7 Lijepljeni lamelirani nosači

PROIZVODNJA LIJEPLJENIH LAMELIRANIH NOSAČA

TEHNOLOŠKI SLIJED

MATERIJAL: I KLASA (V ≤ 15%)

1. Sječa: obaranje, skidanje grana, rezanje u trupce, skidanje kore

2. Sušenje trupaca u šumi, transport, sušenje trupaca u tvornici
3. Piljenje na dimenzije lamele sa nadmjerom
4. Sušenje sirovih lamela (prirodno, prisilno u sušarama)
5. Ulaz u proizvodni pogon, odležavanje cca 7 dana – ujednačenje V
6. Uzdužno spajanje lamela
7. Blanjanje lamela (± 0,1 mm)
8. Nanošenje ljepila (otvoreno vrijeme)
9. Slaganje nosača u kalupu projektirane geometrije
10. Očvršćenje ljepila (zatvoreno vrijeme)
11. Kontrola kvalitete
12. Završna obrada
13. Zaštita premazima
14. Priprema za transport i transport
15. Montaža
Sječa

- Golosječa
- Selektivna sječa
- Sanitarna sječa (područja pod zaštitom, parkovi prirode i sl.)

Posebni uvjeti za trupce četinara i hrastovine:

Četinari – sijeku se samo zimi i ljeti

Jela i smreka, isporučuju se miješano, bez obzira na količinski odnos
jedne vrste, pod imenom četinara
Kora mora biti skinuta, kvaliteta u skladu sa HRN – vidno označena

Hrastovina – siječe se samo zimi

Isporuka do 30. travnja, kvaliteta u skladu sa HRN – vidno označena
Hrast lužnjak – Slavonija (golosječa)
Selektivna sječa borovine
Skidanje kore
Sušenje trupaca u šumi, transport, sušenje trupaca u tvornici

Sušenje trupaca u šumi nije preporučljivo, prakticira se isključivo radi

olakšanja transporta (smanjenje težine zbog gubitka vlage).

Trupci se izvoze iz šume kamionskim ili traktorskim transportom šumskim

putovima, šumskom željeznicom, žičarama, splavarenjem rijekom (ako za to
postoje uvjeti) ili životinjskom snagom.

Nakon dovođenja u tvornicu, klasificiraju se i odlažu na stovarište trupaca do

pada vlage na optimalnu razinu za daljnju obradu (piljenje). Kvalitetniji
materijal se zaštićuje od oborina, pucanja na glavama itd.
Piljenje na dimenzije lamele sa nadmjerom

Trupci se pile cirkularom ili gaterom, danas

zbog ekonomičnosti najčešće gaterom sa
tehnikom piljenja "u cijelo" (odjednom u niz
lamela iste ili različite debljine)

Gater je niz lisnatih pila učvršćenih u čelični

okvir. Razmak listova određuje se prema
debljini lamele.
Ovako dobivene lamele krajče se cirkularnim
pilama na potrebnu širinu.

U tvornicama koje u proizvodnom asortimanu

imaju osim LLN i ostale proizvode moguće su
i neke druge tehnike piljenja, posebno ako se
radi o hrastovoj građi. Sa ciljem što boljeg
iskorištenja visokokvalitetne i najvrjednije
pilanske sirovine razvile su se specijalne
tehnike piljenja.
Sušenje sirovih lamela (prirodno i prisilno)

Nakon piljenja lamele se odlažu na stovarište

piljene građe složene u vitlove gdje započinje
proces sušenja. U vitlovima je taj proces
prirodan, lamele su tako složene da je
moguća cirkulacija zraka i prozračivanje
svake pojedine lamele, a čitav složanj je
zaštićen pokrovom od padalina.

Brzina prirodnog sušenja ovisi o nizu faktora

(temperaturi, relativnoj vlazi i brzini strujanja
zraka, vrsti drva, položaju u presjeku debla,
debljini lamele i načinu piljenja, vlazi u startu,
načinu slaganja itd) i ne može se precizno
izračunati. Količina vlage se prati i ovaj način
sušenja smatramo gotovim kad postotak
vlage padne na 25 do 30 % (takozvana
otpremna suhoća) – cca 4-8 mjeseci od
početka sušenja za piljenu građu.
Nakon završenog procesa prirodnog sušenja lamele se otpremaju na prisilno sušenje u
sušionice. Prisilno sušenje danas se vrši strujom toplog zraka propisane temperature i relativne
vlažnosti u različitim režimima sušenja – ovisno o vrsti i dimenzijama materijala koji se suši.

Za sušenje manjih količina koriste se komore za sušenje (6-12 m dužine). Tuneli za sušenje
koriste se za sušenje većih količina četinara, dugi su do preko 100 m. Materijal se provlači kroz
tunele za sušenje na vagonetima.

Komore za sušenje
Tunel za sušenje
Ulaz u proizvodni pogon, ujednačenje vlažnosti (egalizacija)

Nakon završetka procesa sušenja a kada vlažnost padne ispod 15% lamele
se uvode u proizvodni pogon. Temperatura zraka u pogonu u kojem će se
lijepiti elementi mora iznositi 20º C uz relativnu vlažnost od cca 60%. Pogon
mora biti dobro ventiliran a tehnološke linije moraju imati ugrađene sisteme
za direktno odvođenje piljevine, strugotine i prašine u adekvatne silose van
pogona.

U ovakvim uvjetima materijal mora ostati makar 7 dana u kom se vremenu

ujednačuje vlažnost lamela po principu higroskopne ravnoteže. Ovim se
nastoje smanjiti na minimum parazitni naponi u lijepljenim reškama koji bi se
mogli pojaviti u eksploataciji nosača kod promjene uvjeta okoline ukoliko bi
susjedne lamele bile različite vlažnosti.
Uzdužno spajanje lamela

Svaka lamela poprečnog presjeka

izrađuje se iz većeg broja
segmenata uzdužno spojenih
lijepljenjem. Spajanje može biti
izvedeno:

- sučeonim spojem
- klinastim spojem
- zupčastim spojem

Prva dva načina spajanja gotovo

da se više ne upotrebljavaju u
proizvodnji nosača, tehnološke
linije su prilagođene izvedbi
nastavaka zupčastim spojem.
(Osim lamela ovakvim spojem
mogu se nastavljati stupovi, grede
i okviri.)
Blanjanje lamela (±0,1 mm)

Prije uzdužnog spajanja elementi lamela se blanjaju sa točnošću obrade površine od ± 0,1 mm.
Blanjanje se izvodi posebnim alatom koji obrađuje obje strane lamele odjednom propuštajući
konstantnu debljinu.
Nanošenje ljepila, slaganje nosača u kalupe i očvršćenje ljepila

Nakon izrade lamela i očvršćenja uzdužnih spojeva pristupa se lijepljenju

nosača. Kao što je prije rečeno danas se LLN lijepe rezorcinskim ljepilom pa
se dole navedeni podaci odnose na rezorcine.

Početak lijepljenja je priprema ljepila: katalizator se pomalo uz miješanje

dodaje ljepilu do omjera 1 : 5 u težinskim dijelovima. Miješanje je strojno a
nakon dodatka cijele količine katalizatora traje još 10 min. – do homogenosti.
Temperatura smjese mora ostati u granicama 15 do 20º C.

Temperatura znatno utječe na proces lijepljenja i upotrebno vrijeme ljepila:

Temperatura smjese (º C) 10 15 20 25 30 35
Upotrebno vrijeme (h/min) 7/00 4/00 2/00 1/00 0/40 0/10

Ljepilo se strojno, gumenim valjcima, nanosi na obje površine koje se lijepe.

Nanos se kreće u granicama 0,20 do 0,35 kg/m², obostrano znači 0,40 do
0,70 kg/m² lijepljenog spoja.

Prva lamela se premazuje sa jedne, ostale sa obje a zadnja opet sa jedne

strane. Jasno, nepremazane strane su vanjska lica nosača. Nakon
premazivanja ljepilom lamele se redom slažu u kalup projektirane geometrije.
Otvoreno vrijeme ljepila je vrijeme od nanošenja ljepila na lamelu pa do
spajanja sa drugom premazanom lamelom.

Zatvoreno vrijeme je maksimalno vrijeme od spajanja lamela bez pritiska.

Vrijeme prešanja je vrijeme u kojem nosač mora biti pod pritiskom.

Sva ova vremena ovise o materijalu a za navedene uvjete u pogonu vrijedi

orijentaciono :

Temperatura (º C) 10 15 20 25 30 35
Otvoreno vrijeme (min) 50 40 25 15 10 5
Zatvoreno vrijeme (min) 240 120 80 50 20 10
Vrijeme prešanja (h/min) 15/00 10/00 5/00 4/00 2/00 1/15

Pritisak prešanja kreće se u granicama:

- za meka drva 30 – 60 N/cm²
- za tvrda drva 60 – 90 N/cm²

Nakon oslobađanja pritiska nosaču je potrebno odležavanje od 24 sata (do

premještanja ili daljnje obrade). Punu čvrstoću lijepljeni spojevi postižu nakon
5-7 dana.
Kontrola kvalitete

Svaki proizvedeni nosač mora imati popratnu

dokumentaciju sa dokazima kontrole kvalitete a u nju se
unose slijedeći podaci:

- vrsta drva i klasa

- vlažnost lamela u fazi lijepljenja
- vrsta ljepila i atestna dokumentacija
proizvođača ljepila
- najmanje i najveće debljine lamela
- temperatura i vlažnost zraka pogona
(polikondenzacija ljepila)
- ostvareni pritisak u fazi polikondezacije ljepila
- ostvarena geometrija u odnosu na projekt
- rezultati ispitivanja posmične čvrstoće ljepila
- kod izuzetnih konstrukcija rezultate ispitivanja
vlačne čvrstoće ljepila i uzdužnih spojeva
lamela

Pod izuzetnim konstrukcijama podrazumijevaju se

konzole preko 15 m, ravni nosači preko 30 m i lukovi
preko 60 m dužine.

Navedena ispitivanja posmične čvrstoće ljepila vrše se

na uzorcima koji se uzimaju sa svakog nosača (van
projektiranih dimenzija). Ispitivanja do loma se provode
prema HRN D.A1.053 na uzorcima prema skici.
Završna obrada, zaštita i priprema za transport

Pod završnom obradom podrazumijeva se konačno blanjanje i brušenje lica nosača i svi
zahvati na nosaču koje je projektom predviđeno izvesti u tvornici. Nakon završne obrade
nosači odlaze u dio pogona u kojem se premazuju zaštitnim sredstvima prema projektu.
Nanose se najmanje dva sloja odgovarajućeg zaštitnog premaza a treći, završni sloj nanosi se
nakon definitivne montaže.

Nosači se nakon ove operacije pakiraju u PVC da bi se zaštitili od vlage u narednim fazama, a
ako se radi o težim transportima mogu se zaštititi i od mehaničkih oštećenja.
Transport i montaža

Planom transporta prikazuje se i opisuje način transporta te dokazuje mehanička otpornost i

stabilnost kod kritičnih operacija i specifičnih načina oslanjanja ili položaja LLN. Transportni
putovi moraju biti utvrđeni, pri čemu se mora voditi računa o radijusima krivina prema
zahtjevima specijalnih vozila i postojećim slobodnim profilima.
Montaža se mora provesti prema planu
montaže. Plan montaže ovjerava
projektant konstrukcije.

Međustanja konstrukcije u fazi montaže

potrebno je provjeriti vodeći računa o
mjestima i načinima hvatanja/oslanjanja u
fazama podizanja i montaže. Posebnu
pažnju treba posvetiti osiguranju stabilnosti
u fazama i elementima koji kod montaže
imaju naprezanja suprotna od očekivanih u
eksploataciji

Mjesta hvatanja potrebno je osigurati od

oštećenja.
IZVEDBA NOSAČA – UVJETI ZA I KLASU

U proračun mehaničke otpornosti i stabilnosti uvode se geometrijske karakteristike homogenog

poprečnog presjeka u svemu prema važećim HRN U.C9.300 ako su ispunjeni slijedeći uvjeti
kod izrade nosača:

Raspored materijala po visini poprečnog presjeka

Za izradu LLN koji su podvrgnuti utjecaju savijanja sa ili bez uzdužne sile (uz uvjet da su naponi
u vanjskim četvrtinama različitog predznaka) može se u srednjem dijelu nosača upotrijebiti
materijal II klase.

Ovako izvedeni nosači mogu se deklarirati kao I klasa.

Dimenzije poprečnog presjeka

Najveća širina jedne lamele može iznositi po

HRN 200 mm (prema EC5 do 220 mm).

Prema tome širina poprečnog presjeka

nosača može iznositi najviše 20 cm. Ako se
zahtijeva veća širina lamele se moraju izvesti
iz dva dijela međusobno spojena uzdužnim
lijepljenjem. Širina poprečnih presjeka ovako
izvedenih nosača može iznositi do najviše 30
cm (prema EC5 - 28 cm). Poprečni preklopi u
dva susjedna sloja moraju biti veći od dvije
debljine lamele.

Alternativno, veće širine presjeka odnosno

krutosti nosača dobiju se slaganjem 2 ili 3
nosača u blok ili izvođenjem komponiranih
poprečnih presjeka.
Debljina lamela

Najveća debljina lamele smije iznositi kod četinara 32 mm (iznimno 42 mm).

Kod upotrebe tvrdog drva dopušta se debljina lamele do 20 mm.
Minimalne debljine lamela nisu ograničene.

Zakrivljeni lijepljeni nosači

Zakrivljeni nosači radijusa zakrivljenosti lamele Ri ≥ 200·hi (hi-debljina

lamele) tretiraju se kao ravni nosači.
Ako je radijus zakrivljenosti 150·hi ≤ Ri ≤ 200·hi debljinu lamele potrebno je
odrediti prema priloženom dijagramu.
Manji radijusi zakrivljenosti od Ri = 150·hi dopušteni su uz uvjet da se smanje
dopušteni naponi prema HRN – t.8.13.
Uzdužno nastavljanje lamela

Lamela mora biti neprekinuta na cijeloj duljini nosača što se ostvaruje uzdužnim nastavcima.
U susjednim slojevima nastavci moraju biti izmaknuti prema priloženoj skici i tablici.
Ukoliko je ovaj uvjet ostvaren smatra se da poprečni presjek nije oslabljen.
Orijentacija lamela

Desnom stranom lamele nazovimo stranu bliže srcu, lijevom bliže kori.
Sušenjem odnosno povećanjem vlažnosti lamela se deformira. Pogledajmo
moguća stanja u dvije susjedne lamele.
Osnovni dopušteni naponi za lijepljene lamelirane nosače (V = 15 %)

Koeficijenti za opterećenja :

G1 – 1,00
G2 – 1,15
G3 – 1,50
Za slobodno oslonjene nosače visine poprečnog presjeka > 30 cm potrebno
je smanjiti osnovni dopušteni napon na savijanje množenjem sa faktorom kh :
1/ 9
⎛ 30 ⎞
k h = ⎜⎝ h ⎟⎠ ⋅ (1 + c1 + c2 )
Proračun deformacija

Principi proračuna isti su kao kod klasičnih konstrukcija od monolitnog drva a

osnovne vrijednosti modula dane su u HRN:

Koeficijent redukcije za vlažnost ≠ 15 % :

α = 0,85 za vlažnost od 15 – 18 %
α = 0,75 za vlažnost od 18 – 22 %
Metalni elementi

Za izvedbu metalnih elemenata drvenih

konstrukcija u pravilu se koristi čelik kvalitete
ČN 24 (Č0361), rjeđe ČN 36 (Č0561).

Kod proračuna vrijede dopušteni naponi kao u

čeličnim konstrukcijama umanjeni za 10 %.

Elementi sa navojem proračunavaju se preko

neto poprečnog presjeka sa dopuštenim
vlačnim naponom od 10 kN/cm².