Zamislite sliku osobe u galeriji, ili koja pohađa neku umjetničku školu.

Zamislite izgled
te osobe, njen stav, socio-ekonomski status, stil oblačenja. Većina bi vjerovatno
pomislila “ma, čudaci”, “samci”, “izopćenici iz društva”. Ali, zar biti umjetnik ne znači
otvorenost prema novim iskustvima, bez obzira na kojem se životnom putu našli?

Umjetnost je dio svakodnevnog života,ali nije svakom podjednako bitna: dok se neki ne
mogu zasititi galerija, gledanja umjetničkih programa na TVu, I istraživanja biografija
velikih umjetnika, druge to jednostavno ne zanima. U nastavku ćemo reći nešto o
psihologiji umjetika, inteligenciji i osobinama koje određuju sklonost umjetnosti,
njihovim interesima, znanju i prosudbi.

KARAKTERISTIKE UMJETNIKA

“Umjetničke duše” služe se svojim rukama i umom kako bi stvorili nove stvari. Oni
cijene ljepotu i raznolikost. Uživaju u interesantnim i neobičnim ljudima, novoj okolini,
teksturama, zvukovima. Ovakve individue se rado i s lakoćom služe svojom
kreativnošću i imaginacijom.

Umjetnici su kreativni i entuzijastični

Umjetnički tip ličnosti posebno je osjetljiv na boje, zvukove, oblike i osjećaje.

Entuzijastični su, a fokusirajući se na svoje djelo često zanemaruju sve što se oko njih
dešava.Umjetnici rješavaju problem stvarajući nešto novo.

Umjetnici su impulsivni i samostalni

Kretavni su, osjetljivi, umjetnici su vizionari. Samostalan rad im je omiljen način rada.
Potrebno im je više osobnog prostora nego ostalim tipvima ličnosti. Često ih se može
smatrati rezervisanim i teškim za upoznati, ali su uvijek odani onima koje puste u svoj
mali krug. Izazov im je imati dovoljno prostora za razmišljanje i stvaranje. Ako nemaju
dovoljno osobnog prostora, lako postanu razdražljivi i nesretni.

Glava u oblacima

Umjetnici žive u svom svijetu. To jeste svijet u kojem nikad nije dosadno, ali gledajući
sa strane izgledaju kao da ne obraćaju pažnju ni na šta, iako su čak i hipersenzibilni.
Analiziraju i primjećuju oblike, boje, ekspresije, i imaju izražena osjetila i intuiciju.
Visoka očekivanja

Umjetnici imaju snažan osjećaj o tome šta je dobro, vlastitim vrijednostima i trude se
konstantno ispunjavati vlastita očekivanja, koja su često nedostižna, što umjetnika
dovodi u stanje nemira, tuge, pa čak i depresije.

Traže svrhu

Umjetnici život doživljavaju veoma ozbiljno. Naravno, znaju biti bezbrižni,ali sve u
svemu život im je ozbiljna stvar. Traže svrhu čak i u najobičnijim svakodnevnim
situacijama. Ako ne mogu naći svrhu bilo čega u svom životu, postaju depresivni.

Kritičnost

Najveći neprijatelj umjetnika upravo su sami oni. Njihovi snažni sistemi vrijednosti
dovode do perfekcionizma, i rezultiraju grubošću i ekstremnoj samokritičnosti. Uz to
naravno dolazi I još više anksioznosti, kritičnosti i to postaje bezizlazan krug. Mogu
naći mir ukoliko razumiju i prihvate da ne mora sve što naprave biti savršeno. Trebaju
se pokušati zadovoljiti dovoljno dobrim.

“HOLLANDS CODES”

“Holland codes” ili RIASEC odnosi se na teoriju izbora karijere zasnovanog na

tipovima ličnosti. Osnovao ju je psiholog John L. Holland. Umjetnički tip je jedan od
šest tipova ličnosti u “Holland codes”, a psiholog je umjetnički tip ličnosti opisao
ovako:

A: Artistic type (umjetnički, stvarateljski tip)

Ljudi koji vole da rade s idejama i stvarima. Kreativni, otvoreni, znatiželjni, originalni,
perceptivni, osjećajni, samostalni i emocionalni. Protive se pravilima,uživaju u
fizičkom, društvenom radu. Najosjećajnji od svih šest tipova ličnosti.

MYERS-BRIGGSOV INDIKATOR TIPA

Ovo je jedan od mnogih testova koji ljudi rade kako bi bolje razumjeli sebe i svoje
potrebe. Pomoću MBTI testa možemo naučiti ponešto o vlastitom načinu razmišjanja i
donošenjuj odluka, kao I kako gledamo na svijet.

Jedan od 16 tipova ličnosti koji nas zanima je istraživač (ISFP tip).

To je introvertna, prisutna, osjećajna, i znatiželjna osoba.Otvorenog uma pristupa životu
i novim iskustvima. Avanturisti su istinski umjetnici. Koriste estetiku, dizajn pa čak i
vlastite odluke i radnje da pomjere granice socijalne konvencije. Avanturisti uživaju u
remećenju tradicionalnih očekivanja eksperimentianjem s ljepotom i ponašanjem –
vjerovatno su i više puta u životu rekli “Ne ograničavajte me!”.Ovakvi ljudi su
osjetljivi, kreativni, strastveni, znatiželjni i artistični. Također su i veoma kompetitivni,
pod stresom, nepredvidivi i samostalni.

Glavni dio
Ono što umjetnike čini to što jesu je njihova kreativnost koju možemo definirati kao
mentalni proces stvranja novih ideja i gledanje na stvari u neobičnom svjetlu . Može li
se kreativnost umjetnika pripisati njihovoj ličnosti? Kakav je odnos između osobina
ličnosti i umjetničke kreativnosti?
Jedan od značajnih pristupa osobinama ličnosti jeste podjela na Velikih Pet ( eng. Big
Five), sa 5 dimenzija. Te dimenzije su ekstraverzija, otvorenost, savjesnost,
neuroticizam i slaganje, te je svaka osobina kontinuum. Kreativnost i umjetnost su
najviše povezani sa osobinom otvorenosti, koja se sama dijeli na 6 različitih dimenzija.
Varijacija ovih dimenzija dovodi do (ili uzrokuje) različite vrste kreativnosti. Šest
dimenzija otvorenosti su :
1. fantazija (eng. fantasy)
2. estetski (eng. aesthetic)
3. akcija (eng. action)
4. osjećaj (eng. feeling)
5. ideja (eng. idea)
6. vrijednosti (eng. values)
Prve četiri dimenzije su najviše povezane sa umjetničkom kreativnosti, dok je dimenzija
ideja povezana sa naučnom kreativnosti.
Kod umjetničke kreativnosti, postoji pozitivna korelacija (ako se jedno povećava, onda
se povećava i drugo) između otvorenosti i slušanja klasične muzike, slikanja, čitanja
romana i poezije1. Možemo zato zaključiti da umjetnici (ili čak ljudi koji samo
konzumiraju umjetnost) imaju veći rezultat na osobini ličnosti otvorenosti.
Pored otvorenosti, postoji i povezanost između osobine savjesnost i kreativnosti. Ta
povezanost je negativna korelacija (ako se jedno poveća, onda se drugo smanjuje), jer sa

1
https://learn.canvas.net/courses/1776/pages/lesson-6-the-big-5-personality-traits-and-art
povećanjem osobine savjesnost, smanjuje se kreativnost1. Općenito, ljudi koji imaju
veći stepen osobine savjesnost, manje sviraju instrumente, slikaju ili crtaju i manje idu
na koncerte.
Bitna osobina kod umjetnika jeste ekstroverzija, to je primjetno u studiji koju su radili
Singh i Kaushik gdje su ispitivali razlike u ličnosti kod umjetnika koji su izvođači i onih
koji nisu. Rezultati su pokazali da su umjetnici koji su izvođači znatno više ektrovertni
od umjetnika koji nisu. Ovi rezultati idu protiv nekog uobičajenog vjerovanja, da su
umjetnici više introvertni ali to je mit. Obje osobine ličnosti mogu biti kreativne ali
postoji razlika između njihovih preferencija. Ekstroverti preferiraju više apstraktnu
umjetnost i kubizam dok japansku umjetnost i romanticizam preferiraju introverti1.

Ideju ekstroverzija vs. introverzija je utemeljio Carl Jung. On je ekstroverte opisao kao
prilagodljive, otvorene u ponašanju te da pokazuju velik interes za socijalnu okolinu.
Introverti su suprotni; oni su povučeni, samokritični, zatvoreni itd. Jung je bio tog stava
da su intuitivne osobe (sa introvertnom intuicijom) više umjetnički tipovi nego
ekstroverti.
Jedna od poznatijih podjela osobina ličnosti jeste Myers-Briggs podjela sa 16 tipova.
Prema Myers-Briggs-u, umjetnici bi najčešće spadali u ISFP klasifikaciju koja
podrazumijeva Introverted-Sensing-Feeling-Perceiving. Osobe sa ISFP tipom ličnosti su
pretežno introvertne ali ono što ih najčešće čini umjetnicima jesu osobine Sensing i
Perceiving. Umjetnici su opisani kao osobe koje su svjesne svoje okoline i svijeta oko
sebe, više od prosječne osobe. Tu svjesnost i perceptivni talenat često pretvaraju u
umjetnost.

Literatura
Singh, T.K., Kaushik, S. (2015) A Study of Creativity In Relation To Big 5 Personality
Traits. The International Journal od Indian Psychology. Vol 3, Issue 1
https://learn.canvas.net/courses/1776/pages/lesson-6-the-big-5-personality-traits-and-art
https://www.verywellmind.com/isfp-introverted-sensing-feeling-perceiving-
2795991#career-paths

ŽIVOT UMJETNIKA
Kao što znamo iz svakodnevnih interakcija, osobe sa prethodno spomenutim ISPF
tipom ličnosti (okarakterizirani su introvertnošću, emotivnom hipersenzitivnošću,
pojačanim intuitivnim osjećanjima, čežnjom za slobodnom stvaranja i kreativnošću, te
donošenje dobrobiti drugima) su oni malo „čudniji“ prijatelji koji imaju izraženu
umjetničku stranu. To su oni individualci koji se oslanjaju na desnu stranu mozga pri
donošenju odluka, mada je više od 40% ljudi sa ISPF ličnošću ženskog spola, jer su one
„Feelers“, dok su muškarci ove grupe „Thinkers“. Oni vrednuju ideje sa praktičnom
primjenom i vole raznolikost u svom radu, što se primjeti kod umjetnika kao što su
Vincent Van Gogh, Michelangelo, Georgette Agutte, Louis Wain... Ovi tipovi imaju
snažne osjećaje o tome šta je ispravno i postavljaju neka očekivanja koja većinu
vremena znaju biti prevelika, te neispunjenje ovih očekivanja može dovesti do
frustracije i depresivnog stanja umjetnika, što se može vidjeti na prethodno pomenutim
individualcima (svi su nesretni, neki čak i duboko depresivni). Šta sve ovi umjetnici
imaju zajedničko? Svi oni prate jedan tragičan put koji dovodi do okončanja njihovih
karijera, a s tim doslovice i života.

Vincent Van Gogh

Jedan od najpoznatijh umjetnika ikada, Vincent Van Gogh je vodio svakodnevnu borbu
sa mentalnim problemima poput delirija i manije, te depresije. Van Gogh sam u početku
nije shvaćao što nije u redu s njim. Pisao je o „mentalnoj ili nervoznoj groznici ili
ludilu“ . Međutim, Van Goghovi vlastiti liječnici dolazili su do raznih dijagnoza. Felix
Rey, njegov liječnik u Arlesu, njegovu prvu krizu (kad je odsjekao uho) nazvao je
"prolaznim pretjeranim uzbuđenjem" i za to optužio njegov način života s puno
alkohola, kafe, duhana i loše hrane. Kad su se epizode vratile, Rey je dalje predložio
epilepsiju kao uzrok, što je potvrdio Theophile Peyron, njegov liječnik u Saint-Rémyju:
„napadi epilepsije, odvojeni dugim intervalima“. Poslije toga, nakon njegovog
samoubistva, pokrenula se opsežna rasprava ne samo o navedenom već i o mnogim
drugim predloženim dijagnozama i teorijama o tome što se dogodilo Van Goghu.

Ludwig Von Beethoven

Jedan od najpoznatijih skladatelja i kompozitora Ludwig Von Beethoven se također iz

dana u dan, uprkos silnoj slavi, borio s depresivnim epizodama uzrokovanim
alkoholizmom. Prva slučajevi maničnih epizoda su bili dobro poznati u krugu bližih
prijatelja i porodice, te kad je bio na dnu poslije najvećeg „higha“ sklapao je
najpoznatija svjetska djela. Tijekom ranog dijela 1813. prošao je kroz toliko depresivno
razdoblje, da je prestao mariti za svoj izgled i imao napade agresije tokom zabava.
1827. godine je umro od zatajenja jetre uzrokovanim toksikomanijama koje je koristio.

Charles Dickens

U ranim 30-im Dickens je bio jedan od najpoznatijih pisaca svog vremena i činilo se
kao da ima sve u životu, ali naprotiv, Dickens je imao itekako teško djetinjstvo, obzirom
da je s 10 godina, nakon što mu je otac završio u zatvoru, morao početi raditi. Njegovi
prijatelji su rekli da kako je Dickens otpočinjao svako novo djelo, tako je počeo polako
padati u depresiju, ali će se njegovo raspoloženje postupno dizati tokom pisanja, kako bi
na kraju pao u svojevrsnu maniju čim ga završi.

Branko Ćopić

Krajiški pisac i pjesnik Branko Ćopić je nažalost završio svoj život iznenada u 70-oj
godini života. 26. marta 1984. godine kada se ubio našli su ga ispod mosta. Prije nesreće
Ćopić se našao u kafani časteći konobare, a kada su ga oni pitali koji je povod, on je
odgovorio; „Imam, vjerujte, veliki razlog...“. Brankov odlazak popratio je jedan šturi
izvještaj i bio je ukazatelj na nervno rastrojstvo. Ćopić nije pokazivao nikakve
predznake i inicirao na samoubilačke misli tokom života iako je pred incident znao
govoriti bliskim prijateljima: „Nikog nije briga što je očigedno da se naša lijepa zemlja
rastače. Ja to ne mogu da podnesem i neću više da čekam smrt.“

Ovo su samo od par poznatih umjetnika koji su čisti primjeri da umjetnici osjećaju
dublje i proživljavaju stvarnost na potpuno drugačiji način od ostalih, te da se mnoštvo
ljudi i dan danas može pronaći u postupcima Van Gogha, ispadima Beethovena, kao i
riječima i izjavama Ćopića.

https://personalitymax.com/personality-types/isfp-artist/

https://www.theatlantic.com/health/archive/2012/09/historical-geniuses-and-their-
psychiatric-conditions/262249/

https://en.wikipedia.org/wiki/Death_of_Vincent_van_Gogh
https://www.nezavisne.com/zivot-stil/zivot/Evo-zbog-cega-se-ubio-Branko-Copic-Ne-
mogu-to-da-podnesem/339686

ZAKLJUČAK

Neka istraživanja pokazuju iznenađujuće i nevjerojatne rezultate da psihopati i

umjetnici dijele osobine ličnosti.

Umjetnici imaju tendenciju da imaju više razine sposobnosti smjelosti ili preuzimanja

rizika koji psihopati imaju te su skloniji nepoštivanju i riziku. 

Autori kažu da je uspjeh umjetnika odnosi se na razinu narcizma. Istina je to nisu svi

umjetnici jednako zabrinuti i motivirani. 

Postoji istraživanje koje to pokazuje oko 40% umjetnika pati psiholoških

problema osjetljivih na liječenje.
Umjetnost se obično događa kod pojedinaca koji su labilniji i krhkiji u umu. Oni su
ljudi koji intenzivno žive svojim osjećajima i opažaju okoliš na mnogo intenzivniji
način. Taj trend ih čini umjetnicima i ljudima sposobnim za stvaranje istinskih
umjetničkih djela, ali i kod subjekata osjetljivijih na patnje mentalnih promjena.

Umjetnici, barem oni uspješni, s vremenom nauče postati otporniji.

Drugim riječima, njihova sposobnost suočavanja s nedaćama, suočavanja sa svojim
problemima i ne dopuštajući da ih oni prevladaju, povećava se sa svakom teškom
situacijom s kojom se suočavaju. To je zato što su zbog svog rada neprestano izloženi
neuspjehu, jer se kreativni rad može opisati kao proces opetovanih neuspjeha sve dok
napokon ne bude moguće pronaći nešto što dobro stoji i što funkcionira s onim što je
namjeravano postići.

Dakle, izlaganje ovome zahtijeva puno strpljenja i dobro upravljanje emocijama.

Konačno, umjetnik koji uspije povećati svoju otpornost i imati dovoljno alata za
suočavanje s ovom situacijom, saznaje da je svaki "neuspjeh" još jedan korak koji treba
poduzeti kako bi se približio uspjehu, stoga uči nositi se na bolji način s on.

Međutim, umjetnik koji ne može podnijeti pogreške i koji ima vrlo loše emocionalno
upravljanje, nikada neće moći razviti svoju sposobnost tolerancije i otpornosti, stoga će
pronaći sebe više daleko od postizanja uspjeha.
LITERATURA:

https://hr.sainte-anastasie.org/articles/psicologa/los-artistas-comparten-rasgos-de-
personalidad-con-los-psicpatas-segn-varios-estudios.html

https://hr.sweatthefilm.org/perfil-psicologico-de-un-artista-4077-1056