VELEUILITE LAVOSLAV RUIKA U VUKOVARU

STUDIJ FIZIOTERAPIJE

SPECIFINOSTI
FIZITERAPIJSKOG PREGLEDA I
TRETMANA KOD OSOBA
OBOLJELIH OD GONARTHROSE

STUDENTI:
Matej Jeli
Zlatko Lovakovi
Domagoj Manduri

Vukovar,17.11.2010
1.SADRAJ

1.SADRAJ......2

2.SAETAK.....3

3.UVOD.........4

4.RAZRADA RADA........5

4.1.Kretnje ..........5

4.2.Biomehanika koljenskog zgloba (a.genus) .......5

4.3.Arthrosis deformans genus (gonarthrosis) ......5

4.4.Simptomatologija .......6

4.5.Dijagnostika ...6

4.6.Lijeenje .....6

4.6.1.Konzervativno lijeenje ......6

4.6.2.Operativno lijeenje....7

4.6.2.1.Palijativno lijeenje .....7

4.6.2.2.Kauzalno lijeenje ...8

4.7.Fizikalna terapija....9

4.7.1.DDS - dijadinamske struje .....9

4.7.2.Magnet ...11

4.7.3.Ultrazvuk ...12

4.8.Medicinska gimnastika (vjebe za m.quadriceps).13

5.ZAKLJUAK......15

6.POPIS LITERATURE...16

2
2.SAETAK
Gonartroza je pojam koji oznaava degenerativne promjene koljena odnosno
osteoartritis/artrozu koljenskog zgloba. Bolest se oituje bolovima pri pokretima koljena,
pucketanjem u zglobu. Bolovi su osobito izraeni prilikom hoda i silaenja stubama. Bolest se
postupno razvija i puno je ea u starijih osoba. U osoba koje su tijekom ivota ozljeivale
koljeno (sportai) ili ga previe optereivale (parketari, keramiari, prekomjerno teke osobe)
ee se razvija gonartroza. Lijeenje se sastoji u mirovanju, smanjenju optereenja zgloba
(redukcija teine!), jaanju miia, primjeni lijekova za smanjivanje bolova. Veoma
uznapredovale promjene mogu se lijeiti kirurkom zamjenom zgloba umjetnim (ugradnja
endoproteze).

3
3.UVOD
Koljenski zglob se odlikuje specifinom i karakteristinom graom zglobnih tijela i
smjetajem veza. On je najsloeniji zglob u ljudskom tijelu. Ne postoji sukladnost zglobnih
tijela, kondili natkoljenine kosti su karakteristino zavijeni od naprijed u veem polumjeru, a
straga u manjem polumjeru. Njihovu sukladnost dopunjuju menisci articulares, lateralni i
medijalni. Lateralni je menisk pokretljiviji od medijalnog. Oni osiguravaju da pri kretnji
konkavno zglobno tijelo prati konveksno. Zglobna ahura koljena je obilata, njenu prednju
stranu ojaava zajednika tetiva m. quadricepsa femoris u koju je uloena sezamska kost iver
(patela). Zglob koljena dodatno uvruju i ligamenti: lig.collaterale mediale.

3.1.Anatomska graa koljenog zgloba

4
4.RAZRADA RADA
4.1.Kretnje
4.1.Opseg pokreta fleksije i
ekstenzije u koljenskom zglobu
Ako poprene osovine koja prolazi kroz oba epikondila
natkoljenine kosti mogua je fleksija i ekstenzija.
Fleksija- aktivno mogua je do 135, a pasivno i do
160. Raspon izmeu 135 i 160 naziva se mrtvi
miini prostor. Ekstenzija- aktivno do 0, a pasivno
mogua je hiper-ekstenzija do 5. Fleksija je obino
praena unutarnjom rotacijom potkoljenice do 5
(pronacija). Ekstenzija je praena vanjskom rotacijom
potkoljenice (supinacija do 5).

4.2. . Biomehanika koljenskog zgloba (a.genus)

Samoouvani integritet svih anatomskih struktura i funkcionalna sukladnost koljena

omoguuju njegovo uklapanje u biomehaniki sustav i cjelinu donjeg ekstremiteta i
lokomotornog sustava. Pri stajanju na dvije noge sila gravitacije koju moemo uzeti u obzir
kao teinu dijelova tijela iznad koljena jednako se rasporeuje na oba koljena te njen smjer
prolazi kroz mehaniku osovinu koljena. Pa tako npr. Za osobu mase 58,7 kg optereenje u
svakom zglobu iznosi 25,21 kg. Pri stajanju na jednoj nozi s jednakomjernim rasporedom
optereenja na zglobne povrine cijelog zgloba koljena ovjeka mase 58,7 kg optereeno je s
126,8 kg tj. Neto vie od dvostruke tjelesne mase. Meutim svaka promjena smjera
optereenja te smjera djelovanja rezultirajue sile dovodi do poremeaja optereenja koljena s
asimetrinim naprezanjima sa svim sekundarnim posljedicama krivo optereenog zgloba, kao
to mogu biti promjene na vanjskim i unutarnjim strukturama koljena.

4.3. Arthrosis deformans genus (gonarthrosis)

Deformirajua artroza je vrlo esta bolest. Od svih velikih zglobova ovjeka artrotske
promjene najee se nalaza u koljenu. Tri puta je ea kod ena nego kod mukaraca.
Kronine degenerativne promjene svih sastavnih dijelova zgloba nastaju zbog raznih uzroka.
To su: starenje organizma, intoksikacija, metaboliki i hormonalni poremeaj, pogreni
statiki odnosi optereenja koljena (genu valgum, genu varum), funkcionalno preoptereenje,
prekomjerna tjelesna teina, ozljede, upalni procesi i druge promjene zglobne hrskavice.

Postoje primarne i sekundarne gonartroze.

Primarne: Gonartroze nastale pod utjecajem nekog nepoznatog uzroka te se jo

nazivaju esencijalnim gonartrozama.
Sekundarne: Gonartroze statikog, posttraumatskog ili postoperativnog podrijetla te
nastaju nakon upalnih promjena koljena. Patoloko anatomske promjene su uvijek
najprije degenerativne promjene hrskavice, a zatim se paralelno razvijaju regresivne i
reaktivne promjene hrskavice i kosti.

5
4.4. Simptomatologija 4.2.Degenerativne promjene u koljenskom
zglobu nakon obostrane meniskotomije
Simptomatologija je tipina i specifina.
Ukoenost koljena nastala nakon duljeg
mirovanja. Poputa nakon razgibavanja koljena.
Pregledom se ve u ranom stadiju nalazi
hipotonija etveroglavog miia uz lako
smanjenu ekstenziju koljena. Palpacijom se
pronalazi odebljana kapsula. Bol se osjea na
medijalnoj strani koljena u visini zglobne
pukotine. Pri pokretima se uju manje ili vee
krepitacije te uz to su izraene paralelne
cirkulatorne smetnje ekstremiteta. U odmaklom stadiju vidljiva je atrofija etveroglavog
miia, kontrakture koljena su jae. Pokretljivost patele se takoer smanjuje, javlja se hidrops
i hiperemija. Ope stanje nije poremeeno, a sedimentacija eritrocita nije poviena.

4.5. Dijagnostika

Dijagnosticira se RTG-obradom, radiografijom. Radiografija pokazuje uiljenu

interkondiralnu eminenciju, manje ili vee rubne osteofite, suenu zglobnu pukotinu, te u
kasnijem stadiju suphondralnu sklerozu kostiju i degenerativne ciste.

4.6. Lijeenje

Treba po mogunosti biti kauzalno tj. osteotomijom treba ispraviti greke stato-dinamikih
odnosa. Uvijek treba raunati s injenicom da je gonartroza progresivna bolest kod koje se
razvoj moe usporiti, a smetnje ublaiti. Openito se lijeenje gonartroza moe svrstati u dvije
glavne skupine:

konzervativne
operativne

4.6.1.Konzervativno lijeenje

1. REGULIRANJE NAINA IVOTA: Higijenske mjere, bolesnik treba svoju

aktivnost prilagoditi svojim mogunostima. Potrebno je voditi rauna o svojoj teini,
izbjegavati hodanje po strmini. Potrebno je izbjegavati noenje visoke obue. Lijeiti
varikozna stanja, a cirkulacija se moe poticati izmjeninim kupkama.
2. MEDIKAMENTNA TERAPIJA: Danas postoji veliki izbor medikamenata
(analgetici, antiflogistici). Ne smije se pretjerivati sa brojem intraartikularnih injekcija.
Potrebno je paziti da nakon intraartikularnih primjena kortizonoida neko vrijeme to
manje optereuje koljenski zglob.

6
 3. FIZIKALNA TERAPIJA: Analgezija postignuta promjenom lokalne cirkulacije
(fango, diatermija, elektroanalgezija) imaju prolazno djelovanje u smislu analgezije tj.
smanjenja bolova.
4. INEZITERAPIJA: Ima znaajno mjesto u konzervativnom, a isto tako i u
preopertivnom i postoperativnom lijeenju gonartroze. Provode se statike i dinamike
vjebe za razgibavanje koljena bez optereenja. Vjebe za jaanje m.quadriceps
femoris posebno ekstenzija protiv otpora u posljednjih 15. Cilj jest potpuna ekstenzija
koljena.
5. ORTOPEDSKA POMAGALA: Tu spadaju razliita 4.3.Ortoza za koljeno
pomagala kao to su ortopedski uloci, razni aparati za nestabilno koljeno te za
postizanje statike korekcije stopala i koljena.

6. IMOBILIZACIJA: Najee se postavlja u

stadiju akutne egzarcebacije, dobre rezultate
daju sadrene udlage. Nakon smirivanja simptoma polagano vaenje noge iz
imobilizacije i razgibavanje, a cijeli tokom noenja imobilizacije jaati m.quadriceps
femoris.

4.6.2 . Operativno lijeenje

4.6.2.1. Palijativno lijeenje

Ova vrsta lijeenja poduzima se kad se ne moe tono utvrditi uzrok nastanka artroze ili su
promjene toliko napredovale, a stanje bolesnika ne doputa vei operativni zahvat, te elimo
ublaiti bol i poboljati funkciju bolesnikovih zglobova. Takvo lijeenje zasniva se na
promjeni lokalne cirkulacije i odstranjenju degenerativnog tkiva.

PERFORACIJE ILI KIRETAE ZGLOBNIH TIJELA:

Najee se izvode na epifizi femura ali mogu se izvoditi i na epifizi tibije. Rezultati su vrlo
dobri u otklanjanju boli ali nisu dugotrajni.

UREIVANJE ZGLOBA (TOILETTE ARTICULARIE)

Naziv za postupak kojim se iz koljena nastoji izvaditi sve promijenjeni tkivo i to slobodna
tijela; osteofiti uz zaglaivanje rubova zglobnih tijela, promijenjena sinovijalna membrana,
promijenjeni dijelovi hrskavice, menisci ukoliko je to potrebno.

4.6.2.2. Kauzalno lijeenje

7
Pri lijeenju gonartroze teko moemo utjecati na otpornost tkiva ali moemo mijenjati
optereenje i to u onim sluajevima kada je to prekomjerno optereenje nastalo zbog
promijenjenih statodinamikih odnosa i dovelo do nastanka gonartroze.

OSTEOTOMIJA:

Postoji vie naina izvoenja osteotomije. Postoje osteotomije otvaranja te osteotomije

zatvaranja, osteotomije sa medijalnim ili lateralnim pristupom, unikondilarne osteotomije,
kose osteotomije uz podizanje tibijalnog platoa. Danas su najsvrsishodnije proksimalne
tibijalne osteotomije neposredno ispod razine zgloba, a iznad hvatita lig.patellae na
tuberositas tibiae.

VENTRALIZACIJA PATELE:

Utjee na smanjenje optereenja u zglobu izmeu tibije i femora, a ne samo u

femoropatelarnom zglobu.

-ATRROPLASTIKE:

Postoje u ovom sluaju dvije vrste, dva naina;

1. klasine artroplastike; s umetanjem raznih interpozituma su uglavnom danas

naputene
2. aloatrtroplastike; ukljuujui i patelu uzimaju sve vie maha, iako ni tada
biomehaniki problemi nisu rijeeni. Osim totalnih proteza koljena koje su usavrene
da omoguuju i stanovit stupanj rotacije, primjenjuje se i tzv. parcijalne (klizajue)
proteze.
ARTROTDEZA:

Je operativni zahvat usljed kojeg se vri ukoenje zgloba. Artrodeza jo uvijek moe biti
metoda izbora u lijeenju tekih gonartroza.

4.4.Rendgenogram potpune
endoproteze koljena

8
 4.5.Rendgenogram nakon primjene
djelomine endoproteze koljena(tzv.

klizajua proteza)
4.7.Fizikalna terapija 4.5.Ureaj za DDS

4.7.1. DDS - dijadinamske struje

To su niskofrekventne impulsne sinusoidne struje,

punovalne od 100Hz te poluvalne od 50Hz. Modulacijom
po jaini i frekvenciji te dodavanjem galvanske struje male
jaine od 2-3mA dobije se vie modulacija. Zovu se i
galvanosinusne ili Bernardove struje.

MODULACIJE:

DF - modulacija je struja frekvencije od 100Hz, odnosno punovalna usmjerena struja.

Ova modulacija proizvodi bockanje i vibriranje. Koristi se kod bolesnih stanja nastalih
uslijed poremeaja ravnotee vegetativnog ivanog sustava. Ima uinak inhibicije
simpatikusa i dobar analgetski uinak. Prvi impuls traje 10ms bez pauze.
MF - modulacija je struja frekvencije od 50Hz tj- poluvalna usmjerena struja. Kod ove
struje trajanje prvog impulsa je 10ms te sa pauzom od 10ms. Uzrokuje jae vibracije te
manju prilagodbu. Djeluje na jake bolove kao oblik analgezije koji je u ovom sluaju
vrlo izraen, te na postizanje toniziranja veziva i vezivnog tkiva.
CP - modulacije je struja koja sadri usmjerene impulse prve i druge modulacije koji
se izmjenjuju ritmiki. Najuinkovitije djelovanje ima kada punovalni i poluvalni
impulsi traju 1ms. Imaju dobro djelovanje na otklanjanje boli, napetosti miia,
izuzetno popreno prugastih miia.
LP - modulacija je struja gdje se kombinirana poluvalna usmjerena struja kojoj je
dodana galvanska struja rastuih impulsa i punovalnih impulsa koji se ritmiki
izmjenjuju. Najbolji uinak postie se tada ukoliko prvi dio traje 5s, a drugi 1s. Ova
modulacija stvara jak analgetski uinak, elektroanalgezija. Koristi se najee kod
ekstraartikularnog reumatizma te kod lijeenja bolnih sindroma.

TEHNIKA PRIMJENE:

9
Dijadinamske struje na mjesto primjene dovode se pomou elektroda koje mogu biti; ploaste,
u obliku alica ili vakumske elektrode. Elektrode u obliku alica imaju drak slian
glaalu, vakumske elektrode mogu sadravati ureaj za isisavanje zraka. S obzirom na polove
postoje pozitivna i negativna elektroda s tim da negativna elektroda ima najjai uinak.

MJESTO PRIMJENE:

TRANSREGIONALNA PRIMJENA
PRIMJENA PO BOLNIM TOKAMA DU IVCA (WALEX-ove toke)
PRIMJENA PO BOLNIM TOKAMA - LOV NA BOLNE TOKE
PARAVERTEBRALNA PRIMJENA
GANGLIOTROPNA PRIMJENA
VAZOMOTORNA PRIMJENA
MIOFASCIALNA PRIMJENA

UINCI DDS-a

1. FIZIOLOKI UINCI:

podraljivost ivanih vlakana

podraljivost A i C niti
podraljivost intaktnih ivanih vlakana
poboljanje cirkulacije, hiperemija
poboljanje staninih procesa te promjena permeabilnosti staninih membrana

2. TERAPIJSKI UINCI:

smanjenje edema i upalnih procesa

analgetski uinak
poboljanje cirkulacije
poboljanje i brzanje zacjeljivanja tkiva
poveanje miine kontrakcije

DOZIRANJE

Doziranje ovisi o individualnoj osjetljivosti bolesnika ali i o vrsti bolesti. Sastoji se od basis i
dosis. Basis je najmanja jaina struje od 2-3mA. Dosis je jaa struja potrebna za primjenu
odgovarajue modulacije. Polako se uuljavamo dok se ne osjeti bockanje i vibracije.
Ukoliko bolesnik osjeti arenje, peenje, bol, prekoraena je doza tolerancije. U praksi je
predvieno da se polovi mijenjaju na polovici postupka.

KONTRAINDIKACIJE:

1.apsolutne

10
 na stjenku prsnog koa (toraksa) infekcije
svjee frakture relativne
vaskularna oteenja bolesti krvnih ila
hemoragije kod elektroanalgezije
maligni procesi kod osoba nesposobnih za suradnju
graviditet (trudnoa) dermatoloke bolesti
pacemaker gubitak osjeta

4.7.2. Magnet

Jedan od najstarijih oblika fizikalne terapije. Magnetsko polje nastaje zbog krunih struja
izmeu molekula. Predstavlja se kao jakost magnetskog polja (ili H) ili kao magnetska
indukcija (ili B). Mjerna jedinica za mag. indukciju je 1T=1Vs/m2. magnetske silnice prolaze
kroz sve tvari iako razliite tvari imaju razliitu permeabilnost. Kako je permeabilnost zraka
jednaka 1 znai neutralna kao ljudsko tijelo. Postoje dijamagnetike tvari koje se u mag.
prostoru ponaaju tako da ih magnetske silnice okruuju i za njih je permeabilnost manja od
1. Paramagnetike tvari poveavaju snagu protoka mag. silnica, permeabilnost kod njih je
vea od 1. Elektromagnetsko polje nastaje kada kroz vodi tj. zavojnicu tee struja, oko
vodia se stvara kruno mag polje, a unutar zavojnice se mag. polja se zbrajaju.

DJELOVANJE MT-a:

Ovisno o veliini mag. polja govori se o visokom intenzitetu iznad 100V/m i niskom ispod
1V/m. Postoji i izravno i neizravno djelovanje. Visoki intenzitet magnetskog pola moe
izazvati termike i netermike uinke. Termiki uinci uzrokuju poveanje temperature u
itavom organizmu i moe se koristiti u lijeenju nekih bolesti, a netermiki oituju se u
djelovanju na vegetativni i sredinji ivani sustav te na lijezde s unutranjim izluivanjem,
krvotvorne organe, te na metabolizam. Magnetsko pole prodire kroz ljudsko tijelo i pobuuje
struju. Intenzitet unutarnjih struja i stupanj biolokog uinka ovisit e o frekvenciji
magnetskog polja, intenzitetu te o gustoi. Ako se magnetsko polje primjenjuje kroz due
vrijeme dovest e do normalizacije razlike potencijala i poboljanja ionske dinamike. Izravni
uinak bit e promjena parcijalnog tlaka kisika, to je vano za tkiva koja se opskrbljuju
difuzijom.

PRIMJENA: 4.6.Magnet

Pomou ureaja opremljenih osciloskopom koji analizira

magnetsko polje. Odreuje intenzitet, polaritet valova, oblik
11
valova, frekvenciju, vrijeme trajanja impulsa. Impulsi se pulsirajue javljaju sa odreenom
frekvencijom. Razlikuju se niskofrekventni impulsi 1-5Hz, 5-50Hz, 50-100Hz, te
visokofrekventni iznad 100Hz. Trajanje primjene je do 30min.

TERAPIJSKI UINCI:

antedematozni
antiflogistiki
podraivanje eparacije tkiva

Magnet se primjenjuje s jednim ili parom zavojnica koji pobuuju magnetsko polje. Dio tijela
koji se tretira nalazi se unutar toga svitka, to podruje ne treba biti posebno pripremljeno jer
magnetsko polje, magnetski val prodire kroz materijale kao to su odjea i gips.

DOZIRANJE:

Ovisi o potrebi i cilju koji se eli postii. Preporua se niska frekvencija od 3-300Hz i niski
intenzitet od 1-10mT. Optimalno 0,5-8mT, frekvencije 20-100Hz. Trajanje primjene varira, ali
je preporueno trajanje od 1h do 12h dnevno i to svakodnevno ili svaki drugi dan od 6 tjedana
do nekoliko mjeseci.

INDIKACIJE: KONTRAINDIKACIJE:

bolesti miinog-kotanog tkiva angina pectoris

bolesti sredinjeg i perifernog dijabetika angiopatija
ivanog sustava pacemaker
kardiovaskularne bolesti aktivni TBC
ginekoloke bolesti trudnoa
bolesti respiratornog trakta dermatomikoze (gljivina oboljenja
psihosomatski poremeaji koe)
metaboliki poremeaji krvarenja iz probavnog sustava
tegobe kod starijih osoba

4.7.3. Ultrazvuk 4.7.Ultrazvuk

Primjena ultrazvuka i njegove energije u svrhu

lijeenja. Ultrazvuk nastaje dovoenjem elektrine
energije na kristal koji je sposoban brzo titrati. Pojava
piezzo-elektrinog efekta, a to je stiskanje i irenje
kristala. Uinci mogu biti termiki i netermiki.
Termiki; nastaju zbog njegove sposobnosti da

12
poveava temperaturu tkiva na dubini od 5cm i vie. Netermiki; tu se ubrajaju mehanike i
kemijske promjene.

TEHNIKE PRIMJENE:

Pri primjeni ultrazvuka na kou koristimo kontaktno sredstvo; voda, gel, mineralno ulje, kako
bi se eliminirao zrak izmeu glave ultrazvuka i koe te se tako poboljalo prodiranje
ultrazvune energije kroz tkivo.

INTENZITET:

Je omjer u kojem se energija oslobaa po jedinici povrine te se izraava W/cm2. tkiva koja
sadre vee koliine kolagena apsorbiraju veliku koliinu energije i zbog toga su osjetljivija
jer se na njima oituje vee oteenje.

INDIKACIJA: KONTRAINDIKACIJE:

ekstrartikularni artritis srani stimulator

one smetnje
kontrakture zglobova poremeaj u cirkulaciji
fibroza na testise
spazam osteoporoze
nategnua kod djece i mladei
endoproteze
strana tijela
srane bolesti
gravidnost

POLOAJ PRI PRIMJENI:

Potrebno je zauzeti onaj poloaj tijela koji omoguuje urednu cirkulaciju, nesmetano disanje
te relaksaciju miia. Poeljno je zauzeti onaj poloaj tijela koji omoguuje pristupnost zgloba
sa svih strana.

4.8. Medicinska gimnastika (vjebe za m.quadriceps) 4.8.Elastine vrpce za medicinsku

gimnastiku

Vjebama za jaanje m quadricepsa ujedno jaamo

miie cijele noge, a pri zatezanju stopala i odizanju
noge od podloge isteemo miie stranje strane
potkoljenice-m.triceps surae, m.tibialis posterior,
m.flexor hallucis longus, te m. flexor digitorum longus.
Te istezanje miia stranje loe natkoljenice a to su;
m.biceps femoris, m.semitendinosus,
m.semimembranosus.
13
VJEBE NA LEIMA:

zatezati stopala
kruiti stopalima u jednu pa u drugu stranu
podizati zategnutu nogu do visine drugog stopala, pa obje zajedno
prsti prema van, zategnuti miie, podiemo nogu u visini drugog stopala
prsti prema unutra, zategnuti miie, podiemo nogu u visini drugog stopala
zategnuti stopala, podii nogu malo od podloge, pa nogu odmiemo u stranu (jednu pa
drugu)
zategnuti stopala, jedna noga u stranu po podlozi, druga za njom, obje podii i vratiti u
sredinu
zategnuti stopala, saviti nogu u koljenu, pa ispruiti kao da neto guramo
zategnuti stopala, saviti obje noge u koljenima pa ispruati u vis i ispruene spustiti na
podlogu
zategnuti stopala, podii noge od strunjae pa raditi karice
zategnuti stopala, podii noge od podloge pa voziti bicikl, pa u suprotnom smjeru
ispruiti noge, staviti jastuk ispod koljena, zategnuti stopala, pa koljenima pritiskati
jastui
jastuk izmeu stopala, zategnuti stopala, napeti miie pa petama stisnuti jastuk
jastuk izmeu stopala, zategnuti stopala, napeti miie pa odizati stopalima jastuk
saviti noge, staviti jastuk izmeu koljena, napeti miie i koljenima pritiskati jastuk
saviti noge, ispruamo potkoljenicu u visini koljena, zadrimo pa opustimo, pa drugu

NA BOK: (desni)- zdravi

podizati bolesnu nogu u visini kuka

zategnuti stopala, podii nogu, s njom naprijed, nazad, pa opustiti
zategnuti stopalo, podii nogu, saviti je u koljenu, pa opustiti
noga ostaje savijena, stopala zategnuta, nogu podiemo savijenu iz kuka
noga savijena, odiemo samo koljeno

NA BOK: (lijevi)-bolesni

bolesna ispruena, a zdrava preko nje, bolesnu ispruamo u vis

NA TRBUHU:

prstima se oslanjamo o strunjau i odiemo koljena

podizati jednu po jednu nogu ispruenu iz kuka, prsti prema strunjai
savijati jednu po jednu nogu u koljenu
savijati obje pa ispruati
noge savijene, podiemo nogu iz kuka

NA SJEDEI:

noge savijene, podiemo nogu iz kuka

14
 rairiti noge, pa rukama prema sredini

5.ZAKLJUAK
Nakon primjena i aplikacija fizikalnih procedura te provedbi vjebi pacijent osjea da
konstantni bolovi koji su bili prisutni prije terapijskih procedura sada polako iezavaju.
Pacijent oekuje da e se za izvjesno vrijeme bolovi jo vie smanjivati te potpuno nestati.

15
6.POPIS LITERATURE
1. http://www.plivazdravlje.hr/medicinski-leksikon/5542/Gonartroza?plivahealth
%5Bterm%5D=5542
2. http://www.sport-forma.com/index.php?
option=content&task=view&id=121&Itemid=2

16