10.5.2018.

Simptomi brzopletosti

Podjela simptoma

• Bazični (loša koncentracija, otklonjiva

Weiss pažnja, nesvjesnost poremećaja i brzopleti
govor)
(1964) • Varijabilni (svi ostali, mogu ali ne moraju biti
prisutni)

• Obvezni (prekomjerna ponavljanja,

nesvjesnost, loša koncentracija i
otklonjiva pažnja, slaba percepcija,
loša misaona organizacija)
Weiss • Fakultativni (ubrzan govor, umetanja,
zastoji na vokalima, artikulacijske i
(1968) motoričke teškoće, agramatizmi,
vokalna monotonija, isprekidano
disanje, zakašnjeli razvoj govora
• Pridruženi (poremećaji čitanja i
pisanja, nedostatak ritmičkih i muzičkih
sposobnosti, hirovitost i hiperaktivnost,
devijantni EEG nalazi, zakašnjela
maturacija, pozitivna hereditarnost)

1
 10.5.2018.

PODJELA SIMPTOMA

► Tiger, Irvine i Reis (1980) – 4 obvezna simptoma (poremećaj

jezika, govorni poremećaj, perceptivne poteškoće i manjak svjesnosti)
► Preus (1981) – 3 vodeća simptoma (prevelika brzina govora, loša
koartikulacija i loše jezične vještine)
► Daly (1993) – Kvantitativna obilježja (omjer anomalija, loša artikulacija,
otklonjiva pozornost, loša koncentracija, netečnost, govorna monotonija,
oskudno čitanje i pisanje) Kvalitativna obilježja (siromašnija organizacija
jezika, motorna diskoordinacija, nepozornost i hiperaktivnost, lošije muzičke
sposobnosti, obiteljska opterećenost, izvjesne crte ličnosti i slabija svjesnost)
► Daly i Burnett (1996) navode sedam vodećih simptoma (slaba
svjesnost, brzi ili kolebljivi tempo govora, neorganizirani jezik, glasni početak
govora, pogreške u artikulaciji, ponavljanja, usmjeravanje pozornosti
poboljšava govor).

Ward (2006)

Motoričke Jezične Psihološke

komponente komponente komponente

• Tahilalija (izrazito brz

govor, 50% brzopletaša
• Artikulacijske greške
• Gramatika i sintaksa • Nedovoljna
(revizije, nepravilna
(slično apraksiji, gleen
uporaba konjugacije,
svjesnost
glass-green glass; bo
gack-go back lica, oblika, problema
• Neumjerena nekompletnost...)
koartikulacija • Leksička razina • Stavovi (rijetko
(distorzije, (teškoće nalaženja
pojednostavljanja, riječi, hm, er, izbjegavanje,
slično dizartriji)
• Pomanjkanje govornog
poštapalice, može se
ritma semantičke parafazije, kontrolirati)
(trzav,eksplozivan, pauze, oklijevanja,
staccato zbrkani jezik)
• Monotonija govora • Pragmatika • Osobnost
(može utjecati na
razumljivost)
(generaliziranje, krivo (stereotip
• Neujednačena brzina
zaključivanje i brzopletaša-
govora (normalno- interpretacija,
mrmljanje) )stvaranje sažetka neorganizirani,
• Prekidi tečnosti neuredni)
govora (ponavljanje
dijelova riječi, riječi i
fraza-više. jez

2
 10.5.2018.

PODJELA SIMPTOMA

► Van Zaalen i sur. (2009) smatraju, kao i neki drugi autori,

da je sindrom brzopletosti obilježen trima osnovnim
crtama:
► 1. Rapidnom i/ili iregularnom artikulacijskom brzinom (u
odnosu na sposobnosti),
► 2. Natprosječnom učestalošću netečnosti (različitoj od
mucajuće – obične netečnosti),
► 3. Reduciranom razumljivošću prenaglašene koartikulacije
i nerazumljivom artikulacijom.

Motorički govorni poremećaji

 Motorički govorni poremećaj

skup govornih poremećaja koji su posljedica patoloških promjena u

živčanom sustavu koje utječu na:

✓ planiranje
APRAKSIJA
✓ organiziranje
✓ kontrolu
✓ izvođenje govornih pokreta DIZATRIJA

3
 10.5.2018.

PARAFAZIJE – riječi iskrivljene pogrešnim umetanjem glasova,

slogova, riječi ili fraza tijekom ekspresije

 leksičke/verbalne- zamjena riječi,

(cipela, papuča)
 literarne/ fonemske- zamjena slova,
glasova (razlikovna obilježja glasova,
s-z)

PARAFAZIJE – nehotično proizvedeni slogovi, riječi ili fraze

tijekom govorne ekspresije (Goodglass, Kaplan & Baresi
2001)

 1. LITERARNE (FONEMSKE) – ispuštanja, umetanja,

zamjene fonema (grad-rad; dvorište-dovorište; lampa-
rampa)

- Broj slogova “ciljne” riječi je obično sačuvan, vokali su

također češće sačuvani nego konsonanti

- Ako je prepoznatljivo manje od polovice ciljne riječi, tada

se to može označiti i kao neologistička parafazija” što
nije isto što i neologizmi

4
 10.5.2018.

 2. VERBALNE PARAFAZIJE – zamjene riječi

a) Semantičke parafazije – zamjene riječi
sličnog značenja (mama-žena, cipela-
papuča)
b) Nepovezane verbalne parafazije –
zamjena riječi između kojih nema
prepoznatljive značenjske veze (kuća-
krug)
c) Ponavljajuće (perseverativne) parafazije –
riječi koje se pojavljuju iz prethodnog
odgovora

TELESKOPAŽI

 zamjene slogova u riječi (dokaz da

unutarnji govor postoji)
 Zaolio sam šiljivku. (Zašiljio sam olovku.)
 Doći sam kušla. (Došla sam kući.)
 Mekano je kao guzina beba.„(Mekano je
kao bebina guza.)
 "Mobi mi zvonitel. (Zvoni mi mobitel.)

5
 10.5.2018.

Simptomi brzopletosti
 Velika ili nepravilna brzina u kombinaciji s jednim od:
- puno nemucajućih tj. običnih netečnosti
- neumjereno česte pauze i prozodijske promjene
(naglasak ili ritam) koje nisu u skladu sa sintaktičkim i
semantičkim pravilima
- neprimjerena (i najčećšće neumjerena) upotreba
koartikulacije pogotovo u višesložnim riječima
(teleskopaži)
 St.Louis i Schulte (2011) su unjeli koncept materinjeg jezika

 Nekisimptomi nisu jedinstveni samo za

OKB, primjećuju se i kod drugih
(monotonija, pričljivost, mrmljanje,
nejasan izgovor)

 Brzopletost
se dijagnosticira samo kad
navedeni simptomi narušavaju
komunikaciju
 Svatko
s velikom brzinom i smanjenom
razumljivošću nije nužno OKB

6
 10.5.2018.

Velika i nepravilna brzina

 Razlikovati govornu i artikulacijsku brzinu (AB)
 Slogovi u sekundi su bolja mjera od riječi u minuti
 AB se definira kao broj slogova ili fonema u sekundi,
nakon micanja pauza
 Kod određivanja govorne brzine brojem riječi u minuti,
pauze su uključene u računanje vremena
 Kod OKB ima puno čestih, malih i nepravilnih pauza na
lingvisgtički neočekivanim područjima
 Pauze značajno utječu na vrijeme trajanja brzopletosti
 Artikulacijska brzina je najbolja mjera u dg.postupku

Struktura riječi
 Slogovi – riječi – značenje
 Zbog velike brzine, OKB nemaju dovoljno vremena za fonološko
planiranje i motoričko izvršavanje (artikulator) greške u
slogovnom slijedu; Magadaskar
 Greške u strukturi riječi dama - tama
 Greške u strukturi riječi nastaju zbog nedovoljno vremena za planiranje
ili zbog prethodnog sloga koji je još u govornikovim mislima
 OKB imaju brže vrijeme reakcije u zadacima fonemskog monitoriranja od
kontrolne grupe,(Garnett i sur.,) dok OKM imaju znatno sporije vrijeme
reakcije (Sasisekaran i sur.,2006)
 I OKB i OKM imaju više grešaka u izvođenju tih zadataka – obje grupe
imaju poteškoća u monitoriranju što dovodi do grešaka
 Važno je kod dg brzopletosti da su fon.greške povezane s greškama
planiranja, a ne fonološkim deficitom

7
 10.5.2018.

 Fonološke greške kod OKB slične su onima kod

verbalne apraksije
 Ward (2006) smatra da su ove greške najvažnije
obilježje brzopletosti
 Kod OKB govorne očekivane greške (speech
anticipation errors)
 Greške supstitucije (brink deer; freel fee)
 „tongue twisters”

Govorne pauze
 Između rečenica i između govornika traju od 0.5
do 1.0 sek
 Kod OKB značajno kraće traju
 Zbog nedovoljno vremena za planiranje, OKB se
prilagođuju pomoću normalnih netečnosti
 Na „krivom” mjestu u rečenici, problemi s
disanjem
 Kod urednog jezičnog razvoja, osoba spontano zna
gdje ide pauza, a OKB treba učiti gdje staviti
pauzu

8
 10.5.2018.

Netečnosti
 Ubacivanja i revizije
 Ubacivanja – zrelija verzija normalnih netečnosti u odnosu
na ponavljanje riječi i fraza (Starkweather, 1987; St.Louis i
sur. 2007)
 Špekulacije da su kod OKB netečnosti više lingvističke nego
motoričke – lingvistička zbrka
 Normalne netečnosti nastaju zbog dobivanja na vremenu i
planiranju nove rečenice (Howell i Au-Yeung, 2002)
 Ponavljanja (slogova, riječi i fraza) koja se smatraju
normalnim netečnostima su bez napetosti, normalne
brzine i bez dodatnog naglaska

 OKB imaju jednako normalnih netečnosti kao i tečni govornici

 Kod fonološke brzopletosti frenkvencija normalnih netečnosti je usporediva s tečnim
govornicima, a kod sitaktičke značajno veća u odnosu na ostale
 Ubacivanja i revizije, ponavljanja riječi i fraza proizvode se s blagom napetošću i
normalnim govornim ritmom
 Ponavljanja dijelova riječi < 2 puta
 SLD (napeto ponavljanje riječi, produživanja i napete pauze) rijetko se pojavljuju, <
3%
 Normalne netečnosti kod urednih govornika (djece i adolescenata) od 3.1% do 9.7%
 Kod nekih OKB čak do 35% NN, a kod OKM manje od 5% (van Zaalen i sur.2009)
 Damste (1990) ovaj fenomen objašnjava da OKM ispravljaju i one rečenice koje ne
treba ispravljati
 Kombinacija velike brzine, kratkih pauza, netečnosti i pretjerane
koartikulacije stvaraju veći dojam netečnosti nego što pokazuju mjerenja

9
 10.5.2018.

Komunikacija

 Ne pridržavaju se komunikacijskih pravila

 Pragmatika
 Njihove priče su često nerazumljive (na
zahtjev, ponove na isti način; obostrane
frustracije)
 Odlutaju od teme
 Često dijalog postane monolog

Melodioznost
 Prirodan govor : - razumljivost
- odgovarajuće fraziranje
- dovoljno duge pauze
- melodioznost, naglasak
 Neadekvatna melodioznost i prozodija
 Nepravilno fraziranje, brz govor i atipična formulacija
rečenica mogu dovesti do površnih promjena visine i
do monotonije koja utječe na razumljivost
 Naglašavanje utječe na „zanimljivost”

10
 10.5.2018.

Ritam

 Nedostatak ili poremećen govorni ritam, u

kombinaciji s tahilalijom ili bradilalijom – dobar
indikator za brzopletost (Daly, 1996; St.Louis, 1992; St. Louis et
al., 2003; Ward, 2006; van Zaalen et al. 2008)

 Naleti brzog govora, kratke pauze, nagli i

isprekidani počeci govora – staccato
 Dječje pjesmice, recitiranje - problem – loše
fraziranje
 Muzičke vještine
 Dobar svirač, dizritmičan govor

Rukopis i problemi pisanja

 Za uspješnu i laku komunikacciju s drugima, potrebno je
uredno: -
-
-
-
 Brzopletaši mogu imati problema sa svakom od
jez.vještina
 Brojni autori spominju probleme u pisanju
 Što je pisanje ?!

11
 10.5.2018.

 Brzina pisanja je povezana s brzinom djelovanja i mišljenja

 Već s 3 godine dijete je sposobno izvesti fine, grafomotoričke
pokrete
 Zadnjih godina se puno pažnje daje „učenju pisanja”, a poremećaji
pisanja su u porastu (30% dječaka i 10%djevojčica ima manje ili
veće probleme s pisanjem, van Zaalen, 2015)
 OKB često rade greške u pisanju koje su povezane s onima u govoru
 Sintaktička brzopletost – puno zamjena riječi i revizija i u pisanju
i u govoru
 Fonološka brzopletost – nečitljivost zbog teleskopaža i grafema
 Jaki pritisak olovkom, brzi umor od pisanja

Samoprocjena
 70tih mnogi autori su smatrali da je senzorička
komponenta uzrok brzopletosti (St.Louis et
al.2007; Ward, 2006)
 Kad je komponenta jezičnog oblikovanja kod OKB
očuvana tada nemaju problema sa
samoprocjenom
 OKB imaju nedovoljne vještine za samoprocjenu
govora
 Jedan od prvih koraka u terapiji je da OKB
identificira svoje simptome

12
 10.5.2018.

Pažnja i koncentracija
 Još 1877. Kussmaul je uočio da povećana
pažnja poboljšava govor
 Često u razgovor s nepoznatom/novom
osobom više paze i kontroliraju se – često
na dijagnostici ne pokažu pravu sliku,
simptomi ostanu prikriveni
 Predictive Cluttering Inventory
 Screening Phonological Accuracy

Slušne vještine
 Zadnjih godina se daje dosta pažnje
 Privremeni pozitivan učinak slušnog feedbacka preko slušalica
HAF (heightened auditory feedback) ili DAF (delayed auditory
feedback)
 Kod ispitivanja čitanja Haf može reducirati omisije riječi,
pogađanje i fonološke parafazije
 Ne zna se, imaju li OKB poremećaj slušne memorije, probleme
u slušnoj analizi, sintezi, diskriminaciji ili procesiranju
 Kod ponavljanja rečenica rade greške, u pisanju rečenica ne
rade
 OKB generalno nemaju problema s fokusiranjem pažnje, pa na
teškoće u slušnim vještinama treba gledati kao na dodatni ili
povezani problem

13
 10.5.2018.

Teškoće u planiranju

 OKB imaju teškoće u planiranju

govora, pisanja, dnevnom
funkcioniranju i u financijama

Utjecaji na govornu brzinu

1. Lingvistički faktori
 Slogovi u prvim riječima u rečenici se izgovaraju brže nego isti slogovi na kraju rečenice
 Fraziranje utječe na brzinu
 Turn taking brzina
2. Fonetski i fonološki aspekti
 Trajanje slogova ovisi o broju glasova u slogu, naglasku i dužini riječi (mjesto tvorbe); u dužim
riječima se izgovaraju
3. Važnost teme za govornika
4. Utjecaj govorne brzine na percepciju o govorniku
 Socijalni kontekst
 Osoba koja sporo govori – profesionalna, puna samopuzdanja
 Osoba koja brzo govori – strastvena, nervozna
 Osoba koja brzo govori bez netečnosti – samopouzdana, dominantna
 Vlastiti doživljaj može utjecati na govornu brzinu nakon adolescencije

14
 10.5.2018.

5. Brzina kod ljudi s intelektualni teškoćama (ID) i neurološkim oštećenjima

 Istraživanja su pokazala da je brzina govora kod osoba s ID usporediva s
kontrolnom grupom (Coppens-Hoffman i sur.,2013); brzina nije u vezi s brojem
i vrstom netečnosti
 Kod osoba s neurološkim oštećenjem, pogotovo kod oštećenja BG i jezične
formulacije
 Govorna brzina se posljedično ili ubrzava ili usporava
 Brz govor – Parkinsonova bolest, Wernickeova afazija, Fragilni X sindrom, ADHD
pacijenti u fazi manične depresije
6. Emocionalno stanje i motivacija
 Intrizična motivacija utječe na brzinu
7. Dob
 Mala djeca i stariji ljudi govore sporije od adolescenata i mlađih odraslih
 Spol, obrazovanje, regionalna pripadnost, prosječna dužna rečenice,
prosječna leksička različitost, etnička pripadnost, životno iskustvo

Razvoj brzopletosti
► Kao i mucanje razvija se obično u predškolskoj
dobi
► Godinama može biti prikrivena ili krivo
dijagnosticirana (ima obilježja normalne
netečnosti, blage promjene koje ne zahtjevaju
terapiju)
► Često djeca s brzopl. ne pokazuju posebno
kašnjenje ni u jednom području
► Rijetko dođe do spontanog oporavka u odrasloj
dobi
► Problemi na fakultetu, poslu – nemogućnost
napredovanja
► Različite razine ne(svjesnosti)

15
 10.5.2018.

DIFERENCIJALNA DIJAGNOSTIKA
MUCANJA I BRZOPLETOSTI
► Freund (1934) prvi predložio karakteristike razlikovanja
mucanja i brzopletosti
SITUACIJA MUCANJE BRZOPLETOST

Zabrinutost postoji ne postoji

Pozornost pojačava smanjuje
Razgovor s nepoznatim
pogoršava Poboljšava
Prirodni govor lošiji bolji
Kratki odgovori teže lakše
Ponavljanje lošiji bolji
Usmjerenje terapije od artikulacije k artikulaciji

DIFERENCIJALNA DIJAGNOSTIKA (Weiss, 1964)

SITUACIJA SINDROM BRZOPLETOSTI MUCANJE

Svjesnost poremećaja Ne postoji Postoji
Govorenje pod stresom bolje lošije
Relaksirano govorenje lošije Bolje
Skretanje pažnje na govor Bolje lošije
Govor nakon prekida bolje Lošije
Kratki odgovori bolje Lošije
Strani jezici bolje Lošije
Čitanje poznatog teksta lošije Bolje
Čitanje nepoznatog teksta bolje Lošije
Pisanje Opušten, neuredan, ponavljanja Sažet, stisnut, napet
Stavovi prema vlastitom govoru nezabrinut Zabrinut
Karakter otvoren Povučen
Akademska postignuća ispodprosječna Prosječne/nadprosječne
EEG nalaz Često difuzan, dizritmija Uglavnom normalan
Cilj terapije Usmjeravanje pažnje na govor Odvraćanje pažnje od govora

16
 10.5.2018.

Tablica obilježja za koje se vjeruje da su indikativni za mucanje, sindrom brzopletosti, te kombinirane

slučajeve (Dobrev, Boyanova i Georgieva, 1994)

SITUACIJA BRZOPLETOST BRZOPL./MUCANJE MUCANJE

Povijest slučaja (bolesti u obitelji) + + +

Poremećaji tečnosti u obitelji + + +
Poremećaji artik. Ili jezika u obitelji + ? ?

Razvoj govora (zakašnjeli) + ? ?

Mogući uzroci poremećaja ? Prenatalni/postnatalni Emocional. Trauma
Procjena brzine govora brz Prosječan/brz Prosječan
Tempo govora nepravilan nepravilan Pravilan
Vrste netečnosti Pon.riječi, fraza, umetanja mješani Pon. I prod. glas. I slog.

Učestalost “pravog” mucanja - - +

Percepcija poremećaja - ? +
Disanje poremećeno poremećeno Poremećeno
Artikulacija poremećena poremećena Poremećena
Modulacija glasa poremećena poremećena Poremećena
Jezik Ošt. leksik i sintaksa ? ?
QI normalan normalan Normalan
Motoričke vještine reducirane reducirane Reducirane
Teškoće pisanja + - -
Teškoće čitanja + ? ?
Teškoće računanja + ? ?

Lingvistički i psihološi Brzopletost Mucanje Teškoće učenja ADHD

Razlike od drugih poremećaja (van Zaalen, 2015)
faktori
Prosječna AB Brza i/ili nepravilna Spora do umjerena Normalna Normalna do brza
Odnos netečnosti u Veća u korist NN Veća u korist SLD Veća u korist NN Veća u korist NN
monologi i preprič.
Pauze Previše, prekratke, Odgovarajuće, Puno Prekratke, na
na lingv. krivim previše i preduge normalnim
mjes mjestima

Prilagodba brzine Ne Da Da Ne
jezičnoj složenosti
Greške u strukturi Moguće Ne Moguće Moguće
rij
Mogući uzroci Oblikovanje Izbjegavajuća Nerazvijeno Odsutno
grešaka u rečenica pod ponašanja oblikovanje
rečenicama stresom rečenica
Pažnja govor čini: Bolji Lošiji Bolji Bolji
Opuštanje govor Lošiji Bolji Bolji Bolji
čini:
Strani jezik govor Bolji Varira Lošiji Bolji
čini:
Čitanje na glas Lošije Uglavnom bolje, ali Bolje Lošije

17