Prikaz utemeljenosti standarda zanimanja na Profilu sektora

1.
Važnost nekog sektora mjeri se udjelom sektorske radne snage u ukupnoj radnoj snazi u
Republici Hrvatskoj (RH). Prema podacima iz prosinca 2017. godine sektor Ekonomija i trgovina
činio je 19,85 % ukupne radne snage u RH (slika 1) što ukazuje na značaj ovog sektora u
hrvatskim razmjerima. Sektor Ekonomija i trgovina (prema podacima HKO portala od 12/2017)
zapošljava 305.692 osobe, istovremeno ima 37.121 nezaposlenih. Time je značajno zastupljen u
ukupnom radnosposobnom stanovništvu RH (1 662 408, prema podacima HKO portala od
12/2017).

 Slika 1 Udio radne snage sektora Ekonomija i trgovina u ukupnom radnosposobnom

stanovništvu RH (preuzeto s http://hkosektor.poslovna.hr) - u prilogu

Ključnih 5 djelatnosti sektora prema broju zaposlenosti (zapošljavaju preko 54 % od ukupnog

broja zaposlenosti sektora) su:

1. trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (broj zaposlenih u

sektoru/ukupan broj zaposlenih 77.052/111.708)
2. trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima (broj zaposlenih u
sektoru/ukupan broj zaposlenih 45.119/96.842)
3. financijske uslužne djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih fondova (broj zaposlenih u
sektoru/ukupan broj zaposlenih 14.804/25.703)
4. javna uprava i obrana, obvezno socijalno osiguranje (broj zaposlenih u sektoru/ukupan
broj zaposlenih 14.653/121.252)
5. proizvodnja prehrambenih proizvoda (broj zaposlenih u sektoru/ukupan broj zaposlenih
14.151/44.993)

Udio zaposlenih s ovim zanimanjima u ukupnoj djelatnosti sektora je relativno velik, no taj je udio
veći u ukupnoj zaposlenosti. To pokazuje da rast zaposlenosti u ovim ključnim djelatnostima
pridonosi ukupnoj zaposlenosti u većoj mjeri.
Iz slike 2 vidljivo je kako zastupljenost u ukupnoj radnoj snazi obuhvaća sva područja Republike
Hrvatske, s nešto većim udjelom u ukupnoj radnoj snazi u južnim županijama (Zadarskoj – 32,00
%, Splitsko-dalmatinskoj – 32,59 %, Šibensko-kninskoj – 32,78 %, Dubrovačko-neretvanskoj –
29,53 % i Primorsko-goranskoj – 31,79 % te Gradu Zagrebu – 30,80 %). Što je očekivano, s
obzirom na turističku orijentiranost južnih županija te koncentraciju radne snage i populacije u
Gradu Zagrebu.

1
  Slika 2 Obuhvat sektora/radna snaga/spol (preuzeto s http://hkosektor.poslovna.hr) - u
prilogu

Promatrajući postotak nezaposlenih u sektoru Ekonomija i trgovina, HKO portal u dijelu „osnovni

podatci“ (12/2017) vidljivo je kako je isti viši od udjela nezaposlenih u ukupnoj radnoj snazi u
svim rodovima osim u rodu 9. Slika 3 (Odnos stope nezaposlenih u sektoru i u gospodarstvu
prema rodovima zanimanja) pokazuje kako je udio nezaposlenih roda 5 (uslužna i trgovačka
zanimanja), 2,3 puta veći (42,24 %) od prosječnog udjela nezaposlenih osoba u zanimanjima
roda 5 u ukupnoj radnoj snazi RH (18,58 %). Isto tako, uočava se kako je udio nezaposlenih roda
4 (uredski i šalterski službenici) 1,7 puta veći (24,03 %) od prosječnog udjela nezaposlenih osoba
u zanimanjima roda 4 u ukupnoj radnoj snazi RH (13,93 %).

 Slika 3 Odnos stope nezaposlenih u sektoru i u gospodarstvu prema rodovima zanimanja

(preuzeto s http://hkosektor.poslovna.hr) - u prilogu

Promatrajući postatak zaposlenih (HKO portal u dijelu „osnovni podatci“ 12/2017) vidljivo je

kako je u rodovima 3, 4 i 5, i postotak zaposlenih u sektoru viši od udjela zaposlenih u ukupnoj
radnoj snazi navedenim rodovima (slika 4). Uočava se kako je udio zaposlenih u rodu 5 (uslužna
i trgovačka zanimanja) u sektoru 2 puta veći (35,70 %) od prosječnog udjela zaposlenih osoba u
zanimanjima roda 5 u ukupnoj radnoj snazi RH (17,55 %) te kako je udio zaposlenih u rodu 4
(uredski i šalterski službenici) u sektoru 1,65 puta veći (19,75 %) od prosječnog udjela zaposlenih

2
osoba u zanimanjima roda 4 u ukupnoj radnoj snazi RH (11,95 %) , što ukazuje na veću
vjerojatnost zapošljavanja u sektoru i razvojne mogućnosti sektora u navedenim rodovima.

 Slika 4 Odnos stope zaposlenih u sektoru i u gospodarstvu prema rodovima

zanimanja (preuzeto s http://hkosektor.poslovna.hr) - u prilogu

2.
Sektor je podijeljen u dva podsektora: Ekonomija s udjelom zaposlenih od 39,97% i Trgovina s
udjelom od 60,03%.
Zanimanje prodavač/prodavačica ključno je zanimanje u rodu 5, u podsektoru Trgovina te ćemo
se njime baviti u daljnjem tekstu.
Promatrajući postotak nezaposlenih u podsektoru Trgovina, HKO portal u dijelu „osnovni
podatci“ (12/2017) vidljivo je kako je isti u rodu 5 znatno viši od udjela nezaposlenih u ukupnoj
radnoj snazi u istom rodu. Slika 5 (Odnos stope nezaposlenih u podsektoru Trgovina i u
gospodarstvu prema rodovima zanimanja) pokazuje kako je udio nezaposlenih roda 5, 3,8 puta
veći (70,38 %) od prosječnog udjela nezaposlenih osoba u zanimanjima roda 5 u ukupnoj radnoj
snazi RH (18,58 %). To ukazuje na nedostatak kompetencija zaposlenih u podsektoru, a koje su
potrebne u današnjem svijetu rada te ujedno i na nužnost osuvremenjivanja kurikuluma u tom
rodu.
Međutim, promatrajući postatak zaposlenih (HKO portal u dijelu „osnovni podatci“ 12/2017)
vidljivo je kako je u rodu 5, i postotak zaposlenih (69,54%) znatno viši od udjela zaposlenih u
ukupnoj radnoj snazi (17,55 %) u istom rodu (slika 6), što ukazuje na veću mogućnost
zapošljavanja u podsektoru te na razvojne mogućnosti podsektora Trgovina.

3
  Slika 5 Odnos stope nezaposlenih u podsektoru Trgovina i u gospodarstvu prema
rodovima zanimanja (preuzeto s http://hkosektor.poslovna.hr) - u prilogu

 Slika 6 Odnos stope zaposlenih u podsektoru Trgovina i u gospodarstvu prema rodovima

zanimanja (preuzeto s http://hkosektor.poslovna.hr) - u prilogu

Prema podacima HKO portala u dijelu "osnovni podatci", iako je stopa nezaposlenosti u

podsektoru Trgovina (12,43 %) nešto viša od hrvatskoga prosjeka (11,46 %) – slika 7, u 9
županija stopa nezaposlenosti u podsektoru Trgovina niža je od prosječne stope nezaposlenosti
u istim županijama (I, II, III, IV, i XX). 

 Slika 7 Stopa nezaposlenosti u RH u podsektoru Trgovina_spol (preuzeto

s http://hkosektor.poslovna.hr) - u prilogu

3.
Zanimanja iz podsektora Trgovina dosta su zastupljena u gospodarstvu, rasprostranjena su u čak
562 djelatnosti (slika 8). Ovo upućuje na veću mogućnost zapošljavanja i bolju potencijalnu
mobilnost na tržištu rada. Prema pokazateljima s HKO portala u dijelu „pregled podsektora“,
iako su tipične gospodarske djelatnosti iz podsektora Trgovina najčešće zastupljene u
djelatnostima s većim koncentracijama podsektorskih zanimanja, i ostale djelatnosti imaju
značajnu potražnju za tim zanimanjima, poput pripreme i usluživanja hrane i pića, biljne i
stočarske proizvodnje, lovstva i uslužne djelatnosti povezane s njime, promidže i sl., pa je stoga
potrebno pratiti i njihova dugoročna kretanja. Najveća disperzija zanimanja u podsektoru
Trgovina je u rodovima 3,4,5, a najmanja u rodovima 6, 7 i 8.

4
  Slika 8 Raspršenost sektorskih zanimanja (preuzeto s http://hkosektor.poslovna.hr) - u
prilogu

4.
Zapošljavanje u ključnim djelatnostima je kronološki pokazatelj potražnje za sektorskim
zanimanjem na osnovu kojeg se može prognozirati trend istog zanimanja. Pregledom aktualnih
podataka sa HKO portala u dijelu „ključne djelatnosti“ (slika 9) možemo zaključiti da
proizvodno-prerađivački segment (proizvodnja prehrambenih proizvoda s manjim brojem
zaposlenih u podsektoru Trgovina – 11. 483 u odnosu na trgovinu na malo s najvećim brojem
zaposlenih u podsektoru Trgovina – 68.496 i trgovinu na veliko s nešto manjim brojem zaposlenih
– 32.025) ima vrlo male oscilacije, pokazuje stabilnost, čak i u gospodarsko-kriznim vremenima,
za razliku od trgovačkog segmenta koji je podložan promjenama u gospodarstvu, pa tako u
kriznom razdoblju (2008. do 2010.) ima pad zaposlenosti u trgovini na veliko, osim trgovine
motornim vozilima i motociklima, za 32 %. Promatrajući razdoblje nakon 2010. godine uočava se
stabilnost i kontinuiranost zapošljavanja u sve tri ključne djelatnosti.

 Slika 9 Zapošljavanje u ključnim djelatnostima (preuzeto s http://hkosektor.poslovna.hr) -

u prilogu

 Slika 10 Broj zaposlenih sa sektorskim zanimanjima u ključnim djelatnostima u

podsektoru Trgovina (preuzeto s http://hkosektor.poslovna.hr) – u prilogu

5
  Slika 11 Broj zaposlenih sa svim zanimanjima u ključnim djelatnostima u podsektoru
Trgovina (preuzeto s http://hkosektor.poslovna.hr) – u prilogu
Promatrajući broj zaposlenih osoba sa sektorskim zanimanjima u ključnim djelatnostima u
podsektoru Trgovina (slika 10) i uspoređujući taj broj s brojem zaposlenih sa svim
zanimanjima u ključnim djelatnostima u podsektoru Trgovina (slika 11) možemo zaključiti
kako je udio zaposlenih sa podsektorskim zanimanjima u ukupnoj djelatnosti relativno velik, i
iznosi za te tri ključne djelatnosti:

 61,32 % u trgovini na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima

 33,07 % u trgovini na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima
 25,52 % u proizvodnji prehrambenih proizvoda.

Rast zaposlenosti u ovim ključnim djelatnostima podsektora pridonosi ukupnoj zaposlenosti u

većoj mjeri.
Analiza učinka pada/rasta projicirane zaposlenosti i same projekcije zapošljavanja, temeljena na
podatcima iz 2014. godine, a za razdoblje od 2014. do 2020. godine (Projekcije o budućim
kretanjima na tržištu rada, www.kvalifikacije.hr), pokazuje da će broj zaposlenih u tom sektoru
rasti u svim godinama projekcijskog razdoblja (slika 12). U odnosu na 2014. godinu, broj
zaposlenih u 2020. godini bit će za 4,2 posto veći i to u djelatnostima koje zapošljavaju najveći
broj zaposlenih u sektoru (djelatnost trgovine na malo, osim trgovine motornim vozilima i
motociklima i trgovine na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima) za koje se
očekuju pozitivne stope rasta u projekcijskom razdoblju.

 Slika 12 Projekcije o budućim kretanjima na tržištu rada (preuzeto s www.kvalifikacije.hr) -

u prilogu

Što se tiče šireg istraživanja i projekcija o budućim potrebama tržišta rada EU, istraživanje
CEDEFOP-a (Future skill needs in Europe: critical labour force trends - Cedefop) je pokazalo rast
potreba tržišta rada u području prodajnih vještina i to na razinama 3, 4 i više, vidljivo pod rednim
brojem 52 (slika 13).

6
  Slika 13 Projekcije budućih potreba tržišta rada EU (preuzeto s www.cedefop.europa.eu)
- u prilogu

5.
Prema podatcima HKO portala, u dijelu "dob", u rodu 5, u podsektoru Trgovina zastupljene su
sve dobne skupine, s tim da je najveća zastupljenost unutar dobne skupine od 35 do 39 godina.
U svim dobnim skupinama u podsektoru, više su zastupljene žene (slika 14). Iz iste slike vidljivo
je da osobe starije od 50 godina čine 10,74 % zaposlene populacije u podsektoru te da se u
idućem razdoblju može očekivati i određeni postotni odljev u mirovinu. Dobna struktura
zaposlenih u podsektoru Trgovina razmjerno je usporediva s prosječnom strukturom zaposlenih u
RH.

 Slika 14 Dobne skupine zaposlenih/ukupno/sektori/spol (preuzeto

s http://hkosektor.poslovna.hr) - u prilogu

7
6.
Uvidom i usporedbom podataka dostupnih na HKO portalu u dijelu „obuhvat podsektora“ za
rod 5, razine 4.1 i 4.2 podsektora Trgovina, vidljivo je kako je obrazovni obuhvat niži od obuhvata
radnom snagom u svim županijama, što upućuje na manjak mladih ljudi koji dolaze iz
srednjoškolskog obrazovnoga sustava. Obrazovni programi za stjecanje kvalifikacija u
podsektoru Trgovina na razinama 4.1 i 4.2 dostupni su u svim županijama, a udio polaznika ovih
kvalifikacija u odnosu na ostale kvalifikacije u RH prikazan je na slici 15.

 Slika15 Obrazovni obuhvat podsektora Trgovina u RH/županije/% (preuzeto

s http://hkosektor.poslovna.hr) - u prilogu
U podsektoru Trgovina, u rodovima 3, 4 i 5 (na razini 4.2 ), kojem pripada i zanimanje
prodavač/prodavačica, evidentirano je 27 zanimanja i 2 obrazovna programa (slika 16) te još
pet obrazovnih programa u rodovima 6, 7 i 8 (na razini 4.1). U podsektoru Trgovina u
navedenim rodovima, zanimanje prodavač/prodavačica je ključno.

 Slika 16 Broj sektorskih zanimanja/rodovi/broj obrazovnih programa (preuzeto

s http://hkosektor.poslovna.hr) - u prilogu

U školskoj 2018./2019. godini strukovne obrazovne programe pohađa 97100 učenika (izvor:
MZO, ŠeR – Školski e-Rudnik, https://app.powerbi.com). U programe Obrazovnog sektora
Ekonomija i trgovina upisano je 19.890 učenika u 112 ustanova, u 84 grada/općine, što čini 20,48
% svih učenika upisanih u strukovne obrazovne programe, i što ukazuje na popularnost
zanimanja u ovom sektoru među mladima. 2.515 učenika pohađa neki od obrazovnih programa
na razini 4.1. U pet obrazovnih programa za stjecanje kvalifikacije prodavač upisano je 2.406
učenika (od toga 1.654 učenica), u 64 ustanove. Međutim, broj upisanih učenika u programe za

8
stjecanje kvalifikacije prodavač pao je za gotovo 52 % u posljednih pet godina, što implicira
potrebu za većim ulaganjima u redovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te osuvremenjivanje
kurikuluma.

7.
Grafički prikaz mjesečnih promjena zaposlenosti i nezaposlenosti podsektora Trgovina (slika 17)
pokazuje blagi pad zaposlenosti s 159.260 na 156.926 (za 1,5 %) i istovremeno blagi pad
nezaposlenosti s 22.583 na 22.282 (za 1,35 %), u razdoblju od svibnja 2017. do prosinca
2017. što nije značajno utjecalo na kontinuitet u broju ukupne radne snage (blagi pad s 181.813
na 179.208). To nas navodi na zaključak da u tom periodu nije bilo značajnijih promjena u radnoj
snazi unutar podsektora.

 Slika 17 Mjesečne promjene zaposlenosti i nezaposlenosti u podsektoru

Trgovina (preuzeto s http://hkosektor.poslovna.hr) - u prilogu

8.

 Slika 18 Prikaz mjesečnih promjena nezaposlenosti u podsektoru Trgovina i

gospodarstvu (preuzeto s http://hkosektor.poslovna.hr) - u prilogu

Uspoređujući promjene stope nezaposlenosti u podsektoru Trgovina s promjenama u

gospodarstvu, uočava se kako je ista viša i razmjerno je usporediva. Uočava se niža stopa
nezaposlenih u podsektoru Trgovina, kao i u gospodarstvu općenito, u ljetnom perodu (lipanj –
rujan), što ukazuje na povećanu potrebu za radnom snagom tijekom ljetne turističke sezone.

9
9.

 Slika 19 Mjesečne promjene stope nezaposlenosti u podsektoru Trgovina u rodu

5  (preuzeto s http://hkosektor.poslovna.hr) - u prilogu

Promatrajući promjene stope nezaposlenih HKO portala u dijelu "mjesečna/godišnja kretanja" u

razdoblju od svibnja do prosinca 2017. godine uočava se značajan pad stope nezaposlenih u
podsektoru Trgovina u ljetnom perodu (lipanj – rujan) što ukazuje na povećanu potrebu za
zanimanjima u rodu 5 (uslužna i trgovačka zanimanja) tijekom ljetne turističke sezone (slika 19).

10.

Detaljnijom analizom sagledana su kretanja unutar samoga podsektora na razini ključnih

djelatnosti i na razini zanimanja u rodu 5.

 Slika 20 Prikaz mjesečnih promjena broja zaposlenih u rodu 5, po NKD djelatnosti (u

trgovini na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima) i u usporedbi s ukupnim
gospodarstvom (preuzeto s http://hkosektor.poslovna.hr) - u prilogu

10
  Slika 21 Prikaz mjesečnih promjena broja zaposlenih u rodu 5, po NKD djelatnosti (u
trgovini na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima) i u usporedbi s ukupnim
gospodarstvom (preuzeto s http://hkosektor.poslovna.hr) - u prilogu

 Slika 22 Prikaz mjesečnih promjena broja zaposlenih u rodu 5, po NKD djelatnosti (u

proizvodnji prehrambenih proizvoda) i u usporedbi s ukupnim gospodarstvom (preuzeto
s http://hkosektor.poslovna.hr) - u prilogu

Promatrajući razdoblje od lipnja do prosinca 2017. godine (slike 20, 21 i 22) uočava se kako u
sve tri ključne djelatnosti u podsektoru Trgovina, u rodu 5, broj zaposlenih pada razmjerno broju
zaposlenih u gospodarstvu, a najviši je u ljetnim mjesecima, tijekom turističke sezone. Tako u
trgovini na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima iznosi na početku razdoblja
64.419 zaposlenih (od ukupno 1. 494 906 ili 4,3 %), a na kraju razdoblja 61. 419 (od ukupno 1.
446 173 ili 4,2 %). U trgovini na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima broj
zaposlenih na početku razdoblja iznosi 19.974 (od ukupno 1. 494 906 ili 1,3 %), a na kraju
razdoblja 19.215 (od ukupno 1. 446 173 ili 1,3 %). U proizvodnji prehrambenih proizvoda broj
zaposlenih na početku razdoblja iznosi 9.586 (od ukupno 1. 446 173 ili 0,64 %), a na kraju
razdoblja 9.219 zaposlenih (od ukupno 1. 446 173 ili 0,64 %). To ponovo ukazuje na povećanu
potrebu za zanimanjima u rodu 5 (uslužna i trgovačka zanimanja) tijekom ljetne turističke sezone

11
Prikaz analitičke relevantnosti predloženog standarda zanimanja

Stopa nezaposlenosti u sektoru Ekonomija i trgovina u duljem razdoblju niža je od hrvatskog

prosjeka. U prosincu 2017. godine stopa nezaposlenosti Sektora iznosila je 10,83 %, dok je
prosjek RH bio 11,46 %. Podsektor Trgovina ima visoku nezaposlenost, međutim bitno je
naglasiti kako je u razdoblju od 2013. godine do danas broj nezaposlenih za zanimanje
prodavač/prodavačica u stalnom padu. Podaci o nezaposlenosti, preuzeti s web stranice
Statistika online Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, pokazuju kontinuirani pad nezaposlenosti
na razini zanimanja u navedenom razdoblju, prikazano kroz srodno zanimanje (52230013)
prodavač/prodavačica. Slika 23 prikazuje broj nezaposlenih po županijama i ukupan broj
nezaposlenih u RH, od 2004. do 2019. godine. Slika 24 prikazuje pad broja nezaposlenih u
županijama uz Jadran i u županijama kontinentalne Hrvatske, od 2013. godine do danas.

 Slika 23 Registrirana nezaposlenost 2004.-

2019. (preuzeto s http://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=1) - u prilogu

 Slika 24 Registrirana nezaposlenost/Jadranska i Kontinentalna Hrvatska

Hrvatska (preuzeto s http://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=1) - u prilogu
 
U rodu 5 (uslužna i trgovačka zanimanja) su zastupljena oba spola, a broj nezaposlenih u oba
slučaja je u padu od 2014. godine, u svim županijama (slika 25). Ono što je značajno u
zanimanju prodavač/prodavačica je znatno veća registrirana nezaposlenost žena. Najveća
registrirana nezaposlenost uočava se u Splitsko – dalmatinskoj i Osječko – baranjskoj županiji,
dok je Grad Zagreb na trećem mjestu.

12
 Slika 25 Registrirana nezaposlenost po rodu i spolu
(preuzeto s http://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=1) - u prilogu

 Slika 26 Registrirana nezaposlenost po rodu i zanimanju

(preuzeto s http://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=1) - u prilogu

13
Registrirana nezaposlenost u rodu 5 (uslužna i trgovačka zanimanja) za zanimanje
prodavač/prodavačica u 2018. godini najmanja je u zadnjih 14 godina i pala je s 27.804 u 2004.
godini na 10.519 u 2018. godini (slika 26).
Primjer kretanja broja nezaposlenih po mjesecima kroz 2018. godinu (slika 27) ukazuje na pad
broja nezaposlenih u ljetnom razdoblju u većini županija što ukazuje na povećanu potrebu za
zanimanjima u rodu 5 (uslužna i trgovačka zanimanja) tijekom ljetne turističke sezone.

 Slika 27 Primjer kretanja nezaposlenosti kroz godinu 2018. 

(preuzeto s http://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=1) - u prilogu

Promatrajući 2018. godinu (slika 28) u strukturi nezaposlenih prodavača/prodavačica oučava se

znatan udio mlade (15-24 godina) – 14,11 %, ali i starije populacije (55 i više) – 14,98 %. Podaci
Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (http://statistika.hzz.hr) pokazuju kako se od 2014. godine
smanjuje broj nezaposlenih svih dobnih skupina osim u dobnoj skupini 60 i više, gdje je taj broj
najveći u 2016. godini (u promatranom razdoblju 2004. – 2019. godina). Broj registriranih
nezaposlenih osoba najveći je u dobnim skupinama od 30 do 39 godina, a njihov udio u 2018.
godini iznosi 26,68 %.

 Slika 28 Primjer kretanja nezaposlenosti po dobnim skupinama

(preuzeto s http://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=1) - u prilogu

14
  Slika 29 Prijavljena slobodna radna mjesta prodavača/prodavačice
(preuzeto s http://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=1) - u prilogu

Trenutni pokazatelji (lipanj 2019.) u bazi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

(http://statistika.hzz.hr) o broju prijavljenih slobodnih radnih mjesta povezanih sa zanimanjem
prodavač/prodavačica, pokazuju potrebu za 9530 osoba (slika 29), dok je registrirana
nezaposlenost osoba za navedeno zanimanje 9.146. Navedeno implicira nedostatak traženih
znanja i vještina potrebnih za zapošljavanje.

 Slika 30 Ulasci osoba sa zanimanjem prodavač/prodavačica u evidenciju HZZ-a

(preuzeto s http://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=1) - u prilogu

 Slika 31 Izlasci osoba sa zanimanjem prodavač/prodavačica iz evidencije HZZ-a

(preuzeto s http://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=1) - u prilogu

15
Trenutni pokazatelji broja izlazaka i ulazaka osoba sa zanimanjem prodavač/prodavačica u bazi
nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (http://statistika.hzz.hr), pokazuju kako je broj
ulazaka manji od broja izlazaka iz evidencije, a u 2018. godini iznose 15.785 ulazaka i 18.169
izlazaka iz evidencije (slike 30 i 31). To ukazuje na povoljnu dinamiku zapošljavanja
prodavača/prodavačica.

Opisati utemeljenost standarda zanimanja na temelju odabranih pokazatelja tržišta rada

Promatrajući zanimanje prodavač/prodavačica u razdoblju od 2004. do 2018. godine može se

zaključiti kako je došlo je do znatnog povećanja broja slobodnih radnih mjesta odnosno traženih
radnika. U 2018. godini broj traženih radnika se povećao za 37,69 % u odnosu na broj traženih
radnika u 2004. godini. U istoj godini broj ulazaka u evidenciju nezaposlenih Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje u odnosu na broj izlazaka iz evidencije manji je za 13,12 %. U razdoblju od 2014.
do 2018. godine, u svim županijama, u svim dobnim skupinama (osim 60 i više) kontinuirano se
smanjuje broj registriranih nezaposlenih osoba sa zanimanjem prodavač/prodavačica.
Registrirana nezaposlenost prodavača/prodavačica najniža je u vrijeme ljetne turističke sezone.
U dokumentu Projekcije budućih potreba tržišta rada (www.kvalifikacije.hr) navodi se top deset
rastućih zanimanja po pitanju doprinosa rastu zaposlenosti. Među njima su i zanimanja iz sektora
Ekonomija i trgovina.
Projekcije za sektor Ekonomija i trgovina pokazuju da će broj zaposlenih u tom sektoru rasti. U
odnosu na 2014. godinu broj zaposlenih u 2020. godini biti će za 4,2% veći. Najveći doprinos
rastu dat će djelatnost koja zapošljava najveći broj zaposlenih u tom sektoru - djelatnost trgovine
na malo, osim trgovine motornim vozilima i motociklima za koju se očekuju pozitivne stope rasta
u projekcijskom razdoblju. Pozitivan doprinos imat će i djelatnost trgovine na veliko, osim trgovine
motornim vozilima i motociklima, dok će preostale tri djelatnosti koje se nalaze u top pet
djelatnostima po broju zaposlenih u ovome sektoru stagnirati. Nijedna od djelatnosti koje se
nalaze u top pet djelatnostima po broju zaposlenih u ovome sektoru neće imati negativan
doprinos.
Analizirajući stope rasta broja zaposlenih u projekcijskom razdoblju po HKO sektorima, sektor
Ekonomija i trgovina najznačajniji je sektor po doprinosu rastu ukupnog broja zaposlenih. Iako sa
stopom rasta od 4,2% nije najbrže rastući sektor, činjenica je kako je ovo sektor s najvećim
brojem zaposlenika te ga to svrstava na sam vrh po doprinosu rastu ukupnog broja zaposlenih u
projekcijskom razdoblju (2014. – 2020.).
Ako se promatra stopa nezaposlenosti od 70,38 % za rod 5, razine 4.1 i 4.2 podsektora Trgovina,
vidljivo je kako je ona znatno viša od prosječne stope nezaposlenosti navedenih razina (18,58
%). S druge strane, promatrajući udio zaposlenih od 69,54 %, za isti rod i iste razine 4.1 i 4.2
(uslužna i trgovačka zanimanja) podsektora Trgovina vidljivo je kako je isti znatno viši od udjela
iste razine u ukupnom broju zaposlenih koja iznosi 17,55 %, što ide u prilog razvoju cjelokupnog
sektora te opravdava utemeljenost razvoja standarda zanimanja prodavač/prodavačica.
Projekcije i analiza upućuju na to da će obrazovni sustav u sljedećih pet godina trebati osigurati
rast broja kvalificiranih pojedinaca jer je obrazovni obuhvat niži od obuhvata radne snage, a u
svim županijama. Znanja i vještine iz podsektora Trgovina imaju široku rasprostranjenost u
različitim gospodarskim djelatnostima, što pozitivno utječe na profesionalnu mobilnost osoba sa
zanimanjima iz podsektora Trgovina. Kako bi pripremili radnu snagu za rad u širokom rasponu
djelatnosti, redovni obrazovni programi, kao i programi cjeloživotnog učenja trebaju nuditi znanja i
vještine koja će omogućiti mobilnost iz jedne djelatnosti u drugu. Projekcije budućih potreba
tržišta rada, prirodni odljev zaposlenih te informatizacija trgovine, znatno određuju potrebu
obrazovanja za zanimanja u podsektoru Trgovina. Kako bi sektor prosperirao i privlačio mladu
radnu snagu, mora se intenzivno raditi na osuvremenjivanju kurikuluma. Razvoj standarda
zanimanja prodavač/prodavačica dobra je osnova za to. Standard zanimanja
prodavač/prodavačica zahtijeva stjecanje kvalifikacije na razini 4.1 te time odgovara potrebama
podsektora i tržišta rada.

16
17