TOPLINSKI KAPACITET

Pribor: 2 balona, svijeća

Postupak:

Prvi dječji balon napuhao sam ustima tako da bude dobro zategnut. Balonu sam zatim prinio upaljenu
svijeću. Nakon nekoliko trenutaka ( 2 sek) balon se raspukao uz jak prasak.

Drugi dječji balon napunio sam hladnom vodom iz slavine pri čemu se balon zbog težine vode izduljio.
Takvom balonu sam prinio upaljenu svijeću i počeo ga zagrijavati. Balon je ostao u nepromijenjenom
obliku čak i nakon dužeg zagrijavanja.

Kako je to moguće?

Toplinski kapacitet je količina topline koju tijelo treba primiti da bi mu se temperatura podigla za jedan
stupanj.

Balon napuhani zrakom ima mali toplinski kapacitet pa se u kontaktu s plamenom brzo zagrije i puca.

Balon napunjen hladnom vodom ima visok toplinski kapacitet pa može podnijeti duže zagrijavanje
otvorenim plamenom, a da ne pukne.

Voda i zrak imaju različit toplinski kapacitet te je on u slučaju vode 4 puta veći od toplinskog kapaciteta
zraka. Zbog toga balon napunjen vodom treba duže zagrijavati da bi se temperatura vode promijenila,
dok onaj napunjen zrakom puca već pri prvom kontaktu s otvorenim plamenom.

Drugo važno svojstvo zbog kojeg balon napunjen zrakom u kontaktu s plamenom puca, a, onaj napunjen
vodom ne je TOPLINSKA VODLJIVOST.

Toplinska vodljivost je fizikalna veličina koja opisuje kako toplina prolazi kroz tvari.

Voda ima 22 puta bolju toplinsku vodljivost od zraka zbog čega dobro prima toplinu, ali je i dobro odvodi
sa gumene opne balona.

Zrak u balonu ima slabu toplinsku vodljivost pa niti prima niti odvodi toplinu s gumene opne balona zbog
čega se stijenka balona brzo zagrije i puca.

Vedran Šarović, 2.a