor, naslov i izvor)
b) poznavanju terminologije znanstvenog polja.

UČINKOVITOST vs. DJELOTVORNOST:

UČINKOVITOST
RAZINA ostvarivanja cilja
DJELOTVORNOST
EKONOMIČNOST postizanja cilja

koliko relevantnih dokumenata pronalazi, uloženo vrijeme, napor korisnika i

a koliko nerelevantnih zadržava financijska sredstva
7. Utvrđivanje SADRŽAJNE SLIČNOSTI informacijskih izvora najpreciznije/najobjektivnije je:
a. u bazama podataka koje sadrže tezauruse
b. u citatnim bazama podataka
c. u bazama podataka sa složenim Booleovom sintaksom.

8. Razina srodnosti članaka u CITATNIM SE BAZAMA podataka izračunava:

a. na temelju citiranosti autora članka
b. na temelju izračuna broja referenci u člancima
c. na temelju analize utjecaja/citiranosti pojedinog članka.

9. Koji sustavi za pretraživanje informacija spadaju u verbalne sustave, a nisu

sadržajno/predmetno orijentirani:
a. baze podataka s ugrađenim tezaurusima
b. KWIC, KWOC indeksi
c. sustavi s ugrađenim predmetnim oznakama
d. citatne baze podataka
e. klasifikacijski sustavi.

10. U predmetnom označivanju rezultat je analize predmeta dokumenata iskazan umjetnim

jezikom ili alfanumeričkom oznakom:
a. točno
b. netočno.

11. Rezultat predmetne obrade iskazan je poretkom predmeta prema pravilima za predmetno
označivanje:
a. točno
b. netočno.

12. Koji su sustavi izrađeni a priori (definirana načela, struktura i dokumentacija):

a. predmetni sustavi
b. klasifikacijski sustavi.

13. Prijevodne tablice (Crosswalks) omogućuju:

a. interpretaciju (uz prilagodbu)
b. izravnu komunikaciju (bez gubitka značenja).

14. KWIC, KWOC, KWIT su vrste automatskog računalnog pretraživanja:

a. kojima prethodi sadržajna obrada dokumenata
b. kojima ne prethodi sadržajna obrada dokumenata.

15. KWIC indeks (Key Word in Context Index):

a. kazalo bibliografskih jedinica stvoreno pomoću računala – popis ključnih riječi iz
naslova obično sređen po abecednom redu (prikazane tako da korisnik lako može
vidjeti koje riječi neposredno prethode ili slijede nakon njih u naslovu).
16. KWAC (Keyword Alongside Context)
a. KWIC indeks s naslovom citiranim svaki put u cijelosti.

17. KWOC (Keyword Out of Context)

a. kazalo ključnih riječi van konteksta – popisane neovisno o njihovu kontekstu.

18. Folksonomije su:

a. popis oznaka/tagova koji je nastao kao rezultat kolaborativnog označavanja
b. kontrolirani popis oznaka/tagova s iskazanim semantičkim vezama korišten u
sustavima društvenog označivanja
c. razrađene taksonomije za stvaranje ontologija.

19. MEDLARS je prva snažna strojnočitljiva BAZA PODATAKA.

 2) SLOŽ ENO PRETRAŽ IVANJE: PREDMETNI PRISTUP
KONTROLIRANI RJEČNIK

INDEKSNI JEZICI mogu biti:

 kontrolirani
 polukontrolirani i
 nekontrolirani.

Indeksni jezik = kontrolirani rječnik.

20. KONTROLIRANI RJEČNIK radi se za:

a. opće ili
b. specijalizirane baze podataka.

21. KONTROLIRANI RJEČNICI za označivanje i pretraživanje nastaju:

a. u drugoj pol. 19. st.
b. poč. 20. st.
c. dr. pol. 20. st.
d. poč. 19. st.

22. Dodavanje klasifikatora u zagradama kod KONTROLIRANIH RJEČNIKA nužno je za uspostavu:

a. sintaktičkih relacija
b. kategorijalne semantike
c. referencijalne semantike.

23. Pomoću kojeg alata korisnici mogu pristupiti KONTROLIRANOM RJEČNIKU u strukturiranim
informacijskim okruženjima (bazama podataka)?
a. operatera približnosti (Nx)
b. tezaurusa.

TEZAURUSI, rječnici kontroliranih izraza/odrednica, koriste se za predmetno označivanje. Tako je

terminologija KONZISTENTNA (POSTOJANA) i uvijek se koriste isti termini, bez obzira na to kakvu
terminologiju koriste autori!

TEZAURUS je vrsta rječnika i terminološko pomagalo (sakuplja nazive i organizira ih!).

24. Tezaurusi su vrsta:

a) pretraživača
b) baze podataka
c) terminološkog pomagala.

25. Tezaurus nudi:

a) rječnik + značenje
b) rječnik + sinonime + podređene/nadređene/srodne pojmove
 c) rječnik + sinonime.

26. Ukoliko su u KONTROLIRANI RJEČNIK ugrađeni perspektivni odnosi posrijedi je:

a. visokostrukturirani rječnik.

27. Zašto i kada koristimo tezaurus?

On je terminološko pomagalo pomoću kojega korisnici mogu pristupiti kontroliranom rječniku.

28. Tezaurus koji uključuje opće pojmove i pokriva široko područje znanja naziva se:
a. makrotezaurus
b. višejezični tezaurus
c. mikrotezaurus
d. izvorni tezaurus.

29. Za preciziranje pretraživanja u multidisciplinarnim bazama podataka preporuča se korištenje

tezaurusa:
a. točno
b. netočno.

30. Tezaurus kao kontrolirani popis pojmova ne sadrži sljedeće vrste riječi:
a) osobne imenice
b) članove, glagole i prijedloge
c) složenice
d) imenice u množini.

31. Sintetička ili globalna metoda u izradi tezaurusa jest prikupljanje pojmova iz:
a) primarnih dokumenata
b) eksperimentalnog postupka označivanja i pretraživanja
c) sekundarnih izvora.

32. Koju vrstu odnosa naznačujemo kraticom RT (Related term; relacijski pojam) u tezaurusima:
a. nadređeni pojam
b. podređeni pojam
c. srodni pojam
d. istoznačni pojam.
SN (Srodni naziv)
 33. Prednost kontroliranih rječnika jest da rješavaju mnoge semantičke probleme:
a. točno
b. netočno.

Kontrolirani rječnici rješavaju mnoge semantičke probleme jer se olakšavaju pretraživanje i odabiru
se termini koji će se uvijek koristiti i tako se kontrolira raznolikost i DOKIDA VIŠEZNAČNOST.
Različite varijante (riječi/odrednice) se tako svode na samo jedan DESKRIPTOR!

34. Između ortografskih varijanti nekog pojma, u kontroliranom rječniku se uspostavlja koji
odnos?
a. višeznačnost
b. istoznačnost.

35. Dodavanje kvalifikatora u zagradama kod KONTROLIRANIH RJEČNIKA nužno je za uspostavu

čega?
a. sintaktičkih relacija
b. kategorijalne semantike
c. referencijalne semantike.

36. Kojem tipu jezika za označavanje i pretraživanje pripadaju tezaurusi?

a. Kontroliranom i strukturiranom (hijerarhijskom) tipu jezika.
b. kontroliranom, strukturiranom i kodiranom tipu jezika
c. kontroliranom i nestrukturiranom tipu jezika.

37. Pri kontroliranom indeksiranju/označivanju, sam izvor ne mora sadržavati indeksni pojam:
a. točno
b. netočno.

38. Izvođenje podskupa iz rezultata pretraživanja na temelju

dodatnih kriterija naziva se:
a. pretraživanje uz pomoć kontroliranog rječnika
b. postkoordinacija
c. složeno pretraživanje.
 Koncept POSTKOORDINACIJE javio se 1951. (Taube). 😊
Na jednom piše postkoordinacija, a na drugom postkvalifikacija ????

39. Ukoliko u KONTROLIRANOM RJEČNIKU želimo naznačiti odnos između različitih ortografskih
inačica koristimo sljedeće metajezične oznake:
a. USE – USE FOR

40. Pri kontroliranom indeksiranju/označivanje, sam izvor ne mora sadržavati indeksni pojam:
a. točno
b. netočno.

41. Tijekom označivanja uz pomoć KONTROLIRANOG RJEČNIKA, odabrani indeksni pojam

(označitelj):
a. ne mora se izvesti iz dokumenta
b. izvodi se iz samog dokumenta.

42. Za mjerenje „znanstvenog odjeka“ nekog autora potrebno je pretražiti:

a. dostupne baze s cjelovitim tekstom
b. bibliografske specijalne BAZE PODATAKA
c. akademske baze podataka dostupne putem posrednika (hosta)
d. BAZE PODATAKA s citatnim indeksima.

43. Jamstvo predloška odnosi se na sljedeći kriterij:

a. uvodi nazive sa strukturnom funkcijom koji se upotrebljavaju za nadomještanje
manjkavih hijerarhijskih veza
b. kontrolirani se jezik izvodi iz literature
c. kontrolirani rječnik mora odgovarati jeziku onih koji traže informaciju.

JAMSTVO PREDLOŠKA nalaže da se rječnik PREDMETNOG JEZIKA empirijski izvodi iz literature koju
namjerava opisati.

44. Jamstvo koje osigurava uvođenje naziva koji se mogu upotrebljavati kao nadomjestak za
manjkave veze u hijerarhiji naziva se:
a. korisničko jamstvo
b. jamstvo predloška
c. strukturno jamstvo.
45. Korištenje postupnika kojim se uklanjaju sufiksi i traži osnovni oblik riječi u okviru
automatskog predmetnog označivanja naziva se:
a. stemming
b. lematizacija
c. korijenovanje.

46. Pojmovna oznaka ili DESKRIPTOR u nekom tezaurusu jest:

a. pojam s kojeg se upućuje na neki 2. pojam
b. pojam koji opisuje semantički sadržaj nekog drugog pojma
c. pojam koji je odabran kao označitelj
d. pojam koji je sinonim za neki 2. pojam.

47. Popisi predmetnih odrednica se razlikuju od tezaurusa prema sljedećim svojstvima:

 a. služe se uputnim i hijerarhijskim sustavima
b. sadrže uže pojmovne jedinice postkoordiniranog tipa
c. popisi predmetnih odrednica koriste terminologiju koja je nekotrolirana
d. sadrže šire pojmovne jedinice i vezuju se uz knjižničnu zajednicu.

48. ISO smjernice 5963, 5964 i 2788 su alati koji se odnose na:
a. razvoj stvarnih kataloga i automatsko predmetno indeksiranje
b. uspostavu sustava za označivanje i pretraživanje izvora u mrežnoj okolini
c. sadržajnu analizu i razvoj višejezičnih i jednojezičnih tezaurusa.

49. Ukoliko su u KONTROLIRANI RJEČNIK ugrađeni perspektivni odnosi posrijedi je:

a. minimalno strukturirani rječnik
b. visoko strukturirani rječnik.

50. Surogati su organizirani i pretraživi prema:

a. predmetnicama (predmetnim odrednicama dokumenata)
b. pristupnim točkama/odrednicama.
 3) SUSTAVI PRETRAŽ IVANJA
DESKRIPTOR1 = RIJEČ ili GRUPA RIJEČI iz dokumentacijskog jezika.
DESKRIPTOR se koristi za indeksiranje dokumenata. Te su riječi normirane riječi – jednoznačno
određeni termini odabrani iz prirodnog jezika.

51. Deskriptori u tezaurusima (riječi u rječniku kontroliranih izraza) primjer su sustava indeksiranja
s prethodnim povezivanjem (prekoordinantnim povezivanje/indeksiranje).
a) točno
b) netočno.

Prekoordinantno indeksiranje/prethodno povezivanje je PROCES u kojem se termini dodjeljuju

dokumentu u vrijeme INDEKSIRANJA. Koriste se u originalnoj izvedbi u vrijeme pretraživanja (bez
mogućnosti manipulacije).

Postkoordinantni sustavi pretraživanja = sustavi s naknadnim označivanjem. Pojavljuju se 1940-ih

godina. U trenutku traženja moguće je naknadno povezati termine.

Razlika između deskriptora ili predmetnih odrednica?

mogu biti samostalne pojedinačne u predmetnim se odrednicama

riječi PREDMETNE
opisuje GLAVNI PREDMET
DESKRIPTOR DOKUMENT
opisuju se POJEDINI ASPEKTI ODREDNICE
PREDMETA DOKUMENTA
obično se dodjeljuje 1 do 2
obično se dodjeljuje od 5 do 25 predmetne odrednice
deskriptora

52. Koji je od navedenih sustava prekoordiniran?

d. katalogizator
e. predmetni stručnjak.

Podjela SUSTAVA ZA PRETRAŽIVANJE baziranih na sadržaju dokumenta prema A. B. Sharadi:

 PRVA GRUPA INDEKSNIH SUSTAVA koji se dijele na:

o jezici koji su izvedeni iz PRIRODNIH JEZIKA, i u njih ubraja:
 KWIC indekse
 KWOC indekse
 indekse citata

1
Definicija preuzeta iz Dizdar, S. Od podataka do metapodataka.
  citate
 automatsko indeksiranje.
 DRUGA GRUPA INDESKNIH SUSTAVA
o naziva ih KOORDINANTNI SUSTAVI i dijeli ih na:
 prekoordinantne sustave
 tradicionalni sustavi i
 novi indeksni sustavi POPSI i PRECIS
 postkoordinantne sustave
 uniterm sustav zatocoding
 Batten cards ili optical coincidence (sustav optičke podudarnosti).

Podjela sustava prema klasifikaciji H. OLSONA I J. BOLLA – SUSTAVI ZA OZNAČAVANJE I

PRETRAŽIVANJE dijele se na 4 grupe:

1. SUSTAVI za
označavanje
2. NEkontrolirani
zasnovani na
SUSTAVI ZA
NEtekstualnoj
OZNAČAVANJE
osnovi i INDEKSI
CITATA

4. SUSTAVI
3. kontrolirani PREMA
SUSTAVI ZA PRETHODNOM I
OZNAČAVANJE NAKNADNOM
POVEZIVANJU.
53. Kakve su veze među pojmovima u prekoordiniranom sustavu?
a. pojmovi se slažu prema definiranoj sintaksi, a veze su gramatičke

54. Pohranjeni dokumenti ne vezuju se za kombinaciju pojmova već za svaki pojam posebno kod:
a. postkoordiniranih jezika
= PRIRODNI u ovom sustavu za
b. prekoordiniranih jezika.
SUSTAVI svaki pojam
pretraživanje po postoji samo 1
55. Koji od INDEKSNIH
slikama, kem. JEZIKA ne spada u sustave s naknadnim
terminpovezivanjem
ili oznaka (postkordinacija)?
a. ključne
formulama i dr. riječi/tagovi
SUSTAVI za
b. tezaurusi
SUSTAVI
označavanje
c. predmetni sustavi. PREKOordinantni
NEkontrolirani
temelje se na kontrolirani PREMA
zasnovani na u ove sustave se
SUSTAVI
56. U kojoj je vrsti sustava lakše riječima
odrediti ZA i međusobne
kontekst SUSTAVIodnoseZA PRETHODNO
između pojmova:
NEtekstualnoj preuzetim iz
a. u sustavima s prethodnim povezivanjem
ubrajaju:
OZNAČAVANJ
dokumenata OZNAČAVANJ
abecedni sustavi MI
osnovi i
b. u sustavima s naknadnim povezivanjem.
E E
klasifikacijski NAKNADNOM
INDEKSI !!!! u skriptama je naznačen i 1 i 2 kao sustavi
točan odgovor!! POVEZIVANJU
CITATA
za takvu vrstu
57. pretraživanja
U postkoordiniranim
još sustavima (sustavima s naknadnim povezivanjem) veze među
pojmovima su: počeli su se
ne postoji
a. razvijena
logičke koristiti 1950-ih
dovoljno
b. gramatičke.
tehnologija tu spadaju i
"obogaćeni" KWIC
i KWOC sustavi
58. Vrijeme procvata u pretraživanju informacija 1960-ih karakteriziraju:
(obogaćeni
a. eksperimenti vrednovanja i stvaranje sustava poput baza podataka
imenima i dr.
b. početak implementacije dosega izlnpodručja pretraživanja
KWIC (Keyword informacija u tražilice
terminima)
c. definiranje ključnog pojma ključna
Context; „pretraživanje informacija“ i početak investicija u područje.
riječ u kontekstu)
59. Sustavi za indeksiranje koji NE indeksiraju sadržaj dijele se na:
tu spadaju i POSTordinantni
a. verbalne i neverbalne sustave.
u 1. grupu SINTAKTIČKI
ubrajaju se i SUSTAVI:
60. citatni
Područje unutar
indeksi (u kojeg se razvijaju sustavi za automatsko
PRECISpredmetno označivanje je:
a. još
upotrebi globalna KWOCstruktura
od informacijska (Keyword POPSI
19.b. st.) Out
objektno programiranje of Context; i hrv. SSZOP
ključna
c. umjetna inteligencija riječ izvan
(obrada prirodnih jezika(Sintaktički
i znalačkisustav za
sustavi).
konteksta) označavanje
predmeta)
61. Automatsko predmetno označivanje kojim se značenje teksta određuje prema frekvenciji
pojavljivanja pojedinih riječi u tekstu naziva se:
a. probabilistički model
b. model klaster analize
c. statistički model
d. model domene znanja.

62. Prema statističkoj metodi pojmovi koji se učestalije pojavljuju u tekstu signifikantniji su za
određivanje sadržaja od pojmova koji se rjeđe pojavljuju:
a. točno
b. netočno.

63. Koje od navedenih svojstava se NE vezuje uz predmetni katalog:

 a. tradicionalni sustav za označivanje
b. kontrolirani rječnik usvojenih termina
c. stvarni katalog
d. sustav bez sintakse.

64. Dokumenti iz područja BIOLOGIJE  naći će se u PREDMETNOM KATALOGU:

a. raspršeni prema abecednom redu pojmovima iz tog područja
b. okupljeni zajedno.

65. Razdoblje velikih eksperimenata:

a. Schoolboy (1950-ih)

66. Doznačivanje pojmova, koji sam dokument ne mora sadržavati, vrši se u postupku:
a. automatskog predmetnog označivanja
b. tradicionalnog predmetnog označivanja.

67. Skupo pravila i postupaka za organiziranje dokumenata prema njihovu sadržaju u svrhu
pronalaženja i diseminacije znanja nazivamo:
a. automatsko označivanje
b. sustav za označivanje
c. smjernice za izradu tezaurusa
d. pravila za predmetni katalog
e. obrada prirodnog jezika.

68. Predmetni katalog spada u:

a. postkoordinirane sustave za označivanje i pretraživanje
b. prekoordinirane sustave za označivanje i pretraživanje.

69. Postupak sažimanja u procesu pretraživanja usmjeren je na:

a. pretraživanje informacija i karakterističan je za informacijske servise
b. pretraživanje dokumenata i karakterističan je za knjižnice.

70. Postupak sažimanja povećava odziv zbog općenitijih pojmova:

a. točno
b. netočno.

71. Koji od navedenih ciljeva se ne vezuje uz sustave za pretraživanje?

a. predstavljanje sadržaja analiziranih izvora na način koji je prigodan za uparivanje
b. redukcija broja označitelja u svrhu lakšeg uparivanja s upitom
c. analiza sadržaja izvora (dokumenata).

72. Razina postignuća postavljenih ciljeva sustava za pretraživanje mjeri se:

a. učinkovitošću
b. djelotvornošću.

73. Konkordacije – svako pojavljivanje svake riječi – i dalje se koriste za tekstove manjeg opsega
(opstale u komercijalnim sustavima)
 4) BOOLEOVI OPERATORI

OR, AND & NOT

SUMA produkt RAZLIKA

Booleovi operateri
 najpoznatiji i najčešće korišteni operatori su Booleovi operatori
 oni koriste operacije:
o logičke sume (OR)
o logičkog produkta (AND)
o logičke razlike (NOT)
 negativna strana: problem pretraživanja s Booleovim operatorima jesu lažne veze, tj. neočekivani i
nerelevantni rezultati koji se dobivaju kada se riječi iz upita nalaze u dokumentu, ali pripadaju
drugačijem kontekstu nego Što je korisnik želio
o to se može riješiti tzv. operatorima blizine (proximity operators, positional operators)
 oni smanjuju broj NERELEVANTNIH REZULTATA
 najčešći operatori blizine su:
 operator ADJ, koji pronalazi riječi koje nisu međusobno udaljene više od
određenog broja riječi
 operator SAME koji pronalazi riječi koje se nalaze u istom odlomku (riječX
SAME riječY)
 a operator NEAR nalazi riječi u istoj rečenici (riječX NEAR riječY)
 postavljanje operatora:
o eksplicitno = korisnici ih unose sami
o implicitno = uvelo se u sustave kada se vidjelo da se korisnici ne znaju služiti Booleovim
operatorima

74. OR, AND i NOT znače:

f. OR je suma, AND je produkt i NOT je razlika.

75. Najviše rezultata će dati operator:

g. OR
h. AND
i. NOT.

76. Ukoliko u pretraživanju želimo pokriti SINONIME i kvaziSINONIME pojmova koje

pretražujemo, koristimo koji operator?
j. OR
 k. AND
l. NOT.

77. U sljedećem opisu objasni zašto pišemo zagrade?

m. media AND (civic engagament OR … participation)

78. Operatori u svakom sustavu funkcioniraju drukčije:

n. točno
o. netočno.
ili
79. Način izražavanja operatora nije isti u svim sustavima za pretraživanje:
p. točno
q. netočno.

80. Koja je tvrdnja u odnosu operatora, odziva i preciznosti točna (odaberite jedan odgovor):
r. operator AND povećava odziv i točnost
s. operator AND ne utječe na odziv i točnost
t. operator OR povećava točnost, a smanjuje odziv
u. operator AND povećava točnost, a smanjuje odziv
v. operator OR ne utječe na odziv i točnost.

81. Formula za preciznost i odaziv:

82. Osnovna je prednost BOOLEOVE ALGEBRE u pretraživanju:

a. intuitivnost i jednostavnost
b. mogućnost rangiranja rezultata prema relevantnosti
c. definiranje signifikantnosti pojma (ključnih riječi) za cijeli tekst.

83. Prokomentirajte razlike u rezultatima pretraživanja koji se mogu dobiti postavljanjem sljedeća
3 upita, koji upit je najlogičniji:
a. plaće OR „osobni dohotci“ NOT Zagreb
b. plaće OR („osobni dohotci“) NOT Zagreb
c. (plaće OR „osobni dohotci“) NOT Zagreb.

84. Zašto je u sljedećem upitu potrebno navesti zagrade:

w. (public participation OR civic engagement) AND media.
 85. Operator približnosti omogućuje nam:
a. odrediti fizičku udaljenost između dviju ključnih riječi
b. definirati semantičku približnost između dviju ključnih riječi.

86. Za definiranje SEMANTIČKE BLIZINE među pojmovima, preko parametra fizičke udaljenosti,
koristimo operator – OPERATOR PRIBLIŽNOSTI.

87. S kojim upitom dobijemo najveći broj rezultata pretraživanja?

x. Black AND white
y. Black OR white
z. Black NOT white.

88. Booleov logički operator „ILI“ (OR) u pretraživanju daje:

aa. logički proizvod (presjek) – AND
bb. logičku razliku – NOT
cc. logički zbroj (sumu) – OR.

89. Tijekom pretraživanja fraze ili složenih izraza, za razliku od pojedinačnih ključnih riječi:
dd. stavljamo među navodnike
ee. stavljamo među zagrade
ff. kratimo ih zvjezdicom.

90. Za definiranje semantičke blizine među pojmovima, preko parametra fizičke udaljenosti
koristimo operator:
gg. približnosti
hh. semantičke bliskosti
ii. učestalosti.

Najčešći operatori blizine su:

 operator ADJ, koji pronalazi riječi koje nisu međusobno udaljene više od određenog broja
riječi
 operator SAME koji pronalazi riječi koje se nalaze u istom odlomku (riječX SAME riječY)
 a operator NEAR nalazi riječi u istoj rečenici (riječX NEAR riječY).

91. Ukoliko u pretraživanju želimo definirati međusobnu udaljenost između pojmova READING i
HABITS, upit ćemo izraziti na sljedeći način:
jj. Reading freq3 habits
kk. (Reading freq3 habits)
ll. Reading ADJ3 habits
mm. Reading + habits
nn. (Reading ADJ3 habits)

92. Kada tražimo dvije riječi koje se nalaze u istoj rečenici koristimo operator blizine:
a. ADJ
b. same
c. near.

93. Koji indeksni jezici zahtijevaju primjenu Booleovih operatora u strategiji pretraživanja:
 a. prekoordinirani jezici
b. polukontrolirani rječnici
c. kontrolirani rječnici
d. postkoordinirani rječnici.

???? naznačeno PREKOORDINIRANI i POSTKOORDNIRANI ???

94. Koje ćemo od navedenih dokumenata pronaći upitom (jagoda OR malina) NOT (kruška AND
jabuka):
oo. jagoda, šljiva, kruška, trešnja, malina
pp. jabuka, jagoda, šljiva, trešnja, kruška
qq. jagoda, malina, trešnja, banana, šljiva.
i. dokument c
ii. dokument a,c
iii. dokument a
iv. dokument b, c.
 5) SEMANTIČKI ODNOSI
95. Koju vrstu semantičkih odnosa uspostavljamo u KONTROLIRANIM RJEČNICIMA između
akronima (složene kratice)?
a. objasnidbene
b. srodne
c. istoznačne.

Npr. Akronimi NATO, UN.

96. Merkur-bog i Merkur-planet su primjeri:

a. sinonimije
b. homonimije.

Homonimi su riječi ista oblika, ali značenje je RAZLIČITO.

97. Primjer list (anatomija) i list (riba) je primjer:

a. homonima
b. polisema
c. sinonima.

98. Pojava sinonima u sustavima za pretraživanje informacija uzrokuje:

a. povećan odaziv u odnosu na informacijsku potrebu
b. pad preciznosti
c. smanjen odaziv u odnosu na informacijsku potrebu.

99. Ukoliko u pretraživanju želimo pokriti sinonime i kvazi-sinonime pojmova koje pretražujemo
koristimo operator:
a) AND
b) OR.

OR je jedan od tri operatora. Predstavlja LOGIČKU SUMU. OR povećava broj rezultata.

Npr. fitness or vježbanje dati će nam rezultate s riječi „fitness“ i „vježbanje“.

100. Pojava HOMONIMA u pretraživanju uzrokuje:

a) smanjuje odziv, ali povećava preciznost
b) povećava odziv, ali smanjuje preciznost
c) smanjuje odziv i preciznost.

Homonimi su riječi koje isto zvuče, ali različito znače.

Npr. Merkur (bog) i Merkur (planet) će nam dati više rezultata jer će nam dati rezultate koji se tiču i
boga i planete, ali rezultati neće biti precizni!

101. Pojava SINONIMA u sustavima za pretraživanje informacija uzrokuje:

c) povećan odziv u odnosu na informacijsku potrebu
 d) pad preciznosti
e) smanjen odziv u odnosu na informacijsku potrebu
Sinonimi su riječi koje različito zvuče, ali isto znače.

Npr. Noć i tama su sinonimi. Zajedno će nam dati manje rezultata, od homonima Merkur (bog) i
Merkur (planet) jer se „noć“ i „tama“ odnose na isti pojam.
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Kod kontrole (normiranja) jezika:

 bira se naziv
 razrješuju se dvosmislenosti
 USPOSTAVLJAJU SE MEĐUSOBNI ODNOSI ZNAČENJA (RELACIJE):
1) odnosi ISTOZNAČNOSTI (SINONIMI)
2) HIJERARHIJSKI odnosi (podređeno-nadređeno) i
3) odnosi SRODNOSTI (asocijativni pojmovi).
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

102. Kontekstualizacija kroz hijerarhijsku strukturu metoda je:

a. slobodnog označivanja
b. odabira nazivlja
c. uspostava semantike
d. razrješenje dvosmislenosti. (metode: kvalifikatori, napomene, hijerarhija)

103. Koji se semantički odnos uspostavlja između ortografskih varijanti u kontroliranim

rječnicima (indeksnim jezicima):
a. hijerarhijski odnos
b. odnos istoznačnosti
c. odnos srodnosti.

104. Odnosi među pojmovima koji su povezani nekom smislenom ili kontekstualnom vezom, a
koja nije hijerarhijske ili ekvivalentne prirode, nazivaju se?
odnosi SRODNOSTI – ASOCIJATIVNI ODNOSI.

105. Kontekstualne odnose povezuju sustavi s prethodnom koordinacijom:

a. točno
b. netočno.

106. U gradnji kontroliranog rječnika, koji je odnos najneodređeniji i samim time najteže
uspostaviti između pojmova?
a. odnos srodnosti ili asocijativni pojam
b. hijerarhijski odnos
c. odnos istoznačnosti.

107. U gradnji kontroliranih rječnika problem sa sinonimima razrješavamo:

a. kvalifikatorima
b. uputnim sustavom
c. bilješkom o opsegu
d. kontekstom.
To znači da se KVALIFIKATORIMA rješavaju dvosmislenosti. Sinonimi „gerilci“, „borci za slobodu“ su
sinonimi i povećava se odaziv, ali za nekog znanstvenika između ta dva pojma razlika je velika. U tom
slučaju se koriste uputnice VIDI ili RT (Related term) ili SN (Srodni naziv).

108. U postupcima normiranja jezika prema E. Svenoniusu potrebno je razraditi sljedeće

semantičke odnose:
a. prekoordinirane i postkoordinirane
b. kategorijalne i referencijalne.

109. Objasni semantički odnos PERSPEKTIVNE HIJERARHIJE:

Hijerarhijski odnos najdjelotvorniji je u poboljšanju cilja okupljanja.

Sredstvo optimiranja ODZIVA i TOČNOSTI.
Tehnike: uzastopno uvlačenje retka (širi naziv – uži naziv).
Tip hijerarhijskih odnosa koji se uvodi u predmetni jezik ovisi o prirodi rječnika, njegovoj svrsi,
korisnicima i području.

110. Koji jezični fenomen u pretraživanju smanjuje odziv u odnosu na informacijsku potrebu:
a. istoznačnost
b. hijerarhija
c. srodnost.

111. Kako uspostavljamo odnos istoznačnosti (sinonimi, istoznačnice)?

Kod kontroliranih rječnika problem istoznačnosti (sinonima, istoznačnica) rješavamo uputnim

sustavom, npr. vidi, vidi i… a problem istozvučnosti (homonima, istozvučnica) rješavamo dodavanjem
klasifikatora u zagradama – Merkur (bog) i Merkur (planet). Ovo u zagradama su kvalifikatori.
Odnos istoznačnosti se uspostavlja uporabom uputnica: npr. Jadransko more – vidi: Adriatic sea.

112. Dodavanjem klasifikatora u zagradama kod KONTROLIRANIH RJEČNIKA nužno je za

uspostavljanje:
a. sintaktičkih relacija
b. kategorijalne semantike
c. referencijalne semantike.

113. Riječi odabrane iz prirodnog jezika (po određenim pravilima), kod kojih su pomoću uputnica
otklonjene sinonimija, polisemija i homonimija jesu:
a. ključne riječi
b. pojmovi i označitelji
c. udarne riječi (njem. Schlagwort).

114. Razrješenje dvosmislenosti moguće je provesti:

a. sintaktički
b. semantički i sintaktički
c. semantički.

115. Načelo izrade predmetnih sustava, kojim se uspostavlja odnos između složenih predmeta i
pododrednica kako bi se uspostavila gramatika predmetnog sustava naziva se:
a. načelo dosljednosti
 b. načelo jedinstvene odrednice
c. semantičko načelo
d. sintaktičko načelo.

116. Semantičko načelo izrade predmetnih kataloga odnosi se na ujednačenost korištenja imena,
naziva i kratica:
a. točno
b. netočno.

117. Nacionalni pravilnik za predmetnu obradu i predmetne odrednice objavljen je:

a. još nije izrađen.

118. U predmetnu obradu ulaze isključivo stručni i znanstveni sadržaji, monografske publikacije,
prilozi u zbornicima, članci u časopisima, predgovori i pogovori:
a. točno
b. netočno.

119. Predmetna odrednica sastoji se od jednoga INDEKSNOG IZRAZA (ako se predmet može
iskazati jednim pojmom) ili od nekoliko izraza (ako predmet dokumenta treba iskazati s više
pojmova) povezanim u niz bez sintaktičkih pravila:
a. točno
b. netočno.

120. Obrnuta datoteka (inverted file) u pretraživanju ima funkciju:

a. povezivanje svakog pretraživanja pojma s brojevima (tj. lokacijom u datoteci) svih
dokumenata u kojima se taj pojam pojavljuje
b. izlistavanje (permutiranje) svih pojmova koji se nalaze u prethodno povezanim
izrazima za označivanje
c. izlistavanje naslova dokumenata i njihovom abecednom nizanju prema svakoj riječi u
naslovu.

121. Iz razlike između INFORMACIJSKE UPITA (ZAHTJEVA) I INFORMACIJSKE POTREBE proizlazi

razlika između:
a. relevantnosti i pertinentnosti
b. pertinentnosti i točnosti
c. relevantnosti i preciznosti.

Razlika između RELEVANTNOSTI i PERTINENTNOSTI?

 to je razlika između INFORMACIJSKOG UPITA I INFORMACIJSKE POTREBE
 RELEVANTNOST = povezuje rezultate istraživanja nekog sustava s INFORMACIJSKOM UPITOM
(mjera koja povezuje određeni br. dokumenata nekog fonda s informacijskim zahtjevom)
 PERTINENTNOST2 = povezuje rezultate istraživanja nekog sustava s INFORMACIJSKOM POTREBOM.

122. U postupku pretraživanja korisnika zanima:

2
Budući da postoji razlika između informacijskog upita i informacijske potrebe, pokazalo se da ni jedan informacijski upit
ne može u cijelosti zadovoljiti neku informacijsku potrebu. Relevantnost je mjera koja povezuje određeni broj
dokumenata nekog fonda s informacijskim upitom, dok je pertinentnost mjera što te dokumente povezuje s
informacijskom potrebom. To znači da neki relevantni odgovori mogu biti i pertinentni; ali relevantni odgovori mogu biti i
nepertinentni, odnosno pertinentni odgovori ne moraju biti i relevantni.
 a. pertinentnost
b. relevantnost
c. odaziv.

123. Objasni na koji način hipertekst okolina utječe na određenje relevantnosti pretraživanja izvora!

Ako u nekom dokumentu koji je nerelevantan pronađemo link na dokument koji je za naš predmet
relevantan, postavlja se pitanje je li ovaj prvotni dokument relevantan ili nije. Iako sam sadržaj toga
dokumenta nije relevantan on nas je odveo do relevantnog dokumenta. Relevantnost je subjektivna.

Hipertekst je tekst koji sadrži linkove prema drugim tekstovima.

124. U relacijske tipove sustava za organiziranje znanja spadaju:

a. ontologije i tezaurusi
b. ontologije, klasifikacije i normativne liste
c. ontologije i popisi pojmova.

125. Konceptualni model koji omogućava zajedničko korištenje i ponovnu uporabu podataka bez
ograničenja u odnosu na programe, poslovni kontekst i zajednice korisnika naziva se:
a. ontologija
b. folksonomija
c. RDF
d. model metapodataka.

126. Kojem je tipu jezika bliža definicija „Semantička mreža pojmova, uz iskazane formalne odnose među
pojmovima“:
a. ontologije
b. tezaurusi
c. predmetni sustavi.

127. G. Hodge definira 3 tipa sustava za organizaciju znanja. Koju od navedenih skupina NE navodi?
a. folksonomije i korisnički generirani označitelji
b. relacijski propisi
c. klasifikacije i kategorizacije.
 6) METAJEZIK

128. Metajezičnim oznakama USE i USE FOR u tezaurusu se izražavaju odnosi:

a. asocijativnosti
b. hijerarhije
c. istoznačnosti.

129. Mogućnost korištenja dodatnih elemenata metapodataka radi zadovoljstva potreba

određene zajednice naziva se:
a. svojstvo proširivosti metapodataka
b. svojstvo fleksibilnosti metapodataka
c. svojstvo interoperabilnosti metapodataka.

130. Koja karakteristika metapodataka se odnosi na mogućnost željene količine metapodataka

od strane kreatora, bez obzira na normativnu listu:
a. modularnost
b. fleksibilnost
c. interoperabilnost
d. proširivost.

131. Izvrsna interoperabilnost u knjižničarskom okruženju, široko i ujednačeno poimanje u

knjižničnog zajednici te niža razina fleksibilnosti ili proširivosti karakteristika su:
a. tradicionalnog modela katalogizacije
b. modela metapodataka.

132. Kojim su tipom metapodataka zahvaćena pitanja vlasništva, prava, reprodukcije, pohrane,
fizičkog stanja itd.:
a. strukturnim metapodacima
b. deskriptivnim
c. administrativnim.

133. Osnova većine današnje shema metapodataka je:

a. TEI shema
b. METS shema
c. NISO shema
d. XML shema.

134. Koja od AKRONIMA nije shema metapodataka:

a. DCMI
b. LOM
c. EAD
d. DC.
 7) RAČUNALNO PRETRAŽ IVANJE

135. Pojam pretraživanja se vezuje uz Shannona?

a. Da, Shannon je uočio važnost Booleove algebre.

136. Pojam pretraživanja informacija (INFORMATION RETRIEVAL) pripisuje se Vannevaru Bushu:

a. točno
b. netočno.

IZ LITERATURE (TEFKO SARAČEVIĆ: „RELEVANTNOST I KAKO SE ISTRAŽIVALA“, VJESNIK

BIBLIOTEKARA HRVATSKE):

Pojam PRETRAŽIVANJA INFORMACIJA (INFORMATION RETRIEVAL) je „skovao“ matematičar i fizičar

Calvin N. Mooers (1919. – 1994.), pionir računalstva i PI-a.

137. Kod pretraživanja surogata…

a. prema pristupnim točkama

138. Potencijal računalnog pretraživanja informacija 1. put je prepoznat:

a. 50-ih godina 20. st.
b. 70-ih godina 20. st.
c. 60-ih godina 20. st.

139. U kojim se godinama događaju veliki eksperimenti koji su znatno povećali spoznaje u
području pretraživanja informacija?
a. 50-ih i 60-ih god. 20. st.
b. 50-ih godina 20. st.
c. 80-ih godina 20. st.

140. Ideja o sustavima s naknadnim povezivanjem po 1. put se javlja:

a. 50-ih godina 20. st.
b. 60-ih godina 20. st.
c. 70-ih godina 20. st.

141. Kada pretražujemo prema ključnim riječima te riječi:

a. mogu biti razbacane po tekstu ili poljima
b. moraju biti u istome polju
c. su razbacane po cijelom tekstu.

142. Za razliku od pretraživanja, prilikom prebiranja (tzv. browsing):

a. izražava upit riječima prirodnog jezika u sintaksi sustava
b. korisnik mora znati oblikovati upit na temelju svoje informacijske potrebe
c. dolazi do prepoznavanja, tj. korisnik pretražuje informacije kada ih uoči.

143. U WEB okruženju odziv i preciznost teško su mjerljivi zbog: (ili a ili c – provjeriti)
 a. široko postavljenih upita i opsega pretraživanja)
b. zbog nekontroliranih termina u indeksiranju sadržaja
c. potrebnog uvida u ukupan broj relevantnih rezultata pretraživanja.

144. Korisniku je teže postaviti upit na kontroliranom ili prirodnom jeziku?

f) Prirodnom.

145. Pri pretraživanju po ključnim riječima:

a. svi pojmovi koji se traže moraju se nalaziti u istom polju
b. pojmovi mogu biti raspršeni po raznim indeksima.

146. Svrha posrednika/hosta je:

Omogućava pretraživanje različitih baza podataka kroz isto sučelje.

147. Heurističko otkrivanje informacija svojstveno je postupku:

a. pretraživanja
b. pregledavanja (browsing)
c. pregledavanja s jasno definiranim konceptom
d. pretraživanja u netradicionalnim sustavima.

148. Po čemu se razlikuje pregledavanje od pretraživanja?

Pregledavanje ima manje definiran, manje strukturiran pristup.

Pretraživanje je formalno, analitičko, a pregledavanje neformalno i heuristički.

149. Za korisnika je teže postaviti strategiju pretraživanja:

a. u sustavima koji se temelje na prirodnim jezicima
b. u sustavima koji primjenjuju kontrolirani rječnik.

150. Koja od sljedećih tvrdnji o mjerama odziva i preciznosti je točna:

a. odziv i preciznost u web okruženju lako se primjenjuje zbog velikog broja poveznica
b. odziv i preciznost u web okruženju teže se primjenjuje zbog velikog broja poveznica
c. odziv i preciznost u web okruženju sve su važniji zbog sve većeg broja dokumenata.

151. Mjere vrednovanja sustava, odziv i preciznost, po prvi put su korištene u:

a. Cranfieldovim eksperimentima
b. statističkim modelima H. P. Luhma.

152. Vrednovanje na procesnoj razini spada u tipove korisničko orijentiranog vrednovanja:

a. točno
b. netočno.

153. Vrednovanje na procesnoj razini spada u tipove korisničko-orijentiranog vrednovanja:

a. točno
b. netočno.

154. Koji kriteriji vrednovanja interaktivnih sustava za pretraživanje informacija autori poput ???
predlažu umjesto relevantnosti:
 a. informativnosti (informativness)
b. učinkovitosti (effectivity)
c. djelotvornost (efficiancy)
d. korisnost (usefullness).

155. Povećanje broja dokumenata koje je potrebno indeksirati ili povećanje broja dokumenata
dostupnih u punom tekstu argumenti su za uvođenje:
a. sustava temeljenih na prirodnom jeziku
b. kontroliranih rječnika.

156. Doznačivanje pojmova, koji sam dokument ne mora sadržavati, vrši se postupkom:
a. automatskog označivanja
b. tradicionalnog/ručnog označivanja.

157. Objasni pojam ASK!

ASK (Anomalous state of knowledge)

 jedan od važnijih znanstvenika koji su se bavili idejom o INTERAKTIVNIM MODELIMA

PRETRAŽIVANJA informacija bio je NICHOLAS J. BELKIN
 krajem 70-ih godina prošlog stoljeća predložio je koncept ASK
 DEFINICIJA POJMA ASK:
o korisnikovo nepravilno stanje znanja iz određenog područja i motivaciju za
pretraživanje informacija
o sa svrhom postizanja nekog cilja ili rješavanja problema
 taj koncept je potaknuo promjene u informacijskim znanostima (prebacuje svoje žarište
interesa sa sustava na korisnika)
 BELKINOV MODEL analizira interakciju između stroja i čovjeka (pri čemu se njihova interakcija
odvija na lingvističkoj razini – stroj generira skup testova i prikazuje ih korisniku)
 BELKIN želi podići komunikaciju između čovjeka i stroja na višu, kognitivnu razinu
 kontekst pruža sustavu dodatne informacije koje povezuje s tekstovima koje se nalaze u
njegovoj bazi podataka te tako korisnika opskrbljuje relevantnim informacijama
 u 90-im godinama svoju ideju razvija dalje i predstavlja MODEL INTERAKCIJE EPIZODA
o model (pri tumačenju informacija) uzima u obzir i korisnikova ponašanja, tj. njegovu
interakciju s IR sustavom i samom informacijom
 po BELKINOVU MODELU osoba prepoznaje potrebu za informacijom (ASK), postavlja upit IR
sustavu, sustav vraća povratnu informaciju u obliku teksta/tekstova; tada osoba procjenjuje
informaciju koju je dobila od sustava, odlučuje je li zadovoljna, djelomično zadovoljna ili
nezadovoljna tom informacijom

158. U Cranfieldovim eksperimentima ustanovljen je sljedeći fenomen pretraživanje informacija:

a. veći odziv uzrokovat će past preciznosti
b. odziv i preciznost nisu u korelaciji
c. veći odziv uzrokovat će porast preciznosti.

159. Svrha je posrednika/HOSTa:

a. okupiti baze koje pokrivaju isti informacijski sadržaj (disciplinu)
b. olakšavanje pretraživanja za krajnjeg korisnika
 c. pozicioniranje na informacijskom tržištu u globalizacijskim uvjetima.

160. Za što služi HOST? ili Glavna prednost posrednika (engl. host) je:
a. omogućava pretraživanje različitih baza podataka
b. nudi bazu podataka s kontroliranim rječnikom (tezaurusom)
c. nudi napredne operatore (npr. operator približnosti ili učestalosti).

161. Kod analitičkog pristupa prisutno je:

a. strojno/mehaničko označivanje
b. ručno/manualno označivanje
c. kontrolirano indeksiranje.

162. Analitički pristup u području pretraživanja informacija ostvaruje se:

a. kontroliranim postupcima pretraživanja
b. ručnim/manualnim postupcima indeksiranja
c. statističkim/mehaničkim postupcima indeksiranja.

163. Statistički pristup u pretraživanju informacija odnosi se na:

a. manualno označivanje
b. mehaničke/statističke tehnike pretraživanja
c. analizu i razvoj sustava iz korisničke perspektive.

164. Stranice koje dopuštaju pretraživačima da ih indeksiraju spadaju u:

a. vidljivi web
b. nevidljivi web.

165. Navedi i objasni osnovna obilježja INTERAKTIVNOG MODELA pretraživanja informacija T.

Saračevića:

Tefko Saračević
 u dr. pol. 90-ih godina prošlog stoljeća T. Saračević predložio je sofisticirani (slojeviti) model
interakcije pretraživanja informacija
 tradicionalni model temeljio se na interakciji između čovjeka i sustava
 Saračević promatra interakciju kao dijalog između računala i osobe, pri čemu se komunikacija
odvija na 3 razine
o čovjek percipira informaciju na:
 kognitivnoj
 afektivnoj i
 situacijskoj razini.
o računalo to čini na:
 tehničkoj
 razini obrade
 sadržajnoj razini.
 Saračevićev model obuhvaća pojam RELEVANTNOSTI, korisničko modeliranje, odabir pojmova
za pretraživanje te vrste povratnih informacija, tj. fenomene koji su bitni za IR interakciju.
o IR interakcija se odvija kao dijalog između korisnika i računala čija je svrha učinkovita
upotreba informacije, tj. utjecanje na kognitivno stanje korisnika.
 SARAČEVIĆ predlaže 3 razine:
 o površinsku (razinu interakcije korisnika i korisničkog sučelja)
o kognitivnu (razinu interakcije s tekstovima ili njihovim prikazima) i
o situacijska (utjecanje na kognitivno stanje korisnika).

166. Koja spoznaja ne spada u TEORIJE O INTERAKTIVNIM SUSTAVIMA za pretraživanje:

a. u interakciji pretraživanja sustav je stabilan, dok se korisnik mijenja
b. informacijski problem je dinamičan
c. informacijski je problem moguće razjasniti u epizodama korištenja sustava.

167. Izračunavanje odziva i preciznosti kao mjera vrednovanja moguće je:

a. u manjim sustavima
b. u interaktivnim sustavima
c. u hostovima poput Dialog-a ili Ovid-a.

168. Preciznost u pretraživanju jest:

a. ukupan broj relevantnih dokumenata u bazi kroz broj pronađenih dokumenata
b. broj pronađenih relevantnih dokumenata kroz ukupan broj relevantnih dokumenata u
bazi.

169. Odziv se teško mjeri u velikim sustavima zbog:

a. široko postavljenih upita i opsega pretraživanja
b. potrebnog uvida u ukupan broj relevantnih rezultata pretraživanja
c. nekontroliranih termina u indeksiranju sadržaja.

170. Page Rank tehnologija se po prvi put pojavljuje na pretraživaču ALTA VISTA 1995. godine:
a. točno
b. netočno.

171. Algoritam Page Rank rangira stranice na temelju:

a. broja stranica s hipervezom na dotičnu stranicu
b. lokacije ključne riječi iz pretrage
c. ažurnosti obavljanja određene stranice.

172. Google po 1. put uvodi specijaliziranu tehnologiju rangiranje poznatu kao:

a. lokalizacija ključnih riječi
b. Page Rank.

173. Pojmovi koji se učestalije pojavljuju u zbirci signifikantniji su za određivanje sadržaja od

pojmova koji se rjeđe pojavljuju:
a. točno
b. netočno.

174. 60-e godine 20. st. u periodizaciji razdoblja u području INDEKSNIH JEZIKA odnose se na:
a. korisničke studije
b. napredak prema sustavima okrenutim korisnicima
c. usporedbu između slobodnog i kontroliranog označivanja.

175. Dublin Core je:

a. format za strukturiranje elektroničkih dokumenata na internetu
 b. standard za prikaz bibliografskih informacija na internetu
c. skup osnovnih elemenata za opis elektroničke građe na internetu
d. standard za kodiranje elektroničke građe.

176. Prema složenosti Dublin Core spada u bogato strukturirane formate:

a. točno
b. netočno.

177. Glavni nedostatak predmetnih direktorija:

a. relativno mali broj resursa u odnosu na metapretraživače
b. nepostojeći mehanizmi kontrole kvalitete
c. isključivanje nevidljivog weba.

178. Veću preciznost/točnost u pretraživanju očekujemo kod:

a. sažimanja
b. dubinskog indeksiranja.

179. Izvođenju svih glavnih koncepata u izvoru, uključujući i podređene teme, teži:
a. dubinsko indeksiranje
b. semiautomatsko
c. sažimanje.

180. Dubinsko indeksiranje vežemo uz:

a. automatsko indeksiranje
b. manualno
c. poluautomatsko.

181. Wilson metoda brojanja referenci u svrhu utvrđivanja predmeta dokumenta naziva se:
a. metoda figure
b. metoda svrhe
c. metoda kohezije
d. objektivna metoda.

182. Problemi implicitnog sadržaja, parafraza ili metafora optimalno se rješavaju u postupku:
a. semiautomatskog označivanja
b. manualnog označivanja
c. automatskog označivanja.