Principi Liječenja Prijeloma

Principi liječenja
prijeloma
Igor Stipančić
Klinička bolnica Dubrava
Igor Stipančić: Zdravstveno veleučilište Zagreb

Sadržaj predavanja
 Definicija prijeloma
 Podjele prijeloma: po uzroku, obzirom na vrstu odmaka ulomaka, izgled
prijelomne pukotine, ozljedu mekih tkiva
 Dijagnostička obrada bolesnika sa sumnjom na prijelom
 Konzervativno liječenje prijeloma
 Operacijsko liječenje prijeloma
 Cijeljenje prijeloma
 Komplikacije liječenja prijeloma

Kostolom ili
prijelom kosti
prekid kontinuiteta kosti
 nastaje djelovanjem sile, koja je

dovoljno jaka da nadjača fiziološku
elastičnost kosti ili
 ponavljajućim stresom ili
 patološkim procesom koji remeti
integritet kosti
Svaki (traumatski) prijelom pretpostavlja

udruženu ozljedu mekih tkiva i kostiju

PODJELA prijeloma
 Traumatski
 Patološki
 Spontani - Stresni

Traumatski prijelom
Djelovanje sile koja nadmaši čvrstoću kosti
Direktna sila (neposredna sila) uzrokuje prijelom

na mjestu udara ili ranjavanja
Indirektna sila(posredna sila) uzrokuje ozljedu na

mjestu udaljenom od točke djelovanja sile npr.
kralježak pri padu na stražnjicu

Patološki prijelom
Patološki proces remeti integritet kosti

Zovu ih i sekundarni prijelomi
Osteomijelitis
primarni malignom kosti
koštane metastaze malignih tumora
mladenačke koštane ciste

Spontani - Stres prijelom – prijelom zamora
Prijelom kosti može biti posljedica djelovanja ili jednokratne jake sile (pad, udarac i sl.) ili nagomilanih
ponavljanih sila male jakosti - prijelom zamora (engl. stress fracture)
prijelom zbog ponavljajućeg stresa tj

zamora kosti prilikom velikih
dugotrajnih naprezanja
„marš fraktura” II metatarzalne kosti
DJELOMIČAN ili POTPUN prijelom nastaje zbog PONAVLJAJUĆEG DJELOVANJA SILE koja je
MANJEG INTENZITETA OD POTREBNE ZA PRIJELOM KOSTI JEDNOKRATNIM DJELOVANJEM

Spontani - Stres prijelom – prijelom
zamora
 BOL GLAVNI SIMPTOM
 Klasično pacijent opisuje postupnu Sportaši i/ili sportske aktivnosti kod
pojavu boli u području prijeloma kojih se češće javljaju određene
koja se pojavljuje za vrijeme lokalizacije prijeloma zamora:
aktivnosti, a prestaje odmorom  trčanje, košarka, ples, balet, trčanje
na skijama
 Kasnije se bol pojavljuje sve ranije
tijekom aktivnosti i sve je jačeg  Greške u treningu - nagloj promjeni
intenziteta. Traje i neko vrijeme u intenzitetu, trajanju i/ili
nakon završetka aktivnosti. učestalosti treninga
 Kasnije se bol toliko pojača da se

aktivnost mora prekinuti

Prijelom zamora
 Žene češće od muškaraca RENDGENS

Promjene na
 U sportskoj populaciji rizik
standardnim
za žene 1,5-3,5 veći
slikama doka
60% (50%-70
Ovisno o loka
pojave tegoba
promjena vidl
prođe od 2 tje
mjeseca
RTG treba uv
početku radi p
kasnijeg prać

Prijelomi zamora
 Učiniti scintigrafiju ako se sumnja

na prijelom zamora a RTG nalaz je
negativan
 Danas se umjesto scintigrafije kosti

koristi magnetska rezonancija koja
ima istu osjetljivost, ali zato veću
specifičnost od scintigrafije
Pošteda od 4-6 tjedana dovoljna za

oporavak i potom postupna aktivnost
Podjela obzirom na koštani prekid
POTPUNI
zahvaćaju cijelu cirkumferenciju kosti
uključujući periost
Fisura
NEPOTPUNI
Zahvaćen je dio cirkumferencije kosti
 fisura: frakturne pukotine ne
mijenjaju oblik kosti
 subperiostalni prijelom u obliku
zelene grančice, nastaje silama
savijanja (djece), pokosnica je
samo djelomično napukla, a kost je
dijelom prelomljena a dijelom
savijena
 Infrakcije - napuknuće

Podjela: obzirom na vrstu odmaka koštanih
ulomaka
razlikujemo pet tipova odmaka
A. odmak ulomaka u stranu (dislokacija ad latus)
B. odmak ulomaka pod kutom (dislokacija ad axim)
C. odmak ulomaka uz poremećaj njihove rotacije (dislokacija
ad rotationem)
D. odmak ulomaka prema duljini (dislokacija ad
longitudinem) sa skraćenjem (dislokacija ad longitudinem
cum contractionem) – impaktirani prijelom
Impaktirani prijelom
E. odmak ulomaka prema duljini (dislokacija ad Skraćenje uda:
longitudinem) s produljenjem (dislocatio ad longitudinem Pomak sa skraćenjem ili
cum distractionem) impakcija
Najmanju brigu kirurgu zadaju prijelomi s pomakom

po uzdužnoj osovini dislocatio ad axim jer su koštani
ulomci u kontaktu i zahtijevaju samo izravnanje
uzdužne osi kosti
A. prijelom bez pomaka
B. pomak ad latus za polovinu
širine kosti (50%)
C. Potpuni pomak D. Bez pomaka
E. Avulzija s pomakom 4 mm

Podjela obzirom na izgled prijelomne
pukotine i broj ulomaka

Podjela obzirom na oštećenje kože i
mekih tkiva
OTVORENI
ZATVORENI

Otvoreni prijelomi
Gustillo Anderson klasifikacija
1. stupanj-čista rana manja od 1 cm,
jednostavan prijelom
2. stupanj-umjereno kontaminirana rana

>1 cm, umjerena kominucija
3. stupanj- izražen defekt mekog tkiva

A-dovoljno tkiva za pokrivanje defekta
B-nedovoljno tkiva za pokrivanje defekta
C-svaka otvorena fraktura koja zahtjeva
rekonstrukciju vaskularnih struktura

Prema anatomskoj razini kosti: Obzirom na blizinu zgloba prijelomi se
dijele na:
1. prijelom u blizini zgloba - intraartikularni A- ekstra-artikularne
2. proksimalni i distalni dio kosti B- djelomično artikularne
C- kompletno artikularne
3. prijelom dijafize

DIJAGNOSTIKA
Prijelomi određenih kostiju daju jasnu i tipičnu kliničku sliku tako da

klinički pregled ozlijeđenog već upućuje na dijagnozu prijeloma

Anamneza
 mehanizam ozljede
 komorbiditeti (mogu biti uzrok traume)
 lokalizacija boli
 funkcionalni ispad

Dijagnostika
Anamneza
 Klinička slika i pregled bolesnika
 RTG obrada bolesnika
 Kompjuterizirana tomografija
 Magnetska rezonancija
 Scintigrafija

Fizikalni pregled-inspekcija
Sigurni znakovi prijeloma Nesigurni znakovi prijeloma

1) patološka gibljivost (ispitivanje je
vezano uz jaku bolnost)  oteklina
2) fenomen koštanih krepitacija  bolnost na dodir- palpaciju
3) deformacija uzdužne osovine  bol pri pokretanju toga dijela tijela

ekstremiteta  promjene boje kože - hematom
posljedica krvarenja
 smanjenje funkcije ili njen potpuni
prekid

u većini slučajeva sumnja na prijelom
se postavlja iz anamneze i kliničke
slike, a konačna dijagnoza se postavlja
radiološki

Radiološka dijagnostika
 klasične RTG snimke u dvije ili više projekcija u većini slučajeva dovoljno za
postavljanje dijagnoze i odabir vrste liječenja
 RTG ciljane snimke osobito za prijelome u blizini zglobova ili kad ulomke čine
zglobna tijela
 Komparacijska RTG snimka zdrave strane
 CT
 MR
 UZV kod sumnje na ozljedu krvnih žila

Pažnja kod postavljanja dijagnoze
 bolesnici koji su prije ozljede bili nepokretni ili imali ispad funkcije
 neki prijelomi su često povezani s drugim (npr. kalkaneus i L kralježnica)
 bolesnici bez svijesti

Liječenje prijeloma
Temelji se na tri načela - 3R koja je postavio

Böhler
 Cilj liječenja je na prvom mjestu
postići potpunu anatomsku i 1. Repozicija ili namještanje koštanih ulomaka
funkcionalnu restituciju u što povoljniji položaj
ozlijeđenog uda i a potom i
kozmetički uspjeh
2. Retencija ili zadržavanje ulomaka u
određenom položaju do zacjeljenja
prijeloma
 Postići funkciju po mogućnosti
3. Rehabilitacija, da se postigne što bolja
kakva je bila prije ozljede
funkcija
 koštano cijeljenje bez deformiteta

Metode liječenja prijeloma
Dva su načina liječenja prijeloma odnosno postizanje retencije ulomaka:

konzervativno ili operacijsko (kirurško)
 Konzervativno: zatvorena repozicija i imobilizacija
 Kirurško - operacijsko liječenje: otvorena ili krvava repozicija i osteosinteza

 AO, pločice i vijci
 intramedularna osteosinteza
 osteosinteza K-žicama

Konzervativno liječenje
Izvodi se manualna repozicija ulomaka i zadržavanje u korigiranom položaju

jednom od metoda vanjske imobilizacije
pri tomu se ne narušava integritet kožnog pokrova niti mekih tkiva
Konzervativno se mogu liječiti zatvoreni prijelomi bez pomaka i prijelomi koje

smo uspjeli dobro reponirati i zadržati u dobrom položaju tijekom imobilizacije

Zatvorena repozicija i sadrena
imobilizacija
Repozicija je namještanje ulomaka u što povoljniji anatomski položaj
Smatra se da je položaj ulomaka zadovoljavajući ako se dodiruju 2/3 cirkumferencije

kosti
 Uspješnost manualne repozicije ovisi i o vremenu proteklom od nastanka
traume
 Što ranije učinimo repozicju veći je uspjeh postizanja dobrog položaja
ulomaka
 Protekom vremena razvija se edem i hematom oko prijeloma te otežava
repoziciju

Konzervativno liječenje prijeloma
Četiri su načina konzervativnog liječenja:
1) repozicija i imobilizacija u sadrenom povoju (danas postoje i plastični gipsevi

koji su lakši i mogu se močiti)
2) repozicija i imobilizacija trajnom ekstenzijom ili silom vlaka
3) funkcionalno liječenje ranim gibanjem
4) repozicija i imobilizacija vanjskim fiksatorom (neki ubrajaju u operacijsko iako
princip cijeljenja je isti kao kod gornja 3 tj sekundarno koštano cijeljenje)

Zatvorena repozicija i sadrena
imobilizacija

Sadrena imobilizacija
 Pri postavljanju voditi računa da se stiskom ne kompromitira vaskularizacija

uda
 u slučajevima gdje se očekuje nastanak posttraumatskog edema najprije
postavljamo gipsanu longetu koja obuhvaća 1/2 do 2/3 debljine ozlijeđenog
uda
 longeta se nosi 5-7 dana, a kad više ne postoji mogućnost nastanka znatnijeg
edema, onda se ona zamjenjuje cirkularnim sadrenim ovojem

Imobilizacija mora biti:
 Adekvatna – onemogućiti pomicanje
Imobilizacija – ulomaka
 Neprekidna – stoga potrebna pažnja pri
dugotrajna promjeni imobilizacije
retencija  Dovoljno duga – do postizanja kliničke i
RTG konsolidacije
ulomaka  Potpuna – u punom opsegu zahvaća dva
susjedna zgloba sve do konačne
konsolidacije prijeloma

Ako prsti ili palac otiču, postanu lividni, ukočeni i bolni
- podići ekstremitet
Ako nema oporavka za pola sata potrebno javiti se

Upute liječniku
bolesniku sa Vježbati sve zglobove koji nisu zahvaćeni

imobilizacijom osobito prste
sadrenom
Ako je postavljena imobilizacija za hodanje onda
imobilizacijom hodati a ne mirovati
Ako sadrena imobilizacija postane labava ili slomljena

javiti se što prije u ambulantu radi zamjene

Negativne strane konzervativnog liječenja
sadrenom imobilizacijom
 dugotrajnost (bolničkog) liječenja

 česte rendgenske kontrole položaja koštanih ulomaka
 dugotrajno nošenje sadrenog ovoja time i funkcijsko ograničenje bolesnika
 dugotrajna primjena imobilizacije - progresivna atrofija mišića i kontraktura
zglobova
 dugotrajna rehabilitacija (fizijatrijsko) liječenje
 troškovi liječenja – povratak radnoj aktivnosti bolesnika ??

Trakcija - ekstenzija
Svrha je neutralizirati mišićni vlak
zadržati zadovoljavajući odnos među
ulomcima
spriječiti skraćenje uda
2-3 prsta iznad
gorenjg ruba
Ekstenzija se postavlja kroz patele
kondile femura,
tuberozitas tibije ili
kroz kalkaneus
Privremena ili trajna
Danas se rijetko koristi kao trajna obično je privremena i nakon nje slijedi ili operacija ili sadrena imobilizacija
Trakcija- ekstenzija
Privremena repozicija ekstenzijom do izvođenja
osteosinteze ili sadrene imobilizacije
Trajna ekstenzija samo za one slučajeve gdje je
operacijski rizik vrlo velik
Nedostatak - dugotrajno ležanje bolesnika u bolnici te

vezanost za krevet
Prednost postupka u odnosu na sadrenu imobilizaciju je

manja vjerojatnost nastanka dekubitusa
bolesnik djelomično pokretan u krevetu, (pokreće
sakralni dio zdjelice) kao i vježba slobodne zglobove uz
pomoć fizioterapeuta
Ekstenzija
Opterećenje ekstremiteta preko
ekstenzije
za potkoljenicu 5-7 kg
za natkoljenicu 7-10 kg

Funkcijska imobilizacija i rano
gibanje ekstremiteta
 Objedinjuje dobru repoziciju, imobilizaciju i rani
aktivni pokret
 Nakon inicijalnog razdoblja uslijedi promjena rigidne
imobilizacije u modelirani sadreni ovoj koji ne zahvaća
susjedne zglobove uz dozirano opterećenje mjesta
prijeloma
 (gibanje i rano opterećenje pridonosi boljoj
revaskularizaicji i cijeljenju prijeloma
 Liječenje dijafizarnih prijeloma nadlaktice, podlaktice i

potkoljenice

Funkcijska imobilizacija i rano gibanje
ekstremiteta
Cilj je izbjegavanje posljedica
dugotrajne imobilizacije :
 ukočenost zglobova
 Sudeckova distrofiju
 Kronični poslijeimobilizacijski edem
 Hiopotrofiju i atrofiju muskulature

Vanjska fiksacija
po dva ili više čavla (pinova) uvedu u
proksimalni i distalni ulomak
zatim postavi okvir

na koji se učvrste čavli (pinovi) i
ulomci
• unilateralni
• bilateralni
• cirkularni

Vanjska fiksacija
Vanjski fiksator pruža dobru

stabilizaciju mjesta loma
(ne apsolutnu)
Primjenom v.f. postižemo sekundarno

cijeljenje (sekundarni kalus)

Vanjska fiksacija

KIRURŠKO LIJEČENJE
 Pristup na prijelom kirurškim rezom
 Repozicija ulomaka instrumentima
(otvorena ili krvava repozicija)
 Fiksacija u željenom položaju
U kirurško liječenje ubraja se i manualna

repozicija odmaknutih ulomaka koji se
onda fiksiraju u korigiranom položaju
transkutano uvedenim Kirschnerovim
žicama
Neki u kirurško liječenje ubrajaju i vanjsku fiksaciju

iako se i ovdje postavljaju pinovi transkutano

Unutarnja fiksacija - osteosinteza
Osteosinteza je operacija spajanja i učvršćivanja ulomaka prijeloma raznim metalnim

implantatima
Cilj je postići:
 dobar položaj ulomaka,
 čvrstoću i položaj implantata kojeg tkivo dobro podnosi)
 ranu funkcionalnu aktivnost (ekstremiteta) neposredno nakon operacije
Unutarnja fiksacija može se načiniti:

Osteosintezu općenito možemo podijeliti na:
• Kirschnerovim žicama, STABILNU – rigidna
• pločicama i vijcima
• intramedularnim čavlom NESTABILNE

AO, pločice i vijci
Arbeitsgemeinschaft für Osteosynthesenfragen
Stabilnom se osteosintezom koštani ulomci dovode u stanje mirovanja čitavo vrijeme

cijeljenja prijeloma, spriječeno je minimalno pomicanje među koštanim ulomcima

Stabilna – rigidna osteosinteza
 Cijeljenje je primarno (bez kalusa)
 Nema ni minalnog pomaka ulomaka
 Omogućava se rano razgibavanje mišića i zglobova te
 izbjegavaju kontrakture zglobova i
 dugotrajno naknadno fizijatrijsko liječenje

Implantati od metala (specijalni čelik
ili legure titana)
dovoljno čvrsti i otporni na sile vlaka i
tlaka
biokompatibilni DCP pločica. (dinamičko kompresijska
pločica)
Koristimo ravne, žljebaste samo
komprimirajuće pločice, kutne,  interfragmentarna kompresija bez
kondilarne, T pločice itd. primjene aproksimatora
 ekscentrično postavljenim vijcima

Kortikalni se vijci primjenjuju tijekom
osteosinteze kortikalisa kosti
narezani cijelom svojom duljinom, a Spongiozni vijak ima dublje nareze
osnovno je pravilo da moraju prolaziti može biti narezan cijelom duljinom ili samo svojim krajnjim dijelom
kroz oba kortikalisa Služi za osteosintezu prijeloma spongioznih dijelova kosti
Takav vijak može služiti i kao pritezni
vijak te se može primijeniti samostalno,
bez pločica


Pločice sa ograničenim
kontaktom s kosti
Posebnost ovih pločica
 smanjenje površine kontakta pločice na kost
(manje smetnje cirkulacije korteksa)
 cijeljenje prijeloma sekundarno - kalusom
 trapezoidni poprečni presjek
 Uz to PC-Fix i LCP (engl. Locking Compression
Plate) imaju novi oblik rupa u pločici i nov vijak
Sve ove pločice lakše je modelirati prema
zakrivljenosti kosti

Razlika klasične i PC-Fix pločice
 Uz novo nastale pločice-fiksatere, i novi princip unutarnje fiksacije, nužno su

osmišljeni i vijci nove generacije
 Postavljaju se samo u pločici bliži korteks, tako ne oštećuju medularnu
vaskularizaciju kosti


Intramedularna osteosinteza
 Uvođenje implantata čavla (Küntscherov) u
medularni kanal
 Pogodan za prijelome dijafiza (poprečni, kosi,
kratki spiralni) humerus, femur i tibija
 Danas su u širokoj primjeni usidreni čavli
 Usidrimo ih vijcima koji prolaze kroz oba
kortikalisa i kroz sam čavao
 Sidrenje otklanja mogućnost većih međusobnih
pomaka ulomaka prema duljini i osi (rotacije)
Na ideji intramedularnog Küntscherova čavla, proizvedene su brojne vrste čavala za intramedularnu osteosintezu
dugih kostiju, Smith-Petersenov čavao, Pohlov, Enderov, Rushov, Nancy-čavao, Haggijev, Steinmanov, Lottesov,
Hodgkinsonov, Herzogov, Russel-Taylorov, Grosse-Kempfov čavao

Dvije metode uvođenja intramedularnog čavla:

 otvorena metoda – prijelom se prikaže, reponira pod kontrolom oka i čavao
uvodi u medularni kanal
 zatvorena metoda – prijelom se reponira pod rendgenskim pojačivačem na
ekstenzijskom stolu, a nakon toga se aplicira čavao


Nakon postavljanja usidrenoga čavla može se rano dopustiti aksijalno opterećenje kosti.
Kod bedra i potkoljenice stajanje na nogu, katkad drugi ili treći dan nakon zahvata
Minimalno invazivna osteosinteza MIPO
Minimalno invazivna osteosinteza (eng.

minimal invasive plate osteosynthesis –
MIPO)
izbjegava direktna vizualizacija frakturnih
ulomaka
repozicija se postiže indirektno,
izbjegavaju negativni čimbenici
deperiostacije kosti na mjestu prijeloma i
time postiže biološka osteosinteza
Igor Stipančić: Zdravstveno veleučilište

Zagreb Rezervirana pretežno za metafizarne kominutivne prijelome
i pojedine vrste dijafizarnih prijeloma
Kirschnerove - žice
 K-žice se koriste za privremenu

fiksaciju tijekom nekih operacija
 Za konačnu fiksaciju ako su
fragmenti frakture mali (šaka)
 za intramedularnu fiksaciju kostiju
poput ulne
 obuhvatna sveza u kojoj se
fragmenti kostiju pričvršćuju K-
žicama koje se zatim koriste i kao
sidro za petlju fleksibilne žice

Kirschnerove - žice
Prijelom I metakarpalne kosti i osteosinteza K -žicama

Nestabilne osteosinteze
 označuju samo približavanje  I vanjska fiksacija se ubraja u ovaj

frakturnih ulomaka bez oblik
interfragmentarne kompresije
 najčešće primjenjuje u dječjoj
dobi, u kojoj postoji veliki biološki
potencijal rasta i razvoja
 dovoljno da su koštani ulomci samo
u kontaktu

Koštano cijeljenje
Cijeljenje koštanoga prijeloma zbiva se biološkim
procesima regeneracije koštanoga tkiva u području
ozljede
To se ostvaruje endostalnom i periostalnom

aktivnošću lokalnoga koštanog tkiva
Kost regenerira ad integrum stvaranjem istovrsnog

tkiva, a ne ožiljkom tj tkivom druge vrste
 Primarno
 Sekundarno

Primarno koštano cijeljenje
bez stvaranja koštanog kalusa
dolazi do izravne osifikacije između ulomaka
 moguće je kod anatomske repozicije
ulomaka u uvjetima apsolutnog mirovanja
nakon čvrste fiksacije uz
interfragmentarnu kompresiju
 Osteoklasti i osteoblasti iz krvnih žila

Haversovih kanala razgrađuju nekrotičnu
kost stvaraju novu koja premošćuje
frakturnu pukotinu
 Ulomci kosti se izravno spajaju
novostvorenim osteomima

Sekundarno koštano cijeljenje
cijeljenje posredovano stvaranjem kalusa
 to je prirodni način cijeljenja kosti
 ulomci nisu u stanju potpunog
mirovanja već su međusobno „pomični”
 Stvara se kalus koji povezuje ulomke
 Kalus se razvija iz periosta ili iz
endoosta
 nakon stabilizacije kalusom slijedi
koštana pregradnja i resorpcija
periostalnog kalusa
 Tako cijele prijelomi koje liječimo
konzervativno i relativno stabilne
osteosinteze

Faktori koji utječu na liječenje
 Stanje bolesnika:
 opće stanje, RR, druge bolesti, dob,
 Lokalno stanje: mekog tkiva, otoka, cirkulacija
 Tip prijeloma _ otvoreni zatovoreni unutarzglobni …, stabilnost
na mjestu prijeloma
 Tip kosti (spongiozna ili kortikalna)
 Mogućnost repozicije
 Infekcija
 Tehničke mogućnosti – edukacija operatera

Rehabilitacija
 Aktivne vježbe
 Pasivne vježbe
 Izometričke vježbe – aktivne vježbe bez pokreta zglobova
 Kordinacijske vježbe, učenje hodanja, ustajanja, uporaba
ruk, štaka
 primjena topline (mialgija, grčevi mišića, degenerativne
bolesti zglobova) kontraindikacija su osteomijelitis, akutna
upala
 Krioterapija
 Kupke
 Elektroterapija
Komplikacije
 opće
 komplikacije zbog nepokretnosti
 Specifične koštane

Specifične komplikacije
Poremećaji cijeljenja Kontrakture zglobova

 Usporeno cijeljenje - odgođeno Skraćanje ekstremiteta
cijeljenje
Sudeckova bolest
 Pseudartroze
Avaskularna nekroza
Sekundardni pomak ulomaka
Loše srasli prijelom
Infekcije - ostemijelitis
Refraktura Komplikacije u vezi s implantatom

Usporeno –odgođeno cijeljenje
Kada konsolidacija prijeloma ne nastaje u prosječnom „normalnom” vremenskom roku za pojedinu kost
Kralježak, zdjelica, femur - 12 tjedana Vrijeme normalne sanacije fraktura nije

točno vremenski određeno jer na to utječu
Tibia - 8 tjedana brojni čimbenci:
Kosti podlaktice 6-8 tjedana.  vrsta i mjesto prijeloma
Ključna kost, fibula i metatarzalne kosti  stanje cirkulacije
4-6 tjedana
 konstitucija
Rebra 4-6 tjedana  dob i kondicija bolesnika
Metakarpalne kosti i kosti falange od 3-  Kvaliteta repozicije
4 tjedna
 Adekvatna Imobilizacija
Ako kost ne cijeli nakon 4 mjeseca

Pseudoartroza –lažni zglob
Kad nakon 8 mjeseci liječenja nije došlo do cijeljenja kosti
Najčešći uzrok
 zatvoreni medularni kanali a
koštani krajevi su im sklerozirani  nestabilnost
 Između nesraslih ulomaka kosti  Uništena vaskularizacija

stvara se vezivnohrskavično tkivo  Infekcija
 između koštanih ulomaka nastaje
zglobna pukotina sa svim
elementima zgloba zglobnim
plohama prekrivenim
fibrokartilaginoznom hrskavicom

Pseudoartroza:
biološki vitalna ili avitalna
Biološki vitalna
Prema izgledu koštanih krajeva vitalne se
pseudoartroze dijele na:
a) hipertrofične (tzv. slonovsko stopalo),
b) hipotrofične (tzv. konjsko stopalo)
c) atrofične (sa zaobljenim rubovima)

Pseudoartroza:
Avitalne pseudoartroze dijele se na:

a) Distrofične zbog uništene
vaskularizacije, deperiostiranja često
infekt
b) Nekrotične- sadrži nekrotične
frakturne okrajke ili interpoziciju
djelomično ili potpuno nekrotične
kosti
c) defekt pseudoartroze - potpuni
izostanak koštanog segmenta

Pseudoartroza
Liječenje je isključivo kirurško.
 Biološki vitalnoj
pseudoartrozi nedostaje
stabilnost pa se onda učini
stabilna osteosinteza koja
rezultira cijeljenjem
 Biološki avitalnoj
pseudoartrozi uz
reosteosintezu treba
potaknuti cijeljenje avitalne
kosti primjenom autologne
spongiozne kosti u koju
može urastati koštano tkivo
iz krajeva ulomaka
Sudeckova bolest, sindrom, Mb. Sudeck, Sudeckova distrofija,
Algodistrofija, Kompleksni regionalni bolni sindrom (KRBS tip I)
 nastaje zbog neaktivnosti,

poremećaja lokalne cirkulacije i
neurovegetativnog sustava
 Izaziva ju dugotrajna i
neprimjerena imobilizacija i
pritisak na vaskularne strukture
 Najčešče zahvaćene okrajine (ručni
zglob sa šakom i gležanj sa
stopalom)
Karakteristično je da intenzitet ozljede, komplikacije liječenja ili drugog uzroka distrofije nije
proporcionalan intenzitetu simptoma

Sudeckov sy.
 Klinički izrazita bolnost

 otok, zategnuta, topla i stanjena koža
 kasnije hladnija koža
 hiperalgezija, hiperestezija
 Nastaju kontrakture zglobova i
atrofija mišića i bitno narušena
funkcija
 Radiološki vidljiva demineralizacija

kostiju cijeloga područja

Principi Liječenja Prijeloma

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Principi Liječenja Prijeloma

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Principi liječenja

Igor Stipančić: Zdravstveno veleučilište Zagreb

Igor Stipančić: Zdravstveno veleučilište Zagreb

 nastaje djelovanjem sile, koja je

Svaki (traumatski) prijelom pretpostavlja

Igor Stipančić: Zdravstveno veleučilište Zagreb

Igor Stipančić: Zdravstveno veleučilište Zagreb

Direktna sila (neposredna sila) uzrokuje prijelom

Indirektna sila(posredna sila) uzrokuje ozljedu na

Igor Stipančić: Zdravstveno veleučilište Zagreb

Patološki proces remeti integritet kosti

Igor Stipančić: Zdravstveno veleučilište Zagreb

prijelom zbog ponavljajućeg stresa tj

Igor Stipančić: Zdravstveno veleučilište Zagreb

 Kasnije se bol toliko pojača da se

Igor Stipančić: Zdravstveno veleučilište Zagreb

 Žene češće od muškaraca RENDGENS

Igor Stipančić: Zdravstveno veleučilište Zagreb

 Učiniti scintigrafiju ako se sumnja

 Danas se umjesto scintigrafije kosti

Pošteda od 4-6 tjedana dovoljna za

Igor Stipančić: Zdravstveno veleučilište Zagreb

Najmanju brigu kirurgu zadaju prijelomi s pomakom

Igor Stipančić: Zdravstveno veleučilište Zagreb

Igor Stipančić: Zdravstveno veleučilište Zagreb

Igor Stipančić: Zdravstveno veleučilište Zagreb

2. stupanj-umjereno kontaminirana rana

3. stupanj- izražen defekt mekog tkiva

Igor Stipančić: Zdravstveno veleučilište Zagreb

Igor Stipančić: Zdravstveno veleučilište Zagreb

Prijelomi određenih kostiju daju jasnu i tipičnu kliničku sliku tako da

Igor Stipančić: Zdravstveno veleučilište Zagreb

Igor Stipančić: Zdravstveno veleučilište Zagreb

Igor Stipančić: Zdravstveno veleučilište Zagreb

Sigurni znakovi prijeloma Nesigurni znakovi prijeloma

2) fenomen koštanih krepitacija  bolnost na dodir- palpaciju

3) deformacija uzdužne osovine  bol pri pokretanju toga dijela tijela

Igor Stipančić: Zdravstveno veleučilište Zagreb

Igor Stipančić: Zdravstveno veleučilište Zagreb

Igor Stipančić: Zdravstveno veleučilište Zagreb

Igor Stipančić: Zdravstveno veleučilište Zagreb

Temelji se na tri načela - 3R koja je postavio

Igor Stipančić: Zdravstveno veleučilište Zagreb

Dva su načina liječenja prijeloma odnosno postizanje retencije ulomaka:

 Konzervativno: zatvorena repozicija i imobilizacija

 Kirurško - operacijsko liječenje: otvorena ili krvava repozicija i osteosinteza

Igor Stipančić: Zdravstveno veleučilište Zagreb

Izvodi se manualna repozicija ulomaka i zadržavanje u korigiranom položaju

Konzervativno se mogu liječiti zatvoreni prijelomi bez pomaka i prijelomi koje

Igor Stipančić: Zdravstveno veleučilište Zagreb

Smatra se da je položaj ulomaka zadovoljavajući ako se dodiruju 2/3 cirkumferencije

Igor Stipančić: Zdravstveno veleučilište Zagreb

Četiri su načina konzervativnog liječenja:

1) repozicija i imobilizacija u sadrenom povoju (danas postoje i plastični gipsevi

Igor Stipančić: Zdravstveno veleučilište Zagreb

Igor Stipančić: Zdravstveno veleučilište Zagreb

 Pri postavljanju voditi računa da se stiskom ne kompromitira vaskularizacija

Igor Stipančić: Zdravstveno veleučilište Zagreb

Igor Stipančić: Zdravstveno veleučilište Zagreb

Ako nema oporavka za pola sata potrebno javiti se

bolesniku sa Vježbati sve zglobove koji nisu zahvaćeni

Ako sadrena imobilizacija postane labava ili slomljena

Igor Stipančić: Zdravstveno veleučilište Zagreb