You are on page 1of 37

УНИВЕРЗИТЕТ У НОВОМ САДУ

ФАКУЛТЕТ ТЕХНИЧКИХ НАУКА У


НОВОМ САДУ

Diplomski rad

ZAŠTITA ELEMENATA
ELEKTROPOSTROJENJA GAS-LIFTA

Kandidat: Mentor:
Momčilo Maksimović EE95/2017 Prof. dr Duško Bekut

Novi Sad, 2022. godina


УНИВEРЗИTET У НOВOM СAДУ •ФAКУЛTET TEХНИЧКИХ НAУКA
21000 Нoви Сaд, Tрг Дoситeja Oбрaдoвићa 6

КЉУЧНA ДOКУMEНTAЦИJСКA ИНФOРMAЦИJA


Рeдни брoj, РБР:
Идeнтификaциoни брoj, ИБР:
Tип дoкумeнтaциje, TД: Moнoгрaфскa дoкумeнтaциja
Tип зaписa, TЗ: Teкстуaлни штaмпaни мaтeриjaл
Врстa рaдa, ВР: Дипломски рад
Aутoр, AУ:
Meнтoр, MН:
Нaслoв рaдa, НР: Заштита елемената електропостројења гас-
лифта
Jeзик публикaциje, JП: Српски
Jeзик извoдa, ЈИ: Српски
Зeмљa публикoвaњa, ЗП: Србиja
Ужe гeoгрaфскo пoдручje, УГП: Вojвoдинa
Гoдинa, ГO: 2022
Издaвaч, ИЗ: Aутoрски рeпринт
Meстo и aдрeсa, МА: 21000 Нoви Сaд, Tрг Дoситeja Oбрaдoвићa 6
Физички oпис рaдa, ФO: 8 poglavlja / 37 strana / 8 tabela / 10 slika
(пoглaвљa/стрaнa/цитaтa/тaбeлa/сликa/грaфикa/прилoгa)
Нaучнa oблaст, НO: Eлeктрoтeхникa
Нaучнa дисциплинa, НД:
Прeдмeтнa oдрeдницa/Кључнe рeчи, ПO:
УДК
Чувa сe, ЧУ: Библиoтeкa Фaкултeтa Teхничких Нaукa
21000 Нoви Сaд, Tрг Дoситeja Oбрaдoвићa 6
Вaжнa нaпoмeнa, ВН:
Извoд, ИЗ:
Дaтум прихвaтaњa тeмe, ДП:
Дaтум oдбрaнe, ДO:
Члaнoви кoмисиje, КO: Прeдсeдник: Prof. dr Goran Švenda
Члaн: Doc. dr Neven Kovački Пoтпис
Члaн: мeнтoрa
Члaн,мeнтoр: Prof. dr Duško Bekut
UNIVERSITY OF NOVI SAD•FACULTY OF TECHNICAL SCIENCES
21000 Novi Sad, Trg Dositeja Obradovića 6

KEY WORDS DOCUMENTATION

Accession number, ANO:


Identification number, INO:
Document type, DT: Monographic publication
Type of record, ТЗ: Textual material, printed
Contents code, CC: Bachelor thesis
Author, АU:
Mentor, МN:
Title, TI:
Language of text:, LT: Serbian
Language of abstract, LA: Serbian
Country of publication, CP: Serbia
Locality of publication, LP: Vojvodina
Publication year, PY: 2022
Publisher, PB: Author’s reprint
Publication place, PP: 21000 Novi Sad, Trg Dositeja Obradovića 6
Physical description, PD: 8 chapters / 37 pages / 8 tables / 10 pictures
(chapters/ pages/ ref. / tables/ pictures/ graphs/ appendixes)
Scientific field, SF: Electrical engineering
Scientific discipline, SD:
Subject/ Key words, S/KW:
UC
Holding data, HD: Library of Faculty of Technical Sciences
21000 Novi Sad, TrgDositejaObradovića 6
Note, N:
Abstract, AB:
Accepted by the Scientific Board on, ASB:
Defended on, DE:
Defended board, DB: President: Prof. dr Goran Švenda
Member: Doc. dr Neven Kovački Mentor’s sign
Member:
Member,Mentor: Prof. dr Duško Bekut
Momčilo Maksimović“Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta”

UNIVERZITET U NOVOM SADU ⚫ FAKULTET TEHNIČKIH NAUKA Dat


21000 NOVI SAD, Тrg Dositeja Obradovića 6 um:

ZADATAK ZA IZRADU DIPLOMSKOG List/Listova:


(BACHELOR) RADA 5/

(Podatke unosi predmetni nastavnik mentor)

Vrsta studija: Osnovne akademske studije

Studijski program: Energetika, elektronika i telekomunikacije


Rukovodilac studijskog
programa:

Broj
Student: Momčilo Maksimović EE 95/2017
indeksa:

Oblast: Elektroenergetski sistemi

Mentor: Prof. dr Duško Bekut


NA OSNOVU PODNETE PRIJAVE, PRILOŽENE DOKUMENTACIJE I ODREDBI STATUTA
FAKULTETA
IZDAJE SE ZADATAK ZA DIPLOMSKI (Bachelor) RAD, SA SLEDEĆIM ELEMENTIMA:
-problem – tema rada;
-način rešavanja problema i način praktične provere rezultata rada, ako je takva provera neophodna;
-literatura

NASLOV DIPLOMSKOG (BACHELOR) RADA:

ZAŠTITA ELEMENATA ELEKTROPOSTOROJENJA GAS-LIFTA

TEKST ZADATKA:
U diplomskom radu pod nazivom “Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta” potrebno je:
• Navesti princip rada elektropostrojenja gas-lifta.
• Objasniti način zaštite elemenata elektropostrojenja gas-lifta osiguračima

Rukovodilac studijskog programa: Mentor rada:

Prof. dr Duško Bekut

Primerak za: - Studenta; - Mentora


Momčilo Maksimović“Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta”

Sadržaj
1. UVOD............................................................................................................................................. 7
2. NAFTA KAO IZVOR ENERGIJE .................................................................................................. 8
3. OPIS TEHNOLOGIJE GAS-LIFTA ............................................................................................... 10
3.1. Kompresor ................................................................................................................................ 12
3.2. Gas-lift ...................................................................................................................................... 14
4. IZGRADNJA NOVOG SISTEMA GAS-LIFTA ............................................................................ 17
4.1. Elektropostrojenje ................................................................................................................... 17
4.2. Signalizacija i upravljanje .......................................................................................................... 18
5. ZAŠTITA NISKONAPONSKE MREŽE ....................................................................................... 20
5.1. Niskonaponski topljivi osigurači ................................................................................................20
5.1.1. Naznačeni napon .................................................................................................................. 21
5.1.2. Naznačena struja topljivog umetka........................................................................................ 21
5.1.3. Karakteristika vreme-struja ............................................................................................... 21
5.1.4. Naznačena moć prekidanja topljivog umetka ...................................................................22
5.2. Klasifikacija osigurača prema karakteristici delovanja .......................................................... 23
6. PRORAČUNI ................................................................................................................................ 25
6.1. Proračun poprečnih preseka kablova obzirom na trajnu dozvoljenu struju .................................. 25
6.2. Proračun poprečnih preseka kablova obzirom na pad napona .....................................................28
6.3. Proračun poprečnih preseka kablova obzirom na struju kratkog spoja .........................................31
6.3.1. Impedansa dvonamotajnog transformatora ............................................................................ 31
6.3.2. Impedansa kablova ............................................................................................................... 32
6.3.3. Udarna struja kratkog spoja .................................................................................................. 33
7. ZAKLJUČAK..................................................................................................................................36
8. LITERATURA ............................................................................................................................... 37
Momčilo Maksimović“Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta”

1. UVOD

Električna energija predstavlja univerzalni vid energije bez kojeg se ne može zamisliti
funkcionisanje savremenog društva. Posebna karakteristika električne energije je da se ona ne moze
uskladištiti, vec se mora proizvoditi tačno onoliko koliko potrošači zahtevaju. Proizvodnja električne
energije je skoncentrisana u oblastima gde postoje resusrsi za njenu prozivodnju, ležišta uglja, ležišta
nafte, jezera , zalivi ( energija plime i oseke ), itd. Sa druge strane, potrošnja energije je skoncentrisana
gde su staništa ljudi i tamo gde postoje zahtevi za ovom energijom za potrebe prozivodnje.
Elektroenergetski sistem predstavlja sponu izmedju ovih oblasti. Da bi elektroenergetski sistem
mogao da funkcioniše potrebno je obezbediti zaštitu svih njegovih elemenata (generator,
transformator, vod, motor, itd.) [1].
Mnoge elektrane proizvode električnu energiju sagorevanjem goriva. Goriva poput uglja, prirodnog
gasa i goriva dobijenih iz nafte poznata su pod nazivom fosilna goriva. Upravo u ovom radu biće
prikazan projekat realizacije jednog gas-lifta (sistema za vađenje nafte iz ležišta) u okviru naftnog
postrojenja kao i elemenata postrojenja.Kao podloga za razmatranje korišćen je primer jednog
postrojenja u Kazahstanu, pri čemu su podaci modifikovani i promenjeni za razmatranja u ovom radu.
U drugoj glavi je opisana nafta kao izvor energije, kao i podela prema iskorišćenosti prirodne
energije ležišta.
U trećoj glavi dat je opis tehnologije gas-lifta koji se koristi kao metod za vadjenje nafte u opisanom
postrojenju.
Četvrta glava posvećena je izgradnji novog sistema gas-lifta na mestu gde prethodno nije postojao, u
cilju ostvarivanja kontinualne proizvodnje nafte kada ležište izgubi prirodnu energiju, tj. prestane
da eruptira.
Peta glava govori o zaštiti niskonaponske mreže elektropostrojenja gas-lifta i osiguračima kao
najzastupljenijim elementima na datom naponskom nivou.
U šestoj glavi prikazani su proračuni neophodni kako bi se dobili preseci kablova koji bi zadovoljili
zahteve za kontinualan i siguran rad elektropostorojenja prema odredjenim kriterijumima (trajno
dozvoljena struja, pad napona, struja kratkog spoja) i odabir zaštitnih uređaja za date elemente.
Sedma glava je zaključak,a u osmoj glavi je navedena korišćena literatura za pisanje ovog rada.

Strana 7 od 37
Momčilo Maksimović“Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta”

2. NAFTA KAO IZVOR ENERGIJE

Nafta (lat. petroleum, grč. petra (stena) ilat. oleum (ulje)), kameno je ili sirovo zemno ulje, u
tečnom ili polučvrstom agregatnom stanju. Uglavnom se nalazi u sedimentnim slojevima zemlje, a
retko i u metamorfnim i magmatskim stenama. To je vrlo složena smeša različitih jedinjenja, pretežno
ugljovodonika (alkana, cikloalkana, aromatičnih ugljovodonika itd.)[2].
Postoje dve suprotstavljene teorije o poreklu nafte, o kojima se vode rasprave još od davne
1860. godine. To su:
• Organska teorija (Biogenic theory) i
• Neorganska teorija (Abiogenic theory).
Organsku teoriju izvorno je predložio ruski naučnik Mihail Vasiljevič Lomonosov,
1757.godine. Prema toj teoriji, nafta potiče od organskog biljnog i životinjskog materijala, poreklom
od izumrlih morskih organizama, koji su se taložili na dnu mora i jezera. Tektonskim aktivnostima i
taloženjem ispranog zemljišta, naslage organske materije su dospevale u dublje slojeve zemlje i time
bile izložene sve većim pritiscima. Organska materija je pod dejstvom aerobnih i anaerobnih bakterija
uz povišen pritisak i temperaturu, prošla kroz nekoliko faza dok nije nastala nafta. Migracijom kroz
porozne i propustljive stene, nafta je dospela do ležišta koja su opkoljena nepropusnim stenama: glina,
laporac ili škriljac.
Prve sumnje u organsku teoriju, pojavile su se u 19. veku, kada su francuski hemičar Marselin
Bertelo (Marcellin Berthelot) i ruski hemičar Dmitrij Ivanovič Mendeljejev pokušali da objasne pravo
poreklo nafte. Prema teoriji Berthelota, nafta je nastala postankom Zemlje, kada je u uslovima visokih
temperatura došlo do reakcije CO2 i zemnoalkalnih metala, odnosno do sinteze acetilena. U prisustvu
vodene pare dolazi do reakcije sa novonastalim acetilenom i sinteze ugljovodonika. Prema
Mendeljejevoj teoriji koja je poznata kao karbidna teorija, smatra se da se Zemljino jezgro (barisfera)
sastoji od metala, pretežno gvožđa u tečnom stanju. Tečno gvožđe stupa u reakciju sa prisutnim
ugljenikom, te dolazi do sinteze karbida. Usled orogenih pokreta u Zemljinoj kori dolazi do prodora
vode u dubine zemlje i do reakcije vode i užarenih prisutnih karbida. Ovom hemijskom reakcijom
dolazi do sinteze smeše ugljovodonika. Jedan deo smeše formira uljne škriljce, drugi produkte slične
asfaltima. Gasna faza smeše se kondenzuje u porama i drugim šupljinama stena Zemljine kore i tako
nastaju naftno-gasna ležišta [3].
Stoga, prema ovoj teoriji, ugljovodonici kao što su prirodni gas i nafta, nastali su u Zemlji
tokom procesa stvaranja planeta i nemaju veze sa biološkim materijalom u blizini površine Zemlje.
Nekoliko studija na temelju termodinamike, eksperimenti visokog pritiska i temperature, kao i mnogi
dokazi geofizičkih, geohemijskih i geoloških podataka u kombinaciji sa podacima iz svemirskih sondi
i teleskopa u Sunčevom sistemu jasno su pokazali neorgansko poreklo nafte. Ruski geolog Nikolaj
Aleksandrovič Kudrjavcev je bio prvi zagovornik moderne teorije o abiotskom poreklu nafte.
Zagovornici ove teorije imaju jak argument, obzirom da se ugljovodonici mogu naći na svim
planetama u Sunčevom sistemu, kao i u čitavom svemiru.
Gledano sa praktične strane , nafta postoji i potrebno je doći do nje, obzirom da se nalazi ispod
zemljine površine. Zalihe nafte se procenjuju zapreminskom metodom, kojom se obuhvataju utvrđene
dimenzije ležišta, šupljikavost ležišta, stepen zasićenja vodom i zapreminski koeficijent nafte (odnos

Strana 8 od 37
Momčilo Maksimović“Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta”

zapremine nafte u ležištu i na površini). Dubina naftnih ležišta iznosi od nekoliko stotina metara do
nekoliko kilometara. Većina komercijalnih ležišta otkrivena je do dubine od 3000 m.
Eksploatacija nafte počinje bušenjem slojeva zemlje ili morskog dna iznad ležišta. Proces
eksploatacije bušotine predstavlja podizanje tečnosti i gasa od dna bušotine do površine, usled razlike
pritisaka. Taj proces se dešava pod dejstvom prirodne energije ležišta (eruptivna metoda). Kada se
energija ležišta toliko smanji da više nije u stanju da podigne tečnost na površinu, potrebno je
primeniti metodu dodavanja energije sa površine (mehanička metoda – liftovanje, dubinsko
pumpanje)[4]. Zaključuje se da, obzirom na prirodnu energiju ležišta, njegovo iskorišćenje se može
podeliti u više faza:
• Primarna faza iskorišćenja ležišta podrazumeva vađenje nafte na površinu pod uticajem
prirodne energije ležišta (dubina, temperatura, pritisak stena).
• Sekundarna faza iskorišćenja ležišta podrazumeva obnavljanje raspoložive energije
ležišta ili sprečavanje daljeg smanjenja energije ubrizgavanjem vode ili gasa.
• Tercijarna faza podrazumeva povećanje energije ležišta zagrevanjem ili dodavanjem
hemikalija.
Iz ležišta se, uz naftu, dobija i gasi slojna voda. Na putu od bušotine do rafinerije, nafta treba
da prođe kroz proces separacije, u kom se izdvajaju gas na vrhu i voda na dnu separatora. Još finije
razdvajanje se postiže u uređajima za dehidrataciju, u kojima se nafta odvaja od poslednjih količina
vode i gasa. Nakon toga, nafta se cevovodima odvodi u rafineriju na preradu, a izdvojeni gas i voda
mogu poslužiti za sekundarnu fazu iskorišćenja ležišta nafte. Tačnije, gas se cevovodima vraća do
bušotine, gde se pomoću npr. gas-lifta utiskuje u bušotinu, u cilju daljeg ispumpavanja nafte. Pošto
je na putu kroz separatore gas izgubio pritisak, pre vraćanja u bušotinu, potrebno je da prođe kroz
fazu kompresije, kako bi se povratio određeni pritisak.
U narednim poglavljima biće najpre dat kratak opis tehnologije gas-lifta, a zatim i proračuni
potrebni za izbor opreme za elektropostrojenje gas-lifta, koji će obuhvatati proračune energetskih
kablova, obzirom na maksimalnu dozvoljenu struju, pad napona i struju kratkog spoja.

Strana 9 od 37
Momčilo Maksimović“Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta”

3. OPIS TEHNOLOGIJE GAS-LIFTA

Kao što je već napomenuto, proces vađenja nafte i njenog transporta do rafinerije (mesto gde se
nafta prerađuje i dobijaju njeni derivati), veoma je složen i sastoji se iz više faza. Nakon što se proceni
na kom mestu postoji dovoljno veliko i isplativo ležište nafte, kopa se bunar. Pošto se nafta nalazi pod
velikim pritiskom ispod zemlje, moguće je da će na mestu bušotine ona izbijati u jakim mlazevima, što
može biti opasno po okolinu i gubi se određeni deo zaliha. Takođe, pod tim pritiskom ne sme doći do
širenja iskopanog bunara. Zato je potrebno instalirati opremu koja će sprečiti izbijanje nafte pod velikim
pritiskom i stabilizovati ga do nivoa koji je adekvatan za dalji transport, naravno uz omogućavanje
maksimalnog iskorišćenja pronađenog ležišta. Završna faza izgradnje bunara podrazumeva nekoliko
koraka:
1. Instaliranje “kućišta” bunara (eng. well casing), koje se sastoji od niza metalnih cevi, u
cilju ojačavanja strana bunara, kako ne bi došlo do curenja nafte, a time i manjeg
iskorišćenja ležišta,
2. Instaliranje “glave” bunara (eng. wellhead), koja se nalazi na ulazu u bunar i služi za
praćenje i regulaciju toka nafte, ali i sprečavanje curenja nafte i prirodnog gasa i izbijanje
u jakim mlazevima,
3. Instaliranje opreme za podizanje nafte na površinu zemlje (npr. gas-lift)[5].
Izvađena nafta nije čista. Ona sadrži prirodni gas i slojnu vodu, kao i kamenje, pesak i ostali prateći
materijal koji je zajedno sa njom iz zemlje izbio na površinu. Zbog toga, najpre je potrebno prečistiti
izvučenu smešu, a taj se proces vrši u separatorima. Smeša, na ulazu u separator prolazi kroz metalnu
mrezicu (sito), koje zadržava kamenčiće, pesak i sl. Nakon toga, ulazi u separator i tu se zadržava neko
vreme, dok se na osnovu razlike u gustini ne odvoje gas na vrhu suda, voda na dnu i nafta na sredini,
kao što je prikazano na slici 2.1. Izlazi iz separatora za tečne supstance (voda i nafta), opremljeni su
posebnom opremom za sprečavanje nastanka vrtloga (eng. vortex breaker), koji će sa sobom povući i
gas. Slično, izlazi za gas, opremljeni su specijalnim filterima (eng. demister), koji otklanjanju kapljice
tečnosti iz gasa [5].

Strana 10 od 37
Momčilo Maksimović“Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta”

Slika 3.1. – Separator

Nafta prolazi kroz više faza separacije, pod različitim pritiscima dok se ne dobije smeša sa što
manjim udelom vode i gasa, koja se dalje šalje u rafineriju na preradu. Odvojeni gas se, najpre,
kompresuje kako bi postigao željeni pritisak, a zatim se cevovodima vraća do bušotine, gde se koristi za
efikasnije iskorišćenje preostalih zaliha nafte u ležištu. Proces vađenja, prečišćavanja i vođenja nafte
cevovodima do skladišta ili rafinerija nafte sa zatvorenim ciklusom gas-lifta, prikazan je na slici 3.2.

Strana 11 od 37
Momčilo Maksimović“Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta”
c

Slika 3.2. – Proces vađenja i prečišćavanja nafte sa zatvorenim ciklusom gas-lifta

U nastavku teksta, pažnja će biti posvećena načinu rada kompresora i gas-lifta.

3.1. Kompresor

Gas koji prolazi kroz proces separacije u višefaznim separatorima, obično gubi pritisak. Da bi se
nakon odvajanja od nafte mogao što efikasnije prenositi cevovodima, gas se mora kompresovati,
odnosno mora povratiti potreban pritisak.
Gas kompresor je mehanički uređaj koji povećava pritisak gasa, smanjenjem njegove zapremine.
Klipni kompresor (slika 3.1.1.) je jedan od najstarijih modela kompresora, ali i danas ima najveću
primenu zbog svoje efikasnosti. Kompresija (sabijanje) gasa se vrši pomoću klipa, pričvršćenog na
vratilo, koje pokreće bilo električni motor, bilo motor sa unutrašnjim sagorevanjem. Klip se nalazi unutar
cilindra, poprečnog preseka jednakog površini samog klipa i kreće se pravolinijski duž njega. Kada se

Strana 12 od 37
Momčilo Maksimović“Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta”

klip nalazi na dnu cilindra, gas se pušta unutar cilindra. Zatim se zatvara ulazni ventil, klip se diže gore,
smanjuje zapreminu gasa i na taj način povećava njegov pritisak. Nakon toga, otvara se izlazni ventil i
ispušta se kompresovani gas. Po njegovom izlasku, zatvara se izlazni ventil, otvara ulazni, klip se spušta
na dno cilindra i uvlači novi gas. Isti postupak se ponavlja

Slika 3.1.1. – Princip rada jednoradnog klipnog kompresora

Ukoliko se cilindar kompresora puni i prazni samo sa jedne strane klipa, u pitanju je jednoradni
klipni kompresor. Ako se cilindar puni i gas sabija naizmenično sa obe strane klipa, to je dvoradni klipni
kompresor. Na slici 3.1.2. dat je uprošćen prikaz cilindra i klipa jednoradnog i dvoradnog kompresora.

Slika 3.1.2. – Uprošćen prikaz jednoradnog (levo) i dvoradnog (desno) klipnog kompresora

Strana 13 od 37
Momčilo Maksimović“Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta”

Postoje i klipni kompresori koji rade u dve etape (slika 3.1.3.). U prvoj, gas se kompresuje u
cilindru šireg prečnika. Vrši se sabijanje velike zapremine gasa, ali pod manjim pritiskom. Zatim se šalje
u cilindar manjeg poprečnog preseka gde se odvija druga etapa. Pošto pri sabijanju gasa dolazi do
povećanja temperature, nakon prve faze se vrši hlađenje, radi lakšeg i efikasnijeg kompresovanja u
drugoj fazi. U suprotnom, tokom druge, takozvane “faze visokog pritiska”, može doći do eksplozije ili
požara. Prilikom hlađenja dolazi do kondenzacije dela gasa, pa se moraju obezbediti odvodi za nastalu
tečnu supstancu (zelena boja na slici 3.1.3.).

Slika 3.1.3. – Dvoetapni klipni kompresor

3.2. Gas-lift

Kada prirodna energija ležišta nafte nije dovoljna za vađenje nafte na površinu zemlje, koriste se
veštački liftovi. Neke bušotine poseduju dovoljan pritisak za izvlačenje nafte, ali većina (96% bušotina
u SAD-u) zahtevaju dodatnu pomoć. Čak i onim ležištima koja u početku imaju dovoljnu energiju, u
određenom trenutku eksploatacije biće neophodan veštački lift, radi efikasnijeg iskorišćenja. Postoje dve
kategorije veštačkog lifta:
1. Pumpni sistemi (nadzemne ili podzemne pumpe).
2. Gas-lift sistemi.
Kada se iskopa bušotina do ležišta, nafta izbija na površinu pod velikim pritiskom. Taj pritisak
vremenom opada, usled kontrapritiska uzrokovanog težinom same supstance. Pomoću gas-lifta se
utiskuje gas u ležište i tako smanjuje specifična gustina nafte, omogućujući joj dalji tok ka površini.
Zapravo, smanjenjem specifične gustine, smanjuje se i pritisak nafte u odnosu na statički pritisak ležišta,
tj. stvara se razlika pritisaka usled koje nafta nastavlja da teče ka zemljinoj površini [5,6]. Na slici 3.2.1
prikazan je princip rada gas-lifta.

Strana 14 od 37
Momčilo Maksimović“Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta”

Slika 3.2.1. – Princip rada gas-lifta

Na nizu cevi koje čine gas-lift, instaliran je kalup (eng. gas-lift mandrel), na kom ili unutar koga
se nalazi ventil za utiskivanje gasa. U uobičajenoj varijanti, ventil se nalazi unutar kalupa i ubacuje se u
zemlju zajedno sa cevima. Da bi se zamenio ili popravio ventil, potrebno je izvaditi čitav niz cevi na
površinu. Ukoliko se ventil nalazi sa strane kalupa (eng. side-pocket mandrel), reparaciju ventila je
moguće izvršiti bez vađenja cele aparature. Razlika između pritiska u cevima (eng. tubing) i pritiska u
oklopu (eng. casing), dovodi do otvaranja i zatvaranja ventila i injektovanja gasa u cevi sa naftom [6].
Gas može biti injektovan u kontinuitetu ili sa prekidima, u zavisnosti od potrebe. Količina gasa
koja se utiskuje varira od geometrije bušotine. Premalo ili previše injektovanog gasa rezultovaće slabijim
iskorišćenjem ležišta. Optimalna količina se određuje testovima, u kojima se pri injektovanju različitih
količina gasa meri dobijena količina tečne supstance [7].
Za gas koji se utiskuje u bušotinu može se koristiti gas koji je dobijen prečišćavanjem prethodno
izvađene nafte. Sa ciljem postizanja potrebnog pritiska, taj gas prolazi kroz jednu ili više faza kompresije
kako je i objašnjeno u poglavlju 3.1. Na slici 3.2.2. prikazan je gas-lift sistem, koji za ispumpavanje
nafte koristi baš gas dobijen separacijom iz nafte.

Strana 15 od 37
Momčilo Maksimović“Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta”

Slika 3.2.2. – Gas-lift sistem

Strana 16 od 37
Momčilo Maksimović“Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta”

4. IZGRADNJA NOVOG SISTEMA GAS-LIFTA

Zadatak ovog rada je planiranje i uvođenje sistema gas-lifta na mestu gde prethodno nije postojao
i uvođenje zaštite njegovih energetskih kablova. Projekat se izrađuje u cilju efikasnijeg iskorišćenja
postojećeg ležišta nafte i garantovanja kontinualne proizvodnje kada ležište izgubi prirodnu energiju, tj.
prestane da eruptira.
Najpre, biće sastavljen spisak potrošača za dve lokacije:
1. kompresorsko postrojenje,
2. distributivni kolektor.
Na osnovu popisanih potrošača i bilansa snage, za svaku od lokacija vršiće se proračun kablova
na osnovu više kriterijuma, kao i izbor propratne opreme za zaštitu i upravljanje pogonom.

4.1. Elektropostrojenje

U naftnom polju postoji šest bušotina za proizvodnju nafte i gasa, u koje treba implementirati
veštački lift. Gas koji će se utiskivati u bušotine prvobitno mora biti komprimovan na odgovarajući
pritisak u kompresorskom postrojenju. Gas se do kompresorskog postrojenja dovodi postojećim
dovodnim cevovodima. Unutar zgrade kompresorskog postrojenja nalaze se dva klipna kompresora,
pokretana elektromotorima snage 510 kW. Oni rade naizmenično kao rezerva jedan drugom, odnosno
kada jedan radi, drugi ne radi i obrnuto. U zgradi se nalaze kontrolni ormari sa upravljačkom i zaštitnom
opremom za svaki od kompresora, na kojima su postavljeni kontrolni paneli za lokalno upravljanje
radom sistema gas-lifta i signalizacija o ispravnom radu pogona. Van zgrade se nalazi glavna kontrolna
soba u koju dolaze signali iz lokalnih kontrolnih soba i lokalnih kontrolnih ormara i iz koje se može
upravljati čitavim sistemom gas-lifta. U zgradi kompresorskog postrojenja, takođe, postoji soba sa
opremom za gašenje požara pomoću gasa CO2, u kojoj je neophodno obezbediti grejanje i ventilaciju,
za potrebe nadležnog osoblja.
Razvodni ormar kompresora se napaja iz transformatorske stanice TS1 10/0,4 kV/kV. Iz
razvodnog ormara se napajaju sledeći potrošači:
1. motori koji pokreću svaki od kompresora,
2. kontrolni ormari sa upravljačkom i zaštitnom opremom za svaki od kompresora,
3. potrošnja glavne kontrolne sobe van zgrade kompresorskog postrojenja,
4. potrošnja zgrade u kojoj se nalazi razvodni ormar kompresora (grejači koji obezbeđuju
normalno funkcionisanje elektronske opreme na niskim temperaturama),
5. potrošnja zgrade transformatorske stanice,
6. potrošnja zgrade u kojoj se nalazi dizel generator koji obezbeđuje rezervno napajanje u
slučaju otkaza glavnog napajanja,
7. zgrada sa izvorom neprekidnog napajanja UPS1,

Strana 17 od 37
Momčilo Maksimović“Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta”

8. industrijske utičnice u zgradi kompresorskog postrojenja (monofazna i trofazna),


9. prateće elektrogrejanje cevovoda,
10. osvetljenje kompresorskog postrojenja.
Pored navedenih potrošača, moraju biti obezbeđeni izvodi za napajanje zgrade budućeg
kompresorskog postrojenja.
Gas se od kompresorskog postrojenja odvodi do distributivnog kolektora, tj. mesta na kom se deli
na šest cevovoda i odvodi do tačno šest bušotina u naftnom polju, u koje se instaliraju gas-liftovi.
Cevovodi su grupisani po dva u jednom SKID-u (otvorena blok oprema), pri čemu unutar svakog SKID-
a mora biti obezbeđeno elektrogrejanje da ne bi došlo da zamrzavanja cevi i katastrofalnih posledica.
Svaki cevovod ima ventil, kojim se manipuliše pomoću elektromotora. Elektromotorima i čitavim
procesom će se upravljati iz lokalne kontrolne sobe sa mikrokontrolerima proizvođača Siemens i
SCADA sistemom upravljanja.
Razvodni ormar distributivnog kolektora se napaja iz transformatorske stanice TS2 10/0,4
kV/kV. Iz njega se napajaju sledeći potrošači:
1. potrošnja lokalne kontrolne prostorije (u njoj je potrebno obezbediti elektrogrejanje,
osvetljenje, klimu, požarnu signalizaciju),
2. spoljašnja rasveta sa automatskim paljenjem kada padne mrak,
3. zgrada sa izvorom neprekidnog napajanja UPS2,
4. ventilacija, elektrogrejanje i osvetljenje zgrade u kojoj se nalazi razvodni ormar
distributivnog kolektora,
5. prateće elektrogrejanje cevi,
6. grejanje otvorene blok opreme (3 grejača, po jedan za svaki od SKID-ova),
7. šest motora za manipulaciju ventilima na cevovodima.

4.2. Signalizacija i upravljanje

Kao što je već napomenuto u poglavlju 4.1, glavna kontrolna soba se nalazi izvan ograde
kompresorskog postrojenja. Signali o pravilnom, odnosno nepravilnom radu čitavog pogona u nju
dospevaju iz svih lokalnih kontrolnih prostorija i kontrolnih ormara. Iz glavne kontrolne sobe se može
daljinski manipulisati bilo kojim delom sistema gas-lifta. U kompresorskom postrojenju postoje
kontrolni ormari za lokalno upravljanje svakim od dva kompresora. Na tim ormarima se nalaze kontrolni
paneli sa signalizacijom o ispravnom radu pogona, kao i pečurkasti taster za havarijsko zaustavljanje
pogona. Osnovni radni parametri kompresora sa kontrolnih panela, moraju se prenositi u kontrolnu sobu
gas-lift sistema, koja se nalazi na platformi distributivnog kolektora.
U kontrolnoj sobi gas-lifta se nalaze mikrokontroleri marke Siemens i SCADA sistem za merenje,
praćenje i kontrolu procesa. Iz ove sobe je moguće izvršiti daljinsko isključenje kompresora ukoliko je
to potrebno. Potrebno je obezbediti optičke veze između kontrolne sobe gas-lifta i glavne kontrolne sobe
van zgrade kompresorskog postrojenja i komunikaciju preko interneta, protocol veze Ethernet TCP/IP
100mBit/.
U blokovima kompresora, sobi automatskog gašenja požara, na platformi distributivnog kolektora
i na platformama bušotina, potrebno je predvideti sistem automatske požarne signalizacije. Signali treba
da budu dovedeni optičkim kablovima u kontrolnu sobu gas-lifta, a dalje i u glavnu kontrolnu sobu.
Sistem požarne signalizacije podrazumeva grupu senzora koji detektuju požar na svakoj od navedenih
platformi. Formiranje signala “POŽAR” se formira ako se aktiviraju minimum dva senzora na određenoj
platformi. Ukoliko se aktivira signal “POŽAR” u blokovima kompresora, potrebno je predvideti
isključenje svih ventilatora u zgradi kompresorskog postrojenja i aktivirati sistem za automatsko gašenje
Strana 18 od 37
Momčilo Maksimović“Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta”

požara. Automatsko gašenje požara se vrši gasom (CO2), koji se nalazi u posebnoj sobi unutar zgrade
kompresorskog postrojenja.
U blokovima kompresora, na platformama drenažnih posuda, na platformi distributivnog kolektora
i platformama bušotina, neophodno je predvideti sistem detekcije nivoa gasa, koji podrazumeva
poznavanje maksimalne dozvoljene količine gasa i kritične predeksplozivne koncentracije metana i na
osnovu toga signalizaciju o prekoračenju definisanih parametara. Signale o prekoračenju je potrebno
preko optičkih kablova usmeriti ka kontrolnoj sobi gas-lifta i glavnoj kontrolnoj sobi u cilju dalje
manipulacije.

Strana 19 od 37
Momčilo Maksimović“Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta”

5. ZAŠTITA NISKONAPONSKE MREŽE

Električne mreže predstavljaju deo elektroenergetskog sistema koji služi za prenos električne
energije. Pod pojmom mreže se koriste vodovi (vazdušni i kablovi). Korišćenje osigurača je široko
rasprostranjeno u mrežama naponskog nivoa 0.4kV, o kojoj se u ovom radu i govori. Osigurači se samo
izuzetno primenjuju i na višim naponskim nivoima, a najviše do naponskog nivoa 35kV.
Elemente elektroenergetskog sistema je neophodno zaštititi od prekomernih struja.Prekomerne
struje nastaju kada kroz opremu protiču struje veće od trajno dozvoljene.Većom strujom od trajno
dozvoljene se smatra svaka struja koja premašuje vrednost struje za koju je elektroenergetski element
projektovan.Razlikuju se dve vrste prekomernih struja:
• struja preopterećenja je prekomerna struja koja nastaje u strujnom kolu bez prisustva
električnog kvara i
• struja kratkog spoja je prekomerna struja koja nastaje u strujnom kolu kao posledica
kratkog spoja (kvara).
Struje preopterećenja i kratkog spoja prouzrokuju mehanička i termička naprezanja koja mogu
dovesti do: oštećenja elemenata mreže, smanjenja životnog veka izolacije, požara i ugrožavanja ljudskih
života. Kako bi se izvršila zaštita od posledica navedenih struja koriste se uređaji koji se mogu podeliti
u tri grupe:
• uređaji za zaštitu od preopterećenja,
• uređaji za zaštitu od kratkog spoja i
• uređaji za zaštitu od porasta temperature.
Uređaji za zaštitu od preopterećenja i za zaštitu od kratkog spoja se najčešće nazivaju
prekosutrujnom zaštitom. Prekostrujnu zaštitu čine uređaji koji se mogu podeliti u tri grupe:
• osigurači,
• prekidači i
• kontaktori u kombinaciji sa pomoćnim relejima.
Zadatak zaštite od preopterećenja je da dozvoli proticanje struje preopterećenja određeno vreme,
ali i da prekine njeno proticanje ukoliko se to vreme premaši. Zadatak zaštite od kratkog spoja jeste da
ograniči opasne posledice nastale kratkim spojem, što znači da struje nastale kao posledica kratkog spoja
budu prekinute u što kraćem vremenskom intervalu.

5.1. Niskonaponski topljivi osigurači

Osigurač je sklopni aparat koji služi za zaštitu od kratkog spoja i preopterećenja ili samo od kratkog
spoja. Prekidanje strujnog kola se vrši topljenjem posebno oblikovanog topljivog elementa.
U ovom radu su koriščeni osigurači za zaštitu od preopterećenja energetskih kablova. Osnovne
karakteristike topljivih osigurača su:

Strana 20 od 37
Momčilo Maksimović“Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta”

1. naznačeni napon (Un),


2. naznačena struja topljivog umetka (In),
3. karakteristika vreme-struja,
4. naznačena moć prekidanja topljivog umetka.

5.1.1. Naznačeni napon

Naznačeni napon osigurača je najviša vrednost naznačenog napona njegovih sastavnih delova.
Naznačeni napon osigurača treba da bude jednak ili veći od naznačenog napona mreže u kojoj će se
osigurač koristiti.Vrednosti naznačenih napona osigurača se mogu videti iz tabele na slici 5.1.

Slika 5.1. – Naznačeni naponi osigurača

Naznačeni napon mreže elektropostrojenja gas-lifta je 0.4kV.Ova mreža je niskonaponska, pa shodno tome
naznačeni napon osigurača će biti upravo jednaka naponskom nivou mreže u kojoj se koristi, odnosno 0.4kV.

5.1.2. Naznačena struja topljivog umetka

Naznačena struja topljivog umetka predstavlja struju koju osigurač može trajno da propušta , a da
to ne prouzrokuje povećanje temperature bilo kog dela osigurača iznad trajno dozvoljene vrednosti
temperature. Standardne vrednosti naznačene struje osigurača [A] su :
2-4-6-8-10-12-16-20-25-32-40-50-63-80-100-125-160-200-250-315-400-500-630-800-1000-1250

5.1.3. Karakteristika vreme-struja

Vreme topljivog osigurača se prikazuje kao funkcija struje na dijagramu vreme-struja sa


logaritamskom skalom (slika 5.2.). Struja se predstavlja na apscisi a vreme na ordinati. Karakteristika
vreme-struja osigurača leži između dve asimptote, i to:
• vertiklna asimptota predstavlja minimalnu vrednost struje koja uzrokuje topljenje topljivog
umetka osigurača,
• druga asimptota koja definiše toplotu nastalu tokom proticanja struja kratkog spoja.

Strana 21 od 37
Momčilo Maksimović“Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta”

Slika 5.2. – Karakteristika vreme-struja topljivog osigurača

U vezi sa karakteristikom reagovanja topljivog osigurača definišu se dve osnovne veličine i to


konvencijalno vreme i konvencvijalna struja. Pri tome se razlikuju:

• konvencijalna struja netopljenja (Inf) je vrednost struje koju topljivi umetak može da
podnese tokom utvrđenog (konvencijalnog) vremena bez topljenja i
• konencijalna struja topljenja (If) je vrednost struje koja izaziva delovanje topljivog
umetka tokom utvrdjenog (konvencijalnog) vremena.

5.1.4. Naznačena moć prekidanja topljivog umetka

Naznačena moć prekidanja topljivog osigurača je vrednost očekivane struje koju on može da
prekine pri naznačenom naponu. Kod nekih vrsta niskonaponskih osigurača , topljivi umetak tokom svog
delovanja ograničava struju kratkog spoja na manju vrednost od vrednosti očekivane struje koja bi se
imala bez delovanja osigurača, u skladu sa slikom 5.3.

Strana 22 od 37
Momčilo Maksimović“Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta”

Slika 5.3. – Oblik struje i napona pri prekidanju kratkog spoja osiguračem

Ovi osigurači pored amplitude ograničavaju i trajanje struje kvara, što ograničava iznos
toplote koji se razvija na osiguraču, a to omogućava da oni mogu da prekinu veće snage kratkog
spoja. Pri velikim strujama kratkog spoja, struja se prekida već pri porastu i ne dostiže
maksimalnu vrednost , pa je oprema koju osigurač štiti zaštićena od visokih mehaničkih i
termičkih naprezanja.

5.2. Klasifikacija osigurača prema karakteristici delovanja

Osigurači se dele prema području primene i kategoriji upotrebe.


Prvo slovo označava područje prekidanja za koje se koriste sledeće oznake:
a) Topljivi umetak g ( topljivi umetak za ograničavanje struje ), namenjen zaštiti od struja
kratkog spoja i od preopterećenja.
b) Topljivi umetak a (topljivi umetak sa delimičnim područjem moći prekidanja) se koristi
samo kao zaštita od kratkog spoja , dok u oblasti od preopterećenja zaštitu treba da
preuzme neki drugi zaštitni element.

Strana 23 od 37
Momčilo Maksimović“Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta”

Druga kategorija upotrebe osigurača može biti :


• G – za opštu upotrebu,
• L – za zaštitu kablova i vodova,
• M – za zaštitu motora,
• S – za zaštitu razvoda,
• R – za zaštitu poluprovodnika i
• Tr – za zaštitu transformatora.

Saglasno prethodnom izvedbom, kategorije osigurača koje se najčešće koriste su date tabelom
5.4.

Kategorija Primena

IEC kategorija osigurača

Namenjeni su zaštiti vodova i električne opreme od preopterećenja i struja kratkog


spoja. Mogu se koristiti i za zaštitu motora, ako se karakteristika topljivog umetka
gG prilagodi polaznoj struji.

Namenjeni su zaštiti motora i služe za zaštitu od struja kratkog spoja, dok je u oblasti
preopterećenja potrebna dodatna zaštita.
aM

Namenjeni su zaštiti poluprovodničkih komponenti u području od većih vrednosti


preopterećenja do struja kratkog spoja koje odgovaraju prekidnoj moći osigurača.
gR

Namenjeni su zaštiti razvoda koji odgovaraju prekidnoj moći osigurača za veće


preseke provodnika.
gS

Namenjeni su zaštiti od kratkog spoja poluprovodnika. Kod struja preopterećenja


potrebno je primeniti dodatnu zaštitu.
aR

Tabela 5.4. – Kategorije osigurača koje se uobičajeno koriste

U ovom radu za zaštitu niskonaponske mreže (kablova izmedju elemenata postrojenja) koriste
se osigurači tipa gG.Osigurači tipa gG namenjeni su zaštiti vodova i električne opreme od struje
preopterećenja i struje kratkog spoja.U šestoj glavi sledi detaljan postupak za odabir vrednosti
osigurača odredjenih napojnih kablova prema kriterijumima koje osigurači moraju da zadovolje.

Strana 24 od 37
Momčilo Maksimović“Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta”

6. PRORAČUNI

U ovom poglavlju biće izvršeni proračuni poprečnih preseka energetskih kablova za dve navedene
lokacije (kompresorsko postrojenje i distributivni kolektor) i to obzirom na sledeće kriterijume:
1. trajno dozvoljena struja,
2. pad npona,
3. struju kratkog spoja.

6.1. Proračun poprečnih preseka kablova obzirom na trajnu dozvoljenu struju

U osnovi, trajno dozvoljenu struju izolovanih provodnika i kablova određuju:


1. najveća dozvoljena temperatura izolacije (za izolaciju od PVC mase iznosi 70°C, a za
izolaciju od XLPE iznosi 90°C),
2. temperatura okoline (za kablove u vazduhu iznosi 30°C, a za kablove u zemlji 20°C),
3. termička otpornost tla (vrednosti trajno dozvoljenih struja u tabelama zasnovane su na
termičkoj otpornosti tla 2,5km/W, koja odgovara peskovitom tlu u skoro suvom stanju),
4. tip primenjenog električnog razvoda (definisano je ukupno 15 tipova električnog razvoda),
5. broj opterećenih provodnika,
6. broj provodnika postavljenih paralelno,
7. promena instalacijskih uslova duž položenih izolovanih provodnika i kablova.[8]
Tabele sa vrednostima trajno dozvoljenih struja definisane su u standardu ГОСТ Р 50571.5.52-
2011 (IEC60364-5-52:2009). Stvarne vrednosti trajno dozvoljenih struja se dobijaju uvažavajući korekcione
faktore usled drugačijih uslova sredine u odnosu na one definisane tabelama. Dobijaju se na osnovu sledeće
formule:

𝐼𝑧 = 𝐾1 ∙ 𝐾2 ∙ 𝐾3 ∙ 𝐼𝑡𝑑 ......................................................................................................................... (6.1.)


gde su:
𝐾1 – korekcioni faktor za temperaturu,
𝐾2 – korekcioni faktor za termičku otpornost tla,
𝐾3 – korekcioni faktor za grupno položena strujna kola.
Da bi izbor provodnika bio zadovoljavajući, potrebno je da budu ispunjena dva uslova:

𝐼𝐵 ≤ 𝐼𝑛 ≤ 𝐼𝑧 , ..................................................................................................................................... (6.2.)
𝐼2 ≤ 𝑘 ∙ 𝐼𝑧 , .......................................................................................................................................... (6.3.)
pri čemu je:
𝐼𝐵 – struja za koje je kolo projektovano,
𝐼𝑛 – nominalna struja zaštitnog uređaja,

Strana 25 od 37
Momčilo Maksimović“Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta”

𝐼𝑧 – stvarna trajno dozvoljena struja,


𝐼2 – struja reagovanja zaštitnog uređaja
k – koeficijent koji zavisi od vrste zaštitnog uređaja (za automatski osigurač korišćen u ovom slučaju
k=1.45)[7].
Da bi se proverili uslovi dati izrazima 6.2. i 6.3, najpre je potrebno izračunati stvarnu trajno
dozvoljenu struju pomoću formule 6.1. u kojoj figuriše tablična vrednost trajno dozvoljene struje.
Tablična vrednost trajno dozvoljene struje se određuje pomoću vrednosti struje za koju je kolo
projektovano, a koja je jednaka maksimalnoj jednovremenoj struji tog kola.
Maksimalna jednovremena struja koja protiče kroz kabl dobija se iz sledećih formula:
1. Za monofazne potrošače:
𝑃𝑗
𝐼𝐵 = 𝐼𝑗 = ........................................................................................................................... (6.4.)
√3∙𝑈𝑛 ∙𝑐𝑜𝑠𝜑

2. Za trofazne potrošače:
𝑃𝑗
𝐼𝐵 = 𝐼𝑗 = 𝑈 ............................................................................................................................... (6.5.)
𝑛 ∙𝑐𝑜𝑠𝜑

gde su:
𝑃𝑗 – maksimalno jednovremeno opterećenje [kW],
𝑈𝑛 – naznačeni napon (kod trofaznih potrošača je reč o linijskom naponu, a kod monofaznih reč je o
faznom naponu) [V],
𝑐𝑜𝑠𝜑 - faktor snage potrošača.[8]
Pošto, na osnovu izraza 4.2. stvarna trajno dozvoljena struja mora biti manja od struje za koju je
kolo projektovano, minimalna vrednost trajno dozvoljene struje se računa na osnovu sledeće formule:
𝐼𝐵
𝐼𝑚𝑖𝑛 𝑡𝑑 = 𝐾 . ............................................................................................................................. (6.6.)
1 ∙𝐾2 ∙𝐾3

Za tabličnu vrednost trajno dozvoljene struje 𝐼𝑡𝑑 , uzima se prva veća vrednost iz tabele od
vrednosti 𝐼min 𝑡𝑑 dobijene formulom 6.6. i na osnovu nje usvaja odgovarajući poprečni presek
provodnika i nominalna struja zaštitnog uređaja i proveravaju uslovi definisani izrazima 6.2. i 6.3.
Ukoliko su uslovi ispunjeni, prelazi se na proveru nekog od sledećih kriterijuma.
U tabelama 6.1. i 6.2 su dati rezultati proračuna kablova, obzirom na trajno dozvoljenu struju, za
obe navedene lokacije. Odabrani su kablovi od bakra, sa izolacijom od umreženog polietilena (XLPE).
Za polaganje kablova, korišćeni su E (kablovi položeni u vazduhu), D2 (kablovi položeni direktno u
zemlju) ili D1 tip razvoda (kablovi položeni u cevima u zemlji) tip. Proračuni su rađeni formiranjem
odgovarajućih funkcija u programskom paketu Microsoft Excel 2007. Opširniji račun i korišćeni podaci,
mogu se naći u Excel dokumentima.

Strana 26 od 37
Momčilo Maksimović“Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta”

Tabela 6.1. – Rezultati proračuna kablova obzirom na trajno dozvoljenu struju za kompresorsko
postrojenje
Nacin Korekcioni
Redni S Ib Itd Iz In I2
Oznaka kabla polaganja faktor 6.2. 6.3.
broj [mm²] [A] [A] [A] [A] [A]
kablova K

1. TS1A-GROKOMP 240 2000 E 0,746 4304 3211 2000 2000 DA DA

2. TS1B-GROKOMP 240 2000 E 0,746 4304 3211 2000 2000 DA DA

3. DG-GROKOMP 240 1732 D2 0,784 3000 2352 2000 2000 DA DA

4. GROKOMP-RTZK 185 248 D2 0,784 324 254 250 250 DA DA

5. GROKOMP-RTK1 185 922 D2 0,784 1296 1016 1000 1000 DA DA

6. GROKOMP-MCCK1 6 28 D2 0,784 49 38 32 32 DA DA

7. GROKOMP-RTK2 185 922 D2 0,784 1296 1016 1000 1000 DA DA

8. GROKOMP-MCCK2 6 28 D2 0,784 49 38 32 32 DA DA

9. GROKOMP-RTZGRO 2,5 16 D2 0,784 30 23 20 20 DA DA

10. GROKOMP-RTTS1 2,5 16 D2 0,784 30 23 20 20 DA DA

11. GROKOMP-RTZDG 10 46 D2 0,784 65 50 50 50 DA DA

12. GROKOMP-UPS1 10 35 D2 0,784 65 50 50 50 DA DA

13. GROKOMP-RTGKS 16 62 D2 0,784 84 65 63 63 DA DA

14. GROKOMP-RTHT 1,5 7 E 0,7462 23 17 16 16 DA DA

15. GROKOMP-OKP 4 26 D2 0,784 46 36 32 32 DA DA

16. GROKOMP-U3F 6 31 D2 0,784 49 38 32 32 DA DA

17. GROKOMP-U1F 1,5 9 D2 0,784 27 21 16 16 DA DA

Spisak skraćenica potrošača za kompresorsko postrojenje:

GROKOMP – glavni razvodni ormar kompresorskog postrojenja


RTZK – razvodna tabla zgrade u kojoj su kompresori
RTK1 , RTK2 – razvodna tabla za kompresor 1 i kompresor 2
MCCK1 , MCCK2 – Motor Control Centar za kompresor 1 i kompresor 2
RTZGRO – razvodna tabla u zgradi gde je GROKOMP
RTTS1 – razvodna tabla u trafostanici
RTZDG – razvodna tabla u zgradi gde je dizel generator (sa njega se napajaju ventilatori, grejači)
UPS1 – izvor neprekidnog napajanja
RTGKS – razvodna tabla u glavnoj kontrolnoj sobi
RTHT – razodna tabla za kompresorsko grejanje u razvodnom postrojenju
OKP – osvetljenje kompresorkog postrojenja
U3F – trofazna industrijska utičnica
U1F – monofazna industrijska utičnica
BUDPOT – budući potrošači (budući kompresor, zgrada u kojoj će se nalaziti...)
ODK – osvetljenje distributivnog kolektora

Strana 27 od 37
Momčilo Maksimović“Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta”

Tabela 6.2. – Rezultati proračuna kablova obzirom na trajno dozvoljenu struju za distributivni
kolektor
Nacin Korekcioni
Redni S Ib Itd Iz In I2
Oznaka kabla polaganja faktor 4.2. 4.3.
broj [mm²] [A] [A] [A] [A] [A]
kablova K

1. TS2-GRODK 120 144,2 D2 0,784 257 201 200 200 DA DA


2. GRODK-RTLKS 10 39,9 D2 0,784 65 50 40 40 DA DA
3. GRODK-UPS 2,5 19,9 D2 0,784 30 23 20 20 DA DA
4. GRODK-U3F 6 31,9 D2 0,784 49 38 32 32 DA DA
5. GRODK-U1F 1,5 15,8 D2 0,784 27 2 16 16 DA DA
6. GRODK-RTHTDK 1,5 1,5 E 0,7462 23 17 10 10 DA DA
7. GRODK-HSKID1 1,5 7,5 D2 0,784 23 18 10 10 DA DA
8. GRODK-HSKID2 1,5 7,5 D2 0,784 23 18 10 10 DA DA
9. GRODK-HSKID3 1,5 7,5 D2 0,784 23 18 10 10 DA DA
10. GRODK-M1 1,5 0,8 D2 0,784 23 18 10 10 DA DA
11. GRODK-M2 1,5 0,8 D2 0,784 23 18 10 10 DA DA
12. GRODK-M3 1,5 0,8 D2 0,784 23 18 10 10 DA DA
13. GRODK-M4 1,5 0,8 D2 0,784 23 18 10 10 DA DA
14. GRODK-M5 1,5 0,8 D2 0,784 23 18 10 10 DA DA
15. GRODK-M6 1,5 0,8 D2 0,784 23 18 10 10 DA DA
16. GRODK-ODK 1,5 0,01 D2 0,784 27 21 10 10 DA DA
GRODK-
17. RTZGRODK 1,5 0,01 D2 0,784 23 18 10 10 DA DA

Spisak skraćenica potrošača za distributivni kolekotor:

GRODK – glavni razvodni ormar za distributivni kolektor


RTLKS – razvodna tabla u glavnoj kontrolnoj sobi
RTHTDK – razvodna tabla elekrogrejenja za cevi u distributivnom kolektoru
HSKID1, HSKID2, HSKID3 – grejanje SKIDA, SKIDB, SKIDC
M1,M2,M3,M4,M5,M6- motori koji zatvaraju i otvaraju ventile na cevovodima do bušotina (njima se
upravlja sa lokalnog PLC – a )

6.2. Proračun poprečnih preseka kablova obzirom na pad napona

U članu 20. Pravilnika o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona (do
1000V), Sl. list SFRJ br. 53 i 54/88. i Sl. list SRJ 28/95 navodi se da dozvoljeni pad napona između
tačke napajanja električne instalacije i bilo koje tačke u električnoj instalaciji ne sme biti veći od sledećih
vrednosti u odnosu na nazivni napon električne instalacije:
• Za strujno kolo osvetljenja 3%, a za strujna kola ostalih potrošača 5%, ako se električna
instalacija napaja iz niskonaponske mreže.
• Za strujno kolo osvetljenja 5%, a za strujna kola ostalih potrošača 8%, ako se električna
instalacija napaja neposredno iz trafostanice koja je priključena na visoki napon.

Strana 28 od 37
Momčilo Maksimović“Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta”

• Za električnu instalaciju čija je dužina veća od 100m dozvoljeni pad napona povećava se za
0,005% po dužnom metru preko 100m, ali ne više od 0,5%.
Proračun padova napona za kablove date dužine i opterećenja se računa prema standardu 60364-
5-52.
Procentualni pad napona za monofazne potrošače se računa po sledećem obrascu:
100∙2∙∑ 𝑃𝑛𝑖 ∙𝑙𝑖
𝑢% = ............................................................................................................................. (6.21.)
𝛾∙𝑈 2 ∙𝑆

gde su:
Pni – nominalna ili jednovremena snaga i-tog potrošača,
li – dužina voda od mesta priključenja razmatranog strujnog izvoda do i-tog potrošača,
γ - koeficijent provodljivosti (za bakar je 56 Sm/mm2, za aluminijum je 36.9 Sm/mm2),
U – nominalni napon mreže (230V ili 400 V),
S – poprečni presek provodnika.
Procentualni pad napona za trofazne potrošače, za kablove poprečnog preseka do 16 mm2 se računa
po obrascu 6.22, dok se za kablove poprečnog preseka većeg od 16 mm2 računa po obrascu 6.23:
100∙∑ 𝑃𝑛𝑖 ∙𝑙𝑖
𝑢% = ............................................................................................................................... (6.22.)
𝛾∙𝑈 2 ∙𝑆
∑ 𝑃𝑛𝑖 ∙𝑙𝑖
𝑢% = (𝑟 + 𝑥 ∙ 𝑡𝑔𝜑) .............................................................................................................. (6.23.)
10∙𝑈 2

gde su:
r – podužna otpornost voda [/km],
x – podužna reaktansa voda [/km],
φ – ugao faznog pomeraja između napona i struje.
U tabelama 6.3. i 6.4. prikazani su krajnji rezultati proračuna pada napona za konkretne lokacije
(kompresorsko postrojenje i distributivni kolektor, respektivno), dok se opširniji postupak funkcije
mogu videti u Excel dokumentima.

Tabela 6.3. – Proračun padova napona za kablove u kompresorskom postrojenju


Ukupan
Redni
Potrošač pad
broj
napona
1. GROKOMP 0,4
2. GROKOMP 0,1
3. GROKOMP 0,2
4. RTZK 1,0
5. RTK1 1,0
6. MCCK1 2,0
7. RTK2 1,0
8. MCCK2 2,0
9. RTZGRO 0,8

Strana 29 od 37
Momčilo Maksimović“Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta”

10. RTTS1 1,3


11. RTZDG 1,7
12. UPS1 2,1
13. RTGKS 2,4
14. RTHT 0,8
15. OKP 2,1
16. U3F 2,8
17. U1F 9,9

Tabela 6.4. – Proračun padova napona za kablove u distributivnom kolektoru


Ukupan
Redni
Potrošač pad
broj
napona
1. GRODK 0,2
2. RTLKS 1,2
3. UPS2 2,8
4. U3F 1,4
5. U1F 5,2
6. RTHTDK 0,3
7. HSKID1 1,3
8. HSKID2 1,3
9. HSKID3 1,3
10. M1 0,2
11. M2 0,2
12. M3 0,2
13. M4 0,2
14. M5 0,2
15. M6 0,2
16. ODK 0,2
17. RTZGRODK 0,2

Na osnovu dobijenih rezultata, može se doći do zaključka da je na određenim deonicama pad


napona veći od standardom propisanog. Da bi pad napona bio u zadatom opsegu i u cilju dodatne zaštite
kablova od naprezanja, neki od poprečnih preseka kablova, koji su izabrani po kriterijumu trajno
dozvoljene struje, biće povećani. To su kablovi koji napajaju sledeće potrošače:
• u kompresorskom postrojenju: MCCK1 (10mm2), MCCK2 (10 mm2), UPS1 (16 mm2), RTZDG
(16 mm2), U3F (6 mm2), U1F (4 mm2), OKP (6 mm2), RTGKS (25 mm2),
• u distributivnom kolektoru: UPS2 (4 mm2), U1F (4 mm2).

Strana 30 od 37
Momčilo Maksimović“Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta”

6.3. Proračun poprečnih preseka kablova obzirom na struju kratkog spoja

Proračun struja kratkog spoja zasnovan je na sledećim pretpostavkama:


• kratak spoj je daleko od generatora i napajan je samo iz jedne napojne mreže,
• niskonaponska mreža je radijalna,
• vrednosti napona izvora i impedansi svih električnih uređaja su konstantne,
• prelazne otpornosti na mestu kvara i impedanse kvara se zanemaruju,
• za višefazni kratak spoj pretpostavlja se da je istovremeno u svim fazama,
• kratak spoj se ne računa za unutrašnje kvarove u jednom od nekoliko paralelnih kablova,
• tokom trajanja kratkog spoja nema promena u posmatranom električnom kolu; broj obuhvaćenih
faza ostaje isti, npr. trofazni kratak spoj ostaje trofazni kratak spoj tokom trajanja kratkog spoja,
• zanemaruju se kapacitivnosti vodova i paralelne admitanse pasivnih elemenata,
• zanemaruje se dvostruki zemljospoj na različitim mestima,
• za regulacione preklopke transformatora VN/NN pretpostavlja se da su u srednjem položaju,
• impedansa kratkog spoja direktnog redosleda jednaka je impedansi kratkog spoja inverznog
redosleda. [8].

6.3.1. Impedansa dvonamotajnog transformatora

Impedansa kratkog spoja direktnog redosleda (posmatra se trofazni simetrični kratak spoj)
dvonamotajnog transformatora sa direktno uzemljenom neutralnom tačkom na niženaponskoj strani, koji
se najčešće koristi za napajanje niskonaponskih radijalnih sistema, računa se iz naznačenih podataka
transformatora na sledeći način:
2
𝑢𝑘𝑇 [%] 𝑈𝑛𝑇
𝑍𝑇 = ∙𝑆 ............................................................................................................................... (6.7.)
100 𝑛𝑇
𝑃𝑘𝑇
𝑅𝑇 = 3𝐼2 ........................................................................................................................................... (6.8.)
𝑛𝑇

𝑋𝑇 = √𝑍𝑇2 − 𝑅𝑇2 ................................................................................................................................ (6.9.)


pri čemu su:
𝑢𝑘𝑇 – napon kratkog spoja transformatora,
𝑈𝑛𝑇 – nazivni napon transformatora na niženaponskoj strani,
𝑆𝑛𝑇 – nazivna snaga transformatora,
𝑃𝑘𝑇 – gubici u namotajima transformatora pri nazivnoj struji,
𝐼𝑛𝑇 - nazivna struja transformatora na niženaponskoj strani.[7]
U tabeli 6.5. prikazani su minimalni naponi kratkog spoja izraženi u procentima, za
transformatore čija se snaga nalazi u odgovarajućim opsezima. Koristeći se formulama 6.7, 6.8. i 6.9. i
podacima iz tabele 6.5. dolazi se do parametara (rezistansa RT i reaktansa XT) transformatora sa
odgovarajućim nominalnim snagama, koji su prikazani u tabeli 6.6.

Strana 31 od 37
Momčilo Maksimović“Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta”

Tabela 6.5. – Naponi kratkog spoja transformatora sa odgovarajućom nominalnim snagama


Nazivna snaga Napon kratkog
transformatora u spoja u
kVA procentima
do 630 4.0
od 631 do 1 250 5.0
od 1 251 do 2 500 6.0
od 2 501 do 6 300 7.0
od 6 301 do 25 000 8.0
od 25 001 do 40 000 10.0
od 40 001 do 63 000 11.0
od 63 001 do 100 000 12.5
preko 100 000 >12.5

Tabela 6.6. – Parametri transformatora


SnT
RT [Ω] XT [Ω]
[kVA]
20 0,224 0,233
30 0,125 0,151
50 0,0695 0,0976
80 0,0424 0,0615
100 0,0311 0,0512
125 0,0239 0,0415
160 0,0174 0,0359
200 0,0119 0,0296
250 0,0091 0,0262
315 0,0069 0,0209
400 0,0051 0,0166
500 0,0043 0,0143
630 0,0032 0,0115
800 0,0025 0,00904
1000 0,0019 0,0074
1250 0,0015 0,00593
1600 0,0011 0,00466
2000 0,00089 0,004

6.3.2. Impedansa kablova

Podužna rezistansa kabla na temperaturi od 20°C može se odrediti kao:


𝜌
𝑟 = 𝑠 .............................................................................................................................................. (6.10.)
𝑛

Strana 32 od 37
Momčilo Maksimović“Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta”

gde su:
Ω𝑚𝑚2 Ω𝑚𝑚2
𝜌 - specifična otpornost provodnika (0,0185 za provodnike od bakra, a 0,0294 za provodnike
𝑚 𝑚
od aluminijuma),
𝑠𝑛 – poprečni presek provodnika.[8]
Za podužnu reaktansu kabla može se uzeti:
𝜇 1 𝑑 1 𝑑
𝑥 = 2 ∙ 𝜋 ∙ 𝑓 ∙ 2∙𝜋0 ∙ (4𝑛 + 𝑙𝑛 𝑟 ) = 𝑓 ∙ 𝜇0 ∙ (4𝑛 + 𝑙𝑛 𝑟 ) ...................................................................... (6.11)
pri čemu su:
d – srednje geometrijsko rastojanje između provodnika ili između cevi provodnika u snopu, koje se
računa kao:
3
𝑑 = √𝑑𝐿1𝐿2 𝑑𝐿2𝐿3 𝑑𝐿1𝐿3 ................................................................................................................... (6.12.)
r – poluprečnik pojedinačnog provodnika; ako je provodnik u snopu tada se on računa kao:

𝑟 = √𝑛 ∙ 𝑟 ∙ 𝑅 𝑛−1 ............................................................................................................................. (6.13.)


R – poluprečnik snopa provodnika,
n – broj provodnika u snopu,
𝜇0 – pecifična permeabilnost vazduha (4 ∙ 𝜋 ∙ 10−7 𝐻/𝑚) [9].
Rezistansa i reaktansa kabla se dobijaju množenjem podužne rezistanse, odnosno reaktanse sa
dužinom kabla, kao što to prikazuju izrazi 6.14. i 6.15.

𝑅 = 𝑟 ∙ 𝑙 ........................................................................................................................................... (6.14.)
𝑋 = 𝑥 ∙ 𝑙 .......................................................................................................................................... (6.15.)
Impedansa kabla se može dobiti na osnovu izraza 6.16.

𝑍 = √𝑅 2 + 𝑋 2 ................................................................................................................................. (6.16.)
Ukupna impedansa kratkog spoja se dobija tako što se sabiraju impedansa transformatora i
impedanse svih kablova od transformatora do mesta na kom se desio kratak spoj (formula6.17.).

𝑍𝑘 = 𝑍𝑇 + 𝑍1 + 𝑍2 + ⋯ + 𝑍𝑚 ....................................................................................................... (6.17.)

6.3.3. Udarna struja kratkog spoja

Na opremu koja provodi struju kratkog spoja deluju jake elektrodinamičke sile, koje dovode do
mehaničkih naprezanja opreme. Pomenute sile se menjaju u vremenu na složen način, kao što se na
složen način menja i njihov uzrok, odnosno struja kvara. Maksimalne vrednosti sila su u direktnoj vezi
sa maksimalnom vrednošću koju struja kvara dostiže tokom svoje vremenske promene. Kod trofaznog
kratkog spoja, maksimalne vrednosti sila su direktno proporcionalne kvadratu maksimalne vrednosti
struje kvara. Iz tog razloga, za pravilan izbor opreme potrebno je poznavati maksimalnu vrednost struje
kvara, takozvanu udarnu struju. Proizvođači opreme daju podatke o mehaničkoj izdržljivosti opreme,
navodeći maksimalno dozvoljenu vrednost udarne struje.[9]
Udarna struja kratkog spoja se računa prema sledećoj formuli:
Strana 33 od 37
Momčilo Maksimović“Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta”

𝑖𝑝 = 𝑘 ∙ √2 ∙ 𝐼𝑘" ................................................................................................................................ (6.18.)


gde je:
𝐼𝑘" – početna simetrična struja trofaznog kratkog spoja,
k – koeficijent koji se očitava sa određenog dijagrama (funkcija k od odnosa R/X) ili se dobija pomoću
formule 6.19.
−𝑠𝑅
𝑘 = 1,02 + 0,98𝑒 𝑋 ....................................................................................................................... (6.19.)
U formuli 6.18. figuriše početna simetrična struja kratkog spoja (𝐼𝑘" ), koja predstavlja efektivnu
vrednost naizmenične simetrične komponente struje kratkog spoja u trenutku nastanka kvara.[8]
Proračunava se na osnovu sledeće formule:
𝑐∙𝑈𝑛
𝐼𝑘" = .......................................................................................................................................... (6.20.)
√3∙𝑍𝑘

pri čemu koeficijent c iznosi 1,05 za niskonaponske sisteme.


U tabelama 6.7. i 6.8. prikazani su krajnji rezultati proračuna udarne struje kratkog spoja, a u Excel
dokumentima mogu se naći i kompletni proračuni rađeni implementacijom funkcija u ovom
programskom paketu.

Tabela 6.7. – Rezultati proračuna udarne struje kratkog spoja za kompresorsko postrojenje
Mesto
Rk Xk Zk Ik'' ip
kratkog
[Ω] [Ω] [Ω] [kA] [kA]
spoja
GROKOMP 0,001 0,004 0,005 45,628 90,291
RTK1 0,002 0,005 0,006 36,705 66,618
RTK2 0,002 0,005 0,006 36,705 66,618
RTZK 0,006 0,008 0,010 21,847 34,897
RTZGRO 0,075 0,005 0,075 3,057 4,410
RTZDG 0,074 0,008 0,074 3,084 4,448
RTTS1 0,149 0,007 0,149 1,544 2,228
RTGKS 0,081 0,010 0,082 2,802 4,042
RTHT 0,122 0,005 0,122 1,888 2,724

Tabela 6.8. – Rezultati proračuna udarne struje kratkog spoja za distributivni kolektor
Mesto
Rk Xk Zk Ik'' ip
kratkog
[Ω] [Ω] [Ω] [kA] [kA]
spoja
GRODK 0,034 0,052 0,062 3,681 6,040
RTZGRODK 0,155 0,053 0,164 1,407 2,031
RTHTDK 0,276 0,055 0,28 0,821 1,184
M1 0,397 0,056 0,401 0,576 0,831
M2 0,397 0,056 0,401 0,576 0,831
M3 0,397 0,056 0,401 0,576 0,831
M4 0,397 0,056 0,401 0,576 0,831
M5 0,397 0,056 0,401 0,576 0,831
M6 0,397 0,056 0,401 0,576 0,831

Strana 34 od 37
Momčilo Maksimović“Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta”

RTLKS 0,107 0,056 0,121 1,906 2,759


HSKID1 0,397 0,056 0,401 0,576 0,831
HSKID2 0,397 0,056 0,401 0,576 0,831
HSKID3 0,397 0,056 0,401 0,576 0,831

Strana 35 od 37
Momčilo Maksimović“Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta”

7. ZAKLJUČAK

U ovom diplomskom radu obrađena je nafta kao izvor energije. Detaljno je obrađen način
projektovanja elektropostrojenja gas-lifta.To je sistem koji služi za vađenje nafte iz ležišta. U projektu
se koristi veliki broj električnih elemenata, njihovo dimenzionisanje i projektovanje je prikazano u ovom
radu. Opisan je izbor elemenata električnog sistema na osnovu više kriterijuma (trajno dozvoljene struje,
struje kratkih spojeva i padova napona) i njihove zaštita.
Zaštita niskonaponske mreže, izvršena je osiguračima, najčešćim zaštitnim elementima na ovom
naponskom nivou, koji su ovde posebno i detaljno obrađeni. Na osnovu sprovedenih proračuna dobijene
su vrednosti osigurača za sve napojne kablova, prema nameni i svrsi upotrebe.

Strana 36 od 37
Momčilo Maksimović“Zaštita elemenata elektropostrojenja gas-lifta”

8. LITERATURA

1. Duško Bekut, “Relejna zaštita“ ,Fakultet tehničkih nauka, Novi sad,2009.


2. “Nafta”, dostupno na:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Nafta.
3. Slobodan Sokolović, Dunja Sokolović, Damir Đaković, “Osnovi ekološke
analize naftne i gasne industrije”, FTN izdavaštvo, Novi Sad 2013.
4. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, “Nafta”,dostupno na:
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=42761.
5. Håvard Devold, “OIL AND GAS PRODUCTION HANDBOOK”, Edition 3.0
Oslo, August 2013.
6. “Gas lift”, dostupno na:
http://petrowiki.org/Gas_lift
7. “Gas lift”, dostupno na:
https://en.wikipedia.org/wiki/Gas_lift
8. Gojko Dotlić, “Energetika kroz standarde, zakone, pravilnike i tehničke
preporuke”, četvrto, izmenjeno i dopunjeno izdanje, Beograd, 2006.
9. Strahil J. Gušavac, “Osnovni principi projektovanja u mrežama srednjeg i
niskog napona”, Fakultet tehničkih nauka, Novi Sad, 2014.

Strana 37 od 37

You might also like