Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Fakultet ekonomije i turizma

«Dr. Mijo Mirković»

Mia Petković

OGRANIČENJA U MEĐUNARODNOM TURIZMU

Projektni rad

Pula, 2022.
 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

Fakultet ekonomije i turizma

«Dr. Mijo Mirković»

OGRANIČENJA U MEĐUNARODNOM TURIZMU

Projektni rad

Mia Petković,

JMBAG: 0303072474, Izvanredni student

Studijski smjer: Turizam i razvoj

Kolegij: Međunarodni turizam

Mentor: prof. dr. sc. Jasmina Gržinić

Pula, ožujak 2022.

SADRŽAJ

1. UVOD.....................................................................................................................4

2. MEĐUNARODNI TURIZAM...................................................................................6

2.1. Pojam međunarodnog turizma........................................................................6

2.2. Uloga i značaj međunarodnog turizma...........................................................8

3. OGRANIČENJA U MEĐUNARODNOM TURIZMU.............................................14

3.1. Opće barijere.................................................................................................15

3.2. Individualne barijere......................................................................................17

3.3. Kulturne barijere............................................................................................19

3.3.1. Tipologija kulturnih barijera.....................................................................21

3.3.2. Jezične barijere.......................................................................................21

3.3.3. Religijske barijere...................................................................................22

4. PRIMJERI UKLANJANJA KULTURNIH BARIJERA............................................25

4.1. Halal certifikat................................................................................................25

4.2. Obrazovanost lokalnog stanovništva............................................................28

5. ZAKLJUČAK........................................................................................................31

LITERATURA.............................................................................................................32

POPIS SLIKA..............................................................................................................34
1. UVOD

U ovom projektnom radu teorijski su obrađene i analizirane barijere , odnosno

ograničenja u međunarodnom turizmu.

Svrha ovog rada je prikazati osnovne karakteristike utjecaja barijera na turizam kroz

pregled teorije i postupaka u turističkoj praksi .

Cilj ovog projektnog rada je analizirati ograničenja u turizmu kako bi se na temelju

predloženih primjera djelovanja predložila moguća rješenja te dale preporuke za

ukidanje ili barem ublažavanje ograničenja na međunarodnoj razini .

Istraživanjem se dokazuju sljedeće hipoteze:

H0: Postoji mnogo ograničenja odnosno barijera u međunarodnom turizmu , a to su

političke barijere, ekonomske barijere, socio-kulturne, zakonodavne (legislativne),

ekološke prepreke, etičke i tehnološke prepreke.

Nadalje, ističu se pod hipoteze po pretpostavci da razumijevanje , obrazovanje i

poštivanje kulture lokalnog stanovništva mora biti trend u međunarodnom turizmu

(H1). Nepravilno rukovođenje destinacijom dovodi do pojave raznih vrsta kulturnih

barijera koje je potrebno eliminirati u međunarodnom turizmu na nekoliko načina

(H2).

Za potrebe rada, primarno su korišteni sekundarni podaci , točnije stručna literatura.

Pri izradi završnog rada korištene su sljedeće znanstvene metode : metoda analize,

metoda klasifikacije, metoda deskripcije te metoda kompilacije.

Projektni rad podijeljen je na 4 poglavlja . Teorijski dio obuhvaća uvod u

međunarodni turizam i njegovo teorijsko značenje te pregled barijera u

međunarodnom turizmu. Drugi dio odnosi se na barijere u međunarodnom turizmu .

4
Nadalje, opisuju se opća, indiidualna i kulturna ograničenja u međunarodnom

turizmu. U četvrtom poglavlju izneseni su primjeri kulturnih barijera , odnosno primjeri

uklanjna istih. Projektni rad je zaokružen zaključkom u kojem je navedeno vlastito

mišljenje o temi.

5
2. MEĐUNARODNI TURIZAM

2.1. Pojam međunarodnog turizma

Međunarodna putovanja podrazumijevaju prelazak granica kopnenim , zračnim ili

morskim putem, ali i boravak u inozemstvu najmanje jednu noć , a ne duže od

godinu dana. Stoga turizam možemo podijeliti na nerezidentni i rezidentni .

Nerezidentom se smatra netko tko putuje unutar određene destinacije , a rezidentom

je netko tko putuje izvan svoje matične zemlje.1

Međunarodni turizam, ali i turizam općenito, je jedan od najbrže rastućih društvenih

procesa u svijetu. Mnoge zemlje svoj prihod i status destinacije pripisuju turizmu .
Industrija putovanja predstavlja 2% globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP)

(UNWTO/World Travel & Tourism Council), i postala je jedna od najbrže rastućih

industrija u svijetu, sa stopom rasta od oko 3-4 % godišnje za posljednjih deset

godina (Europska komisija).

Također, zemlje koje još uvijek nisu u potpunosti razvile međunarodni turizam

pronašle su spas u turističkoj djelatnosti i ponudi . Stoga možemo reći da je turizam

danas djelatnost tj. proces koji može pozitivno utjecati na pojedinu državu . Drugim

riječima, turizam je postao ključni element razvoja svih zemalja koje su u

gospodarskoj krizi.

1
Gržinić, J., Međunarodni turizam, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo
Mirković", Pula, 2014., str. 46

6
Slika 1: Uloga turizma u globalnoj ekonomiji, 2019.

Izvor: https://www.visualcapitalist.com/countries-reliant-tourism/ (pristupljeno:

13.3.2022.)

Na vrhu liste su, naravno, Sjedinjene Američke Države, s turizmom koji je u 2019.

pridonio gospodarstvu više od 1,8 bilijuna dolara, ili 8,6% BDP-a. U međuvremenu,
doprinos turizma kineskom gospodarstvu više se nego udvostručio tijekom proteklog

desetljeća na gotovo 1,6 milijardi dolara.

Zbog toga se turizam smatra vrlo važnim sektorom u svijetu , budući da je u

posljednjih nekoliko desetljeća brzo rastao , postavši jedan od najvećih sektora u

smislu otvaranja radnih mjesta i doprinosa BDP-u . Također pokazuje visok potencijal
rasta u gospodarstvima u razvoju gdje postoji velika potražnja za novim

destinacijama.

Upravo je zbog globalizacije i njezinog utjecaja na turizam međunarodni turizam

dosegao svoju srž, a bez istraživanja same globalizacije i njezinih procesa ,

nemoguće je analizirati i promatrati međunarodni turizam . Danas su gotovo

apsolutno povezani, a trendovi su im isprepleteni . Osim destinacija, oni utječu na

7
trendove, turističku potražnju, tržišne uvjete, konkurenciju i ono što će se pojaviti u

budućnosti.

Kako bismo razumjeli kako globalizacija utječe na turizam , bit će nam važno najprije

razumjeti samu globalizaciju, prije nego što ovo znanje primijenimo na područje

turističkih studija i prakse: „Globalizacija se odnosi na širenje svjetskog

gospodarstva u međuovisnu mrežu nacionalnih i regionalna tržišta” (Davies &

Harrison 2008: 13). Kao takav, predstavlja promjenu u načinu na koji ljudi
razmišljaju o svom mjestu u svijetu i načinima na koji se mogu kretati između

različitih zemalja.

Globalizacija ima pozititivne segmente , ali isto tako i negativne . Razvoj tehnologije,

olakšana putovanja i razmjena informacija , virtualni svjetovi, "globalno selo", sve su

to naši koncepti i odrednice u odnosu na globalizaciju i međunarodni turizam .

Ukratko, postoje različiti sukobi, tj. kulturne barijere, o kojima će se detaljnije govoriti

u nastavku ovog rada.

2.2. Uloga i značaj međunarodnog turizma

Globalizacija je usko povezana s međunarodnim turizmom i promjenjivim obrascima

putovanja i navikama turista. Globalizacija nije promijenila isključivo navike turista ,

nego mijenja navike i cijelog tržišta . U tom smislu postoje prekogranični odnosi

između zemalja, rast kapitala, trgovine, roba i gospodarstava.

Turizam je posljednjih godina postao važna komponenta u gospodarskom razvoju

svake zemlje ili regije, kao i značajan izvor prihoda za zemlje u razvoju (OECD ,

2016.). Ovaj fenomen je do sada bio globalni trend , pri čemu su razvijene regije bile

privlačnije za međunarodne turiste, dok su tržišta u razvoju stalno rasla na važnosti i

8
počela zauzimati vodeće mjesto na međunarodnoj turističkoj karti (World Travel &

Tourism Council).

Prema podacima Svjetske banke, broj turista u Europi rastao je prosječnom stopom

od 4% godišnje od 2005 . do 2014., a neke zemlje poput Njemačke , Francuske i

Španjolske bilježe stope iznad 5%. U tom je razdoblju SAD povećao svoj udio

stranih posjetitelja na 40% , obim dolazaka turista prvi put je premašio milijardu

osoba, a volumen rashoda stranaca dosegao je 763 milijarde dolara (Svjetska

banka, 2015.). Ove statistike pokazuju pozitivan utjecaj turizma na nacionalno i

lokalno gospodarstvo, kao i potrebu za privlačenjem novih izvora prihoda za vlade .

Međunarodni turizam (uz prethodno opisane učinke) utječe na platnu bilancu zemlje ,

poboljšava međunarodnu razmjenu , standarde i odnose te se razvijaju određena

znanja i vještine. Turističke usluge pružaju se i stranim posjetiteljima te daju

pozitivan doprinos gospodarstvu svojih zemalja trošenjem na robu i usluge u
zemljama domaćinima ili uštedom novca korištenjem lokalnih usluga umjesto

skupljih međunarodnih.

Turizam je posljednjih godina postao važan dio nacionalnog gospodarstva jer

ostvaruje prihode za privatni i javni sektor te osigurava radna mjesta , gospodarski

rast i stabilan izvor poreznih prihoda.

Kao što ima pozitivan utjecaj, međunarodni turizam ima i neke negativne utjecaje na

destinaciju. Neki od negativnih učinaka međunarodnih putovanja su često

spominjane barijere, točnije ograničenja, koje su glavna tema ovog rada , o kojima

će biti pisano kasnije. Pojam "barijere" ovdje za različite autore znači različite stvari;

međutim, u ovom radu pojam će se odnositi na skup svih ograničenja koja

destinacija postavlja kako bi očuvala svoju jedinstvenost i atraktivnost i koja

9
onemogućuju ljudima da posjećuju određenu destinaciju ili im ograničavaju

mogućnosti da to učine.

Osim spomenute uloge i značaja , međunarodni turizam utječe i na nekoliko drugih

segmenata. Ovi segmenti su poznati kao model STEEPLE, tj. model zvona, pri

čemu slijedi utjecaj turizma na aspekte2:

· Tehnološki aspekt,

· Ekonomski aspekt,

· Ekološki aspekt,

· Socio-kulturni aspekt,

· Politički aspekt,

· Etički aspekt,

· Legislativni aspekt.

Svaki od ovih čimbenika može imati i pozitivne i negativne učinke na razvoj turizma

kroz koje se najbolje prepoznaju barijere .

Međunarodni turizam utječe na sociokulturne aspekte zbog razlika u vjerskim

uvjerenjima, vrijednostima, tradicijama, običajima, životnim stilovima, odjeći,

ponašanju i stilovima života. Međunarodni turizam svojim sociokulturnim utjecajem

utječe na promjene običaja lokalnog stanovništva i kulturnih vrijednosti neke

destinacije. Postoje pozitivni, ali i negativni učinci. Pozitivni učinci međunarodnog

turizma su upoznavanje drugih zemalja, obrazovanje za „drugačiji“, stvaranje novih,

odnosno održavanje već postojećih suradnji , učenje o drugoj kulturi i načinu života ,

2
Ibidem, str. 52

10
te zadržavanje i poštivanje navedenog . Osim toga, pozitivni sociokulturni učinci

stvaraju osjećaj ponosa kod lokalnog stanovništva , veći interes za vlastitu kulturu te

želja za promicanjem vlastite tradicije i običaja .

Negativni učinci upućuju na tenzije koje se mogu stvoriti između turista i domaćeg

stanovništva, mogućnost porasta kriminala, droge ili prostitucije, uništavanje

tradicije zbog pojave kulturne komercijalizacije , ali zanemarivanje lokalnog

stanovništva. Putnici iz većinski muslimanskih zemalja posebno su zabrinuti zbog

sigurnosnih pitanja vezanih za njihovu vjeru , kulturu i etničku pripadnost , posebno

kada putuju u inozemstvo, te radije putuju s pratiocima.

Kako bi se izbjegli ili smanjili negativni utjecaji , potrebno je uključiti i educirati lokalno

stanovništvo u aktivnosti koje donosi turizam . Osim educiranja lokalnog

stanovništva, potrebno je i educirati turiste o zemlji destinacije , odnosno informirati

turiste na ''licu mjesta'' putem letaka, jumbo plakata ili turističkih subjekata. Uz

medije i ostalo spomenuto, važnu ulogu u ovom području imaju djelatnici turističke

djelatnosti kao generatori informacija . Turistički djelatnici trebaju na pravi način

informirati turiste o destinaciji, kao i njihovim običajima, normama i načinu života.

Tehnološki aspekti na koje utječe međunarodni turizam uključuju informacijske i

komunikacijske tehnologije koje poboljšavaju pronalaženje informacija , kupnju

usluga i umrežavanje. To su novi proizvodi (krstarenja), programi (jednostavno

upravljanje rezultatima), plasmani (e-booking, novi distribucijski kanali), promocije

(e-marketing), potrebe (obuka, edukacija), procesi (e-turizam), geo-okruženja

(dizajn). Također uključuje sustave rezervacija za neke prijevoznike , objekte za

objedovanje i smještaj te opće informacije o odredištima .

11
Nedavni je trend da ljudi putuju s mobilnim telefonima , što im omogućuje da dobiju

više informacija nego ikada prije . Internet se smatra najmoćnijim alatom

informacijskog doba. Neki od primjera tehnološkog aspekta na koji je međunarodni

turizam pozitivno utjecao je i „Viator“ kao pokretač rezervacija u pokretu iz

destinacije, putem mobilnih uređaja, aplikacija.

Ekonomski aspekti na koje utječe međunarodni turizam su aktiviranje svjetskih

tržišta i povećanje konkurentnosti. Povećani su i prihodi, zaposlenost, integracija i

regionalni razvoj. Mnogo puta ekonomski aspekt ostaje nezapažen jer može biti

izravan ili neizravan. U smislu izravnog ekonomskog aspekta , smatramo potrošnju

turista u hotelima, restoranima ili drugim smještajnim ili uslužnim objektima ili

turističkim agencijama, turoperatorima itd. S ekonomskog aspekta, turizam ima i

neizravne učinke kroz restorane , prijevozničke tvrtke, cestarinu na autocestama itd .

Mnogo puta ne bilježimo na ispravan način neizravne ekonomske aspekte , odnosno

ne primjećujemo da su prihod od turizma.

Za etički aspekt međunarodnog turizma potrebno je navesti kako je u etičkom

aspektu naglasak na toleranciju, razumijevanje i poštivanje nacija.

Politički aspekt međunarodnog turizma vezan je uz upravljanje državnim

institucijama i političkim mjerama destinacije . Politički i zakonodavni aspekti usko su

povezani, budući da politika odredišta određuje zakonodavni okvir , osim ako nije

drugačije odlučeno.

Primjer su nekadašnji politički problemi u Grčkoj , koja je 2015. prozvana

"nesigurnom" zemljom za putovanje . S tim u svezi, Grčka je naknadno smanjila

troškove smještaja za turiste (snizila troškove smještaja , hrane, pića, prijevoza)

12
kako bi privukla što veći broj turista , pokušavajući riješiti nepovoljnu situaciju , no

prihodi su smanjeni, a turisti i dalje smatraju da Grčka nije pogodna za odmor .

Ekološki aspekt odnosi se na ekološku održivost , zaštitu okoliša i ulaganje u

ekološku obnovljivu energiju. Ekološki aspekt relevantan je i za društveno

odgovorno poslovanje, pri čemu se u velikim turističkim kompleksima , hotelskim

tvrtkama u vlasništvu velikih stranih tvrtki ističe važnost zaštite okoliša te očuvanja

vode i energije. Jedan primjer je nestašica vode na Baliju , gdje mještani moraju

pješačiti nekoliko kilometara da bi došli do izvora pitke vode , a hotelske tvrtke troše

velike količine vode u svojim turističkim kompleksima .

Uz sve rečeno i navedeno u ovome poglavlju , potvrđuje se glavna hipoteza (H0).

13
3. OGRANIČENJA U MEĐUNARODNOM TURIZMU

Barijere u međunarodnom turizmu glavni su problemi i ograničavajući čimbenici u

razvoju međunarodnog oblika turizma. Barijere se odnose na ograničenja koja utječu

na cijeli sustav unutar odredišta . Cijeli se sustav odnosi na razvoj lokalnih zajednica ,

turističkih subjekata i tvrtki, stilova života i općenito međunarodnog turizma .

Za pravilno upravljanje ograničenjima u međunarodnom turizmu potrebno je na

vrijeme otkriti barijere, prihvatiti njihovo postojanje, pronaći uzroke barijera, a zatim

ih otkloniti ili smanjiti.

Ograničenja u osnovi možemo podijeliti na :

· ograničenja koja utječu na individualne putnike ,

· ograničenja koja utječu na sektore povezane sa turizmom .3

Prva skupina ograničenja uključuje ograničenja vezana uz putovanja u inozemstvo ,

vize, postupke i standarde za izdavanje putnih isprava , poreze na useljavanje,

zdravstvene kontrole, diskriminatorno postupanje, kontrolu zračnog prometa, uvjete

i predrasude infrastrukture i nadgradnje .

Druga skupina uključuje uvozne politike , licence, investicijske procedure i propise , te

ograničenja pristupa informacijama. To su ograničenja vezana uz turizam. Ako

postoji integracija (vertikalna ili horizontalna) , turoperatori, putničke agencije i drugi

dionici turizma proći će kroz zahtjevan proces koji otežava poslovanje na

visokokonkurentnom tržištu.

3
Ibidem, str. 234.

14
3.1. Opće barijere

Uz kulturne i individualne barijere koje se odnose na vizne režime i propise , također

ih možemo kategorizirati u opće prepreke uključujući : ekološke prepreke, tehničke

prepreke, virtualne barijere i političke barijere.

Utjecaj međunarodnog turizma na okoliš može se podijeliti na 4:

· Utjecaj turista na okoliš

· Utjecaj organizatora turizma na okoliš

Ukoliko se više turista koncentrira na malom području dulje vrijeme i ako je razvoj

turizma i slobodno vrijeme turista prepušteno slučaju , utjecaj turista na okoliš bit će

veći. Organizatori turizma na okoliš utječu mijenjanjem i prilagodbom prostora

potrebama izgradnje turističkih objekata te sportsko-rekreacijskih sadržaja za

organiziranje slobodnog vremena turista.

Utjecaj turizma na okoliš može se podijeliti u tri kategorije barijera : fizičke barijere,

socijalne i kulturne barijere vezane uz okoliš i ekonomske barijere . Fizičke prepreke

uključuju onečišćenje mora i oceana (otpad) , zraka i tla, a socijalne i kulturne

prepreke odnose se na prekomjerno stanovanje povezano s lokalnim stanovništvom

ili, na primjer, prekomjerno korištenje resursa, što rezultira nedostatkom resursa za

lokalno stanovništvo.

Jedan negativan primjer, već ranije spomenut u tekstu , koje je međunarodni turizam

ostavio na lokalno stanovništvo je primjer nedostatka vode na Baliju . Odnosno,

velike hotelske tvrtke crpe maksimalnu količinu vode za potrebe turista i njihove

poslovne potrebe, bez obzira na lokalne stanovnike Balija , koji moraju pješačiti 3

kilometra da bi dobili manje količine vode . Istovremeno hotelska poduzeća troše

4
Črnjar, M., Ekonomika i politika zaštite okoliša, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci i Glosa, Rijeka, 2002.,
str.25

15
3000 L vode za svoje potrebe .5 Ovo je negativan primjer koji dovodi do povećanih
kulturnih barijera uzrokovanih neadekvatnim upravljanjem destinacije i odnosa

prema lokalnom stanovništvu. Ovaj primjer, doduše negativan, potvrđuje

podhipotezu (H2).

S razvojem globalizacije i međunarodnog turizma , tehnologija i virtualna stvarnost

postali su sastavni dio turizma i suvremenog turista . Napretkom tehnologije

povećana je potražnja turista, ali postoji i potreba za povećanjem ponude tehnologije

u turističkim destinacijama. Novitet današnjice su virtualne naočale kroz koje se

mogu pronaći sve informacije koje zanimaju turista . To nas dovodi do segmenta koji

znači manje potrebe za vodičima i info punktovima . Ove naočale su vrlo moderne,

tako da imaju kameru, mikrofon, ekran, vrlo lagane i moderne. Naočale dobro

reagiraju na glasovne naredbe i imaju zaslon osjetljiv na dodir . No, kao i svaki

segment, tako i tehnološki segment naočala, ima neke negativne strane koje mogu

postati barijera. Ipak, prema istraživanjima, mogu uzrokovati jaku mučninu i bol u

glavi, kao i tehničke nedostatke poput brzog pražnjenja baterije . Sve to ukazuje na

ograničenja u razvoju novih tehnologija, koje se stoga moraju poboljšati i prilagoditi .

Barijere se mnogo manje tiču tehnoloških rješenja već se u većini situacija odnose
na raspoloživa financijska sredstva koje trebaju pronaći kulturne institucije i gradovi

za razvoj, održavanje aplikacija i organiziranje sadržaja u pogodne formate raznih

aplikacija.6

5
https://www.youtube.com/watch?v=kQaUGcOgbuk (datum pristupa stranici: 10.03.2022.)
6
Gržinić, J., Bevanda, V., Suvremeni trendovi u turizmu, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Fakultet ekonomije i
turizma“Dr.Mijo Mirković“, Pula, 2014., str.79

16
3.2. Individualne barijere

Individualne barijere povezujemo sa krizama u određenim destinacijama , viznim

režimima, ali i raznim drugim političkim situacijama . Iako su sva ova ograničenja
obično uzrokovana propisanim postupcima koji otežavaju putovanje zbog svoje

složenosti, ponekad su ograničenja i teškoće putovanja rezultat namjernih politika u

određenim zemljama. Motivi koje dovode do kriznih situacija su : političke, vjerske,

socijalne, ekonomske, a moguće i želja za narušavanjem gospodarstva određene

regije.7 Ove vrste barijera su vrlo osjetljive , jedne su od najteže rješivih te mogu biti i

kobne za nastavak turizma na tim destinacijama.

Problemi s viznim režimom ranije su opisani kao i opće graniced u svijetu . Isto tako,

iako je Hrvastska 2013. godine postala članicom Europske unije , gdje za putovanja

unutar EU je potrebna osobna iskaznica , zemlje poput Norveške, Islanda, Švicarske

a od nedavno i Velike Britanije uvjetuju putovnicu koju izdaje ministarstvo unutarnjih

poslova. Ako se u Veliku Britaniju ide raditi (i za svog poslodavca i kao dio vlastitog

posla), odraditi praksu ili studirati, uz putovnicu potrebna je i viza.8

Politički i vjerski motivi koji dovode do kriminala u destinaciji , imaju najveći utjecaj na
broj turista te su također postojani i u konačnici mogu dovesti do propadanja

turističkih destinacija. To mogu biti: kriminalni incidenti, terorizam, rat, građanski

nemiri i politički nemiri. Primjer političkih i vjerskih motiva je slučaj Sirije . Turizam u

Siriji suočavao se s raznim infrastrukturnim problemima , ali građanski rat je spriječio

daljnji razvoj posljednjih godina. Slična je, ali daleko blaža situacija biva i u

Libanonu, gdje su prepreke za razvoj turizma bile političke prirode . Naime, državna

7
Mansfeld, Y., Pizam, A., Towards a Theory of Tourism Security, in: Tourism, Safety & Security, From Theory to
Practice, Elsevier Inc., Oxford, 2006., str. 5
8
https://www.esky.hr/putnicki-vodic/avio-karte/vize-i-carinski-propisi/brexit-kako-putovati-u-veliku-britaniju (datum
pristupa stranici 14.3.2022.)

17
vlast ne vidi gospodarsku aktivnost u turizmu , pa nisu željeli niti razvijati ovaj oblik

djelatnosti.

Europske zemlje imaju nešto manje prepreka od istočnih zemalja , Azije i Afrike, ali

one i dalje postoje. Tako, na primjer, barijere u Malti se odnose na pretjeranu

turističku orijentaciju, tj. pretjeranu ovisnost, pa postoje barijere vezane uz nestašicu

vode i struje, ali i mogućnost smanjenog broja turista i noćenja , a Malti kao zemlja

ovisnoj o turizmu to može izazvati veliki problem . Veći i teži problem imala je Grčka,

koja je također vrlo ovisna o međunarodnom turizmu , a zemlja je davne 2015 .

godine suočena s vrlo ozbiljnom krizom zbog lošeg političkog odlučivanja i

nedostatka financijskih sredstava, ali i stalnih nemira.

Ovo poglavlje prvenstveno se bavi političkim i vjerskim motivima koji su uzork

kriminala u destinaciji. Oni imaju najšire i najjače dugoročne učinke na broj turista , te

u konačnici mogu dovesti do propadanja turističkih destinacija . Slijede ekonomski i

socijalni motivi, pri čemu osobni motivi imaju najmanji utjecaj .

Napadi na destinacije su posebno poželjni teroristima zato što :9

· turističke destinacije su „lake“ mete,

· turističke destinacije su simboli nacionalnog i kulturnog identiteta i napad na

njih je napad na naciju, tj. njenu kulturu,

· turistička ekonomija destinacije isprepletena je s regionalnom i nacionalnom
ekonomijom i njeno uništavanje može imati katastrofalne posljedice u tim

gospodarstvima,

· rezultiraju nažalost, velikim brojem žrtava,

· stvaraju trenutni masovni publicitet.

9
Mansfeld, Y. Pizam, A. op.cit., str. 141

18
Pravila postupanja s različitim oblicima krize u turističkim destinacijama trebala bi biti

djelatnost Destinacijske menadžment organizacije (DMO) , koja mora izraditi krizni

akcijski plan kao dio politike upravljanja krizama i biti spremna za njegovu provedbu

u kriznoj situaciji. Svaka kriza je drugačija , stoga destinacije moraju izraditi akcijske

planove na temelju vlastitih potreba . Takvi planovi mogu uštedjeti vrijeme (vrijeme je

ključno u krizi), energiju i druge resurse kada se destinacija suoči s krizom .

Strategije za upravljanje kriznim situacijama obuhvaćaju :

· prevenciju,

· pripremu na krizu,

· odgovor na krizu,

· oporavak.

Prevencija uključuje uspostavljanje tima za krizni menadžment koji će razviti i

analizirati plan upravljanja krizom. Priprema za krizu uključuje razvoj planova i

programa, sustava i postupaka, obuku i testiranje kako bi se osiguralo da se resursi

mogu mobilizirati i koristiti na najbolji mogući način kada dođe do krize . Odgovor na
krizu uključuje poduzimanje neposrednih radnji nakon krize kako bi se smanjio njezin

utjecaj i uklonile posljedice. Oporavak uključuje obnovu i oporavak turističke

industrije i povratak u puno poslovanje.

3.3. Kulturne barijere

Kulturne prepreke u međunarodnim putovanjima najčešća su ograničenja koja

povezujemo s međunarodnim turizmom . Nepoznavanje tradicije i običaja drugih

danas je veliki problem. No, nije jedini, veći problem je definitivno nepoštivanje i

19
nerazumijevanje zemlje iz osobnih razloga ili predrasuda i stereotipa . Predrasude i

stereotipi mogu stvoriti mnoge sukobe u komunikaciji .

Stereotipi su pozitivne ili negativne procjene članova grupe ili njihovih uočenih

karakteristika. Obično su to negativna uvjerenja koja se obrazovanjem mogu i

moraju promijeniti. Jedan oblik stereotipa je kulturni stereotip . Kulturni stereotipi su

standardizirane slike koje sadrže posebna značenja koja dijele pripadnici određene

populacije.10 Nadalje, predrasude se temelje na društveno prihvaćenim stereotipima ,

koji su često negativni. Predrasude se javljaju u mnogim oblicima , kao što su

rasizam, antisemitizam, vjerska netolerancija, političke i etničke predrasude,

predrasude vezane za seksualnu orijentaciju itd .

Kulturne barijere također su jedna od najčešćih barijera (uz političke) vezane za

turizam. Osim što su najčešće, imaju najrazorniji pristup, ali one najviše i utječu na

raspoloženje turista i lokalnog stanovništva . One također mogu dovesti do velikih

sukoba i njima je potrebno vrlo pažljivo upravljati kako bi se izbjeglo kršenje nečijih

pravila, normi, stila života ili uvjerenja. Kulturne barijere nastaju kada dvije potpuno

različite kulture dođu u susret jedna s drugom uz manjak komunikacije ,

razumijevanja i upravljanja.

U sljedećim poglavljima biti će objašnjeno i prikazano više o kulturnim barijerama u

međunarodnom turizmu kroz tipologiju, primjere, procese stvaranja i alate

uklanjanja.

10
Jelinčić, D., A., Turizam vs. Identitet: globalizacija i tradicija, Etnološka istraživanja, vol.11, broj 1,2006. str.
161 – 183

20
3.3.1. Tipologija kulturnih barijera

Kulturna ograničenja uključuju sva ograničenja vezana uz diskriminaciju , stereotipe,

jezična ograničenja, religiju, gastronomiju, arhitekturu, ali i barijere vezane uz

norme, običaje i tradiciju koje izravno ili neizravno utječu na posjetitelje destinacija u

kojima postoje kulturne barijere.11

Diskriminacija se odnosi na diskriminaciju na temelju nacionalnosti , rase ili spola.

Diskriminacija postaje smetnja ukoliko postoji diskriminacija turista , točnije, ako

turisti “osjete” diskriminaciju. U sljedećim poglavljima također su prikazane i opisane

jezične i religijske barijere.

3.3.2. Jezične barijere

Jezik je univerzalni ljudski fenomen i medij ljudske kulturne razmjene . Verbalna

komunikacija također je najvažniji način komunikacije za ljudska bića . Jezik ima

mnoge kulturne, etničke i društvene funkcije. Prije svega, s kulturnog gledišta, ono
je osnovno sredstvo očuvanja kulture i temeljni medij za prenošenje kulture na

sljedeće generacije. Drugo, jezici pomažu u izgradnji i održavanju zajednica

"povezujući" pojedince sa zajednicama na temelju zajedničkih identiteta . Treće, iz

društvene perspektive, jezik je važan za sve aspekte ljudske interakcije.

Komunikacijske barijere nastaju kada turisti posjećuju zemlju i ne razumiju jezik

lokalnog stanovništva. Engleski je jezik koji se bar minimalno poznaje ili govori u

većini destinacija u svijetu. No, problemi nastaju kada turisti ili lokalno stanovništvo

ne znaju zajednički jezik ili treći jezik poput engleskog .

11
Gržinić J., Turizam i razvoj rasprava o globalnim izazovima, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Fakultet ekonomije
i turizma "Dr. Mijo Mirković", Pula, 2018., str. 52

21
Nama je bliži primjeri su Talijani . Vrlo malo Talijana zna bilo koji jezik koji nije njihov .

Postoje komunikacijske prepreke jer žele da druge zemlje (npr . Nijemci) razumiju

njihov jezik. Ako ne znaju, dolazi do komunikacijske odnosno jezične barijere .

Tablice s osnovnim informacijama o zgradama , mjestima ili atrakcijama obično su

napisane na nekoliko osnovnih jezika te destinacije . Naravno, gotovo je nemoguće

prevesti sve informacije na odredištu na sve jezike , pa će bez neposrednog pristupa

internetu, Google Translateu ili sličnim aplikacijama biti teško prevladati ovu barijeru .

Problem je i u web stranicama koje su najčešći izvor informacija o destinaciji koju

treba posjetiti. Najčešće se prevode na jezik lokalnog stanovništva te evenutalno na

još tri ili četiri jezika zemlje koja najčešće posjećuje destinaciju . U ovom se primjeru

apsolutno nema potrebe ograničavati na četiri jezika , jer prijevod na još dodatnih

sedam jezika zahtijeva manje financijskih ulaganja . Na taj način može lakše

komunicirati i pružati lakše informacije turistima koji putuju na tu destinaciju .

3.3.3. Religijske barijere

Danas u svijetu postoji oko 19 velikih religija , unutar kojih je broj podjela na manje

religijske skupine višestruko veći. Procjenjuje se da samo kršćani čine oko 34 000

manjih vjerskih skupina.12 Osim kršćanstva, velike svjetske religije su islam ,

budizam i hinduizam. Stoga svaka postojeća vjerska skupina ima svoj vlastiti kodeks

ponašanja i načela kojima se vode pripadnici te religije .

Kada je riječ o vjeri i vjernicima, treba imati na umu da je ovo osjetljivo područje i da

se neminovno ulazi u nešto što je za nekoga jedinstveno , pa je razumijevanje i

12
http://www.scmp.com/news/china/article/1251239/why-are-chinese-tourists-so-rude?page=all, (datum pristupa
stranici: 14.3.2022.)

22
poštivanje vjera i uvjerenja drugih vrlo važno u turizmu . Ovo je najčešći slučaj

diskriminacije i kulturnih barijera u svijetu . Osim needuciranosti i nepoznavanja

običaja, poštivanje drugih religija često se namjerno uskraćuje kako bi se povrijedilo

ili stvorilo napetost.13 Najčešći primjeri su kada turisti ulaze u vjerske ustanove

neprikladno odjeveni, glasno govore ili se čak ismijavaju . To dovodi do nepoštivanja

tuđih kultura, ali i do kulturnih konflikata.

Dalje u tekstu naveden je primjer muslimanske zemlje koja od svojih turista očekuje

da se ponašaju u skladu s njihovim uvjerenjima i običajima . Tako u Istanbulu, na

primjer, lokalni stanovnici očekuju da sve žene imaju pokrivene glave u skladu s

njihovim uvjerenjima. U tom kontekstu često se postavlja pitanje zašto bi turisti

trebali pokrivati glavu ako to nije dio njihove kulture. Ali ovakvo razmišljanje može

trajati beskonačno, a na kraju stvarno može dovesti do kulturnih barijera i sukoba .

Također, zanimljivo, neformalno odijevanje nije prihvatljivo ni u jednoj arapskoj

zemlji, kao ni razmjena nježnosti u javnosti . Zato u Katru, vlasti su donijele javnu

uredbu pozivajući turiste da prihvate običaje svoje zemlje , koji uključuju odgovarajući

kodeks odijevanja.14

13
Jelinčić, D., A., Kulturna raznolikost, interkulturni dijalog i digitalna kultura, Sažetak rezultata projekta, Institut
za međunarodne odnose,2012. str. 30 – 50
14
https://www.24sata.hr/lifestyle/katar-uci-turiste-tajice-nisu-hlace-i-javno-su-neprimjerene-368862 (Pristupljeno
14.3.2022.)

23
Slika 2: Javni apel Katarske vlade

Izvor: https://www.dailymail.co.uk/news/article-2641453/Qatars-clothing-modesty-

campaign-clarifies-stance-leggings-new-advertising-campaign .html (Pristupljeno

14.3.2022.)

Prema slici 2, prikazano je kako katarske vlasti otvoreno pozivaju na upozorenja i

mole turiste da razumiju i poštuju njihove običaje . Prema sličicama, kao i tekstu na

slici, prikazali su turiste koji su nepropisno obučeni te mole da se poštuje njihova

kultura i vrijednosti na način da turisti budu potpuno odjeveni od ramena do koljena .

Ovo je zanimljiv primjer apela prema turista , koji bi mogao postići svoju izvornu

svrhu, a to je smanjenje kulturnih barijera.

Na putovanju mnogi turisti zaborave da su kulture drugih zemalja drugačije od

njihove te da neke od navika koje oni smatraju normalnima , u drugim su zemljama

kažnjivo djelo.

24
4. PRIMJERI UKLANJANJA KULTURNIH BARIJERA

U prethodnim poglavljima opisne su i analizirane kulturne barijere , ali je i neprestano

navođena važnost njihovog upravljanja . Različiti dionici glavni su pokretač

smanjenja kulturnih barijera. Uz njihovu pomoć, ograničenja se mogu ukloniti,

smanjiti ili njima barem upravljati.

Danas postoje i drugi alati za smanjenje barijera (osim dionika) , od kojih su neki

certifikati za prilagođavanje kulturnim različitostima i certifikati dostupnosti . U

sljedećim potpoglavljima pisano je o alatima za smanjenje i razumijevanje kulturnih

barijera, a analiza započinje poglavljem o halal certifikatu kao alatu za smanjenje

kulturnih barijera i upravljanje raznolikošću .

4.1. Halal certifikat

Halal certifikati sadrže jezično, vjersko, kulturno, tradicionalno i zdravstveno stanje i

mogu uključivati proizvode i usluge. Riječ "halal" znači "dozvoljeno" . Halal proizvodi

uključuju: hranu, kozmetiku, farmaceutske proizvode, ali i predmete opće namjene ,

dok usluge uključuju trgovinu, bankarstvo, ugostiteljstvo itd.

Halal certifikat znači halal kvalitetu proizvoda ili usluge , u skladu s islamskim
propisima i ispunjavaju atribute kvalitete te su kao takvi dopušteni potrošačima hrane

islamske vjeroispovijesti. Uz to, halal proizvodi su prikladni za sve uzraste , postoje u

cijelom svijetu, zdravstveno su ispravni, a dodatne kontrole jamče zagarantiranu

kvalitetu.

25
Slika 3: Logo halal cerifikata

Izvor: https://made-in-croatia.com.hr/hr/certifikati/halal-oznaka-5 (pristupljeno:

16.03.2022.)

Proces dobivanja halal certifikata određen je postupkom certificiranja halal kvalitete

koji je sastavni dio halal standarda.

Halal standard utvrđuje zahtjeve i mjere koji se moraju ispuniti , odnosno poduzeti,

kako bi se osigurali uvjeti za dobivanje certifikata za halal kvalitetu .

Standardom se utvrđuje:

· Što je dozvoljeno, a šta zabranjeno prema islamskim propisima,

· Kako se certificira i provjerava poštivanje odredbi standarda ,

· Kako se vrši halal klanje životinja,

· Kako se obilježavaju halal proizvodi,

· Koji su aditivi halal, a koji nisu.

Zainteresirane tvrtke prijavljuju se za certifikaciju i dostavljaju dokumente koji

dokazuju da posluju legalno i da mogu ispuniti zahtjeve halal kvalitete . Nakon što

Centar za certificiranje halal kvalitete provjeri dokumentaciju , potpisuje se ugovor o

26
certifikaciji te se obučavaju zaposlenici (interni auditri) koji su odgovorni za

implementaciju i održavanje zahtjeva halal kvalitete .

Stoga tvrtke moraju pripremiti dokumente koji opisuju sve postupke i implementirati

zahtjeve halal kvalitete od nabave sirovina , prijema i skladištenja sirovina,

proizvodnje i skladištenja i transporta gotovih proizvoda . Nakon što tvrtka

implementira navedene zahtjeve, Centar za certificiranje halal kvalitete organizira i

provodi certifikacijske revizije, certifikacijsko povjerenstvo provjerava provodi li se

certificiranje na propisani način, a zatim Upravni odbor donosi odluku o izdavanju

certifikata, a tvrtka dobiva potvrda. Centar za certificiranje halal kvalitete provjerava

usklađenost sa zahtjevima i mjerama Halal standarda kroz deklarirane i nenajavljene

revizije i analize gotovih proizvoda na nezakonite radnje .15

U Hrvatskoj postoji mnogo halal certificiranih tvrtki , samo neke od njih su: Dukat,

Hotel Aristos (Zagreb), Belje, Gavrliović, Kraš, Podravka, Puris, Zvečevo itd.

Naravno, ove tvrtke imaju certifikate za određene proizvode , s prosječno 20-30

proizvoda. Među hotelijerima prvi Halal certifikat dodijeljen je Hotelima Baška d .d. s

otoka Krka za svoja tri hotela i dvije vile.

Certifikati se također razlikuju prema halal ambalaži koja su analizirana u nastavku .

Propisi za razvrstavanje ugostiteljskih objekata prema zahtjevima halal kvalitete

razlikuju nekoliko paketa od pružatelja halal usluga :

· Halal šifra pakiranja A,

· Halal šifra pakiranja B,

15
https://made-in-croatia.com.hr/hr/certifikati/halal-oznaka-5 (pristupljeno: 16.3.2022.)

27
· Halal ambalaža je označena sa C.16

Halal paketi označeni sa A uključuju kupnju i pripremu halal hrane od ovlaštenog

proizvođača, halal meni i certifikat jasno i vidno označeni u ugostiteljskom objektu ,

smjer jugoistok označen u sobama (smjer Kible), osigurana podloga za molitvu,

minibar bez alkoholnih pića.

Kod halal pakiranja B znači da sadrži sve zahtjeve Kodeksa halal pakiranja

kategorije A i da se u restoranu ne poslužuju alkoholna pića niti haram hrana .

Halal paket s oznakom C uključuje sve usluge paketa B plus usluge u objektu kao

što su ženski bazen, ali i da hotelski objekt posjeduje plažu odvojenu isključivo za

žene.

4.2. Obrazovanost lokalnog stanovništva

Obrazovanje lokalnog stanovništva ranije je opisano kao važno za razvoj turizma , ali

i za rješavanje ili uklanjanje kulturnih barijera . Prethodna poglavlja također su

pokazala da jedna od kulturnih barijera može biti siromaštvo ili nezadovoljstvo

lokalnog stanovništva. Priroda odnosa lokalnog stanovništva i turista bit će definirana

kao uvod u ovu tematiku.

Želja lokalnog stanovništva za sudjelovanjem u razvoju turizma obično je velika .

Danas na svijetu nema regije ili zajednice bez vlastite lokalne kulture , tradicije i

običaja. Može se temeljiti na glazbi, gastronomiji, običajima, obrtima ili bilo kojem

drugom obliku izražavanja kulturne baštine . Kreativni kulturni turizam jedan je od

16
https://www.hgk.hr/documents/008-aldin-dugonjic-doprinos-halala-u-razvoju-turizma-u-rh5bb8ffc599641.pdf
(pristupljeno 16.3.2022.)

28
načina očuvanja tradicije i običaja lokalnih zajednica . To je oblik selektivnog turizma

koji se temelji na razvoju i uvažavanju lokalnih potencijala .

Raznolikost turističke prihvaćenosti u okolini ovisi o distribuciji turista na određenom

području, pa je razlika, na primjer, odvija li se razvoj turizma u povijesnom gradu

kao što je Venecija koju turisti stalno "ciljaju" ili se radi o području koje je manje

posjećeno.

Utjecaj turizma na lokalno stanovništvo može imati različite aspekte 17:

1. simulira pozitivne osobine lokalnog stanovništva na način da promiče

samosvijest, ponos, samopouzdanje i solidarnost među lokalnim

stanovništvom,

2. izaziva negodovanje zbog prisutnosti turista , vodi do osjećaja dosade,

opozicije ili čak i mržnje prema turistima.

Tijekom života u turističkoj destinaciji prisutnost turista može dovesti do pozitivnih

učinaka, kao što su buđenje ponosa na prošlost , tradiciju, zadovoljstvo lokalnim

napretkom, stanovništvom ili podizanje samopouzdanja. Isto tako, može imati i

negativne učinke, poput osjećaja zauzimanja vlastitog prostora , netrpeljivosti prema

turistima u okruženju, gužve ili buke uzrokovane stalnim protokom turista .

Obrazovanje lokalnog stanovništva kao alat za smanjenje kulturnih barijera

povezanih s sociokulturnim utjecajima trebalo bi se provoditi u gotovo svakoj

destinaciji međunarodnog turizma.

Educiranje lokalnog stanovništva može se provoditi informiranjem lokalnog

stanovništva o njihovim turističkim fazama, uključivanjem u donošenje odluka i

nastavkom educiranja o novim trendovima kojima se kao najvažniji dionici trebaju

17
Jelinčić, D., A.,op.cit.str. 161 – 183

29
prilagoditi. Nadalje, obrazovanje se može podržati učenjem stranih jezika , učenjem

kulture najčešćih posjetitelja, ali i pružanje potpore srednjem i malom poduzetništvu ,

što potvrđuje podhipotezu (H1).

Uz pomoć gore navedenog , lokalni stanovnici se uključuju i razvijaju osjećaj da su

upravo oni "bitni" za pravilno funkcioniranje zajednice . Time se izbjegavaju

nezadovoljstvo, siromaštvo, sukobi i kulturne prepreke određenim destinacijama .

30
5. ZAKLJUČAK

Kao obilježje današnjeg turizma , međunarodni turizam, zajedno s globalizacijom,

utječe na potrebe turista, promjene i trendove na tržištu, a utječe i na način života

lokalnog stanovništva. Kako bi destinacija išla ukorak sa svim novim trendovima ,

potrebno je prilagoditi se i izgraditi kvalitetan tim za upravljanje destinacijom , ali i biti

društveno odgovoran. Međunarodni turizam i globalizacija donijeli su pozitivne i

negativne aspekte međunarodnom turizmu, kao što su kulturne barijere.

Kulturne prepreke u međunarodnom turizmu znače ograničenja vezana uz ekologiju ,

gospodarstvo, religiju, stil života, arhitekturu, percepcije, lokalno stanovništvo,

politiku, nemire i rastuću stopu kriminala. Kulturne barijere u svim tim segmentima

mogu izazvati štetu, jer barijere mogu dovesti do smanjenja broja turista , ali i do

lokalnog nezadovoljstva. Često vidimo siromaštvo među lokalnim stanovništvom u

destinacijama s visokim prihodima od turizma , gotovo uvijek zbog neadekvatnog

upravljanja destinacijom i političkih odluka . Kulturne barijere mogu se upravljati,

smanjiti ili čak potpuno eliminirati s pravim alatima upravljanja . Jedan od tih alata je

obrazovanje lokalnog stanovništva , raznorazni certifikati kvalitete te opće

razumijevanje i poštovanje zemlje.

Zaključno, kulturne barijere postoje upravo zbog kulturnih razlika koje turisti i lokalno
stanovništvo moraju prihvatiti kako bi proširili osobne vidike i upoznali kulture drugih

ljudi. Ako se ovaj segment pronađe i uspostavi , ostaje samo adekvatan destinacijski

menadžment i društveno odgovorno poslovanje kako bi se smanjile kulturne barijere .

31
LITERATURA

Knjige:

1. Črnjar, M.: Ekonomika i politika zaštite okoliša, Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci i Glosa, Rijeka, 2002.

2. Gržinić, J.: Međunarodni turizam, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Fakultet

ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", Pula, 2014.

3. Gržinić J.: Turizam i razvoj rasprava o globalnim izazovima , Sveučilište Jurja

Dobrile u Puli, Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković", Pula, 2018

4. Gržinić, J., Bevanda, V.: Suvremeni trendovi u turizmu, Sveučilište Jurja

Dobrile u Puli, Fakultet ekonomije i turizma“Dr.Mijo Mirković“, Pula, 2014.

5. Mansfeld, Y, Pizam, A.: Towards a Theory of Tourism Security, in: Tourism,

Safety & Security, From Theory to Practice, eds. Mansfeld, Y, Pizam, A.,

Elsevier Inc., Oxford, 2006.

Članci, publikacije i priopćenja:

1. Jelinčić, D., A.: Turizam vs. Identitet: globalizacija i tradicija, Etnološka

istraživanja, Vol. 11, No. 1, Zagreb, 2006.

Online časopisi, publikacije i priopćenja:

1. Jelinčić, D., A.: Kulturna raznolikost, interkulturni dijalog i digitalna kultura ,

sažetak rezultata projekta, Institut za međunarodne odnose, Zagreb, 2012.

Dostupno na:

http://www.kreativnaekonomija.com/wp-content/uploads/2012/08/Jelinicic-

D..pdf (datum pristupa stranici 14.3.2022.).

32
Web izvori:

1. Youtube snimak o situaciji u Baliju:

https://www.youtube.com/watch?v=kQaUGcOgbuk (datum pristupa stranici:

10.03.2022.)
2. Medijski web portal ''Esky'':

https://www.esky.hr/putnicki-vodic/avio-karte/vize-i-carinski-propisi/brexit-

kako-putovati-u-veliku-britaniju (datum pristupa stranici 14 .3.2022.)

3. Meidijski portal: „South China Morning Post“:

http://www.scmp.com/news/china/article/1251239/why-are-chinese-tourists-

so-rude?page=all, (datum pristupa stranici: 14.3.2022.)

4. Medijski web portal za vijesti iz svijeta:

https://www.24sata.hr/lifestyle/katar-uci-turiste-tajice-nisu-hlace-i-javno-su-

neprimjerene-368862 (Pristupljeno 14 .3.2022.)

5. Portal „Made in Croatia“:

https://made-in-croatia.com.hr/hr/certifikati/halal-oznaka-5 (pristupljeno:

16.3.2022.)
6. Doprinos Halala u razvoju turizma Republike Hrvatske PDF:

https://www.hgk.hr/documents/008-aldin-dugonjic-doprinos-halala-u-razvoju-

turizma-u-rh5bb8ffc599641.pdf (pristupljeno 16.3.2022.)

33
POPIS SLIKA

Slika 1: Uloga turizma u globalnoj ekonomiji ,

2019................................................... 7

Slika 2: Javni apel vlade u Katru

............................................................................. 24

Slika 3: Logo Halal certifikata u Hrvatskoj

............................................................... 26

34