Professional Documents
Culture Documents
OBROK DORUAK NAMIRNICA Kruh raeni Nemasna unka Mlijeko obrano Kava instant MEUOBROK RUAK jabuka ista juha Piletina naglo peena Krumpir pire Kuhane mahune Mjeana salata Ulje za pripremu 60 gr 300 gr 200 gr 100 gr 10 gr (2 ajne lice) 190 gr 120 gr 60 gr (4 velike lice) 60 gr 100 gr 100 gr 100 gr 200 gr (2dcl) 2 3 2 1 2 70 220 50 25 90 KOLIINA JEDINICE KALORIJE 60 gr 30 gr 2,5 dcl 2 liice 100 gr 1 60 2 1 1 146 55 95
MEUOBROK VEERA
jagode Kravlji sir Vrhnje 12% Kruh raeni rotkvice Rajice i paprika Narana
1 2 2 2 1 1 1 1
Jogurt
Za sve dodtne informacije vidi u knjiici: Rogi M., Kovaevi R., Horvat B.: Upute o prehrani za osobe sa eernom boleu; Nakladnik tiskara Varteks, 2006.g. XII nepromijenjeno izdanje
16
UVOD
to morate uiniti u prehrani, a to ne smijete Jedite samo onoliko koliko vam je propisano
DA
Vaa je glukoza u krvi (eer u krvi) previsoka, moda ste i predebeli, imate povieni krvni tlak i poviene razine masnoa u krvi. Svoje zdravstveno stanje moete poboljati pravilnom, uravnoteenom i redovitom prehranom. Za pravilnu prehranu su vani izbor, koliina i nain pripremanja namirnica (hrane). Prikupili smo najosnovnije savjete o pravilnoj prehrani, izboru namirnica i pripremanju hrane. Detaljnije upute i prijedloge za Vau prehranu dobit ete od medicinske sestre, dijetetiara ili lijenika. Lijenik e takoer ocijeniti jeste li pridravanjem ovih uputa postigli eljeni cilj svladavanja u postizanju regulacije eerne bolesti ili ete svoju prehranu morati dodatno promijeniti i tono vagati koliinu pojedine hrane. Posebne namirnice (proizvodi esto nazvanim dijetetski) kao to su zamjene za slatka jela (dijabetiki med, okolada, keksi, bomboni, marmelada za dijabetiare) NISU VAM POTREBNE i jedite ih samo iznimno i u malim koliinama. Ako morate paziti na svoju tjelesnu teinu, posebno ih izbjegavajte jer obino imaju puno masnoa i kalorija. Najbolje je mjerilo stabilna normalna tjelesna teina (=standardna tjelesna teina u odnosu na visinu), ako je teina vea morali bi smraviti.
JEDITE tri glavna obroka i dva meu obroka (voe) na dan. Primjeren je razmak izmeu glavnih obroka (zajutrak, ruak, veera) od 4 do 5 sati. Ako ogladnite izmeu glavnih obroka, pojedite ili mali komad kruha ili jedan komad voa. PAZITE da obrok (ruak i veera) sadre svjee ili kuhano povre, voe i jela od onih vrsta povra koje sadri dijetna vlakna poput soje ili mahunarki. Ako jedete kruh, tjesteninu ili riu birajte kruh od cjelovitog zrna (tamne vrste kruha), tjesteninu od cjelovitog brana (smeu) i smeu neglaziranu riu. Sve te namirnice sadre dijetna vlakna koja djelomice spreavaju prelazak razgraenog kroba (glukoze) iz crijeva. Obrok mesa ograniite na maleni odrezak (60 g pripremljenog mesa) pritom birajte bijela mesa i ribu (piletina i puretina bez koe i bijelu ribu). Meso pripremajte bez masnoe pirjano u vlastitom soku podlijevajui vodom. Odgovarajuu ravnoteu hranjivih sastojaka postii ete tako da vam meso prekriva 1/5 tanjura, prilog (krumpir, tjestenina i sl) 1/5, a ostatak tanjura neka prekriva povre. Uz to uzmite veliku porciju svjee salate. Hranu pripremajte s MALO ILI BEZ MASNOE. S mesa i drugih namirnica odstranite svu vidljivu masnou i pripremajte ih u teflonskom posuu, posuu s debelim dnom ili posuu koje ne zahtjeva masnou, u penici, na aru, u posebnoj prozirnoj foliji za peenje ili aluminijskoj foliji, bez dodatka masnoe. Hranu moete pirjati u vlastitom soku ili kuhati u vodi. Pri kuhanju upotrebljavajte malu koliinu ulja (jednu do dvije ajne lice).
DA
Pojaanom tjelesnom aktivnou iza glavnih obroka potroite energiju uzetu obrokom
ODLUITE SE makar povremeno za hranu od neljutenih, integralnih itarica: zobene ili pahuljice drugih itarica, kae, vrste kruha od brana cijelovitog zrnja, jela s mekinjama (posijama), jemenu kau, neljutenu (smeu) riu i mahunarke (grah, graak, leu, soju, heljdu i druge). Jedite uz to puno povra i svjeeg voa. ZAINITE hranu prirodnim svjeim zainima ili zainskim biljem kako bi vam jelo bilo ukusnije. JEDITE svjee, neljuteno voe ili kuhano voe i vona jela bez dodatnog eera. Zamjene za eer (sorbitol, manitol i fruktoza) su sladila koja sadre energiju (kalorije istovjetne konzumnom eeru). Upotrebljavajte ih samo iznimno i u vrlo malim koliinama ili ih izbjegavajte. Za zaslaivanje upotrebljavajte umjetna sladila bez energetske vrijednosti (bez kalorija) u obliku tableta ili tekuine (trgovaka imena: saharin, natreen, sladin, sladicin, diekal, aspartam, nutrasweet, trendy, diamant...). PIJTE pia bez dodatnog eera: vodu i umjereno mineralnu vodu, aj, limunadu i bezalkoholna pia zaslaena umjetnim sladilima (provjerite na etiketi da ne sadre dodani eer). Alkohol izostavite ili ograniite na jednu aicu (1 dL) crnog vina iza ruka ili veere.
NE PREPORUENA HRANA
PREPORUENA HRANA
NEMOJTE JESTI samo jedanput ili dvaput na dan, ali ne i pomalo itav dan, posebno ne izmeu redovitih obroka. Nemojte proputati zajutrak. NEMOJTE JESTI USPUT i na brzinu dok se bavite nekim drugim poslom ili gledate televiziju. JEDITE POLAGANO a hranu dobro savaite. Jedite uvijek za stolom a ne s nogu na brzinu. Uz glavne obroke (doruak, ruak i veeru) NEMOJTE JESTI samo jednu vrstu hrane (npr. samo meso ili samo priloge). Ne pretjerujte kod veliine porcije pojedinog jela (npr. odreska) ili itavog obroka. Na tanjur nemojte stavljati brdo hrane! Nemojte pojesti sve to je ponueno ako niste gladni. NEMOJTE BITI KANTA ZA SMEE! NE UPOTREBLJAVAJTE masne namaze (svjei maslac, margarin, patete, maslene sireve, majonezu). NE JEDITE hranu i namirnice koje su pri preradi izgubile vlaknati dio
(glazirana bijela ria, jela od bijelog brana, bistri voni sokovi). Pri kuhanju hranu MANJE SOLITE, a ve kuhanu hranu NEMOJTE DODATNO SOLITI. Izbjegavajte namirnice koje sadre puno natrija, odnosno soli. Ako pri pripremi jela upotrebljavate zaine te zainske mjeavine i umake, hranu nemojte dodatno soliti. Ukiseljeno povre koje je slano prije upotrebe isperite vodom da biste tako smanjili koliinu natrija u hrani. NEMOJTE JESTI slatkie, pudinge, ukuhano voe, ele, marmelade, med, sladoled, okoladu, torte i kolae koji sadre puno masnoa i eera. PIU NEMOJTE DODAVATI EER. Ne pijte pia koja sadre puno eera i ugljinog dioksida (umjetna gazirana bezalkoholna pia) i alkoholna pia s velikim sadrajem alkohola, osobito estoka pia.
NAMIRNICE S PUNO DIJETNIH VLAKANA - kruh od brana cjelovitog zrna, kruh od crnog brana, graham, raeni, zobeni i heljdin kruh - pecivo (kifle, kajzerice, roii, emlje ...) od brana cjelovitog zrna (integralno brano) - mekinje (posije) kao dodatak hrani - heljdina kaa, jeam, prosena kaa - pahuljice od jema, zobi, prosa, integralnog peninog i raenog zrnja - penina prekrupa, penino integralno i crno brano (tip 1100), raeno integralno brano (tip 1250), heljdino brano, kukuruzna krupica - krumpir u ljusci - tjestenina od brana cjelovitog zrna - smea ria - bob, grah, lea, suhi graak, slanutak - soja u zrnju i pahuljice - svjee i smrznuto povre svih vrsta, a osobito cvjetaa, sve vrste kupusa i kelja, brokuli, zelena i uta koraba,
mrkva, paprika, cikla, poriluk, luk, mahune, pinat i blitva - sirovo i neljuteno voe, osobito jagodasto voe svih vrsta (borovnice, maline, kupine, jagode), jabuke, kruke i dunje - sve namirnice koje imaju znak zatitne namirnice zbog sadraja prehrambenih vlakana NAMIRNICE S MALO MASNOA - obrano mlijeko ili mlaenica (manje od 1% mlijene masnoe) - bjelanjak jajeta DRUGA HRANA ILI NAMIRNICE - voda, mineralna voda (umjereno) - iste, nemasne juhe od povra i mesa - sve vrste ajeva i kava - zaini i zainsko bilje
HRANA PREPORUENA
U UMJERENIM KOLIINAMA
Ako imate preveliku tjelesnu teinu, ove namirnice radije izbjegavajte.
ESTO - krumpir - ria (neglazirana) smea - tjestenina (obina od brana cijelog zrna, s jajima, od soje) - djelomino obrano mlijeko (od 1 do 2% mlijene masnoe) - jogurt od djelomino obranog mlijeka (od 1 do 2% mlijene masnoe) - nemasni svjei sir (do 10% mlijene masnoe u suhoj tvari) - etvrt i polumasni sirevi (do 30% mlijene masnoe u suhoj tvari) - junee i telee nemasno meso (npr. pleka, hrbat, unutranji dio buta, rua, file, pisana peenka) - konjsko i zeje meso - pilee i puree bijelo meso (prsa) bez koe - ribe morske i slatkovodne (iz tekuica a ne ribnjaka) - tofu (sir od soje), sejtan i druge vrste vegetarijanskog mesa iz soje (ako ste vegetarijanac) - sojino i repiino ulje, a od drugih ulja ona s velikim udjelom jednostruko nezasienih masnih kiselina kao maslinovo (znak zatitne namirnice koje sadre nezasiene masnoe) - sve namirnice koje nose znak zatitne namirnice s malo masnoe i malo kolesterola
RIJETKO
- bijeli, mlijeni ili uljani kruh - zemike i drugo pecivo od bijelog brana - krekeri, keksi za dijabetiare i drugo slano sitno pecivo - bijelo penino brano (tip 500) i penina krupica - mlijeko (konzumno s 3,2% mlijene masnoe) - obini ili voni jogurt s vie od 3,2% mlijene masnoe - masni svjei sir (s 30 do 50% mlijene masnoe u suhoj tvari) - jela od svjeeg sira s vie od 20% mlijene masnoe u suhoj tvari i bez dodanoga eera - trietvrt i punomasni sirevi (s 40 do 50% mlijene masnoe u suhoj tvari) - nemasno svinjsko meso (npr. peenica, but, niski kotleti) - nemasni mesni proizvodi (nemasna unka, unke od mesa peradi, govee unke i sl.) - jaje i umanjak - iznutrice (jetra, plua, bubrezi, tripice, srce) - tofu i drugi oblici vegetarijanskoga mesa od soje ako jedete mjeovitu hranu - vrlo slatko voe, npr. konzervirani ananas, svjee smokve, groe - suho voe, npr. groice, suhe smokve, suhe marelice, datulje u vrlo malim koliinama - voni sok od svjeeg voa bez dodatka eera - masline, orasi, ljenjaci, bademi - laki margarini za namaz - svjei maslac za namaz
10
11
IZBJEGAVATI
Hrana koja sadri puno masnoa - prena jela - loj, svinjska i biljna mast - svjei maslac i tvrdi margarini za pripremu hrane - masno meso svih vrsta te vidljiva masnoa na mesu i peradi (koa) - majoneza - lisnato tijesto - masni roii - mlijeko i jogurt s vie od 3,6% mlijene masnoe
Hrana koja sadri puno natrija (soli) - povre iz konzervi ili ukiseljeno voe iz staklenki - kiseli kupus i repa - ribe iz konzervi sa slanim preljevom - pereci, slani tapii - zainski umaci (industrijski umaci, sojini umaci), neke vrste gorice (senfa) - juni koncentrati (kocke za juhu) - praak za pecivo Hrana koja sadri puno masnoa i eera - okolada - slatki namazi od okolade, ljenjaka ili kikirikija - sladoled - torte, slastice i kolai od maslenog ili prhkog tijesta Hrana koja sadri puno eera - marmelade, demovi, med - voni sirupi - kondenzirano mlijeko - kompoti i drugi voni proizvodi u konzervama - pudinzi i industrijski pripremljene kreme - bezalkoholna pia (npr. coca cola, razne limunade i sl.) - zaslaeni voni sokovi (sokovi koji imaju oznaku nektar) - likeri i aperitivi - slatka stolna i desertna vina
Hrana koja sadri puno masnoa i natrija (soli) - mekani sirevi - namazi od svjeeg sira - hrenovke, posebne salame i drugi mesni proizvodi od mesnoga tijesta - veina kobasica i salama, patete, mesni naresci - dimljena i peena slanina - kupljene pite, bureci i sl. od mesa i sira - industrijski pripremljena jela (gula u konzervi i sl.) - pomfri, slani preni krumpirii i slini proizvodi (ips) - slana prena jela za zakusku - industrijske guste juhe i umaci
12
13
AUTORI
kruh od integralnog brana, graham, raeni, zobeni kruh nemasni svjei sir obrano mlijeko jogurt od obranog mlijeka priprema hrane s malo masnoe ili bez nje bijelo meso piletine i puretina bez koe, malo nemasnog juneeg, teleeg mesa ili zejeg mesa nemasna unka, pilea ili purea prsa u ovitku, kuhana mlada govedina, nemasni svjei sir riba na aru kuhano jaje, peeno bez masti kuhani krumpir, pire (bez dodane masnoe) svjee voe, kompoti zaslaeni umjetnim sladilima voda, mineralna voda, pia zaslaena umjetnim sladilima, aj svjee voe, vone salate ili voni kolai pripremljeni s umjetnim sladilima bez masnoe umjetna sladila rijetke juhe od povra ili mesa bez tjestenine ne ili vrlo malo preljevi za salatu s jogurtom zaslaeni umjetnim sladilima i od obranog mlijeka nita ili 1 - 2 dl crnog ili bijelog vina ne ili zatitne namirnice s malo energije
Prim. dr. mr. sci. Manja Praek, specijalista za unutarnje bolesti, dijabetolog, voditelj dijabetolokog odjela Dr. Ratimir Kovaevi, specijalist za unutarnje bolesti, dijabetolog Via med.sr. Branka Kranjec Via med.sr. Milka Rogi Sveuilina klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac, Medicinski fakultet, 10000 Zagreb, Drugi dol 4a, Hrvatska Ravnatelj: Prof. dr. dr. sci. eljko Metelko
14
15