POREMEAJI

GOVORA
Doc. dr. sc. Marina Titli

Vie ivane funkcije

asocijativne modane regije
parijeto-temporalno-okcipitalni asocijativni
korteks
prefrontalni korteks
limbiki korteks

Vie ivane funkcije

kompleksna motorika kontrola
sloena osjetna percepcija
emocionalno ponaanje
kognicij (pamenje, pozornost, gnostike
sposobnosti, govorne funkcije, intelektualno
funkcioniranje ovjeka)

Vie ivane funkcije

asocijativne modane regije
prefrontalni korteks vie motorike funkcije
parijeto-temporo-okcipitalno podruje vie
osjetne funkcije i govor

limbiko podruje proces pamenja,

emocionalni i motivacijski aspekti ponaanja

GOVOR
specifina ljudska sposobnost komunikacije.

Artikulirani govor
nastaje akcijom jezika i glasnica.

Vanjska ekspresija interne simbolike ili miljenja.

Neurofizioloka organizacija govora

kortikalni centri govora
(motoriki, sluni, vizualni)
kortikonuklearni
put

govorni miii

Govorni miii
miii lica
miii jezika
miii nepca
miii grkljana
miii drijela

Govor
sposobnost primanja i interpretacije govornih
simbola
retencija govornih simbola
pamenje i vizualizacija govornih simbola

KORTIKALNI CENTRI GOVORA

motoriki centar govora - Brokin centar

senzoriki centar govora - Wernikov centar

Brokin centar motoriki

centar govora

u stranjem dijelu tree eone vijuge i

operkulumu prednje centralne vijuge
dominantne hemisfere

Wernickov centar senzoriki

centar govora

gornja vijuga temporalnog renja

dominantne hemisfere

Brokin i Wernikov centar povezani su

meusobno fasciculusom arcuatusom

Organizacija govora:
druga eona vijuga
dijelovi parijetalnog renja (girus angularis)
okcipitalni reanj
transkortikalne sveze
subkortikalne sveze

Razumijevanje govora
(Wernicke-Geschwinov model)
prijenos vidne informacije od retine preko
lateralnog genikularnog nukleusa do
primarne vidne kore (areja 17)
vii vidni centri (areja 18)
specifinom regijom u angularni girus
(parijeto-temporalno-okcipitalno asocijativno podruje)

Wernikov centar govora (temporalni reanj)

Formiranje rijei
Wernickeov centar
fascikulus arcuatus

Brockin centar

motorika regija za lice (motorna kora)

Artikulacija

proces u kome se struja ekspiriranog zraka uz

pomo jezika, vilice, nepca, usana i grkljana
pretvara u glasovni govor.

Fonacija

proces kojim se struja ekspiriranog zraka,

vibracijom glasnica pretvara u zvuk.

Ispitivanje govornih funkcija

spontani govor
ponavljanje ili repeticija
prisjeanje, evokacija rijei
pjevanje
razumijevanje govora
pisanje
sposobnost itanja,
crtanje
gestikulacija
raunanje

Spontani govor
orijentacija o stanju: svijesti ispitanika
intelektualnim funkcijama
smetnjama sluha
prikupljanje anamnestikih podataka
razumijevanje pitanja i adekvatni odgovori
gramatiki i sintaktiki aspekt spontanog i
provociranog govora
analiza izgovaranja i oblikovanja rijei i reenica
fluentnost i ritminost govora

Spontani govor
zamjenjivanje rijei
kriva upotreba rijei
isputanje ili zamjena pojedinih slova
sposobnost ponavljanja rijei ili reenica
agramatizam
potekoe u prisjeanju pojedinih naziva
zastoji u govoru
preserviranje ili uzastopno ponavljanje pojedinih rijei
stvaranje novih kovanica, neologizama
stvaranje osobnog govornog argona
koritenje gestikulacije ili pantomime u zamjenu za
pojedine rijei

Ponavljanje ili repeticija

ponavljanje jednostavnijih rijei
ponavljanje nizova rijei
ponavljanje sloenijih rijei
ponavljanje reenica
automatski govor - rijei nauene u
djetinjstvu ostaju ouvane i pri oteenju
govora

Prisjeanje, evokacija rijei

naziv jednostavnih objekata (klju, olovka,
maramica i sl.)
imenovanje kompleksnijih objekata
Ako ne moe imenovati predmete ponudi se
nekoliko naziva izmeu kojih treba izabrati
odgovarajui naziv.

Pjevanje

Ponekad bolesnik moe zadrati

sposobnost pjevanja ak ako i ne moe
govoriti.

Razumijevanje govora
sposobnost osobe da prima, pravilno
interpretira i shvaa znaenje vidnih, slunih
i drugih osjetnih podraaja
Razumijevanje pitanja i adekvatni odgovori
pokazatelj su ouvane govorne funkcije.

Ispitivanje razumijevanja govora

bolesnik na zapovijed ispitivaa izvodi
jednostavnije i sloenije motorike radnje,
imenuje pokazane predmete i opisuje
njihovu namjenu.

jednostavniji zadatci (npr. staviti prst na nos,

zatvoriti oi i sl.)
sloeniji zadatci

Pisanje
sposobnost pisanja
analiza i karakter pisanja (izostavljanje slova, kriva
upotreba slova, rijei ili reenica)
Pisanje prema diktatu ukljuuje sposobnost
voljnog pisanja i prepoznavanje slunih simbola
govora i njihovo prevoenje u vidne simbole.
Prepisivanje pisane rijei, reenice ili teksta oituje
sposobnost pisanja i prepoznavanja odnosno
razumijevanja vidnih govornih simbola.

Razumijevanje pisanog govora,

sposobnost itanja
ispituje se itanjem na glas i u sebi
itanje na glas slova, brojke, jednostavne i
komplicirane rijei i reenice
interpretacija proitanog teksta
Ispitanik moe razumjeti to je proitano u sebi,
iako je sposobnost glasnog itanja ili prevoenja
vidnih simbola u govorne oteeno.

Crtanje
zadatak precrtavanja jednostavnih objekata
(trokut, kri, krug, etverokut, kocka, kua, sat, cvijet)

Ispitanik treba precrtati zadani lik prema

modelu ili neposredno nakon krae
prezentacije.

Gestikulacija
sposobnost izraavanja gestama
Ispitanik koji ne moe govoriti ili pisati moe
komunicirati, otklonom glave, podizanjem
ramena ili grimasiranjem demonstrira
emocionalno stanje.

Raunanje
Jednostavni raunski zadatci (zbrajanje,
oduzimanje, mnoenje, dijeljenje, glasno i pisanjem)

Oduzimanjem broja 7 od 100,

Rjeavanje jednostavnijih ili sloenijih
zadataka ovisno o obrazovanju ispitanika.

Poremeaji govora
afazija - disfazija
motorika ili ekspresivna afazija (Brocina afazija)
senzorna ili receptivna afazija (Wernickeova afazija)
globalna ili senzomotorika afazija
amnestika ili nominalna afazija (anomija)
konduktivna afazija
transkortikalna afazija (motorika i senzorna)
poremeaj melodioznosti, intonacije govora (aprosodija)
agrafija
aleksija
amuzija
akalkulija

Afazija disfazija

oteenje kortikalnih centara i subkortikalnih

sveza dominantne hemisfere, a nisu rezultat
poremeene inervacije govornih miia i
organa koji su odgovorni za artikulaciju ili
poremeaj mentalnih i intelektualnih funkcija.

Afazija disfazija

Afazija potpuni gubitak sposobnosti govora

Disfazija djelomini gubitak sposobnosti
govora

Afazija disfazija, uzroci:

vaskularna oteenja mozga
tumori
modane traume
razvojne afazije (djetinjstvo; najee perinatalne ili
postnatalne traume ili upalna oteenja)

Brokina motorika afazija, disfazija

U afaziji bolesnik ne moe izgovoriti niti
jednu rije, iako razumije tui govor i naloge.
U disfaziji moe izrei jednostavnije rijei ili
nizove rijei.
agramatian govor, u telefonskom stilu

Brokina motorika disfazija

agramatian, u telefonskom stilu

verbalizacija - nefluentna
razumijevanje - normalno
ponavljanje - oteeno
imenovanje - djelomino oteeno
lokalizacija oteenja - fronatalno lijevo
pridrueni simptomi - apraksija lijeve ruke i lica

Wernikova senzorna afazija, disfazija

karakterizirana nerazumijevanjem govora
drugih osoba, dok razumijevanje
neverbalnog govora moe biti ouvano.
Moe govoriti, ali ne razumije govor drugih
ljudi.

Wernikova senzorna disfazija

verbalizacija fluentna
razumijevanje - oteeno
ponavljanje - oteeno
imenovanje - oteeno
lokalizacija - temporalno lijevo

Wernikova senzorna disfazija

logoreja pojaana brbljivost
parafazije zamjena znaenja
neologizmi stvaranje novih kovanica
perserveracije ponavljanje pojedinih rijei
semantika afazija neprepoznavanje znaenja
rijei
argonska ili sintaktika afazija formiranje
novog govora
fluentna afazija

Globalna ili Senzomotorna disfazija

(afazija)

Brokin i Wernikov centar, ili oteenje

asocijativne regije u parijetalnom renju

Globalna ili Senzomotorna disfazi

(afazija)
nastaje opsenim oteenjem dominantne
hemisfere
ne moe govoriti zbog motorike afazije, a
ne razumije zbog senzorne afazije
oteenje Brockinog i Wernikovog centra

Amnestika ili nominalna afazija

(anomija)

temporalni reanj
oteenje asocijativnih putova
posljedica difuznih oteenja (stranja
temporalna regija, Wernickeov centar i
anguarni girus)
ili u oporavku senzorne afazije

Amnestika ili nominalna afazija

(anomija)
manifestira se nemogunou pronalaenja
pravog naziva ili izraza za neki predmet,
pojavu ili osobu
poremeaj imenovanja, evociranja pravog
naziva
mogu opisom izraziti najmjenu i uporabu
predmeta, ali ga ne mogu imenovati

Konduktivna afazija
oteenje asocijativnih vlakana koja
povezuju Brocin motoriki centar s
receptivnim centrom.

Konduktivna afazija

parijetalno lijevo - fascikulus arcuatus

izmeu receptivnog i ekspresivnog centra
govora
razumijevanje govora je ouvano
oteeno je ponavljanje i imenovanje
oteeno je i pisanje
apraksija
logorea
parafazije

Transkortikalna afazija

oteenje izvan govornih centara

dobra sposobnost ponavljanja rijei
granina mozgovna podruja izmeu prednje,
srednje i stranje modane arterije

Transkortikalna motorika disfazija

nefluentan
razumijevanje govora i itanje uredno
pisanje oteeno
ponavljanje uredno
imenovanje oteeno
lokalizacija-lijevo, prednje granino podruje
ispred Brockine regije

Transkortikalna senzorna disfazija

fluentna
oteeno razumijevanje govora
ponavljanje normalno
ne moe itati i pisati
potekoe u pronalaenju rijei
imenovanje oteeno
parijetookcipitalni prijelaz

Mjeovita transkortikalna afazija

kombinacija motorike i osjetne transkortikalne
afazije
ne moe govoriti, ali odgovara na pitanja
ponavljanjem (eholalija) ispitivaevih rijei
sve ostale funkcije govora su poremeene

Aprosodija poremeaj melodioznosti,

intonacije govora
oteenje nedominantne hemisfere

Oteenje prednjeg dijela nedominantne

(desne) hemisfere prati nesposobnost
emocionalne obojenosti govora.

Agrafija

apraksija desne ruke

oteenje frontalnog renja od Brockina
centra do motorike prezentacije za miie
ake (Exnerov centar)
oteenja parijetalnog renja (u
Gerstmannovom sindromu)

Agrafija

disgrafija
paragrafija (isputanje slova, okretanje rijeli i sl.)
disocirana disgrafija (oteano spontano pisanje i
pisanje prema diktatu, ali je zadrana sposobnost
prepisivanja pisanog materijala)

Gertsmanov sindrom

agrafija
akalkulija
aleksija

Aleksija

nesposobnost itanja
oteenje angularnog girusa parijetalnog
renja i/ili sveza s vidnim kortikalnim
centrima u dominantnoj hemisferi

Aleksija
nesposobnost prepoznavanja pisanih
govornih simbola tj. nesposobnost itanja.
disleksija djelomini poremeaj (ee u djece
i u djeaka)

Amuzija

poremeaj prepoznavanja glazbenih izraza i

izraavanja glazbom

Akalkulija

nemogunost raunanja
Gerstman
diskalkulija djelomino oteenje

Poremeaj fonacije
upale glasnica
tumori
klijenuti glasnica (n. reccurens)
psihogeno
rinolalija-nazalni prizvuk

Poremeaj fonacije

Afonija - glas poput apata

Disfonija - promukao glas

Poremeaj artikulacije

anartrija, disartija
oboljenje miia
poremeaj neuromiinog prenosa
oteenje kortikobulbarnih putova
hipokineza i sl.
skandirajui govor- MS
d.d. mutizam,mucanje, tepanje.

Poremeaj artikulacije
Anartija nemogunost govora
Disartrija djelomina nemogunost govora
Mutizam psihogena pojava, u katatoniji
Mucanje (dysarthria syllabaris spastica)
konverzivna djeija neuroza koja se moe i fiksirati
u toj fazi
Tepanje (dyslalia) govorna razvojna anomalija u
kojoj se krivo izgovaraju rijei ili se zamjenjuju
neki konsonanti (najee r)

Hvala na panji!