.

DEO
RELACIJE I FUNKCIJE
U prvom delu dati su zadaci iz relacija i funkcija.
Zadaci su grupisani tako da najpre dolaze zadaci vezani za ispitivanje osobina relacija, zatim sa operacijama sa relacijama
i na kraju zadaci sa funkcijama.

Teorijska pitanja na usmenom:

1. Binarne relacije (1-6)
2. Relacija ekvivalencije (1-7)
3. Relacija ekvivalencije i relacija poretka (1-8)
4. Funkcije (definicija i osnovne osobine) (15-26)
5. Osnovne osobine realnih funkcija (15-26)
6. Relacije i funkcije (1-6,15-17)

Definicija 1: (Dekartov proizvod)

Neka su data dva neprazna skupa A i B. Dekartov proizvod skupova A i B se definiše kao:
A  B = {(x,y) | x  A  y  B}.
Definicija 2: (definicija relacije)
Neka su data dva neprazna skupa A i B. Svaki podskup  skupa A  B naziva se binarnom relacijom u skupu A  B. Skup
uređenih parova koji pripadaju relaciji je graf relacije.
Definicija 3: (refleksivnost)
Relacija   A2 je refleksivna ako važi: ( x  A) x  x
Definicija 4: (simetričnost)
Relacija   A2 je simetrična ako važi: ( x,y  A) (x  y  y  x)
Definicija 5: (antisimetričnost)
Relacija   A2 je antisimetrična ako važi:
(x,yA)(x  y  y  x  x = y)
Definicija 6: (tranzitivnost)
Relacija   A2 je tranzitivna ako važi:
( x,y,z  A) (x  y  y  z  x  z)
Definicija 7: (relacija ekvivalencije)
Relacija   A2 naziva se relacijom ekvivalencije ako je istovremeno refleksivna, simetrična i tranzitivna. Klasa
ekvivalencije za realan broj a je: {𝑥|𝑥 𝜌 𝑎 ⋀ 𝑥 ∈ 𝐴}.
Definicija 8: (relacija poretka)
Relacija   A2 naziva se relacijom poretka ako je istovremeno refleksivna, antisimetrična i tranzitivna.
Definicija 9: (komplement relacije)
Svakoj binarnoj relaciji 𝜌 ⊆ 𝐴 × 𝐵 može se pridružiti njen komplement 𝜌̅ ⊆ 𝐴 × 𝐵, tako da važi:
( x,y) (x  y  x non 𝜌̅ y).
Definicija 10: (inverzna relacija)
Svakoj binarnoj relaciji   A  B može se pridružiti njoj inverzna relacija  -1  B  A, tako da važi:
( x,y) (x  -1 y  y  x)
Definicija 11: (podskup relacija)
Relacija  je podskup relacije  (  ) ako važi: ( x,y) (x  y  x  y).
Definicija 12: (unija relacija)
Unija relacija  i  (  ) se definiše kao: x    y  x  y  x  y.
Definicija 13: (presek relacija)
Presek relacija  i  (  ) se definiše kao: x    y  x  y  x  y.
Definicija 14: (proizvod relacija)
Proizvod relacija  i  ( ∘ ) se definiše kao: x  ∘  y  ( z) x  z  z  y.
Definicija 15: (definicija funkcije)
Binarna relacija f definisana u skupu A  B naziva se preslikavanje (funkcija) skupa A u skup B i piše se
f : A  B, ako su ispunjena dva uslova:
1. skup svih prvih komponenata skupa f jednak je skupu A,
2. važi implikacija ( x  A) (x,y1)  f  (x,y2)  f  y1 = y2, tj. jednakost prvih komponenata implicira jednakost drugih
komponenata.
Definicija 16: (domen definisanosti funkcije)
Domen definisanosti funkcije (D) su sve vrednosti nezavisne promenljive (x) za koje funkcija postoji.
Definicija 17: (skup vrednosti funkcije)
Skup vrednosti funkcije (V) je skup svih vrednosti koje funkcija može da ima na domenu D.
Definicija 18: (sirjektivnost)
Ako je preslikavanje f : A  B takvo da je skup svih vrednosti funkcije V jednak skupu B, tada se kaže da je f sirjektivno
preslikavanje, ili se još kaže da f preslikava skup A na skup B.
Definicija 19: (injektivnost)
Preslikavanje f : A  B je injektivno ako i samo ako se različiti elementi skupa A preslikavaju u različite elemente skupa B,
tj. važi implikacija: ( x1,x2  A) x1  x2  f(x1)  f(x2), odnosno
(x1,x2  A) f(x1) = f(x2)  x1 = x2.
Definicija 20: (bijektivnost)
Preslikavanje f : A  B je bijektivno ako i samo ako je sirjektivno i injektivno, tj. važi implikacija:
( x1,x2  A) f(x1) = f(x2)  x1 = x2.
Definicija 21: (inverzna funkcija)
Ako je preslikavanje f : A  B bijektivno, tada se inverzno preslikavanje f -1 preslikavanja f definiše na sledeći način: f -1 : B
 A, f -1(f(x)) = x, tj. slika svakog elementa f(x) iz skupa B je elemenat x iz skupa A.
Definicija 22: (proizvod funkcija)
Pod proizvodom preslikavanja f : AB i g : BC podrazumeva se preslikavanje h : AC određeno sa:
( x  A) h(x) = g(f(x)). Ovo preslikavanje označavamo sa h = g  f.
Definicija 23: (ograničenost funkcije)
Funkcija y = f(x) je ograničena u oblasti definisanosti D ako postoji pozitivan broj K takav da je:
( x  D) |f(x)| < K.
Definicija 24: (monotonost funkcije)
Funkcija y = f(x) je monotono rastuća u oblasti definisanosti D, ako važi implikacija:
(x1,x2  D) (x2 > x1  f(x2) > f(x1)), a monotono opadajuća u oblasti definisanosti D, ako važi implikacija: (x1,x2  D)
(x2 > x1  f(x2) < f(x1)).
Definicija 25: (parnost funkcije)
Funkcija y = f(x), definisana na segmentu [-a,a], je parna ako je:
(x  [-a,a]) f(-x) = f(x), a neparna je ako je: (x  [-a,a]) f(-x) = -f(x).
Definicija 26: (periodičnost funkcije)
Funkcija y = f(x), definisana u oblasti D, je periodična ako postoji realan broj a  0, takav da je:
( x  D) f(x + a) = f(x).

1. Koje od osobina (R,S,AS,T) ima relacija 𝜌 = {(1,1), (1,2), (2,2), (3,1), (3,2), (3,3)} na skupu {1,2,3}.
2. Ispitati da li je relacija  definisana kao x  y  xn - yn ≥ 0 relacija poretka na skupu ℝ realnih brojeva:
a) za n = 3
b) za n = 4
3. Ispitati da li je relacija  definisana kao x  y akko(def) (k) y = kx jedna relacija poretka:
a) na skupu prirodnih brojeva
b) na skupu celih brojeva.
4. Ispitati da li je relacija  definisana kao x  y  xy ≤ y2 relacija poretka na skupu:
a) N prirodnih brojeva
b) Z celih brojeva
5. Pokazati da je binarna relacija  zadata kao: 𝑥 𝜌 𝑦 ⇔ 𝑥(𝑦 2 + 1) ≤ 𝑦(𝑥 2 + 1), jedno uređenje skupa (1, ∞), ali ne i
skupa ℝ.
1 1
6. Ispitati da li je relacija  definisana uslovom: 𝑥 𝜌 𝑦 𝑎𝑘𝑘𝑜 (𝑑𝑒𝑓) 𝑥 2 + = 𝑦2 + na skupu (−∞, 0) ∪ (0, ∞) relacija
𝑥2 𝑦2
ekvivalencije. Ukoliko jeste, odrediti klasu ekvivalencije broja 3.
7. Ispitati da li je relacija  definisana kao: 𝑥 𝜌 𝑦 𝑎𝑘𝑘𝑜 (𝑑𝑒𝑓) (𝑥 2 − 𝑦 2 )(𝑥𝑦 − 1) = 0, jedna relacija ekvivalencije na
skupu realnih brojeva. Ukoliko jeste, odrediti klase ekvivalencije [0], [1] i [2].
8. Ispitati da li je relacija  definisana kao: 𝑥 𝜌 𝑦 𝑎𝑘𝑘𝑜 (𝑑𝑒𝑓) (𝑥 2 − 𝑦 2 )(𝑥 2 𝑦 2 − 1) = 0, jedna relacija ekvivalencije na
skupu realnih brojeva. Ukoliko jeste, odrediti klase ekvivalencije [0], [1] i [2].
9. Da li je sledeća relacija, relacija ekvivalencije: x  y  x2y+x = xy2+y.
Ako jeste, odrediti klasu ekvivalencije broja 7 i 1⁄7 .
10. Ispitati da li je relacija  definisana na skupu beskonačno malih veličina u okolini neke tačke
𝑙𝑖𝑚 𝑓(𝑥)
a(  R ), kao 𝑓(𝑥) 𝜌 𝑔(𝑥) ↔ = 1, jedna relacija ekvivalencije.
𝑥 → 𝑎 𝑔(𝑥)
11. Odrediti sve moguće relacije ekvivalencije nad četvoročlanim skupom 𝑆 = {1,2,3,4}.
Koliko ih ukupno ima?
12. Da li iz tranzitivnosti relacija  i  sledi tranzitivnost relacije   ? (Pokazati)
13. Ispitati da li je   -1  A2, relacija ekvivalencije na skupu A, ako je relacija   A2 refleksivna i tranzitivna na skupu
A.
14. Ispitati da li su funkcije 𝑓(𝑥) = 𝑥 2 i 𝑔(𝑥) = 𝑥 3 bijekcije.
15. Ispitati da li su funkcije 𝑓(𝑥) = 𝑥 2 + 𝑥 + 1 i 𝑔(𝑥) = 𝑥 3 + 1 bijekcije.
16. Ispitati da li je funkcija 𝑓(𝑥) = 2𝑥 + 1 + |𝑥 − 1| bijekcija.
17. Ispitati monotonost i konveksnost funkcije 𝑓(𝑥) = 𝑥 2 + 1, koristeći definiciju.