SVEUČILIŠTE/ UNIVERZITET “VITEZ” U VITEZU

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

STUDIJ PRVOG CIKLUSA, IV. GODINA STUDIJA
SMJER: FINANASIJE, RAČUNOVODSTVO I REVIZIJA

REVIZIJA FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA

SEMINARSKI RAD

Travnik, 2022. godine

SVEUČILIŠTE/ UNIVERZITET “VITEZ” U VITEZU
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE
STUDIJ PRVOG CIKLUSA, IV. GODINA STUDIJA
SMJER: FINANASIJE, RAČUNOVODSTVO I REVIZIJA

REVIZIJA FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA

SEMINARSKI RAD

IZJAVA: Ja,__________ , student Sveučilišta/Univerziteta „Vitez“ Vitez,

Indeks broj: ______________ odgovorno i uz moralnu i akademsku

odgovornost izjavljujem da sam ovaj rad izradila potpuno samostalno uz
korištenje citirane literature i pomoć profesora odnosno asistenata.

Potpis studenta:_____________

STUDENT:

PREDMET: Revizija finansijskih izvještaja

PROFESOR:

SADRŽAJ
1. UVOD.................................................................................................................................

1.1. Predmet, problem i objekt rada...............................................................................4

1.2. Svrha i ciljevi rada...................................................................................................4

1.3. Struktura rada..........................................................................................................5

1.4. Znanstvene metode..................................................................................................6

1.5. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze........................................................................6

2. POJAM I KARAKTERISTIKE REVIZIJE........................................................................

2.1. Pojam revizije..........................................................................................................7

2.2. Vrste revizija...........................................................................................................8

2.3. Nadležnosti ureda za reviziju institucija u BiH.......................................................9

3. POJAM, CILJEVI I VRSTE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA.........................................

4. PROCES REVIZIJE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA......................................................

4.1. Prihvatanje revizorskog angažmana......................................................................13

4.2. Planiranje procesa revizije.....................................................................................14

4.3. Obavljanje revizorskih provjera............................................................................15

4.4. Izvještavanje o nalazima revizije...........................................................................16

5. ZAKLJUČAK...................................................................................................................

POPIS LITERATURE..............................................................................................................

3
 1. UVOD

U svakom poslovnom subjektu i poslovanju provodi se neki način revizija, kontrole,

pregledavanja, usklađivanja, analiza i uklanjanja pogrešaka. Revizija je postupak kontrole
koji se provodio stoljećima prije Nove ere. I danas smo tako svjedoci sve češćih prijevara
koje su nam vidljive u javnosti bez obzira da li se radi o privatnim ili javnim poduzećima.
Prijevara nastaje s razlogom da ostane sakrivana, to jest da se ne otkrije bilo da od strane
nekih zaposlenika ili od strane osobe koja obavlja reviziju u poduzeću, ali i od
menadžmenta koji u biti i upravlja poduzećem, a koji može i sam sudjelovati u prijevarama
ili namjernom pogrešnom prikazivanju u financijskom izvještavanju. Menadžment ima
najveću mogućnost i moć izbjegavanja kontrola, ali i utjecaja na zaposlenike što se obično
odnosi na poticaje i pritiske za počinjenje ovog kaznenog djela.

Revizija je neovisno ispitivanje financijskih izvještaja ili onih financijskih informacija koje
se odnose na subjekt, onaj profitno usmjeren ili onaj koji to nije, bez obzira na njegovu
veličinu ili zakonski oblik, kad je takvo ispitivanje potaknuto s namjerom izražavanja
mišljenja o tome. Iskustva mnogih gospodarskih društava u posljednjih nekoliko godina
govore u prilog činjenici da napredak bez dobrog i brzog prikupljanja, obrade i korištenja
informacija u suvremenim uvjetima nije moguć.

1.1. Predmet, problem i objekt rada

Predmet ovog seminarskog rada predstavlja istraživanje svih relevantnih podataka vezanih
za reviziju finansijskih izvještaja. Problem rada predstavlja prikazivanje na koji način se
vrši proces revizije finansijskih izvještaja. Objekt rada je revizija finansijskih izvještaja.

1.2. Svrha i ciljevi rada

Svrha seminarskog rada je istaknuti važnost revizije finansijsih izvještaja kroz prikazivanje
procesa same revizije. Ciljevi ovog rada jesu:
4
  Upoznati se sa revizijom finansijskih izvještaja
 Razumjeti u kojim situacijama je potrebna revizija finansijskih izvještaja
 Razumjeti pod kojim uslovima se vrši revizija
 Proučiti proces revizije finansijskih izvještaja
 Razumjeti uticaj načela značajnosti na izbor revizije finansijskog izvještaja
 Upoznati se sa strukturom i sadržajem izvještaja

1.3. Struktura rada

Ovaj rad se sastoji od 5 cjelina:

 Uvod
 Pojam i karakteristike revizije
 Pojam, ciljevi i vrste finansijskih izvještaja
 Proces revizije finansijskih izvještaja
 Zaključak

U uvodu je prikazan kratak osvrt na sadržaj rada, date su radna i pomoćna hipoteza ,
navedene su korištene znanstvene metode kao i prikaz samog problema i predmeta
seminarskog rada.

U poglavlju pojam i karakteristike revizije dat je prikaz osnovnih informacija o pojmu

revizije, prikazane su vrste revizije kao i nadležnosti ureda za reviziju u BiH.

Pojam, ciljevi i vrste finanskijskih izvještaja je treće poglavlje u kojem je posvećena

značajnu ulogu u razmatranju: izvještaju o bilansu, o računu dobitka i gubitka i o
promjenama glavnice, iako su ovi poslovi vezani za računovodstvo, što ne znači da su oni
manje značajni za poslovne finansije.

Četvrto poglavlje sa naslovom Proces revizije finansijskih izvještaja je posvećeno

detaljnom prikazu procesa kroz četri faze:

1. prihvatanje revizorskog angažmana;

2. planiranje procesa revizije;

5
 3. obavljanje revizorskih provjera;i

4. izvještavanje o nalazima revizije.

Zadnje poglavlje je zaključak u kojem su sumirane sve činjenice navedene u radu.

1.4. Znanstvene metode

U izradi ovog seminarskog rada korištene su metode analize i sinteze, metode indukcije i
dedukcije kao i metoda kompilacije.

1.5. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze

Na osnovu problema i predmeta seminarskog rada postavljaju se slijedeća radna hipoteza

koja će se u nastavku pokušati potvrditi ili negirati. Hipoteza glasi:

Radna hipoteza: Revizija finansijskih izvještaja podrazumjeva skupljanje i vrednovanje

dokaza u cilju utvrđivanja da li su finansijski izjveštaji sastavljeni u skladu sa
računovodstvenim standardima i da li informacije koje se odnose na stanje imovine,
obaveze, kapital i rezultate poslovanja prikazuju realnu sliku preduzeća.

Pomoćna hipoteza: Revizija pospješuje efikasnost i profitabilnost kompanije pomažući

rukovodstvu da bolje razumije svoje radne i finansijske sisteme, pomaže u prepoznavanju
slabosti u računovodstvenim sistemima i omogućava buduća poboljšanja, ulijeva sigurnost
u predstavljene finansijske pokazatelje trećim stranama, obično su glavni razlozi za vršenje
revizije finansijskih izvještaja.

6
2. POJAM I KARAKTERISTIKE REVIZIJE

2.1. Pojam revizije

Pojam "revizija" potiče od latinskog izraza "revisio", a označava "ponovno viđenje,

ponovno gledanje, pregled, obnovu procesa, poslednji pregled sloga pred štampu“.1

Komitet za osnovne koncepte revizije Američkog instituta ovlašćenih javnih računovođa

definisao je reviziju kao "... sistematski proces nepristrasnog prikupljanja i vrednovanja
dokaza o nekim tvrdnjama koje se odnose na ekonomske aktivnosti i događaje. Revizija
ima za cilj utvrđivanje stepena korespodentnosti između datih tvrdnji i nekog prethodno
definisanog kriterijuma, kao i saopštavanje rezultata tih upoređivanja zainteresovanim
korisnicima".2

Financijski izvještaji temeljna su podloga i polazište za analizu poslovanja i ocjenu stanja

gospodarsko društvo. Revizija je neovisno ispitivanje financijskih izvještaja ili onih
financijskih informacija što se odnose na subjekt, onaj profitno usmjeren ili onaj koji to
nije, bez obzira na njegovu veličinu ili zakonski oblik, kad je takvo ispitivanje potaknuto s
namjerom izražavanja mišljenja o tome.

Revizija je organizirana i svrhovita aktivnost kojom se naknadno ispituje poslovanje

gospodarsko društvo, i to prije svega financijski izvještaji ili financijske informacije koje
se odnose na subjekt. Revizijom financijskih izvještaja želi se utvrditi da li prezentirani
financijski izvještaji realno i objektivno prikazuju financijski položaj i uspješnost
poslovanja gospodarsko društvo, što podrazumijeva izbor kriterija za ocjenu realnosti i
objektivnosti, a to su računovodstvena načela, računovodstveni standardi i zakonski
propisi. 3

Reviziju obavljaju neovisne i stručne osobe izvan gospodarsko društvo, prema utvrđenim
pravilima sadržanima u revizijskim standardima i kodeksu profesionalne etike. Revizorovo
1
Uvod u reviziju finansijskih izvještaja, dostupno na: https://vpsle.edu.rs/wp-content/uploads/2020/03/Uvod-
u-reviziju-finansijskih-izve%C5%A1taja.pdf, pristupljeno: 2.2.2022.
2
Ib.
3
Vukoja B. Revizija financijskih izvještaja gospodarskih društava, dostupno na:
https://www.revident.ba/public/files/revizija-financijskih-izvjestaja-gospodarskih-drustava.pdf, pristupljeno:
2.2.2022.
7
izvješće o financijskim izvještajima mora se temeljiti na objektivnim dokazima i dostavlja
se zainteresiranim korisnicima. Temeljni je, dakle, zadatak revizije zaštita interesa vlasnika
kapitala, te stvaranje pouzdane informacijske podloge za racionalno odlučivanje i
upravljanje. Reviziju uvijek valja promatrati kao pretpostavku kvalitetnih i vjerodostojnih
informacija i kao takva ona postaje jedan od ključnih instrumenata upravljačke ekonomije,
odnosno temelj međusobnog komuniciranja i povjerenja svih interesnih skupina koje
izravno ili neizravno upravljaju poslovanjem gospodarskog društva.4

Pojam revizije različiti autori i institucije definiraju na različite načine.

Međutim, za ovu svrhu skloni smo koristiti definiciju iz zakona o reviziji, prema kojem
revizija financijskih izvještaja je provjera i ocjenjivanje financijskih izvještaja te podataka i
metoda korištenih prilikom njihova sastavljanja i na temelju toga, davanje neovisnog
stručnog mišljenja o tome prikazuju li financijski izvještaji u svim značajnim odrednicama
istinit i fer prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja te novčanih tokova u
skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja, ili, ako je to primjenjivo, jesu li
financijski izvještaji u skladu s propisima.5

2.2. Vrste revizija

Revizija prema svojoj definiciji predstavlja naknadni pregled i preispitivanje poslovnih

procesa i stanja, a može se podijeliti na nekoliko vrsta.

Tako na primjer Bogomil Cota klasificira vrste revizije s obzirom na četiri kriterija i to s
obzirom na:

1. mjesto organa koji obavlja reviziju ( interna i eksterna revizija)

2. subjekt koji provodi reviziju (pojedinačna revizija i komisijska ili kompleksna revizija),

4
Vukoja B. Revizija financijskih izvještaja gospodarskih društava, dostupno na:
https://www.revident.ba/public/files/revizija-financijskih-izvjestaja-gospodarskih-drustava.pdf, pristupljeno:
2.2.2022.
5
Tintor Ž., Važnost revizije kao pokazatelja kvalitete financijskih izvještaja, Stručni rad, Retra d.o.o. za
reviziju i poslovno savjetovanje, Zagreb, 2019. str 142.
8
3. objekt koji se pregledava (knjigovodstvena revizija), gospodarska revizija (revizija
cjelokupnog poslovanja), financijska revizija, revizija osnivanja, revizija sanacije,
zaključnog računa (godišnja izvješća) i

4. obuhvat i vrijeme kada se revizija obavlja: prethodna revizija, završena revizija, revizija
koja se izvodi u određenom razdoblju bez prekidanja, kontinuirana revizija, potpuna
revizija, djelomična revizija (npr. revizija bilance), uvid u poslovanje faza koja obično
prethodi reviziji, proceduralna revizija (revizija koja se zasniva na ispitivanju već
uspostavljenih postupaka interne kontrole).6

S obzirom na objekt ispitivanja, revizija se usmjerava na:

a) reviziju poslovanja i (ili)

b) reviziju financijskih izvještaja

Revizija poslovanja obavlja se s ciljem da se ispituju i ocjene poslovanje, organiziranost

poslovnih funkcija, način donošenja poslovnih odluka i funkcioniranje informacijskog
sustava. Stoga se i promatra i obrađuje kao revizija u širem smislu. Najčešće reviziju
poslovanja obavljaju interni (unutarnji) revizori, što ne isključuje mogućnost da je
obavljaju i eksterni (vanjski) revizori. Revizija financijskih izvještaja obavlja se s ciljem
naknadnog i neovisnog ispitivanja i izražavanja mišljenja o objektivnosti i realnosti
informacija sadržanih u financijskim izvještajima. Shvaćena tako, promatra se kao revizija
u užem smislu.

Reviziju financijskih izvještaja obavljaju eksterni (vanjski) revizori.

2.3. Nadležnosti ureda za reviziju institucija u BiH

Ured za reviziju nadležan je za: 7

1. Financijske revizije (regulirane članom 13. Zakona o reviziji)

2. Revizije učinka (regulirane članom 14.Zakona o reviziji)

6
Vujević, I.: Revizija, Ekonomski fakultet Split, Split, 2003., str. 13
7
Vukoja B. Revizija financijskih izvještaja gospodarskih društava, dostupno na:
https://www.revident.ba/public/files/revizija-financijskih-izvjestaja-gospodarskih-drustava.pdf, pristupljeno:
2.2.2022.
9
3. Druge specifične revizije (regulirane članovima 17.i 18. Zakona o reviziji)

FINANCIJSKA REVIZIJA

Ured za reviziju prilikom vršenja financijske revizije (sukladno usvojenim revizijskim

standardima) pregleda financijske izvještaje i pripadajuće račune institucija kod kojih se
vrši revizija sa ciljem procjene da li su financijski izvještaji pouzdani i da li bilansi u
potpunosti odražavaju rezultate izvršenja budžeta. Ured za reviziju procjenjuje da li
rukovodioci institucija primjenjuju zakone i propise, koriste sredstva za odgovarajuće
namjene, ocjenjuje financ ijsko upravljanje, funkcije interne revizije i sisteme interne
kontrole. Ured za reviziju provodi i prethodnu reviziju u toku financijske godine
uključujući praćenje primjene preporuka iz prethodnih revizija i analizu mjera poduzetih
na osnovu tih preporuka. Izvještavanje o izvršenoj reviziji odvija se sukladno članu 16.
Zakona o reviziji.

REVIZIJU UČINKA

Ured za reviziju ima pravo izvršiti pregled, ili ispitivanje određenog aspekta poslovanja
cijele ili dijela institucije, programa ili aktivnosti u pogledu ekonomičnosti, efikasnosti i
efektivnosti sa kojim ta institucija koristi svoje resurse i o tome izvještava na način utvrđen
u članu 16. Zakona o reviziji.

DRUGE SPECIFIČNE REVIZIJE

1. Dodatni izvještaji Parlamentu FBiH Ured za reviziju može, kada smatra potrebnim,
podnijeti revizijski izvještaj Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine po pitanjima iz
svoje nadležnosti

2. Specijalne revizije Parlament Federacije Bosne i Hercegovine ili Parlamentarna komisija

odgovorna za reviziju mogu u bilo koje vrijeme zahtijevati da Ured za reviziju izvrši
specijalnu reviziju. Za zahtjeve o posebnim revizijama Komisija odgovorna za reviziju,
obavezna je Uredu za reviziju osigurati posebna budžetska sredstva (čl.18.Zakona o
reviziji).Ured za reviziju o izvršenoj specijalnoj reviziji obavještava podnosioca zahtjeva
sukladno članu 16. zakona o reviziji.

10
3. POJAM, CILJEVI I VRSTE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA

Finansijski izvještaji predstavljaju sredstvo komunikacije između preduzeća i okruženja.

Stoga se pri njihovom sastavljanju mora voditi računa o slijedećim zahtjevima8:

 transparentnost
 fleksibilnost
 komparibilnost i
 optimalnost.
Ukoliko se više udovolji navedenim zahtjevima, utoliko če proces komunikacija između
okruženja i preuzeća biti efikasniji.

Osnovni cilj finansijskih izvještaja jest da pruže informacije o finansijskom položaju i

uspješnosti poslovanja preduzeća. Prema Međunarodnim računovodstvenim standardima
(MRS) i Međunarodnim revizijskim standardima (MRevS), svrha finansijskih izvještaja je
da pruže korisnicima realne i objektivne informacije o djelotvornosti poslovanja
preduzeća, koje su velikom broju korisnika značajne pri donošenju poslovnih odluka. Te
informacije korisnik će naći u finansijskim izvještajima. Temeljni finansijski izvještaji su9:

 izvještaj o bilansu
 izvještaj o dobitku i gubitku
 izvještaj o promjeni glavnice
 izvještaj o novčanim tokovima i
 bilješke uz finansijske izvještaje.
Bitno je istaći da svaki poduzetnik kao pravni subjekt je obavezan sačiniti finansijske
izvještaje za tekuću poslovnu godinu, s tim da tzv. mali poduzetnici nisu obavezni
sastavljati sve elemente finansijskog izvještaja. Dakle, mali poduzetnici prave određenu
skraćenu verziju finansijskih izvještaja. Godišnje izvješće pruža informacije o značajnim
poslovnim događajima u poslovnoj godini, vjerodostojnom i vjerovatnom pregledu razvoja
poslovanja, aktivnostima na području istraživanja i razvoja, stjecanju vlastitih dionica10.

8
Kumalić J.: Poslovne finansije, Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihaću, Bihać, 2007., str. 333.
9
Žager K.,Mamić Sačer I., Sever S., Žager L.: Analiza finansijskih izvještaja, MASMEDIA d.o.o., Zagreb,
2008., str 52.
10
Belak V.: Osnove profesionalnog računovodstva, Veleučilište u Splitu, Split, 2003, str 35.
11
Važno je naglasiti kako su svi ovi finansijski izvještaji međusobno povezani i upućeni
jedni na druge. Neki su statičkog karaktera jer prikazuju situaciju u određenoj tački
vremena (npr. izvještaj o bilansi), dok drugi ukazuju na na promjene ekonomskih
kategorija određenog razdoblja, te zbog toga imaju dinamički karakter (npr. izvještaj o
dobitku i gubitku). Promatrani zajedno, u međusobnoj interakciji, govore o tzv.
„zdravstvenom stanju“ promatranog preduzeća, a utvrditi i razumjeti to „stanje“ znači
imati mogućnost donositi primjerene i racionalne poslovne odluke.

S obzirom na širok spektar internih i eksternih korisnika preduzeća sastavljaju godišnje

finansijske izvještaje kako bi ih upoznali s poslovanjem preduzeća. To je posebice važno
za eksterne korisnike koji nemaju direktan pristup računovodstvenim evidencijama, pa se
moraju osloniti na informacije sadržane u finansijskim izvještajima.

U trci s vremenom, finansijsko izvještavanje sve se više oslanja na određene indikacije,

određenu signalizaciju, a sve manje na potpuno tačne i provjerene podatke11

Tržišno poslovanje imperativno nameće takvo organizovanje finansijskog izvještavanja.

Ako se za potrebe uprave preduzeća putem finansijskog izvještaja da procjena, na temelju
određenih događaja (što su indicije, a ne stvarnost), da se može realno očekivati pad
određene valute za 10%, tada će to finansijsko izvještavanje dati i zvaničnu informaciju
odgovarajućim rukovodnim strukturama o tome kako bi one mogle preduzeti određene
aktivnosti u konverziji dugova ili potraživanja ne čekajući da dođe do stvarnog pada
valute, jer onda je kasno za realizaciju ovih konverzija i slično. Svakako da su ovi poslovi
unosni, ali veoma često i rizični. Finansijske izvještaje temeljene na indicijama i
signalizaciji moraju temeljito proucavati finansijski menadžeri, te na temelju takvih
finansijskih izvještaja donositi odgovarajuće finansijske odluke.

11
Njuhović Z., Šain Ž: Poslovne finansije - teorija i praktična primjena, Ekonomski fakultet, Sarajevo, 2003.,
str 331.
12
4. PROCES REVIZIJE FINANSIJSKIH IZVJEŠTAJA

Proces revizije financijskih izvještaja temelji se na primjeni Međunarodnih revizijskih

standarda (MRevS-a) sukladno Zakonu o reviziji. Postupak revizije sastoji se od nekoliko
faza koje obuhvaćaju cijeli proces revizije financijskih izvještaja. Izvršavanje postupka
revizije započinje preuzimanjem obveze revizije te se nastavlja sa upoznavanjem
poslovanja klijenta zajedno sa planiranjem revizije. Nakon što se revizor upozna sa
poslovanjem promatranog društva, slijedi upoznavanje i ocjena sustava internih kontrola i
procjena revizijskih rizika. Najznačajnija faza provedbe revizije jest pribavljanje dokaza, a
nakon što se dokazi prikupe, slijedi kompletiranje dokaza i formiranje radne
dokumentacije. Postupak revizije završava formiranjem revizorovog mišljenja o realnosti i
objektivnosti financijskih izvještaja i sastavljanjem revizorskog izvješća.12

Proces revizije finansijskih izvještaja sesastoji od nekoliko faza:

5. prihvatanje revizorskog angažmana;

6. planiranje procesa revizije;

7. obavljanje revizorskih provjera;i

8. izvještavanje o nalazima revizije.

4.1. Prihvatanje revizorskog angažmana

U ovoj fazi revizorske firme ostvaruju poslovne kontakte sa klijentima. One imaju
razvijene politike i procedure uspostavljanja odnosa sa potencijalnim klijentom, kao i
zadržavanje postojećih. Prije nego što stupi u kontakt sa klijentom revizorska firma mora
imati osnovne informacije na osnovu kojih odonsi odluku: stupiti ili ne u kontakt s
klijentom.

Tri faktora utiču na revizorovu odluku i to:

12
Tušek, B., Žager, L.: Revizija, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Drugo izmijenjeno
i dopunjeno izdanje, Zagreb, 2007., str. 155.
13
 1. nezavisnost revizora u odnosu na klijenta;

2. procjena integriteta menadžmenta;

3. ocjena vlastitih mogućnosti za obavljanje revizije.

 Kontakt potencijalnog klijenta i revizora ostvaruje se pismom o angažmanu koji upućuje

revizor. Pismo ima za cilj da minimizira nesporazume određivanjem stepena revizorske
odgovornosti, obezbijedi pisane potvrde o prihvatanju postavki, područja revizije i forme
izvještavanja i razjasni stepen posebnih obaveza klijenta, direktora i revizora. Ukoliko je
pismo o angažmanu prihvaćeno od strane klijenta i od strane revizora,može početi
planiranje procesa revizije što čini drugu fazu u procesu revizije finansijskih izvještaja.

4.2. Planiranje procesa revizije

 Prihvatanjem pisma o angažmanu slijedi podfaza – revizor mora upoznati svog klijenta.
Revizorovo znanje se mora sastojati iz informacija o vrstu djelatnosti koju klijent obavlja,
asortimanu proizvoda i usluga, strukturi kapitala, karakteristikama i strukturi proizvodnje,
kanalima distribucije i slično. Pored internih faktora, revizor mora istraživati kakav je
uticaj opštih ekonomskih uslova na poslovanje, uticaj cijena, uticaj državnih propisa,
bržina promjene tehnologija, računovodstvenu praksu, najnovije trendove iz klijentove
djelatnosti i slično.

Analitičke procedure imaju za cilj da na minimum svedu rizik revizije i optimizuju rad
revizije. Ove procedure su osnov planiranja revizije. Sa analitičkim procedurama potrebno
je da revizor poznaje zakonski i pravni ambijent klijenta i djelatnosti, što je moguće
ostvariti obilaskom klijenta. Obilazak klijenta pruža revizorima informacije iz prve ruke o
tipovima i metodama interne kontrole koji se koriste kod prijema sirovina i materijala,
proizvodnih postupcima, tehnologiji i slično. Obilaskom revizor stiće vizuelnu sliku o
klijentovom poslovanju.

Na osnovu saznanja o klijentu,revizor pravi strategiju kojom su definisane radnje koje se

sprovode. Strategija je sadržana u planu. Plan pravi revizor koji obezbjedjuje usmjeravanje
pažnje na odgovarajuće oblasti revizije, identifikaciju područja gdje se očekuju
potencijalni problemi i u cjelini obavljanje poslova revizije na ekspeditivan način.
14
Plan treba da sadrži sledeće elemente:13

1. broj revizorskog osoblja;

2. procjena materijalnosti i rizik revizije;

3. kritične oblasti revizije;

4. utvrđivanje povezanih lica;

5. preliminarne analitičke postupke;i

6. procjenu troškova za izvođenje revizije.

4.3. Obavljanje revizorskih provjera

 Sprovođenjem plana počinje proces revizije. Revizorske aktivnosti zavise od klijenta do

klijenta. Osnovni koraci u početku jesu izvodjenje kontrolnih testova, vrednovanje
rezultata tih testova i sprovođenje suštinskih testova.

U ocjenu pouzdanosti internih kontrola revizori posmatraju transakcijekao što su: prodaja,
kupovina, proizvodnja, naplata, finansiranje i slično. Revizori u posmatranju transakcija
opisuju sistem u radnim papirima. Mogu se objašnjavati putem dijagrama, upitnika ili
najjednostavnije riječima.

Inernom kontrolomse mora  ispitati da li se mogu otkriti ili ispraviti materijalne greške. Na
taj način pravi se ocjena rizika. Ako je procjena revizora da je interna kontrola slaba i da
postoji velika mogućnost da greška neće biti otkrivena, onda je visok rizik kontrole i
revizori se ne mogu osloniti na internu kontrolu. U takvim situacija koriste se suštinski
testovi da bise rizik smanjio na najmanju moguću visinu. Međutim, ukoliko se procijeni da
je sistem interne kontrole efikasan, revizor odlučuje koje će rečunovodstvene kontrole
izvršiti. Testovi se najčešće vrše na osnovu uzorka. Kada se testovi kontrole kompletiraju,
ispituje se rizik kontrole bazira na rezulatatima testova. Na osnovu ovih rizika sprovode se
suštinski testovi ukoliko je visok rizik. Ovi testovi su testovi bilansiranja računa i
transakcija dizajnirani da otkriju materijalno pogrešne zaključke.

13
Milojević D.,Revizija finansijskih izvještaja, FTB Beograd BBA Beograd,2006,str.123
15
Ključna stvar u samom sprovođenju revizije jeste koordinacija izmedju klijenta i revizora.
Revizor sa osobljem utvrđuje datum završetka revizije, finalizira radne papire i njihov
raspored, kako bi se na vrijeme kompletirao izvještaj.

4.4. Izvještavanje o nalazima revizije

 Formiranje mišljenja revizora zavisi od nalaza sadržanog u radnim papirima. Radni papiri
se kreiraju da bi olakšali manipulaciju podacima, smanjili prostor za čuvanje i brže
procesiranje podataka. Mišljenje revizora sadržano je u revizorskom izvještaju. Njime se
praktično sintetizira cjelokupan rad revizije i rezultat izvršene revizije.

Izvještaj o reviziji ima tri dijela. Prvi dio je uvod, u kojem se jasno vidi koji su finansijski
izvještaji pregledani i da revizor ima obavezu da da svoje mišljenje o njima. Drugi dio
opisuje planiranje i prirodu revizije. Na kraju, treći dio predstavlja mišljenje revizora.

Kompletan proces revizije finansijskih izvještaja ima svoj krajni proizvod a to je izvještaj.
Ukoliko revizor da negativno mišljenje o stanju klijenta to je signal da klijent mora
mijenjati neka pravila u svom poslovanju, a ako je nalaz pozitivan , klijent ima uvid da
mora raditi što bolje u narednom periodu. Proces revizije finansijskih izvještaja je skup,
nejednostavan ali i krajnje koristan proces koji daje jasnu sliku svim zainteresovanim
korisnima o poslovanju organizacionih jedinica.

16
5. ZAKLJUČAK

Revizija danas predstavlja obavezni dio zakonodavstava svih zemalja svijeta. Svaka
kompanija koja drži do ispravnosti poslovanja i iskorištavanja svih pogodnosti koje
revizorski standardi nude bi uvela obavezu revizije računovodstvenih iskaza i bez
zakonske regulative. Revizija omogućava svim zaintersovanim licima (vlasnicima,
menadžerima, državi) da imaju sigurnost u iskaze koje primaju od odnosnih kompanija i na
osnovu njih donose svoje buduće odluke. kao i obezbjediti odgovarajuću saradnju unutar
privrednog subjekta.

S obzirom na navedeno možemo zaključiti da je radna hipoteza potvrđena.

Pomoćna hipoteza je također potvrđena zato što dobar sistem internih kontrola smanjuje
rizik pogrešnih knjiženja ili nepravilnosti u računovodstvenim evidencijama. Ukoliko su te
kontrole dobro smišljene i pravilno funkcionišu, revizor može pretpostaviti da je rizik
pojave greške smanjen.

17
POPIS LITERATURE

1. Belak V.: Osnove profesionalnog računovodstva, Veleučilište u Splitu, Split, 2003

2. Kumalić J.: Poslovne finansije, Ekonomski fakultet Univerziteta u Bihaću, Bihać,
2007.
3. Milojević D.,Revizija finansijskih izvještaja, FTB Beograd BBA Beograd,2006.
4. Njuhović Z., Šain Ž: Poslovne finansije - teorija i praktična primjena, Ekonomski
fakultet, Sarajevo, 2003
5. Tintor Ž., Važnost revizije kao pokazatelja kvalitete financijskih izvještaja, Stručni
rad, Retra d.o.o. za reviziju i poslovno savjetovanje, Zagreb, 2019.
6. Tušek, B., Žager, L.: Revizija, Hrvatska zajednica računovođa i financijskih
djelatnika, Drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, 2007.
7. Vujević, I.: Revizija, Ekonomski fakultet Split, Split, 2003.
8. Žager K.,Mamić Sačer I., Sever S., Žager L.: Analiza finansijskih izvještaja,
MASMEDIA d.o.o., Zagreb, 2008.

Internet:

1. Uvod u reviziju finansijskih izvještaja, dostupno na: https://vpsle.edu.rs/wp-

content/uploads/2020/03/Uvod-u-reviziju-finansijskih-izve%C5%A1taja.pdf,
pristupljeno: 2.2.2022.
2. Vukoja B. Revizija financijskih izvještaja gospodarskih društava, dostupno na:
https://www.revident.ba/public/files/revizija-financijskih-izvjestaja-gospodarskih-
drustava.pdf, pristupljeno: 2.2.2022.

18