Veleuilite Lavoslav Ruika u Vukovaru

Studij fizioterapije
Kolegij: Osnove motorikih transformacija II
Student: Ines Ivankovi

TRKAA POTKOLJENICA
Seminarski rad

Vukovar, svibanj 2013..

SADRAJ:

SADRAJ: ...................................................................................................................................................................... 2
1.UVOD ........................................................................................................................................................................ 3
2. TRKAA POTKOLJENICA ............................................................................................................................................ 4
3.UZROCI NASTANKA I VODEI SIMPTOMI ................................................................................................................... 5
3.1. PRIJELOM ZAMORA TIBIJE ................................................................................................................................. 5
3.2. KRONINI SINDROM PREDNJEG FASCIJALNOG PROSTORA ............................................................................... 5
3.3 PEROSITIS TIBIJE ................................................................................................................................................. 5
3.4. SINDROM M. TIBIALIS POSTERIOR ..................................................................................................................... 6
4.KLINIKI PREGLED ...................................................................................................................................................... 7
5.FIZIOTERAPIJSKI PROCES ........................................................................................................................................... 8
6.EDUKACIJA ...............................................................................................................................................................10
6.1. EDUKACIJA U SVRHU PREVENCIJE ................................................................................................................... 10
6.2.EDUKACIJA O SAMOPOMOI RICE METODOM ................................................................................................ 10
7.ZAKLJUAK ...............................................................................................................................................................11
8.LITERATURA ..............................................................................................................................................................12

1.UVOD
Uestalost ozljeda u sportu relativno je visoka i u pojedinim sportovima znaajno se poveava.
Do ozljeda najee dolazi zbog pretjeranog treniranja,a neke ozljede mogu proizai i iz
jednolinog treninga pri kojem su odreene miine grupe izloene jaem optereenju od drugih,
to pokazuje koliko je vana raznovrsnost treninga. Trkaka potkoljenica kako sam naziv kae
esta je meu trkaima, no mogu je uzrokovati i druge aktivnosti koje obuhvaaju ponavljani
udar stopalom na tvrdu podlogu, primjerice koarka, aerobika i tenis. Simptome trkake
potkoljenice mogu izazavati i neke manje naporne aktivnosti, npr. ei i dugotrajniji hod po
stubama bolesnika s reumatskim bolestima. Trkaka potkoljenica je upalni je proces sa
unutarnje strane donje treine goljenice do kojeg dolazi radi prenaprezanja na razini hvatita
miia za kost.

Slika 1

2. TRKAA POTKOLJENICA
Trkaka potkoljenica u uem smislu ili medijalni tibijalni stres sindrom (MTSS) upalni je proces sa
unutrnje strane donje treine goljenice do kojeg dolazi radi prenaprezanja na razini hvatita miia za
kost. Kao i ostali sindromi prenaprezanja, tako i trkaka potkoljenica nastaje zbrojem sila koje
djeluju na hvatite miia za kost, te ju povlae dovoljno dugo i dovoljno snano, i na taj nain
prelaze tjelesnu sposobnost oporavka. U jednom trenutku dolazi do razvoja upalnog procesa i s njim
prateih bolova, uz nemogunost normalnog treniranja, a ponekad i normalnog hodanja. Postoji
nekoliko pojavnih oblika ovog upalnog procesa. Prvi je akutno stanje, u kojem je bolnost intenzivna
i ograniava pokrete ak i u normalnom hodanju. Ona moe i ne mora prijei u subakutno stanje, u
kojem su bolovi manje intenzivni, a pojaavaju se fizikom aktivnou i treningom. Loim
lijeenjem, ignoriranjem bolova ili spletom drugih okolnosti subakutna upala moe se nastaviti u
kronino stanje koje se izuzetno teko lijei. Sama terapija od prve pojave simptoma pa do potpunog
povratka u punu sportsku ili drugu aktivnost moe trajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, pa
ak i vie od godinu dana, a sve u zavisnosti od tipa i razine ozljede.

Slika 2

3.UZROCI NASTANKA I VODEI SIMPTOMI

Najei uzroci nastanka ''trkae potkoljenice'' su prijelom zamora tibije, kronini sindrom prednjeg
fascijalnog prostora, periostitis tibije, sindrom m. tibialis posteriora. Bez obzira na etiri glavna uzroka

nastanka trkake potkoljenice vodei simptom je bol koja se najprije pojavljuje nakon tranja, potom
za vrijeme tranja, a kasnije ve i na samom poetku tranja, da bi na kraju ometao i normalne
dnevne aktivnosti hod.

3.1. PRIJELOM ZAMORA TIBIJE

Do prijeloma usljed zamora dolazi kada optereenje tj. zamor nadvlada sposobnost reparacije kosti.
Prijelomi zamora est su problem sportske medicine i ine izmeu 1.1 3.7% svih ozljeda u
sportaa, dok u populaciji trkaa ine i do 15% svih ozljeda. Najea lokalizacija prijeloma zamora
tibije je na prijelazu proksimalne u srednju treinu tibije. Lokalizirana je i tupa bol uz eventualni
otok na tom mjestu ( ispitujemo palpacijom ) U dijagnozi prijeloma zamora znaajna je i radioloka i
scintigrafska pretraga, s time da ova druga moe potvrditi kliniku sumnju na prijelom zamora
mnogo prije nego to prijelom postane rendgenoloki uoljiv.

3.2. KRONINI SINDROM PREDNJEG FASCIJALNOG PROSTORA

Miii potkoljenice podijeljeni u tri loe prednju, lateralnu i stranju. U svim tim odjeljcima moe
doi zbog nerastegljivosti i nepopustljivosti fascije, kao i zbog same miine aktivnosti do povienja
tlaka to e imati za posljedicu smanjenje prokrvljenosti miia, ishemiju, a zatim bol uz poremeenu
miinu funkciju.Najei je sindrom prednjega fascijalnog prostora. Treba razlikovati akutni oblik s
brzim razvojem isheminih promjena,posebice u m. tibialis anterioru (sindrom m. tibialis anteriora),
od kroninog oblika koji nastaje postepeno i koji se ubraja u sindrome prenaprezanja. Karakteristina
je pojava boli du prednje strane potkoljenice, i to s lateralne strane tibije, najee u srednjoj treini,
a u svezi je sa sportskim aktivnostima. Intenzitet boli se s vremenom poveava.este su pojave
otoka, parestezija u podruju izmeu nonog palca i drugog prsta,oslabljenje aktivne snage miia
prednje loe potkoljenice, kao i izazivanje boli pri pasivnom istezanju. Prilikom mirovanja simptomi
mogu nestati. Objektivni kriterij za utvrivanje sindroma je mjerenje intramuskularnog tlaka. Tlak
iznad 35 mmHg nakon zavrene aktivnosti i vrijeme povratka na normalu due od 6 do 15 minuta
potvruje dijagnozu sindroma.

3.3 PEROSITIS TIBIJE

Periostitis tibije je stanje pod kojim nazivom se podrazumijeva nadraaj periosta na antero-medijalnoj strani
tibije desetak centimetara iznad gornjeg nonog zgloba u duini od 5 do 10 centimetara. Taj naziv sportai i
treneri esto upotrebljavaju pri pojavi simptoma trkake potkoljenice, i to bez obzira na stvarni uzrok
nastanka.
Pojava boli i razvoj sindroma slian je kao kod sindroma m. tibialis posteriora, a najee se pojavljuje u
trkaa na duge staze i onih koji tre na tvrdoj podlozi, npr. asfaltu. Pri klinikom pregledu nalazi se da postoji
osjetljivost na palpaciju izravno ispod koe na prednjoj strani tibije, a esto se moe osjetiti i lagani otok te
zadebljanje iznad kosti.
Tibijalni periostitis deset je puta rjei od sindroma m. tibialis posteriora, a ne zna se ni pravo objanjenje
nastanka, iako se smatra da postoje podruja sitnog krvarenja ispod samog periosta.

3.4. SINDROM M. TIBIALIS POSTERIOR

Pri proniranom stopalu i sputenom svodu stopala dolazi do prenaprezanja miia te postepeno i do
separacije miinih vlakana na polazitu miia na strnjoj strani tibije, tj. dolazi do parcijalnih
ruptura i postepeno se razvija simptomatologija sindroma. Tegobe nastaju zbog greaka u treningu,
anatomskih defekata, loe sportske obue ili loe podloge. Karakteristina je bol iza medijalnog ruba
tibije u srednjoj i distalnoj treini potkoljenice.Potvrda dijagnoze moe se postii palpacijom.
Palpacijom na navedenom mjestu najee se nee izazvati bolnost, ali prilikom zavlaenja prsta iza
samog medijalnog ruba tibije te pomicanjem prsta od proksimalno prema distalno izazvat e se bol u
srednjoj i distalnoj treini tibije u duini od 8 do 12 cm. Bol se pojavljuje i prilikom plantarne
fleksije i inverzije stopala protiv otpora.Radioloka i scintigrafska obrada su negativne.

4.KLINIKI PREGLED
Adekvatna dijagnostika zahtjeva prije svega fizikalni pregled specijalista. Jednostavnim pritiskom na
bolno mjesto, te testovima istezanja moemo razluiti ligamentarne od tetivnih lezija te tako iskljuiti
oteenja drugih mekih tkiva u okolini. Takoer lijenik- fizijatar moe zatraiti da pacijent tri pred
njim kako bih vidio u emu je problem.Tonu veliinu upalnog procesa mogue je utvrditi
ultrazvunom pretragom, a ako postoji sumnja na prijelom zamora (puknue kosti radi prejakog
miinog vuenja), dobro je uiniti RTG, scintigrafiju, ili magnetsku rezonancu. Odmah po
postavljenoj dijagnozi slijedi i adekvatna terapija.

5.FIZIOTERAPIJSKI PROCES
Fizioterapijski proces bazira se na tri elementa bol,otok (edem) te vraanje normalne funkcije miia.
Odmah po postavljanju dijagnoze, potrebno je smanjiti fiziku aktivnost ili je potpuno ukinuti. Uz tu
zatitnu mjeru valja koristiti ledene obloge, elastine povoje, limfnu drenau,analgetika i
protuupalnih lijekova (ako je nuno). Nakon nekoliko dana takve terapije slijedi fizioterapijsko
lijeenje, od elektroterapije, ultrazvuka, lasera, do magnetoterapije te kinezioterapijski tretman. Prije
poetka kineziterapije potrebno je detaljno dijagnosticirati stanje na miinom i tetivnom sustavu
potkoljenice, utvrditi nesrazmjere u snazi i fleksibilnosti, te ih nastojati sanirati. Rade se vjebe
istezanja kvadricepsa naprimjer osoba se osloni rukom na zid radi ravnotee povlai nogu prema
gore do stranjice, miia stranje strane natkoljenice primjer vjebe moe biti osoba lei na leima
desna noga je savijena u koljenima i oslonjena o pod, a lijeva nogu ispruena i podignuta u zrak.
Osoba pokuava uzdignutu nogu primai glavi bez savijanja te noge. Te istezanje glutelnih miia,
vjebe snage i balansa. Takoer rade se i vjebe jaanja tibialis anteriora u sjedu s pruenim nogama
povlaiti stopalo prema naprijed, ali i everzijskog dijela stopala.Mogu se raditi I pliometrijske vjebe
Osnovna svrha pliometrijskog treninga jest razvoj to vee reaktivne sile (Allerheiligen, 1994, prema
oh, 2004). Kao primjer pliometrijskih vjebi moe biti trening sa medicinskom loptom. U
poetnom poloaju osoba stoji uspravno sa nogama razmaknutim u irini ramena. Pogled je
usmjeren prema naprijed, a lea su u uspravnom poloaju. Medicinsku loptu dri u razini prsiju
jednom nogom iskorai prema naprijed i sputa kukove prema dolje (savija koljeno) sve dok
nadkoljenica ne doe u poloaj paralelan s podom. Dok radi iskorak prinosi medicinsku loptu prvo
na jednu, a potom uz drugu stranu noge, potom se vraa natrag u poetni poloaj i ponovi vjebu sa
drugom nogom. Kritina faza terapije je povratak u trening nakon smanjivanja simptomatologije.
Ono mora biti izrazito polagano uz potovanje svih preventivnih mjera. U kroninih stanja u
sluajevima u kojima simptomi traju i vie mjeseci potrebno je uz sve spomenute metode ukljuiti i
podraajne poput cross friction masae, kojoj je cilj ubrzati oporavak degeneriranog tkiva tetive te
terapija udarnim valom (akustinim impulsima koji su generirani izvan tijela, ali mogu biti fokusirani
unutar njega.).Terapija trkake potkoljenice moe trajati od nekoliko tjedana do tri mjeseca za tee
sluajeve.

Slika 3

Slika 5

Slika 4

Slika 6

Slika 7

Slika 9

Slika 8

6.EDUKACIJA
Edukacija je poduavanje osoba o vjetinama prevencije ili prilagodbe lijeenja. Ona je temelj
lijeenja i omoguuje kvalitetnu zdravstvenu zatitu.Edukacija kod trkae potkoljenice obuhvaa
dvije vrste edukacije preventivnu te onu u svrhu samopomoi.

6.1. EDUKACIJA U SVRHU PREVENCIJE

Nositi odgovarajuu obuu: vano je koristiti obuu koja odgovara odreenom sportu.
Uloci za obuu: ukoliko osoba ima ravna stopala ili neke druge deformitete stopala, dobro je
koristiti ortopedske uloke, jer tako se raspodjeljuju udari na nogu.
Smanjiti udar: potrebno je prijei na sport koji ima manji udar na goljenicu, kao to su plivanje,
hodanje ili biciklizam.
Potrebno je zaponeti mudro:s novom aktivnou potrebno je zaponeti polako a zatim postupno
jaajti intenzitet i produljujti vrijeme treniranja.
Vjebama dodajti istezanje i trening stabilnosti: vano je istegnuti zglobove vjebama koristei
vrpce s otporom ili vree. Za trening stabilnosti kao primjer moe biti stajanje na jednoj nozi.
Potrebno je postaviti stopala u irinu ramena i ispruiti ruke ravno ispred sebe; zatim podignuti
jednu nogu i savinite je prema natrag. Ostati u tom poloaju oko pet sekundi, i ponoviti vjebu
nekoliko puta, a onda zamijenite nogu.

6.2.EDUKACIJA O SAMOPOMOI RICE METODOM

Rest(odmor) Preporua se izbjegavanje aktivnosti koje uzrokuju bol, oticanje ili neugodu.. No ne i
prestanak fizike aktivnosti tonije smanjiti trajanje i uestalost aktivnosti s jakim udarnim
optereenjem. Kroz neko vrijeme trebalo bi prijei na aktivnosti s manjim udarnim optereenjem,
kao to su plivanje, biciklizam ili tranje kroz vodu. Ako je bol u goljenici izrazita i uzrokuje
epanje, preporua se koritenje take dok su bolovi jaki.Potrebno je postupno se vratiti
uobiajenim aktivnostima, inae e se simptomi vratiti.
Ice (led) -Barem nekoliko dana po ozljedi i dokle god postoji oteklina vano je stavljajti led na
bolno podruje tijekom 10 -15 minuta, nekoliko puta dnevno. Hladnoa smanjuje bol, oteklinu i
upalu u ozlijeenom miiu, zglobu i vezivnom tkivu.
Compression (pritisak) Potrebno je pritisnuti podruje pomou elastinog zavoja ili kompresijskom
nogavicom da bi bolje kontrolirali oteklinu i ublaili simptome. Kompresijska nogavica osobito je
korisna ako su bolni miii glavni uzrok bola. Ako se bol pojaa, pojave se trnci ili oteklina ispod
zamotanog podruja,potrebno je popustiti zavoj.Elevation (podizanje) - Da bi se smanjila oteklinu
potrebno je podignuti ozlijeeno podruje iznad razine srca, pogotovo nou. Gravitacija pomae
smanjenju otekline drenaom (otjecanjem) suvine tekuine.

10

7.ZAKLJUAK
Trkaka potkoljenica upalni je proces sa unutarnje strane donje treine goljenice do kojeg dolazi radi
prenaprezanja na razini hvatita miia za kost, nastaje zbrojem sila koje djeluju na hvatite miia za
kost, te ju povlae dovoljno dugo i dovoljno snano, i na taj nain prevazilaze tjelesnu sposobnost
oporavka. Postoji nekoliko pojavnih oblika ovog upalnog procesa; prvi je svakako akutno stanje, u
kojem je bolnost intenzivna i prijei oboljelog ak i u normalnom hodanju koja kasnije moe prei u
subakutno stanje.etiri su glavna uzroka nastanka sindorma trkae potkoljenice. Najvaniji imbenik
fizioterapijskog proces je smanjenje tjelesne ativnosti te RICE metoda te pravovremena edukacija u
svrhu prevencije.

11

8.LITERATURA
M. Peina i suradnici: Ortopedija, Naprijed, Zagreb 1996
Peina M. Sindromi prenaprezanja sustava za kretanje. Zagreb: Globus,1992:
M. Smerdelj,M. Madjarevi ,K. Oremu; izlaganje sa skupa: ''Sindromi
prenaprezanja na potkoljenici i stopalu''
Alen Vukeli, dr.Medicinska kola u Rijeci;predavanje:Sportske ozljede
Dean Mistura, vii fizikalni terapeut Trkaka potkoljenica
asopis FIZIOinfo br.10/2010
asopis Reuma, br. 2 / 2005.
www. medico. Hr
http://www.muska-posla.com/vjezbemedicinskomlopto.htm
http://www.sportskitrening.hr/pliometrijski-trening/ Marino Bai dipl.
kineziolog

12