RAZREDNI ODJEL: REDNI BROJ SATA: DATUM:

PREDMET Hrvatski jezik

PREDMETNO PODRUČJE Književnost i stvaralaštvo

CJELINA Dani i (blag)dani

NASTAVNA JEDINICA Jospi Prudeus, Stoljetni kalendar

ISHODI PREDMETNOG
KURIKULUMA HRVATSKOG B.5.1, B.5.2., B.5.3., B.5.4., A.5.1.
JEZIKA
– prepoznaje glavnu ideju književnog teksta
– uočava zvučnost na temelju ponavljanja istih glasova, tj. različite stilske
mogućnosti jezika u stvaranju književnog teksta
ISHODI POUČAVANJA – prepoznaje preneseno značenje
– komentira razumijevanje književnog teksta
– eksperimentira različitim svojstvima glasova sa svrhom stvaralaštva
postavljanje pitanja prije čitanja i predviđanje sadržaja, izdvajanje
ČITANJA
ključnih riječi
izražavanje misli, uključivanje u razgovor o pročitanome, izabiranje
RAZGOVARANJA
riječi koje izazivaju pozitivne emocije
PISANJA samostalno odabiranje riječi za oblikovanje teksta
aktiviranje ranije stečenoga znanja i povezivanje s novim,
UČENJA
analiziranje i sintetiziranje sa svrhom razumijevanja teksta
NASTAVNA SREDSTVA I
čitanka, računalo, bojice, papirići, projektor
POMAGALA

IZZI, DIGITALNI OBRAZOVNI NAZIV MODULA Dani i (blag)dani

SADRŽAJI NAZIV JEDINICE
Uporaba IKT-a
C.2.1. Učenik uz povremenu pomoć učitelja ili samostalno provodi jednostavno
istraživanje radi rješenja problema u digitalnome okružju.
B.2.2. Razvija komunikacijske kompetencije.
Učiti kako učiti
MEĐUPREDMETNE TEME A.2.3. Kreativno mišljenje
Učenik se koristi kreativnošću za oblikovanje svojih ideja i pristupa rješavanju problema.
A.2.4. Na poticaj učitelja, ali i samostalno, učenik samovrednuje proces učenja i svoje
rezultate te procjenjuje ostvareni napredak.

Vrednovanje za učenje
OBLICI VREDNOVANJA
pantomima
TIJEK SATA (ARTIKULACIJA)

UVOD MOTIVACIJA

Petica, str. 84
› U kojim se situacijama služiš kalendarom? Kada ti
je najpotrebniji?
› Što misliš, zašto su kalendari u prošlosti bili
popularni i čitani?
NAJAVA TEME Godina za godinom, mjesec za mjesecom!
(naslov na ploči)

1
 INTERPRETATIVNO Čitanje / slušanje audiozapisa pjesme Stoljetni kalendar
ČITANJE

IZRAŽAVANJE › Koja ti je strofa najneobičnija? Što ti je u njoj najzanimljivije?

DOŽIVLJAJA
RECEPCIJA I
RAZUMIJEVANJE
KNJIŽEVNOG › Kako su prikazani mjeseci? Što koji od njih čini? Što se u kojemu od njih zbiva?
TEKSTA
› Izdvoji glasove koji se ponavljaju u pojedinim strofama. Što se postiže takvim
odabirom riječi?
› Koje značenje pridaješ pjesničkoj slici Veljačom vjetrovi veljali veliki, / vrhove
vrba vunom vezali.?

ODREDNICE › Koja obilježja lirske pjesme prepoznaješ u ovoj pjesmi?

KNJIŽEVNOG
TEKSTA
KNJIŽEVNI TEKST
U KONTEKSTU
UČENIKOVA › Pučka imena mjeseci uglavnom su nastala na temelju zbivanja u prirodi ili
ISKUSTVA I čovjekovih aktivnosti. Navedi nekoliko primjera aktivnosti koje povezuješ s
STVARALAŠTVA određenim mjesecom.
› Kako raspoređuješ svoje vrijeme tijekom dana, tjedna ili mjeseca? Vodiš li
kalendar svojih aktivnosti?
ZAVRŠNI PONAVLJANJE Vučedolski kalendar – najstariji kalendar u Europi, Petica, str. 85
DIO

VREDNOVANJE

Zaigrajte u razredu pantomimu: zadatak je oponašanjem, pokretima,

pokazivanjem bez govora i zvuka prikazati određeni mjesec koji ostali suigrači
moraju pogoditi. Dajte mašti i pokretima na volju. Uživajte!
DOMAĆA ZADAĆA

1. Zamisli da sastavljaš rječnik: objasni naziv svakoga

mjeseca na temelju stihova Jože Prudeusa. Nastavi niz:
siječanj - naziv je nastao prema razdoblju sječe drva;
veljača –
SAŽETAK
Josip Prudeus, Stoljetni kalendar
- lirska pjesma → zvučnost je ostvarena ponavljanjem glasova
- tema: izmjena mjeseci u godini i promjene koje oni donose
- motivi: siječanj, stabla, veljača, vjetrovi, ožujak, obzorja, travanj, trava, sunce, lahor, srp, srpanj, kola,
kolovoz, ruho, listopad, lišće, studeni, snijeg, ptice, proso
- mjeseci su personificirani
- 12 dvostiha
- vezani stih

2
3