Dnevni obroci

Ljudi imaju različite navike u načinu ishrane. Postoje razlike u broju dnevnih obroka, a isto tako u
količini hrane koja se uzima za jedan obrok. U skoro svim krajevima svijeta postoji navika da se uzimaju tri
obroka dnevno. Ta tri obroka su:
 Doručak,
 Ručak I
 Večera.
Glavni dnevni obrok, tj. obrok koji je najobilniji, nije kod svih naroda isti. Kod Engleza je glavni
dnevni obrok doručak, dok je kod većine evropskih naroda glavni obrok ručak.
U ugostiteljskim radnjama se pripremaju I serviraju jela za glavne dnevne obroke ( doručak, ručak I
večera) I za međuobroke:
 Prijepodnevnu užinu,
 Popodnevnu užinu,
 Kasnu večeru i
 Turističke obroke ( paket – ručak ili lanč – paket I piknik ili izletnički ručak ili večera ).
Svi dnevni obroci se serviraju u vrijeme uobičajeno za uzimanje tih obroka.

Doručak
Doručak je prvi dnevni obrok. Jela za doručak pripremaju se I serviraju u kafanama I u Sali za
doručak. Doručak se može servirati I u hotelskoj sobi. Usluživanje u sobama naziva se etažni servis.
Upobičajeno vrijeme za serviranje doručka je od 7 do 10 sati, ali to ne znači da se doručak ne može
servirati prije 7 ili posle 10 sati.

Vrste i sastav doručka

Doručak u svijetu, postaje sve raznovrsniji I bogatiji u skladu sa zdravom ishranom, pa mu se zato
posvećuje posebna pažnja. To je prvi obrok u toku dana I treba biti posebno tertian u ishrani.
Danas u svijetu susrećemo sljedeće vrste doručaka :
 Komplet,
  Pojačani,
 Bečki,
 Švajcarski,
 Engleski,
 Bife.
Komplet ( kontinentalni ) doručak se sastoji od jednog od toplih napitaka uz dodatak namaza:
maslaca I džema ili meda ili marmalade, hljeba, peciva ili tosta.
Pojačani doručak se sastoji od kompletnog doručka, koji je pojačan sa sokom od voća ili povrća,
omletom, kajganom, kuvanim I prženim viršlama I kobasicama.
Bečki doručak se sastoji od komplet doručka, uz dodatak kuvanog jajeta u ljusci ili čaši. Od
napitaka se obično uslužuje bijela kafa.
Švajcarski doručak se sastoji od kompletnog doručka, uz dodatak nekog od švajcarskih sireva.
Engleski doručak spada u vrlo bogate obroke, sastoji se od raznovrsnih jela I pića koja se najčešće
konzumiraju za ovaj doručak:
 Sokovi od voća I povrća: narandža, grejp, ananas, paradajz, mrkva.
 Napitci: čaj sa limunom I mlijekom, kakao, čokolada, mlijeko, kafa
 Hljeb – pecivo, ražani I druge vrste hljeba, razne vrste peciva, tost.
 Namazi: maslac, džem, marmelada, med
 Žitarice: zobne, kukuruzne, pšenične pahuljice.
 Jela od jaja: šunka I slanina sa jajima, kuvana I poširana jaja, omleti, kajgane, jaja na oko.
 Hladna jela: kuvana šunka, razne vrste salama, razni sirevi.
 Topla mesna jela: razni stekovi, teleći I svinjski kotleti, jagnjeći čop, kobasice kuvane, pržene.
 Povrće – prilozi: šampinjoni, krompir pripremljen na razne načine, paradajz na žaru.
 Jela od riba: ribe pripremljene na žaru I pržene.
 Kompoti: od raznih vrsta voća.
 Slatka jela I voće: razne vrste palačinki, svježe voće.
Pored velikog broja jela, pića I napitaka, koji englezi konzumiraju za doručak, najčešći sastav
engleskog doručka izgleda ovako
Menu
Orandž đus
***
Zobne pahuljicesa mlijekom,
 Maslac, džem, čaj sa mlijekom
***
Hemendegs ( šunka sa jajima ),
Hljeb, pecivo, tost,
***
Korpica sa voćem
Bife doručak u novije vrijeme ima sve veću tražnju I kod nas. Nudi raznovrsna jela, napitke I pića,
kao:
 Voćni sokovi: narandža, grejpfrut, jabuka.
 Napitci: čaj, kakao, čokolada, kafa sa mlijekom, hladno slatko I kisjelo mlijeko, jogurt, kefir.
 Hljeb I pecivo: crni, bijeli, ražani, razne vrste peciva, tost.
 Namazi: maslac, marmelada, džem, med, eurokrem.
 Žitarice: kukuruzne I zobene pahuljice sa mlijekom.
 Naresci: pršut, šunka, razne salame.
 Sirevi: trapist, ementaler, zdenka, gorgonzola, domaći sirevi.
 Paštete: peradi, jetre, ribe.
 Jela od jaja: kajgana, omleti, meko kuvana I tvrdo kuvana jaja, šunka I slanina sa jajima.
 Topla jela: kuvane I pržene viršle I kobasice, stekovi, kotleti, odresci.
 Prilozi I salate: bareno povrće, krompir prženi, kuvani, razne vrste salata.
 Kompoti: dunje, šljive, jabuke, breskve.
 Kolači: razne vrste kolača, torte, minjoni, nabujak.
 Voće: grožđe, dinje, lubenice, jabuke, voćne salate.
Pored ovog izbora jela koji se nude za bife – doručak, u luksuznim hotelima se nude I vrlo skupa
jela kao: guščija jetra, sušeni losos, jastog pripremljen na razne načine I druga specijalna jela. Uz ovako
skupocjena jela, uz ovaj doručak se nude I neka miješana pića kao: frapei I flipovi.
Pored ovih doručaka, kod nas u nekim specijalizovanim restoranima I drugim ugostiteljskim
objektima, za potrebe zaposlenih ljudi priprema se tzv narodni doručak. Za ovaj doručak pripremaju se
razna miješana jela, kao: gulaš, paprikaš, teleća jetra na žaru, tripice, teleći mozak sa jajima, pržene girice,
skuše, brodet, rižoto od liganja, pite od sira, mesa I sl.
U praksi, pored svih ovih doručaka, susrećemo I tzv diplomatski doručak koji se astoji od
raznovrsnih sokova od voća I povrća, toplih napitaka, skupih I luksuznih jela ( guščije jetre, sušenog lososa,
jastoga ) kao I drugih toplih I hladnih raznovrsnih mesnih jela. Od pića se mogu služiti frapei, flipovi I
šampanjci ( uslužuje se kao I svi protokolarni prijemi prema protokolarnim pravilima)
 Pripremni poslovi za doručak

Kao I u svim drugim prodajnim odjeljenjima gdje se uslužuju gosti tako I u doručkovaonici, treba
detaljno izvršiti pripremne poslove. Obim I vrsta pripremnih poslova za usluživanje zavisi od:
 Vrste doručka,
 Kategorije ugostiteljskog objekta gdje se doručak uslužuje,
 Načina usluživanja koji se primjenjuje u objektu,
 Broja I structure gostiju.
Kao što smo već rekli, kod pripremnh poslova u restoranu, to isto se odnosi pojedinačno za
usluživanje pojedinih obroka. Usluživanje doručka ima svoje specifičnosti na koje moramo obratiti pažnju
prilikom pripremnih poslova u doručkovaonici I usluživanja gostiju.
Vrlo je bitno, zbog razdražljivosti gostiju u jutarnjim časovima, da prostorije u kojima se uslužuje
doručak, budu prozračne, prijatno osvijetljene ( prirodnim svijetlom ili umjerenom vještačkom svjetlošću ),
I obogaćene sa dosta zelenila I cvijeća.
Prije postavljanja stolova potrebno je pripremiti ( zavisno od vrste doručka ) odgovarajući
inventor.
Neophodni inventor treba dobro izbrisati I ispolirati a to su: šolje za topple napitke, desertni I drugi
tanjiri, podmetači za šolje, noževi, kašikice za napitke, čaše za voćne sokove I dr. treba pripremiti I vaze sa
cvijećem, korpe za pecivo – hljeb, poslužavnike, kolica, napuniti posipače za šećer, so I biber.
Treba pripremiti I salvete ( papirne ili platnene zavisno od kategorije I vrste doručka ), viljuške,
noževe, desertni pribor, bokale sa vodom, sokove I dr. nakon toga, postavljaju se stolovi sa stoljnjacima,
vaze sa cvijećem I odgovarajući kuveri – postave što zavisi od vrste doručka.
Za pojedine vrste doručka potrebno je u tople pultove staviti I zagrijati određene vrste tanjira.
Ako se doručak nudi samoposluživanjem, osim ovih poslova, treba pripremiti jedan ili više bife – stolova sa
grijačima za jelo I sl. Poslije uređenih I postavljenih sala za doručak, treba pripremiti I određeni broj
inventara, koji se čuva u rezervi.

Postavljanje kuvera za doručak

Prema vrsti doručka na stolove u doručkovaonici treba postaviti potrebno posuđe I pribor za jelo.
Sav pribor I posuđe koje se postavlja na sto, pojedinačno za svakog gosta za određeni obrok, u
ugostiteljskoj terminologiji, zove se kuver – postava. Riječ kuver je francuskog porijekla ( franc. Couvert –
pribor za jelo ). Dakle kuver – postava zavisi od vrste I broja jela I pića koja gost konzumira odnosno koja će
se usluživati.
 Prije posluživanja kuvera na stolove za određeni doručak na njih treba postaviti vaze sa cvijećem,
posipač za šećer I neke druge začine, što zavisi od navika gostiju u ishrani I vrste doručka.

Kuver za komplet doručak

Kuver za komplet doručak čini:

 Desertni tanjir sa salvetom,
 Podmetač sa kašičicom za topple napitke, i
 Desertni nož.
Desertni tanjir se postavlja na sredini mjesta za kuver, poravnjat sa rubom stola ili dva prsta od
ruba. Pored desertnog tanjira postavlja se desertni nož, poravnat sa rubom tanjira, desno od njega se
postavlja podmetač sa šoljom I kašičicom za topple napitke, tako da vrh noža siječe prečnik podmetača.
Kašika za topple napitke se stavlja na desnu stranu podmetača, okrenuta udesno da bude u simetriji sa
ručkom na šolji. Salveta se postavlja na desertni tanjir ili sa njegove lijeve strane. Na sredini stola se može
postaviti I posipač za šećer ili će se donositi prilikom usluživanja doručka.
Kuver za bečki doručak, isti je kao kuver za komplet doručak.
Kuver za švajcarski doručak čine:
 Desertni tanjir sa salvetom na sredini mjesta za kuver, desertnim nožem sa desne strane I
viljuška sa lijeve strane tanjira.
 Lijevo od glavnog desertnog tanjira se postavlja drugi desertni tanjir sa desertnim nožem tako
da vrh viljuške presiječe prečnik tog tanjira,
 Podmetač sa kašikicom koji se postavlja sa desne strane, tako da vrh noža siječe prečnik
podmetača,
 Posipač za šećer, so I biber.
 Kuver za kompletan doručak

Kuver za pojačani doručak isti je kao I kuver za švajcarski doručak, s tom razlikom, što se umjesto
glavnog desertnog tanjira sa desertnim nožem I viljuškom stavlja plitki tanjir sa velikim nožem I viljuškom.

Kuver za engleski doručak čine :

 Plitki tanjir sa salvetom I odgovarajućim priborom ( veliki nož I viljuška I desertna kašika ),
 Desertni tanjir sa desertnim nožem, koji se postavlja sa lijeve strane,
 Podmetač sa kašikicom sa desne strane,
 Salveta,
 Čaša za đus,
 Posipač za šećer, so I biber.

Kuver za bife – doručak isti je kao I za komplet doručak. Međutim, u hotelima visoke kategorije u
kojima se uslužuje bogati luksuzni doručak, postavlja se isti kuver kao I za engleski doručak.
 Ovaj doručak zahtijeva postavljanje bife – stola na kome se izlaže hrana. Postavlja se na praktično
mjesto – sredinu stola, ( veličina zavisi od broja gostiju ).
Ploča stola prekriva se bijelim ili stoljnjakom u pastelnoj boji, a sa strane se postavlja ukrasni
stoljnjak od svilenog materijala u pastelnoj boji dužine 5 cm iznad poda. Ploča stola može biti izdignuta da
bi jela koja se izlažu bila uočljivija I djelovala bogatije.
U novije vrijeme, kao što smo već rekli , doručak se sve više nudi sa bife – stolova. U praksi
susrećemo različite oblike I veličine ( zavisno od potrebe ) ovih stolova. Nekim se prilazi samo sa jedne
strane, a drugim sa svih, zavisno od oblika doručkovaonice, pa se tako neki postavljaju na sredinu sale, a
drugi pored ulaza kud moraju proći svi gosti.

Prikaz postavljanja stola I kretanja gostiju.

Bez obzira kakav je I gdje se postavlja bife – sto, pored njega mora biti prostora za kretanje gostiju
i personala.
Redosled postavljanja inventara I jela, vrši se po određenoj logici što zavisi od structure gostiju I
njihovih navika u ishrani. Redosled koji se najčešće praktikuje za postavljanje inventara I jela na bife –
stolovima izgleda ovako :
 Mali poslužavnici I tanjiri,
 Voće, sokovi od voća I povrća,
 Maslac, džem ( med ), ako nisu postavljeni na stolove.
 Hladne I topple žitarice ( zobne, kukuruzne pahuljice ),
 Suhomesnati naresci ( pršuta, šunka, salame),
 Jela od jaja : omleti, kajgane, šunka sa jajima, slanina sa jajima, kuvana jaja,
 Mliječni proizvodi : sirevi, jogurt, kisjelo mlijeko, kefir,
 Razne vrste peciva I hljeba,
 Voćne salate,kompoti, kolači,
  Pribor za jelo se može postaviti na kraj bife – stola, mada se praktikuje da se postavi na sto
gostiju, što je praktičnije,
 Topli napitci – sve vrste se nude na dva načina :
 Gost sam uzima toplu šoljicu I sam natoči napitak iz bokala koji stoji na stolu grijaču pored
bife – stola,
 Konobar uslužuje goste, koji su sjeli na sto, sipajući im topple napitke po želji, iz
termostata – bokala u zagrijane šoljice koje se nalaze na kolicima ili poslužavniku.
Inventar I jela koja se postavljaju na bife – sto, trebaju biti lako dohvatljiva gostima, što znači da
trebaju da budu postavljena do 80 cm od ivice ploče stola.
Kod postavljanja jela na bife sto, treba voditi računa na vremensku dužinu trajanja doručka, tj. na
goste koji će ksnije doći na doručak. Sva topla jela trebaju biti skoncentrisana na jednom dijelu bife – stola.
Pored svih ovih pravila, posebno treba obratiti pažnju na sam izgled – dekoraciju I bogatstvo bife –
stola, jer na gosta treba da ostavi impresivan utisak.

Usluživanje doručka

Doručak je jedan od glavnih dnevnih obroka, zato mu treba posvetiti posebnu pažnju. U hotelima
viših kategorija usluživanju doručka se daje poseban značaj. Uslužuje se u specijalnim restoranima, tzv.
doručkovaonicama koje su namjenski opremljene za ovaj obrok. Asortiman jela I pića za doručak je
različiti, što zavisi od kategorije ugostiteljskog objekta gdje se doručak uslužuje.
Prije nego pređemo na usluživanje doručka , potrebno je da se upoznamo sa osnovnim pravilima
usluživanja u ugostiteljstvu. Iako je svaki gost dobrodošao u ugostiteljski objekat, gdje će biti uslužen
najbolje što znaju konobari, to nije dovoljno, jer trebaju biti usluženi na poseban ugostiteljski način. Usluge
koje gosti žele u ugostiteljskom objektu, dužni smo pružiti pridržavajući se određenih ustaljenih I usvojenih
pravila – standard struke koji se primjenjuje u svijetu.
Standard kvaliteta usluga u ugostiteljstvu, različit je I zavisi od kategorije ugostiteljskog objekta.
Neki standard – pravila koja primjenjujemo u ugostiteljstvu, nisu bitna samo za ovu djelatnost, već
imaju široku primjenu u društvu, porodici, prijateljima, kolegama I zato ih moramo znati.
Nevešćemo najpoznatija pravila koja direktno zadiru u ugostiteljsku struku :
 Goste uvijek treba usluživati po redosledu prvenstva,
 Uvijek uslužiti starije pa mlađe goste,
 Dati prednost damama u odnosu na muškarce, starijima pred mlađim, gost uvijek ima
prednost ispred domaćina,
 Gost slavljenik ima prednost pred zvanicama, djeca za stolom sa roditeljima imaju prednost
nad njima, muškarac ima prednost u odnosu na damu, kad treba probati vino,
  Na banketima I sl svečanostima, svi gosti su jednaki I uslužuju se redom kako svede,
 Kod protokoralnih svečanosti, prednost mogu imati gosti, sa određenim funkcijama, strain
gosti I sl.
 Kod usluživanja vojnih I dr uniformisanih gostiju, prednost imaju stariji činovi.
Pored ovih pravila treba znati na koji način I sa koje strane uslužiti gosta, donijeti I podići inventor I
sl.
Sa desne strane gosta se :
 Toči napitak iz bokala u šolju,
 Uslužuje I toči piće,
 Stavlja tanjir I pribor za jelo na sto,
 Prezentira gostu bocu sa venom, i
 Podiže ( glavni ) tanjir sa stola.
Sa lijeve strane gosta se :
 Prezentira ( pokazuje ) jelo na ovalu,
 Stavlja ( prebacuje ) sa ovala jelo na tanjir gosta,
 Drži oval sa jelom na ruci dok se gost usluži,
 Stavlja I uzima salvetu ispred gosta,
 Postavlja na sto; tanjir sa hlebom, salatu, maslac i
 Čisti mrvice hljeba sa stola.
Sva ova pravila mogu se u praksi uvijek primijeniti. Kada je sto gosta smješten uz sam zid ili u uglu
ne mogu se primijeniti ova pravila, na kojim ne treba insistirati.
Doručak kao prvi dnevni obrok, vrlo je bitan za sve nas, pa I za gosta, pred kojim stoji određeni
dnevni program aktivnog odmora, posla I sl. Prvi utisci koje gosti doživljavaju ( stiču ) ujutru, u većini
slučajeva utiču na raspoloženje tokom cijelog dana, zbog čega usluživanju doručka treba posvetiti posebnu
pažnju.
Za usluživanje doručka, postoje uobičajena – usvojena standardna pravila, koja moramo znati I
kojih se moramo pridržavati :
 Osoblje koje uslužuje doručak mora biti ljubazno ( veselo I nasmijano ), kulturno, lijepo
odjeveno sa dopadljivim spoljnim izgledom,
 Doručak u svim prilikama treba uslužiti u lijepo dizajniranim (sa prijatnim bojama) salama
prostorima na stolu sa čistim stoljnjakom,
 Šolja iz koje se pije napitak mora biti zagrijana,
 Topli napici moraju biti vrući - dobro topli,
  Pecivo I tost za doručak mora biti friško pečeni,
 Maslac prije posluživanja mora biti u frižideru ili uslužen na ledu,
 Pripremljena jela od jaja treba odmah poslužiti u vatrostalnim posudama ili na tanjiru, jer u
protivnom gube na kvalitetu,
 Posluživanje limuna uz čaj uslužuje se u cjedeljki,
 Sokovi koji se uslužuju za doručak moraju biti hladni – bez leda,
 Voće koje se uslužuje za doručak mora biti kvalitetno.
Usluživanje komplet doručka vrši se tako što se skupa sa doručkom donosi šolja za topli napitak.
Na sredinu stola ispred desertnog tanjira postavljaju se namazi, topli napitak se postavlja sa desne strane
šolje, a pecivo sa lijeve, više prema sredini stola.
Usluživanje bečkog doručka vrši se na isti način kao I komplet, samo što se meko kuvano jaje, u
čaši ili stalku sa kašikicom, postavlja sa lijeve strane desertnog tanjira.
Usluživanje švajcarskog doručka vrši se na isti način kao I komplet, s tom razlikom što se oval sa
sirom I forlegerom postavlja iznad desertnog tanjira.
Usluživanje pojačanog doručka vrši se na isti način kao I švajcarski (samo umjesto sira neko toplo
jelo). Sok od voća ili povrća postavlja se sa desne strane iznad vrha prvog noža.
Usluživanje engleskog doručka vrši se na isti način kao I pojačani zavisno od sastava menija), s tom
razlikom što se najprije uslužuju zobne pahuljice.
Samoposluživanje doručka. Ovaj način usluživanja doručka zahtjeva posebnu organizaciju rada,
gdje su uključeni pomoćni konobari, konobari, a u nekim prilikama I kuvari. Svako od njih ima jasno
utvrđen određen broj poslova koje treba obaviti.
Konobari ili kuvari koji stoje pored bife – stola pomažu gostima pri odabiru I uzimanju jela sa stola,
odnose prazno posuđe sa stola I donose nova svježa jela, inventor I napitke. Oni paze da na bife stolu budu
sva potrebna jela I inventor, I vode brigu o higijeni I estetskom izgledu stola. Konobari koji se nalaze na
usluzi gostima u doručkovaonici, uslužuju goste napicima ( ako je takva organizacija ), dižu upotrijebljeno
posuđe sa stolova I prema potrebi mijenjaju stoljnjake, nadstoljnjake I postavljaju nove postave.
Samousluživanje doručka sa bife – stola vrši se tako što gosti prilaze bife – stolu na njegovom
početku, uzimaju poslužavnik ili odgovarajući tanjir, na koji prema svom izboru stavljaju odabrana jela. Na
kraju uzimaju pecivo ( hljeb ) I salvetu I odlaze do slobodnog stola u doručkovaonici, na kome se nalazi
potreban kuver – postava, gdje će ih konobar uslužiti toplim napitkom. Ako poslije prvog uzimanja hrane
sa bife – stola, ustanove da bi još mogli jesti, mogu se vratiti stolu sa hranom I ponovo se samouslužiti.
Za usluživanje bogatog doručka, potrebno je pripremiti prostorije – prostore I postaviti veći broj
sitnog stonog I drugog inventara. Sve što je doručak bogatiji, na stolovima će biti potrebno više posuđa,
čaša I drugog sitnog inventara I obrnuto.
Osoblje koje radi na usluživanju doručka, kao I na raspremanju stolova, mora svoj posao obavljati
brzo I ljubazno jer su gosti u jutarnjim satima dosta razdražljivi. Za raspremanje stolova za doručak,
najpogodnija su kolica za usluživanje ( gdje je to moguće ) ili poslužavnik jer se vrlo brzo može podići veliki
broj inventara I ponovo pripremiti stolovi za nove goste.
Za vrijeme doručka, stoljnjaci I nadstoljnjaci koji se zamažu - uprljaju, potrebno ih je odmah
zamijeniti čistim, jer svaki naredni gost mora sjesti za čisti sto, sa postavljenim odgovarajućim inventarom.

Jelovnik za doručak
Jelovnik za doručak spada u pisana sredstva ponude u ugostiteljstvu. O ostalim sredstvima pisane
ponude u ugostiteljstvu; jelovniku – uopšte, meni karti, karti pića, karti jela i pića i barskoj karti biće više
govora kasnije.
Sva sredstva pisane ponude, pa tako i jelovnik za doručak, treba da budu likovno lijepo oblikovana
– umjetnički dizajnirana i grafički kvalitetno izrađena u odgovarajućim oblicima i boji.
Potrebno je da na svim sredstvima ponude bude utisnut zaštitni znak, puni i skraćeni naziv
ugostiteljskog objekta ( hotelske kuće ) i da su sva izrađena u zastitnoj kućnoj boji, ( npr. plavoj), a da u
likovnoj kreaciji imaju zajedničke elemente kao izraz propagandnog stila ugostiteljskog objekta.
Ponuda jela i napitaka za doručak, u nekim restoranima – doručkovaonicama koji se nalaze u
satavu ugostiteljskih objekata za smještaj, vrši se putem jelovnika za doručak. Kako je cijena doručka,
obično uključena u cijenu noćenja, doručak se daje svim gostima korisnicima smještaja. Gosti koji nisu
koristili usluge smještaja, a žele doručkovati, mogu odabrati jela iz jelovnika za doručak u kome se nalazi
ponuda jela, pića i napitaka, sa cijenom koštanja. U novije vrijeme, kako smo već ranije rekli, hoteli visokih
kategorija nude doručak sa bife – stolova, dok ostali hoteli i neki restorani nude klasični ili pojačani
doručak putem jelovnika.
Kako ponuda jela, pića i napitaka nije velika, karte ( jelovnik ) za doručak su zato manjeg formata i
prilagođene su obimu ponude.
Ponuda jela, pića i napitaka u jelovniku za doručak, se ispisuje onim redosledom kako se i
konzumiraju:
 Sokovi ( đusevi ),
 Jogurti razni ( kisjelo mlijeko, kefir )
 Topli napitci ( čaj, mlijeko, bijela kafa, kakao, čokolada ),
 Maslac, margarin, džem, med, eurokrem,
 Hladna jela ( suhomesnati proizvodi, razne salame, sirevi ),
 Topla jela ( zobne i druge pahuljice, jela od jaja, viršle, kobasice i dr. ),
 Desertna jela ( voće, kolači, kompoti ) i
 Peciva, tost, razne vrste hljeba.
 Ručak
Kod nas je glavni dnevni obrok ručak. Jela za ručak pripremaju se I serviraju u restoranu. Ručak se
servira od 12 do 16 sati. Za ručak se pripremaju raznovrsna jela od raznih namirnica I na različite načine.
Da bi gosti znali šta mogu dobiti za ručak, u restoranu se svakog dana sastavlja jelovnik, odakle gosti mogu
da odaberu šta žele da ručaju. Osim jelovnika, u restoranu postoji I karta pića ( vinska karta ). Iz te karte
gosti biraju piće koje žele da piju za vrijeme ili prije ručka. Kod nas je uobičajeno da se za ručak odaberu:
 Supa, čorba ili potaž,
 Jelo od mesa I povrća,
 Salata,
 Poslastica ili voće.
Jela za ručak serviraju se onim redom kako se jedu. Prvo se servira supa, pa zatim jelo I salata, a posle jela
poslastica. Jela u restoranu mogu se servirti na više načina. Kod nas se primjenjuju:
 Francuski,
 Engleski,
 Bečki i
 Ruski način serviranja.

Večera
Po svom sastavu večera se skoro ne razlikuje od ručka. Kod nas je uobičajeno da se za večeru ne
jede supa, već jela po narudžbini I jela sa roštilja, pa se za večeru, isto kao I za ručak, pripremaju
raznovrsna jela. Večera se servira od 19 do 23 sata. Jela za večeru se biraju takođe iz jelovnika. Pripremaju
se I serviraju u restoranu I u ljetnjim baštama. Umjesto poslastice, za večeru se radije bira voće ili kompot.

Kasna večera
Kasna večera servira se u restoranima koji su otvoreni do ponoći. Ona se sastoji od raznih vrsta
supa I lako svarljivih jela, posle kojih se takođe serviraju voće I kompot. Na kasnu večeru dolaze gosti posle
večernjih pozorišnih predstava ili koncerta.

Međuobroci
Između doručka I ručka servira se popodnevna užina. To je mali obrok koji se služi u
odmaralištima, oporavilištima I u restoranima pansionskog tipa. Za ovu užinu serviraju se kobasice, viršle,
sendviči, jela od jaja ili druga slična jela.
 Popodnevna užina servira se između ručka I večere. I ova se užina služi u istim restoranima u
kojima I prijepodnevna užina. To su restorani koji obezbjeđuju svojim gostima ( pretplatnicima ) pet
obroka dnevno. Za popodnevnu užinu serviraju se sendviči, slain kolači, čajni kolači, čaj, torte, kao I druga
slična jela.