Ime i prezime: KENAN IDRIZAJ1

Naziv rada: Analiza Psihopatske Ličnosti:Saddam Husein.

Kontakt e-mail: kenan_idrizaj@live.com

Inspiracija za rad i problem koji se radom oslovljava :U ovom će se radu temeljiti

na znanstvenoj literaturi opisivati psihološko stanje Sadama Huseina, koga su zapadne države
smatrale diktatorom koji je tokom svoje vladavine počinio zločine protiv čovječnosti, a
posebno protiv manjina koje žive na zapadu ove države. Također u ovom radu ćemo pokušati
zasebno objasniti njegova psihopatska svojstva koja je posjedovao i zbog tih svojstava vodio
je snažan privatni život i uspio je ostati na vlasti nekoliko desetljeća. Zbog svojih osobitosti i
nasilja koje je počinjeno nad njegovim stanovništvom, prisilio je svoj narod na pobunu i
ustanak protiv njega uz pomoć Sjedinjenih Američkih Država i koalicije zapadnih država.

Cilj rada: Svrha ovog rada je postići psihopatsko profiliranje ovog diktatora.

Metodologija : Što se tiče metodologije ovog rada, opširna će se znanstvena literatura

pregledati i analizirati kako bi se postiglo ili razumjelo njegovo psihološko stanje i razlog i
motiv koji su ga potakli na počinjenje ovih zločina

Rezultati/Generalni zaključak: Diktator uvijek ostaje diktator bez obzira na jadno stanje i
položaj naroda u kojem vlada i nedostatak diplomatskog pritiska zapadnih država.

Opravdanost istraživanja/rada: Na osnovu naučnih teorija moći ćemo govoriti o ličnosti i

psihološkom stanju osobe u kojoj je, koristeći svoju moć, uspio počiniti teška zločina nad
vlastitim građanima.

Ključne riječi (6 riječi): Analiza, Psihopata, Sadadm Husein, Psihološko Stanje,Zločin,

Diktator

1
Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju sigurnosne studije, Univerzitet u Sarajevu, student III ciklusa studija
1
1. Uvod

U većem dijelu ljudske povijesti primijećeno je da se većina diktatora na vlasti našla

protiviti ili se pobuniti protiv bivšeg režima ili vlade koja je bila na vlasti ili koristeći ime
oslobodioca uspjela je postati moćna i voditi s državom i njenim građanima na temelju zakona
i u ovom slučaju osobe koja će analizirati svoj mogući psihopatički profil koji je počinio teška
kaznena djela nad manjinskim stanovništvom putem religije i u ime islama i šerijata i onima
koji su se suprotstavili njegovim ideologijama ili njegovom režimu.
Poznato je da je diktatura naroda takođe zločin protiv čovječnosti, jer su životi
stanovnika ove zemlje ograničeni, jer osoba koja upravlja tom državom ima kontrolu,
administraciju i kontrolu nad parlamentom, vladom i izvršenjem. Imajući ove tri osnovne
državne institucije u svojim rukama, on je u stanju da mijenja ustav i zakone koji se
primjenjuju u ovoj zemlji na osnovu njegovih singlova i sklonosti koje mora držati izoliranim
državom i stanovništvom.
Diktator ovu akciju opravdava braneći svoje teorije kao da favorizuje stanovništvo i
patriotizam koji ima za tu državu. Ali u stvarnosti se događa suprotno zbog toga što je ovaj
režim ograničen i usmeren od režima da žive i prilagođavaju se bez svoje volje. Diktatori u
tim slučajevima ne štede i ne ostavljaju nikoga da govori ili djeluje protiv njegove politike ili
vlade koju vodi da podigne svoj glas ili surađuje s bilo kojom diktatorskom neprijateljskom
državom.
Obično diktatori ove vrste uvijek kontroliraju vojsku, policiju i tajne službe u zemlji
kako bi održali svoj utjecaj i moć. Obično na ključnim rukovodećim pozicijama imenuje
visoke članove porodice, vjerne pojedince i pojedince koji će se strogo pridržavati njegovih
zapovijedi. Zbog ovog totalitarnog režima, stanovništvo zemlje nije slobodno i pati, ali s
druge strane njihove obitelji i vjerni ljudi žive razuzdan život i ne postoji zakon koji se na njih
primjenjuje te nemaju problema s uklanjanjem protivnika u ime države i diktatora. Dakle,
kroz ovaj rad želimo predstaviti sve moguće osobine psihopatskog vođe i nasilje koje on
izvršava za vrijeme svoje vladavine.
Počev od 1970-ih, Sadam Husein vladao je Republikom Irakom s čvrstim stiskom.
Njegove pristalice su držale da je svojim mnogobrojnim socijalnim i ekonomskim
programima efektivno uveo zemlju u moderno doba. Njegovi brojni kritičari tvrdili su,
međutim, da je Sadam bezobziran diktator koji se neće zaustaviti ni u čemu u svom
beskrajnom pritisku za moći. Bez obzira na to, harizmatični vođa zadržao je kontrolu nad
svojom državom tokom bezbrojnih vojnih sukoba, uključujući osmogodišnji rat protiv Irana u
2
1980-im i rat u Perzijskom zalivu 1991. Takođe je preživeo niz pokušaja atentata tokom svog
predsedništva, i na trenutke je izgledao gotovo nepobedivo. Ali u martu 2003. godine, snage
pod vođstvom SAD napale su Irak i svrgnule prkosnog vođu. Saddam je izbjegao hapšenje,
ali nakon devetomjesečnog napada, uhvaćen je, zatvoren i suočen sa višestrukim optužbama
vezanim za ratne zločine i kršenja ljudskih prava. Mnogi su nagađali da će se nekad
nepobedivi vladar na kraju suočiti sa smrtnom kaznom2.

2. Rani život Sadama Husseina

Sadam Husein rođen je 1937. godine u siromašnoj seljačkoj porodici u blizini Tikrita,
oko 100 milja severno od Bagdada, u centralnom severu Iraka. Ali centralne linije razvoja
političke ličnosti Sadama Huseina bile su urezane pre nego što se on rodio, jer je njegov otac
umro od „unutrašnje bolesti“ (verovatno od raka) tokom trudnoće majke sa Sadamom, a umro
je i njegov dvanaestogodišnji brat ( o dečjem raku) nekoliko meseci kasnije, kada je
Saddamova majka Sabha bila u osmom mesecu trudnoće. Oduzeta, Saddamova majka je
pokušala samoubistvo. Spasila ju je jevrejska porodica. Zatim je pokušala da abortira Sadama,
ali su je ponovo sprečili da to učine jevrejski dobročinitelji. Nakon što se Sadam rodio, 28.
aprila 1937. godine, njegova majka nije želela da ga vidi, što snažno sugerira da pati od velike
depresije. Njegova briga bila je prebačena na Sabinog brata (njegovog ujaka po majci)
Khairallaha Talfah Msallat iz Tikrita, u čijem je domu Sadam proveo veći deo svog ranog
detinjstva. U tri godine Sadam se ponovo ujedinio sa majkom koja se u međuvremenu udala
za dalekog rođaka, hadžija Ibrahima Hasana. Hadž Ibrahim, njegov očuh, navodno je bio
psihički i fizički nasilnik na mladog Sadama(Post.J.M.,:2003)
Prvih nekoliko godina života presudno je za razvoj zdravog samopoštovanja. Neuspeh
majke da se neguje i veže sa svojim maloletnim sinom i posledična zlostavljanja u ruke očuha
duboko bi ranila Sadamovo samopoštovanje, narušavajući njegovu sposobnost za empatiju sa
drugima, proizvodeći ono što je identifikovano kao „ ranjeni ja. “Jedan kurs suočen sa takvim
traumatizirajućim iskustvima je da potone u očaj, pasivnost i beznađe. Ali drugo je izrezbarati
psihološki obrazac kompenzacijske grandioznosti, kao da zavetujem, „Nikada više, nikada
više se neću podvrgnuti nadmoćnijim silama.“ To je bio razvojni psihološki put koji je Sadam
sledio (Schneider.B.R., et al.,:2003)Od ranih godina, Sadam, čije ime znači „Onaj koji se
suprotstavlja“, zacrtao je svoj tok i nije prihvatio ograničenja. Prema njegovoj poluzvaničnoj
biografiji, kada je Sadamu bilo samo deset godina, bio je impresioniran posjetom njegovog
2
(https://www.notablebiographies.com/news/Ge-La/Hussein-Saddam.html zadnje pristupano 25/01/2020)
3
rođaka koji je znao čitati i pisati. Suočio se sa porodicom sa željom da se obrazuje, a kada su
ga odbili, pošto u selu roditelja nije postojala škola, napustio je dom usred noći, krećući se
kući ujaka majke Khairallah u Tikritu da bi tamo studirao. Sasvim je moguće da je Sadam u
odobrenoj biografiji donekle uljepšao svoju priču, ali nema greške u ogorčenosti prema majci
i očuhu koji iz toga proizilazi (Ibid).

3. Ličnost Sadama Husseina

"On je opasan, opasan čovek sa opasnim, opasnim oružjem." – kao citirao američki
predsednik George W. Bush, o Sadamu Huseinu, decembar, 2002.godine. Iako bi grozna
procjena predsjednika Busha o Sadamu Husseinu mogla prenijeti odgovarajuća slika za laika,
Bushova procjena, međutim, nije u skladu s bilo kojim modernim psihijatrijskim sistemom
klasifikacije i izvan njega. Sistemi klasifikacije imaju mnogo svrhe, poput pomoći kliničaru u
organizaciji I komunicirati kliničke informacije (Segal,D.L., & Coolidge,F.L., :2001).Izvršene
su nedavne anegdotske poređenja Sadama Huseina s Adolfom Hitlerom važnost
razumijevanja Husseinovih karakteristika ličnosti najvažnija. Uz to, ako se Hitlerova ličnost
može pouzdano procijeniti 58 godina nakon njegove smrti, tada se možda Sadam Husein
može pouzdano ocijeniti istim metodama s više informacija. Neka važna konceptualna pitanja
kojima smo se također bavili bila su u kojoj su mjeri ova dva profila slična i postoji li
zajednička konstelacija obilježja poremećaja ličnosti među ta dva notorna diktatora(Ibid).

3.1 Patološki narcizam

Patološki narcizam, koji uključuje neuspješne strategije nošenja s kritikama i
sumnjama u vrline i kompetencije narcistične osobe, a u području kliničke psihologije i
psihijatrije to je definirano kroz narcisoidni poremećaj ličnosti. Ta dijagnoza, za razliku od
normalnog narcizma, povezana je s nizom disfunkcionalnih i stresu podložnih stanja te
pokazuje značajan psihijatrijski komorbiditet s poremećajima raspoloženja, anksioznim
poremećajima, ovisnosti o psihoaktivnim tvarima, ostalim poremećajima ličnosti
(prvenstveno antisocijalnim, histrionskim i graničnim) te povećanim rizikom od samo
ubistva(Čuržik.D.,& Jakšić.N.,:2012)

Za narciste je primarni način suočavanja sa njihovim sveprisutnim osjećajima

4
inferiornosti neumoljiv zadatak da steknu priznanje i dokažu svoju superiornost .Narcisi na
pozicijama moći imaju posebno veliki broj sredstava pomoću kojih mogu dokazati svoju moć
- stvaraju svoje ciljeve, uverenja, i retorika oko njihovog utjecaja i prepoznavanja, a ne
njihovog značenja, oni zahtijevaju neupitna posvećenost i odanost sljedbenika oni „kreću u
grandiozne projekte i prepustite se vidljivoj potrošnji ”i u njihovom najgorem slučaju lideri
takvi kao što se Sadam Husein okreće sadizmu i destruktivnosti (Rosenthal.S.A.,:2006).

3.2 Antisocijalne karakteristike

Nepovjerenje koje podvlači narcisoidnu izolaciju može biti propadanje vođa

zlonamjernim antikocijalnim karaketom. Vidjevši neprijatelje na svakom prijateljskom licu,
privlače ih (i pozivaju na opasnost. Oni zidaju (i često prelaze) tanku crtu između
avanturistike, nesmotrenosti, impulzivnosti, ali ravnodušno kruto. Ali mnogi premašuju
ograničenje u jednom trenutku i previše. Posao ubijanja je opasan pothvat, onaj koji poziva na
odmazdu. Katastrofalni rat Sadde Hussein s Iranom i odbijanje da slijede rezoluciju UN-a o
razoružanju dobri su primjeri njegove mješavine. Ponekad kreativna neusaglašena istraživanja
prelaze granice prihvatljivog ponašanja, brzi antisocijalni ne brinu što drugi misle (iako kao
narcisti uživaju pažnju publike), oni napreduju bez obzira na neodobravanje u svijetu, baveći
se briljantnošću koja može dovesti do njihovog pad (De Vries.K.M.,:2003)

3.2.1 Moć i zloćudni narcis: Interaktivni efekti

Velikost i sposobnost korištenja antisocijalnih taktika pružaju prednosti u osiguravanju

političke moći u određenim. Politička moć koja se koristila za jačanje grandioznog
samopouzdanja, obrane  protiv vanjskih kritika pružiti kompaniji, poticati podjelu i
paranoijalni defekt. Ali konsolidacija apsolutne moći za malignog narcisa jeste  sklon voditi
ka začaranom. Gore navedeni efekat proizvodi :orkestrirano klanjanje i prijateljstvo,
grandiozni planovi vode rasipnom ponašanju; ovo i nemilosrdno, politička taktika stvara nove
neprijatelje, druge prepreke kojima uspeh. Dovodi do prekoračenja projekata i stvaranja novih
neprijatelja povećanje ranjivosti, produbljivanje paranojaške odbrane,  i nestabilnost u
ponašanju. Manifestacija manjkavog super-ega će se razlikovati između različitih tipologija.
Nastavit će vrsta reparacije pozitivni ciljevi, ali također uključeni u brzo, ali ne i zloćudno
ponašanje kako bi osigurali svoje ciljeve; antisocijalni tip je sklon potrazi za e  djela sitnog
kriminala; i zloćudni narcistički zločini. (Glad.B.,:2002) .
5
3.2.2 Fizionomske Metode u Praksi za Utvrđivanje Psiholoških Karakteristika Sadama
Huseina3
“Softver Digital Physiognomy” omogućava nam sastavljanje psihološkog opisa bilo kojeg
pojedinca na osnovu frontalnog pogleda na njegovo lice.

Tabela 1. Digitalna fiziognomija predstavlja detaljnu analizu karaktera Sadama Huseina.

- Ovalno čelo
- Debele jagodice
-Prosječna vilica
-Trokutaste oči
-Širi se do oblina hramova
-Šiljasti nos sa širokom bazom
-Zalijepljene okrugle uši s
velikim režnjevima

Digitalna Analiza Slike

Saddama Hussein Saddama Husseina

Analzia Slike :

 Svijetle ekstroverte karakteriziraju odvažnost, odzivnost prema drugim osobama,

aktivnost, agresivnost i sposobnost brzog donošenja odluka. Lako uspostavlja nove
kontakte, ali često je previše pričljiv.
 Veselo i vedro. Emotivno stabilan. Sposobnost brzog vraćanja snage.
 Optimistički odnos prema životu. Ljubaznost i psihološke vještine koje olakšavaju
prilagođavanje poteškoćama. Visoko konformistički. Usklađenost, disciplinovano
ponašanje. Takva osoba često mijenja svoje mišljenje.
 Više egoista nego altruista. Osoba realno razmišlja, ali joj nedostaje interes za
umjetnost i religiju. Uporni, ali oprezni, ne vole riskirati. Ljubaznost, korektnost i
humanost. Ali često je to možda samo maska.

3
http://www.uniphiz.com/faces/saddam-hussein.htm, zadnje pristupno 26/01/2019
6
  Oduševljenje i sažaljenje drugima. Izuzetno niska funkcionalnost zbog lijenosti ili
nedostatka koncentracije i pažnje. Ponekad bezobrazluk, lukavost. Obično izvršava
svoje misli, i nije sposoban za izdaju.
 Normalan intelekt. Samopouzdanje u sebe, samokontrola u složenim situacijama. Ali
isto tako i zabrinuto za tuđe mišljenje. Sposobnost uticaja na dela. Ponekad je
zahtjevniji prema sebi nego prema drugima. Odsustvo smisla za humor
 Profesija - šef.
 Faktor povjerenja - 70%.
Važno je primijetiti da Digitalna fiziognomija ne toliko omogućuje određivanje
mogućeg ponašanja Sadama Huseina, jer vam omogućava da shvatite kako drugi vide ovu
ličnost. Digitalna fiziognomija čita lice osobe i govori vam o tajnim karakternim osobinama
pojedinca.

4. Paranoični izgled Saddama Huseina

Ovaj je uvjet bio najjači i najupečatljiviji jer je nasilje ležalo u srcu iračkog režima.
Sadam je uspostavio niz sigurnosnih agencija u rasponu od vojske, obavještajnih službi,
republičke straže, do partijskih milicija, zarad opstanka režima više od nacionalne sigurnosti.
Ako sigurnosne agencije zapošljavaju 20% iračke radne snage, sigurno je reći da je Sadam
imao ruku sa znatnim dijelom društva koji je bio spreman postupiti po njegovim
nalozima(Faust,A.M.,:2016)

Ove agencije bi se koristile za prikupljanje informacija o pojedincima i za praćenje

aktivnosti građana zbog bilo kakvih znakova opozicije, koji bi odmah bili suzbijeni nasiljem.
Međutim, nije postojala jasna definicija o tome što je oporba ili neslaganje, što znači da su
mnogi često bili izloženi nasilju režima pod trivijalnim ili nepostojećim izgovorom; hiljade su
mučene, zatvarane i ubijane iz razloga koji se kreću od deklaracije antirežimskih stavova do
jednostavno ne pokazivanja lojalnosti režimu. To je posebno bio slučaj za marginalizirane
grupe kao što su Shiiti i Kurdi koji su razotkrili tugu režimskih snaga. Mnogi pojedinci iz ovih
zajednica opisali su kako spavaju svake noći bojeći se da čuju kucanje na njihovim vratima da
bi ih se s njima ili njihovim najmilijima odvelo na ispitivanje, samo da bi nestali bez traga;
stotine Iračana pretrpjelo je da je sudbina sa masovnim grobnicama pronađena do danas
(Oneissi.J., 2017).

7
5. Neograničena Agresija Saddama Huseina

Sadam Husein, u svom naumu da suzbije Kurde sjevernog Iraka 1987. Godine i 1988. godine,
pribegli su hemijskim ratovima. Hiljade su ubijene, uglavnom civili koji nisu bili borci,
uključujući žene i djecu. Oko pola miliona Kurda bilo je prisilno iseljeni iz svojih sela, mnogi
su zadržani u koncentracionom logoru uslova, a oko 75% njihovih gradova i sela je spaljeno.
U kampovima došlo je do trovanja vodom. Sadam Husein je, prema nekim računima, lično
mučio pojedince u zloglasnoj Palači kraja kada je Baath stranka bila na vlasti 1963. godine.
Kad su Baathisti svrgnuti nakon 9 mjeseci vladavine, sve vrste groznih instrumenata mučenja,
uključujući električne žice sa kliještima, tamo su otkrivene(Glad.B:2008)
28. februara 2013. godine glasovanje je održano jednoglasno pred Britanski parlament,
uspostavljajući neodoljivu podršku, za formalno priznati da je počinjen zločin genocida protiv
iračkih Kurda od strane visokih zvaničnika vlade iz Sadam Husein, zasnovan na politici
ciljanja istrebljenja Irački Kurdi tokom vojnih kampanja Anfal i Halabja u 1988(Europian
Parlament:2013). 2005. godine slučaj protiv Frans van Anraat, holandskog nacionalnog
biznismena koji je prodavao sirovine za proizvodnja hemijskog oružja Saddamovom režimu
osuđen na 15 godina zatvora. Holandski sud presudio je da su ubistva hiljade Kurda u Halabja
je bila dio genocidne kampanje (Oneto.S., :2007)
Anfalna i Halabja djela genocida I posebno hemijska bombardiranja imalo štetne zdravstvene
posljedice za Iračane Kurdi. Skoro dvadeset i pet godina kasnije hemijski napadi se i dalje
manifestuju u zdravlju problemi danas. Neki preživeli ostaju oslepljeni od ožiljaka rožnice od
gorušica. Žene trpe pobačaje i urođene mane a djeca se rađaju s rascjepom nepca i
harelips(Europian Parlament:2013).

6. Političke implikacije Saddama Huseina

Unutarnje djelovanje autokratskog režima često se opisuje kao odvijanje u „crnoj

kutiji“ - dok su neke od ulaznih i izlaznih karakteristika poznate, unutrašnja dinamika
napajanja spaja i održava se ostaje neproziran. Jer prikupljanje informacija u nedemokratskom
okruženjutako je izazovno da je relativno malo stipendija pokušalo objasniti mehaniku
autoritarne kontroleu naj represivnijim režimima na svetu. Praktično je nemoguće proučavati
unutrašnju politiku takvih režima dok je diktator na vlasti. Pa čak i nakon što su režimi
svrgnuti, novi nositeljipolitička vlast može imati poticaj za skrivanje podataka o represivnim i
kontrolnim aparatimazbog političkih implikacija izlaganja često raširene prirode društvene
saučesništva saancien r´egime(Nalepa 2010) Utvrđivanje specifičnosti svakodnevnog
8
političkog života u jednoj od najozloglašenijih diktatura 20. stoljeća - Irak pod Sadamom
Huseinom - moguće je kao rezultat raspoloživosti više od deset miliona unutrašnjih snaga
sigurnosti i dokumenata Ba'th stranke oporavljenih nakon svrgavanja vlasti Irački režim 2003.
Godine(Blaydes.L., :2015).
Jedna od glavnih teorijskih rasprava u literaturi o Iraku pod Sadamom Huseinom
odnosi se na to da li režim treba svrstati u autoritarne ili totalitarne. Makiya tvrdi da su u Iraku
pod Strah od Sadama Huseina bio je „ne slučajni ili epizodni“, već je konstitutivan od samog
režima. Dawisha piše da „za razliku od ranijih autoritarnih perioda u Iraku ... Sadamov Irak je
bio zemljakoji je bio talac volje i ćudljivosti jednog sveprisutnog tiranina. " Za Dawisha,
autoritarnost Sadama Huseinova prethodnika postaje patuljkasto „Sadamovim proruskim
totalitarizam “. Sassoon, s druge strane, režim ne smatra totalitarnim  uprkos činjenici da tvrdi
da je Bathova stranka bila uključena u gotovo sve aspekte života, od rođenja do smrti.
Sassoon ističe da "mnogi Iračani nisu prihvatili Bahov režim" Dalje, neki koji su podržavali
režim to nisu učinili kao rezultat prisile, već iz želje za vlašću i privilegijima. Za Sassona, Irak
pod Sadamom Husseinom- iako su brutalni i kontroliraju - treba klasificirati kao autoritarne, a
ne totalitarne(Ibid)
Vešanje Sadama Huseina 30. decembra 2006. okončalo je život tiranske krajnosti čak i po
standardima Bliskog Istoka. Svijesno oblikujući sebe nakon Staljina, upravljao je Irakom 24
godine, zarađujući na mržnji većina njegovih ljudi zbog njegovih ubojitih metoda. Sadam je
polovinu tog vremena proveo ratujući protiv Irana i potom Kuvajta. Irak je stavio u prvi rang
država koje sponzoriraju terorizam. Ipak, uživao je popularnu panarapsku podršku i njegovo
pogubljenje izazvalo je ogorčenje i protestirati. U tome leži priča koja bogato ilustrira i
bliskoistočne političke patologije izbunjeni napori stranaca da se nose s njima.Kad je Sadam
Husein 1979. godine dobio vrhovnu vlast u 42. godini, već je bio an anahronizam Obećanje
njegove baathističke ideologije, proizašlo iz fašizma i komunizma, imao je uvredu: U praksi
je opravdao gušenje jednopartijske države, antizapadne, prosovjetske, a vladale su manjine u
Iraku (suniti) i Siriji (Alavi) u ime panarapskog razloga u padu (Sicherman.H., :2011)

9
7. Zaključak

Povijest pokazuje da je na ovom svijetu bilo mnogo diktatora, od kojih su se neki

razlikovali po nacionalnosti, religiji, jeziku, kulturi i zemlji u kojoj su živjeli, dok god je
diktatorski režim koji su oni vodili državu ostao isti. Isto vrijedi i za metode počinjenja
zločina protiv manjinskog stanovništva, političkih protivnika i svih onih drugih protivnika
koji su bili protiv ideja i totalitarnog režima. Na osnovu literature pregledane u rezimeu
ličnosti Sadama Huseina otvoreno je napomenuto da je ova osoba imala mentalne poremećaje
koji su karakterisani poremećajem ličnosti, narcizmom i tako dalje. To je rezultat činjenice da
je osoba o kojoj razgovaramo doživjela teško fizičko nasilje od majke i očuha. Uticalo me je
da živi onim dijelom u kojem se govorilo o Sadamovom ranom životu, majka ga je pokušala
pobačaj nekoliko puta, ali ona je zabranjena. Po ovom možemo razumjeti da dok je beba u
majčinoj utrobi on počinje osjećati svijet u koji dolazi, a psihološko stanje majke direktno
utječe na novorođenče još uvijek novorođenče, iz koje faze možemo reći da počinju prvi
koraci stvaranja ljudske "ličnosti". Potom je Sadam doživio psihičko i fizičko nasilje od očuha
koji mu je također bio rođak. Svi ovi faktori naveli su da Sadam mentalno odstupi i izložio je
tamni svijet u njemu svima onima koji se suprotstavljaju najbrutalnijim metodama. Bilo je i
jasno da je počinio genocid nad kurdskim civilnim stanovništvom, gdje su posljedice tog
genocida još uvijek vidljive u toj zemlji.
Što se tiče porodice i svih onih koji su bili poslušni i koji su poštovali Saddamova
pravila i naredbe, oni su je lišili i živjeli život kakav civilno stanovništvo, a posebno manjina,
nisu mogli zamisliti. Vrijedno je napomenuti da su zaključci svih diktatora bili
omalovažavajući, jer su čak i članovi njihovih obitelji bili osuđeni i ubijani od strane
suprotstavljenih snaga. Istu je sudbinu imao i sam Saddam koji je na smrt osudio specijalni
sud koji je stvorila iračka vlada, dok su njegovi sinovi ubijeni, oduzevši im imovinu država od
onoga što je ostalo iza, diktatora svrgava nasilje. Iz ovoga vidimo da još uvijek postoje ljudi
poput Sadama u svijetu 21. stoljeća, a posebno u Sjevernoj Koreji koji su još uvijek izolirani.
Trenutno naučnici imaju samo teorije o vrhovnom diktatoru ove države. Ali ako se ova država
želi demokratizirati ili osloboditi od diktature ove zemlje, nažalost, ta će zemlja biti riznica
studija koju mogu učiniti kriminolozi, psiholozi, psihijatri i svi naučnici zainteresirani za
proučavanje. režima, ponašanja diktatora i zločina koji je počinio.

10
Lietaruta:
Čuržik.D.,& Jakšić.N, 2012, PAtološki NArcizam I Narcistični Poremaćaj Ličnosti-Pregled
Suvremenih Spoznanja, Klinički bolnički centar, Zagreb, Hrvatska.

De Vries.K.M, 2003, Enterin the Inner Theater of a Despot: The rise and Fall of Saddam
Hussein,INSEAD.

Faust, A. M. (2016). The Bathification of Iraq: Saddam Husseins totalitarianism. Austin:

University of Texas Press.

Glad.B,2002, Why Tyrants Go Too Far: Malignant Narcissism and Absolute Power,
Department of Government and International Studies, University of South Carolina, USA.

Glad.B,2008, Why Tyrants Go Too Far: Malignant Narcissism and Absolute Power, Political
Psychology, Vol. 23, No. 1, International Society of Political Psychology.

Oenissi.J, 2017, Stockholm Syndrome in Saddam’s Iraq, POL 499: Senior Study.Europian
Parlament, 2013, The Kurdish Genocide, Achieving Justice Throug EU Recognition.

Post.J.M.,2003, The Psychological Assessment of Political Leaders With Profiles of Saddam

Hussein and Bill Clinton, University of Michigan, Michigan, USA.

Rosenthal.S.A., 2006, Narcissism and Leadership, A Review and Resarch Agenda, Harvard
University,Cambridge , UK.

Santiago. O,2007, Lessons Learned: Chemical Trader Convicted of War Crimes, 2 Hague
Justice Journal 1.

Segal, D. L., & Coolidge, F. L. (2001). Diagnosis and classification. In M. Hersen & V. B.
Van Hasselt (Eds.), Advanced abnormal psychology (2nd ed., pp. 5–22). New York: Kluwer
Academic/Plenum

Schneider.B.R., et al., 2003, Know the Enemy, Profiles pf Adersary Leadrs and Their
Strategic Cultures, US Air Force, Maxwell Air Force Base Alabama, USA.

(Sicherman.H,  2011,Saddam Hussein :Stalin on the Tigris, Center for Security Studies,

Zurich, Switzerland.

11