UNIVERZITET U TUZLI

MEDICINSKI FAKULTET – ODSJEK

ZDRAVSTVENIH STUDIJA
STUDIJ FIZIOTERAPIJE

Seminarski rad
Fizioterapija kod poremećaja govora i razumijevanja
Predmet: Neurološka fizioterapija

Tuzla, decembar 2022

SADRŽAJ
UVOD.....................................................................................................................................................3
Razumijevanje govornog jezika.........................................................................................................3
Govor.................................................................................................................................................3
POREMEĆAJI GOVOR.............................................................................................................................4
Afazija................................................................................................................................................4
Motorna ili Brocina afazija.................................................................................................................4
Senzorna ili Wernickeova afazija.......................................................................................................4
 Transkortikalna motorna afazija................................................................................................4
 Transkortikalna senzorna afazija................................................................................................4
 Globalna ili potpuna afazija.......................................................................................................4
 Konduktivna afazija....................................................................................................................5
 Amnestička (nominalna) afazija.................................................................................................5
Šta se dešava u mozgu.......................................................................................................................5
Oblasti mozga značajne za jezik.........................................................................................................5
Dizartrija............................................................................................................................................6
Anartrija.............................................................................................................................................8
Verbalna apraksija.............................................................................................................................8
REHABILITACIJA KOD POREMEĆAJA GOVORA I RAZMJEVANJA.............................................................9
Afazija................................................................................................................................................9
Dizartrija..........................................................................................................................................10
Anartija............................................................................................................................................11
Verbalna apraksija...........................................................................................................................11
Zaključak..............................................................................................................................................12
Literatura.............................................................................................................................................13
UVOD
Razumijevanje govornog jezika je od izuzetne važnosti za uspješnu komunikaciju.
Razmjena ideja, dobijanje potrebnih informacija ili uobičajеna svakodnvna konverzacija
moguća je samo ukoliko se razumie poruka koju dobijamo od sagovornika.
Poremećaji u ovom domenu jezika javljaju se kod djece sa različitim oblicima jezičkog
poremećaja kao što je specifični jezički poremećaj (razvojna disfazija) i razvojna afazija,
zatim kod djece sa autizmom, intelektualnom ometenošću i oštećenjem sluha. Kod odraslih
poremećaji razumijevanja govora javljaju se u slučaju nastanka afazije koja može biti
izazvana moždanim udarom, traumatskim oštećenjem mozga, različitim oblicima
neurodegenerativnih oboljenja, kao posledica tumora mozga ili infektivnih stanja.
Govor je specifična ljudska sposobnost komunikacije. Govorni vokalni aparat je najsloženiji
i obuhvata mnoge organe, počev od pluća, preko dušnika, grkljana i glasnih žica, do usne
šupljine sa jezikom, zubima i usnama, i nosne šupljine.
Artikulirani govor nastaje akcijom jezika i glasnica.
Artikulacija je proces u kome se struja ekspiriranog zraka uz pomoć jezika, vilice, nepca,
usana i grkljana pretvara u glasovni govor.
Fonacija je proces kojim se struja ekspiriranog zraka, vibracijom glasnica pretvara u zvuk.

Govorni mišići: mišići lica, mišići jezika, mišići nepca, mišići grkljana, mišići ždrijela
Kortikalni centri govora su motorički centar govora ili Brokin centar, i senzorički centar
govora ili Wernikov centar.
Brokin centar se nalazi u stražnje dijelu treće čeone vijuge i operkulumu prednje centralne
vijuge dominantne hemisfere.
Wernikov centar se nalazi u gornjoj vijuzi temporalnog riježnja dominantne hemisfere.
Brokin i Wernikov centar povezanis u međusobno fasciculusom arcuatusom.
POREMEĆAJI GOVOR

Poremećaji govora su: Afazija – disfazija, dizartrija, anartrija, apraksija govora, traumatski
poremećaj komunikacije,neurodegenerativni poremećaju govora i jezika, neurogeni
poremećaji kod djece.

Afazija je stečeni gubitak ili poremećaj govora, govornog izražavanja (ekspresija) ili
razumijevanja. Javlja se kao posledica oštećenja moždanih struktura koje su značajne za
govor i jezik.
Glavne vrste afazije
Dvije glavne vrste afazije su:
 Brocina afazija (motorna ili ekspresivna)
 Wernickeova (senzorna) afazija.
Motorna ili Brocina afazija je nemogućnost pronalaženja odgovarajućih riječi u određenom
trenutku kada nešto želimo reći, dok je mogućnost razumijevanja očuvana. Popratno se javlja
oduzetost desne strane tijela, ruke ili noge. Osoba nema mogućnosti izvođenja svjesnih,
namjernih pokreta govornih organa. Osoba je nijema. Ne može ponavljati ni najmanje
govorne jedinice.
Senzorna ili Wernickeova afazija je nemogućnost prepoznavanja riječi ili smislenih vidnih
i taktilnih informacija dok je produkcija govora uglavnom očuvana. Bit poremećaja je u
nerazumijevanju izgovorenih riječi, iako je sluh dobar. Osoba nema problema s
govorom/izgovaranjem. Oštećenje može biti blago, pa osoba razumije o čemu se govori, ali i
vrlo teško, pa nikako ne razumije pojedine riječi izvan rečenice.
Uz ove glavne vrste, ponekad je moguća i popratna nesposobnost pisanja (agrafija),
nesposobnost čitanja (aleksija), nesposobnost računanja (akalkulija), kao i nerazumijevanje
svojeg ili tuđeg govora te zamjenjivanje riječi (parafazija).
Ostale vrste afazije:
 Transkortikalna motorna afazija – pojedinci imaju problema s pronalaskom
odgovarajućih riječi u komunikaciji. Zbog toga je govor često prekinut i nepovezan,
ali je očuvana sposobnost razumijevanja drugih.
 Transkortikalna senzorna afazija – govor je neoštećen, ali postoje i brojne stanke u
komunikaciji zbog teškog pronalaska riječi i oštećenog razumijevanja.
 Globalna ili potpuna afazija – najteži oblik afazije je globalna afazija kod koje
su oštećene sve osnovne jezične funkcije, odnosno govor i razumijevanje govora.
Prisutne su: aleksija (nesposobnost čitanja), agrafija (nesposobnost pisanja)
i akalkulija (nesposobnost računanja).
  Konduktivna afazija – karakterizira nemogućnost ponavljanja nepoznatih fraza i
dužih rečenica, a javljaju se i teškoće u imenovanju predmeta. Osobe mogu prepoznati
svoje pogreške u govoru, ali ih ne uspijevaju ispraviti.
 Amnestička (nominalna) afazija – nemogućnost prisjećanja odgovarajućih imena za
određene predmete, pojmove i ljude, dok je razumijevanje očuvano. 

Šta se dešava u mozgu

Mozak je glavni organ u telu čoveka. Sve funkcije ostvaruju se aktiviranjem određenih
centara u mozgu.
Na primer, da biste izgovorili jednu rečenicu u mozgu se dešava niz operacija koje zahtevaju
da svaki deo mozga obavi tačnu funkciju kako bi zamisao mogla biti realizovana. U ovom
primjeru, neophodno je izabrati glasove za svaku riječ, potom ih spojiti po utvrđenom
redoslijedu u riječi, a riječi u rečenice. Takođe, sadržaj se programira po tačnim gramatičkim
pravilima jezika kojim govorite. Tek kada se stvori kompletan program infomacija se šalje u
dijelove mozga koji dalje prenose impulse (signale) do mišića govornih organa i tako
omogućavaju njihove pokrete odnosno izgovaranje zamišljene rečenice.
Da biste lakše razumjeli ove procese, zamislite bilo funkciju kao jedan lanac sa karikama.
Ukoliko ne postoji oštećenje na tom lancu informacija se tačno i precizno prenosi do krajnje
tačke, ali ukoliko na bilo kom mjestu postoji oštećenje informacija se neće tačno prenijeti jer
se na tom mjestu ne može ostvariti potrebna funkcija.
Ovaj princip je isti za sve jezičke procese (čitanje, pisanje, razumijevanje, imenovanje). Zato
su simptomi afazije brojni i različiti, jer u zavisnosti u kom dijelu mozga je nastalo oštećenje
zavisiće i vrsta ispoljenih simptoma.
 
Oblasti mozga značajne za jezik
Mozak je podeljen na dve hemisfere, lijevu i desnu. Govor i jezik su funkcije koje su
primarno sjmeštene u levoj hemisferi iako se za određene procese aktiviraju i oblasti iz desne
hemisfere.
U slučaju oštećenja jezičkih oblasti u levoj hemisferi ispoljava se afazija. Na slici ispod
prikazane su neke od osnovnih moždanih struktura koje su značajne za jezik.
Uzroci nastanka afazije
 Moždani udar je najčešći uzrok nastanka afazija i drugih poremećaja u komunikaciji
kod odraslih osoba
 Traumatske povrede glave su karakterističan uzrok nastanka afazija kod dece i
mlađih osoba. Najčešće su to povrede zadobijene u saobraćajnim nesrećama, sportske
povrede…
 Tumori mozga
 Infekcije mozga
 Neurodegenerativne bolesti – najčešće se afazija javlja u sklopu kliničke slike
Alchajmerove boleste
 
Simptomi afazija
 Anomija – poremećaji imenovanja
 Parafazije – neodgovarajuća upotreba riječi
 Agramatizam
 Cirkumlokucija – zaobilazno označavanje pojma
 Verbalni stereotipi – nevoljan izgovor riječi ili fraza
 Perseveracija – nevoljno ponavljanje prethodno izgovorene riječi
 Poremećaji u razumevanju govora
 Poremećaji čitanja – aleksija
 Poremećaji pisanja – agrafija
 Poremećaji računanja – akalkulija

Dizartrija je motorni poremećaj govora koji nastaje kao posljedica oštećenja mozga, a
manifestuje se usporenim, slabim, nepreciznim i nekoordinisanim pokretima govorne
muskulature.
Dizartrija podrazumeva oštećenje pojedinih ili svih elemenata govora:
 respiracije – disanja
 fonacije – kvalitet glasa (hrapav, napet, monoton, visok glas)
 rezonancije – karakteristike boje glasa (npr. nazalan govor)
 artikulacije – izgovor glasova
 prozodije – tempto, ritam, glasnoća govora, visina tona, dužina, boja glasa, pauza
Od svih pomenutih modaliteta govorne produkcije najizraženiji su poremećaji artikulacije
odnosno izgovora. Govor pacijenata sa dizartrijom opisuje se kao spor, otežan i često
nerazumljiv za okolinu. Iako postoji nekoliko različitih tipova dizartrije glavne karakteristike
ovog poremećaja bez obzira na tip jesu: oštećenje u izgovoru glasova i poremećaj ritma i
tempa govora.
Potpuni gubitak sposobnosti govora uzrokovam oštećenjem mišićne kontrole govorne
muskulature naziva se anartrija.
 Uzroci dizartrije
 moždani udar
 traumatske povrede glave
 demencije
 infekcije mozga
 
Bolesti nervnog sistema kod kojih se javlja dizartrija
 Parkinsonova bolest – hipokinetička dizartrija
 Multipla skleroza – ataksična i spastična dizartrija
 Amiotrofična lateralna skleroza – flacidna, spastična i flacidno-spastična dizartrija
 Hantingtonova bolest – hiperkinetička dizartrija
 
Tipovi dizartrije
Flacidna dizartrija ispoljava se kao slabost govorne muskulature uz nazalan govor,
neprecizan izgovor glasova, zadihan kvalitet glasa, a u slučaju težeg stepena i šapat.
Spastična dizartrija podrazumjeva spasticitet (povišen mišićni tonus), nazalan govor i grub i
napet glas.
Ataksična dizartrija manifestuje se prekidima u izgovoru, pauzama između reči i slogova.
Govor pacijenata sa ovim oblikom dizartrije opisuje se kao „govor pijanog čoveka“.
Hipokinetička dizartrija javlja se kod Parkinsonove bolesti. Govor pacijenta ima sledeće
karakteristike: hrapav i zadihan glas, monoton (jednoličan) govor i neprecizan izgovor
glasova.   
Hiperkinetička dizartrija manifestuje se poremećajem respiratorne funkcije (brzi i kratki
udisaji i izdisaji), zadihan i napet glas, neprecizan izgovor glasova i nazalan govor.
Mješovita dizartrija podrazumjeva kombinaciju simptoma prethodno opisanih tipova.
Anartrija je teški oblik disartrije. Osobe s anarthrijom uopće ne mogu artikulirati govor.
Stanje je obično posljedica ozljede mozga ili neurološkog poremećaja, poput moždanog udara
ili Parkinsonove bolesti.
Anarthria nije problem s razumijevanjem jezika ili pronalaženjem pravih riječi. Ljudi s
anartrijom žele govoriti, ali su izgubili kontrolu nad govornim mišićima. Mišići zahvaćeni
anartrijom mogu obuhvaćati mišiće na usnama, ustima, jeziku, glasnicama i dijafragmi.
Uvjeti koji mogu rezultirati anartrijom uključuju:
 amiotrofična lateralna skleroza (ALS)
 tumor na mozgu
 cerebralna paraliza
 Bellova paraliza
 Friedreichova ataksija
 Guillain-Barré sindrom
 Huntingtonove bolesti
 zaključanog sindrom
 Lyme bolest
 Multipla skleroza
 mišićna distrofija
 miastenija gravis
 Parkinsonovu bolest
 udar
 traumatične ozljede mozga (TBI)

Verbalna apraksija podrazumjeva poremećaj sposobnosti programiranja pokreta govorne

muskulature kao i sekvenci pokreta koji su neophodni za produkciju glasova

Svaki pokret govorne muskulature mora biti progamiran. Mozak šalje informaciju govornim
mišićima kakav položaj moraju napraviti da bi se izgovorio određeni glas. Na primer, za
izgovor glasa „P” gornja i donja usna moraju biti spojene i nijedan drugi položaj ne može
proizvesti ovaj glas.

Apraksija govora nastaje kao posljedica oštećenja mozga u onim oblastima koje su zadužene
za kreiranje plana o položaju govorne muskulature. U osnovi ovog poremećaja ne postoji
mišićna slabost.Može se javiti udruženo sa afazijom i najčešće se javlja kod Brokine afazije.
REHABILITACIJA KOD POREMEĆAJA GOVORA I
RAZMJEVANJA

Osnovni zadatak rehabilitacije govora i slušanja je da otkriva uzroke, vrši evaulaciju i

ekceleraciju razvoja biopshiosocijalne strukture slušno oštećenih osoba, istražuje i razvija
metode, sredstva i oblike edukacije obrazovanja i rehabilitacije u šta spada: teorijska razrada
rehabilitacije slušanja i govora, proučavanje biopshiosocijalne strukture slušno oštećene
osobe, proučavanje i unapređivanje sistema odgoja, obrazovanje i rehabilitacije slušno
oštećenih osoba, i proučavanje društvenih faktora koji utiču na socijalnu integraciju.
Rehabilitacija usluge su potrebne osobama koje su izgubile sposobnost normalnog
funkcioniranja, često zbog ozljede, moždanog udara, infekcije, tumora, operacije ili
progresivnog poremećaja.
Afazija
Cilj rehabilitacije je uspostaviti najučinkovitija sredstva komunikacije. Za osobe s blagim
oštećenjem, logoped koristi pristup koji naglašava ideje i misli, a ne riječi. Pokazivanje na
objekt ili sliku, gestikuliranje, klimanje glavom i oslanjanje na izraze lica često su dovoljni za
osnovnu komunikaciju. Za osobe s ozbiljnijim oštećenjem, stimulacijski pristup (često
ponavljanje riječi osobi) i programirani pristup stimulacije (govoreći riječi i prikazujući
predmete koji se mogu dotaknuti i vidjeti) pomažu ljudima da povrate neku sposobnost
korištenja jezika. Osobe s afazijom mogu koristiti pismo ili sliku na ploči za komunikaciju.
Skrbnici osobe s afazijom moraju biti vrlo strpljivi i razumjeti frustraciju osobe. Pružatelji
skrbi također moraju shvatiti da osoba nije mentalno oštećena i da se ne smije govoriti na
jeziku djeteta, što je uvredljivo. Umjesto toga, skrbnici bi trebali normalno govoriti i, ako je
potrebno, koristiti geste ili pokazivati na objekte.
Ovisno o vrsti afazije, potrebno je svakodnevno provoditi vježbe kako bi se govorne i jezične
poteškoće smanjile.Vježbe ne smiju trajati predugo jer se osobe brzo umaraju i gube
koncentraciju.
Ovo su neke vježbe koje mogu pomoći:
 slušanje govora – pacijent sluša izgovor osobe koja čita određeni tekst i nakon toga
treba imenovati predmete koji su prikazani
 govor – dopunjavanje rečenica, slaganje složenijih rečenica, rastavljanje na slogove
 ponavljanje – brojanje, nabrajanje dana u tjednu, ponavljanje riječi i rečenica
 razumijevanje – orijentacija u vremenu i prostoru, razumijevanje uputa,
diskriminacija zvukova i predmeta iz okoline
 pisanje – prepisivanje riječi i rečenica, pravilno slaganje i dovršavanje rečenica,
davanje pisanih odgovora na pročitani tekst
 čitanje – čitanje jednostavnog i složenog teksta, imenovanje predmeta ili oblika na
slici, povezivanje odgovarajuće slike s pročitanim tekstom
  matematika – zbrajanje i oduzimanje, brojanje, dopunjavanje niza brojeva, slušanje
brojeva, ostale računske operacije
 pamćenje i slagalice – ponavljanje nepovezanih pojmova, slaganje slika i pojmova
prema slijedu događaja, pronalaženje istih slika ili predmeta, raspoznavanje identičnih
oblika. 
Dizartrija
Ciljevi rehabilitacije ovise o uzroku dizartrije. Ako je uzrok a udar, a ozljeda glave, ili
operacije mozga, cilj je vratiti i sačuvati govor. Ako je dizartrija blaga, ponavljanje riječi ili
rečenica može omogućiti ljudima da se ponovno nauče koristiti mišiće lica i jezik za ispravan
izgovor. Ako je disartrija ozbiljna, ljudi se mogu naučiti koristiti ploču s pismom ili slikom ili
elektronički komunikacijski uređaj s prikazom tipkovnice i poruka (ispis ili zaslon).

Ako je dizartrija uzrokovana progresivnim poremećajem živčanog sustava, kao što je

amiotrofična lateralna skleroza (ALS ili Lou Gehrig bolest) ili multipla skleroza, cilj terapije
je održati govornu funkciju što je duže moguće. Ljudi se uče vježbama koje povećavaju
kontrolu usta, jezika i usana te se uče da govore sporije i koriste kraće fraze. Loša kontrola
mišića disanja može prisiliti ljude da uzmu dah usred rečenice. Planiranje interpunkcije u
rečenici može pomoći. Vježbe disanja također mogu pomoći, ponekad disanjem preko ručnih
pomoćnih uređaja, koji pomažu izbaciti sluz u dišnim putevima.
Dijagnoza dizartrije
Procenu govornih sposobnosti i postavljanje dijagnoze radi logoped.
Procenjuju se svi elementi govornih i jezičkih sposobnosti kao i sposobnosti kognitivnih
funkcija obzirom da je dizartrija često prisutna kod različitih tipova demencije.
Nakon dijagnostičke procedure i utvrđivanja tipa dizartrije pravi se plan rehabilitacije.
 
Tretman dizartrije
U zavisnosti od tipa dizartrije tretman podrazumjeva:
 vežbe respiratorne funkcije
 vežbe glasa
 vežbe izgovora
 vežbe prozodije
 primena augmentativne i alternativne komunikacije (og gesta i pisanja do korišćenja
različitim kompjuterskih programa)
Anartija
Liječenje će ovisiti o vrsti anartrije i osnovnom stanju koje imate.

Liječnik će vjerojatno preporučiti govorno-jezičnu terapiju. Tijekom posjeta logopedu

možete:

 izvode vježbe u komunikaciji

 izvodite vježbe za jačanje mišića koji su uključeni u govor
 naučite vježbe disanja
 vježbajte u sigurnom žvakanju i gutanju
 raditi na drugim oblicima komunikacije, poput računalno potpomognute
komunikacije, crtanja, gestikulacije i pisanja
 vježbajte stvaranje zvukova
Ako je moguće, liječnik će također liječiti uzrok vaše anarthrije. Na primjer, ako su vaši
simptomi uzrokovani tumorom mozga, vaš liječnik može preporučiti operaciju za uklanjanje
tumora, ako je moguće.

Verbalna apraksija
Tretman se zasniva na učenju sekvenci pokreta koji su neophodni za tačnu produkciju
glasova. Ovaj cilj ostvaruje se korišćenjem svih raspoloživih metoda, a posebno auditivnih i
vizuelnih što bi značilo da se jedan deo tretmana zasniva na principu „slušaj me i gledaj me”.

Tretman se sprovodi individualno i zahteva da bude intenzivan, strukturno prilagođen

pacijentu i repetitivan odnosno da se zadaci često ponavljaju.

Kao pomoć u izgovoru mogu se koristiti gestovi ili pisanje.

Zaključak
Poremećaji govora često su praćeni ozbiljnim smetnjama ponašanja i obratno. Razlozi za
visoki stupanj povezanosti ovih dvaju poremećaja višestruki su i samo iznimno su kauzalne
prirode. Ova konstatacija vrijedi i za psihijatrijske oblike poremećaja u ponašanju i za blage
(razvojne) oblike. Sva područja djetetova razvoja, pa tako i odstupanja u razvoju, višestruko
su uvjetovana vanjskim i unutarnjim diniocima i veze među njima izuzetn su složene.

Sve afazije su stečene, a mogu se očitovati nakon ozljede mozga, moždanog udara, prometne
nesreće i drugih uzroka. Bolesnik dospijeva u bolnicu, gdje neurolozi, među ostalim,
uočavaju i afaziju. U nekim bolnicama rehabilitacija govora počinje već u bolesničkom
krevetu, a katkad tek u toplicama, kamo se oboljeli od afazije često šalju zbog tjelesnih
smetnji koje mogu nastupiti nakon oštećenja mozga.
Literatura
https://www.hemed.hr/Default.aspx?sid=18566

https://ljiljanasimic.com/anartrija/

https://krenizdravo.dnevnik.hr/zdravlje/bolesti-zdravlje/afazija-uzroci-
simptomi-i-lijecenje

https://www.slideserve.com/hoang/zadaci-rehabilitacije-slu-anja-i-govora/?
utm_source=slideserve&utm_medium=website&utm_campaign=auto+related
+load

https://prirucnik.hr/anarthria-uzroci-i-po-cemu-se-razlikuju-od-dyzarthrije-i-
afazije/