You are on page 1of 8

VISOKA TEHNIČKA ŠKOLA STRUKOVNIH

STUDIJA U ZRENJANINU

SEMINARSKI RAD

Predmet:
Elektrotehnika

Tema:
Brojac frekvencije

Profesor: Učenik:

1
Sadržaj

1.Brojac Frekvencija…………….3
2.Vrste Brojaca…………………....4
3.Princip Rada………………………5
4.RF……………………………………..6
5.Tacnost Brojaca…………………7
6.Literatura………………………….8

2
1. Brojac Frekvencija
Merač frekvencije (slika 1.0) je elektronski
instrument, ili njegov sastavni deo, koji se koristi
za merenje frekvencije. Brojači frekvencije obično
mere broj ciklusa oscilovanja, ili impulsa u
sekundi u periodičnom elektronskom signalu.
Takav instrument se na Engleskom naziva i
“cymometer”.

Slika 1.0 Primer brojaca frekvencija

3
2. Vrste Brojaca
1. Asinhrone (ripple) brojače - promena stanja bitova
se koristi kao takt za naknadno stanje flip flopova
2. Sinhrone brojače - stanja svih bitova se menjaju
kontrolisanjem jednog takta
3. Dekadne brojače - broji deset stanja po stepenu
4. Obostrane brojače - kontrolnim taktom, podešava
se hoće li brojati unapred ili unazad
5. Kružne brojače - formirani pomoću pomeračkih
registra sa povratnom vezom (u obliku prstena)
6. Džonsonov brojač - ukršten prstenasti brojač
7. Kaskadni brojač
8. Modul brojač

Svaki od ovih je koristan u određenim poslovima.


Obično, brojačka kola su digitalna po prirodi, i kao
rezultat imaju binarnu predstavu prirodnih brojeva.

Slika 2.0 Frekvencija

4
3.Princip Rada
Većina brojača frekvencija radi pomoću brojača
koji akumulira broj događaja koji se dešavaju u
određenom vremenskom periodu. Nakon unapred
podešenog perioda poznatog kao vreme gejta (1
sekunda, na primer), vrednost brojača se prenosi
na ekran i brojač se resetuje na nulu. Ako se
događaj koji se meri ponavlja sa dovoljnom
stabilnošću i frekvencija je znatno niža od
frekvencije oscilatora takta koji se koristi,
rezolucija merenja se može znatno poboljšati
merenjem vremena potrebnog za ceo broj
ciklusa, umesto brojanjem broj celih ciklusa koji
se posmatraju tokom unapred podešenog trajanja
(često se naziva recipročna tehnika). Unutrašnji
oscilator koji daje vremenske signale naziva se
vremenska baza i mora biti kalibrisan veoma
precizno.

Slika 3.0 Sema brojaca frekvencija

5
4.RF
Frekvencijski brojači dizajnirani za radio-frekvencije (RF)
(slika 3.0) su takođe uobičajeni i rade na istim principima
kao i brojači niže frekvencije. Za veoma visoke
(mikrotalasne) frekvencije, mnogi dizajni koriste brzi
predskaler da bi frekvenciju signala smanjili do tačke u
kojoj normalna digitalna kola mogu da rade. Displeji na
takvim instrumentima to uzimaju u obzir tako da i dalje
prikazuju tačnu vrednost. Mikrotalasni brojači frekvencije
trenutno mogu da mere frekvencije do skoro 56 GHz.
Iznad ovih frekvencija signal koji se meri se kombinuje u
mikseru sa signalom lokalnog oscilatora, proizvodeći
signal na frekvenciji razlike, koja je dovoljno niska da se
može direktno meriti.

Slika 4.0 RF

6
5. Tacnost Brojaca
Tačnost brojača frekvencija u velikoj meri zavisi
od stabilnosti njegove vremenske baze.
Vremenska baza je veoma delikatna kao kazaljke
na satu i može se promeniti pomeranjem,
smetnjama ili čak pomeranjem zbog starosti, što
znači da možda neće ispravno "kucati". Ovo
može učiniti da očitavanje frekvencije, kada se
upućuje na vremensku bazu, izgleda veće ili niže
od stvarne vrednosti. Visoko precizna kola se
koriste za generisanje vremenskih baza za
potrebe instrumentacije, obično koristeći kvarcni
kristalni oscilator unutar zatvorene komore sa
kontrolisanom temperaturom, poznate kao
kristalni oscilator ili kristalna pećnica.

Slika 5.0 brojac frekvencije

7
6. Literatura:
Frequency and RPM Counter (engineersgarage.com)
Brojač — Vikipedija, slobodna enciklopedija (wikipedia.org)
What is a Frequency Counter & Counter Timer » Electronics Notes (electronics-
notes.com)

You might also like