PONAVLJANJE REČENICA U DJECE OŠTEĆENA SLUHA

ZAŠTO PONAVLJATI REČENICE?

 metoda istraživanja (dječje) obrade jezika
 raščlanjivanje tuđih iskaza i sastavljanje novih iskaza
 značenje rečenice = značenje pojedinih riječi + međusobni značenjski odnosi
 rečenice nisu niz slučajno poredanih riječi

Sredstva iskazivanja odnosa među riječima

 oblični nastavci glagola
 oblični nastavci imenskih riječi (im., zamj., pridj., br.)
o lice, broj, rod i padež
 leksički prazne riječi (gramatičke riječi: prijedlozi, veznici, čestice)
 red riječi
 rečenične sastavnice: glagolski skup, imenski, prijedložni
o GLAGOL – temeljna rečenična sastavnica

KAKO DJECA PONAVLJAJU JEZIK ODRASLIH?

 Ne mehanički, ispuštući i ignorirajući ono što prelazi njihovu sposobnost kratkoročnog pamćenja
 Da – aktivno asimiliraju i reorganiziraju izričaj odrasle osobe u skladu s osobnom jezičnom
kompetencijom
o Moraju nanovo proizvesti rečenicu da bi ju ponovili
o Unose svoja gramatička i semantička znanja
o Uspješnost ponavljanja pokazuje njihovu jezičnu obradu rečenica

 gluhi kasne u jezičnom razvoju, ali i načini obrade su drugačiji

 razvili strategije koje su slične čujućoj djeci koja imaju problema sa sintaksom
 mozak se funkcionalno drugačije organizira, ako izostaje jedan od senzornih modaliteta (Luria,
1973)

TEŠKOĆE ISTRAŽIVANJA
 način komunikacije pri prikupljanju podataka
 čitanje i pisanje – ometajući čimbenik
 kako kontrolirati ČiP? vizualna percepcija?
 razina jezične kompetencije (ČiP)
o gluhi učenici na kraju osnovnog obrazovanja = čujući desetogodišnjaci
o ponavljanje rečenica – u jednostavnijim sintaktičkim okvirima – već naučeno
o ispuštaju leksički prazne riječi

Uzorak ispitanika
 N=20  IQ u granicama prosjeka
 prelingvalno oštećenje sluha – iznad 81  bez evidentiranih dodatnih teškoća
dB  7. , 8. razred i 1. razred srednje
 škole za učenike s oštećenjem sluha
MJERNI INSTRUMENT
 12 rečenica dužine 10 riječi
 kriteriji za konstrukciju:
1. prelaze opseg kratkoročnog pamćenja (ne može ih se mehanički reproducirati)
2. 8 rečenica s uobičajenim redom riječi (S-P-O-PO), 4 obilježen red riječi (O-P-S)
3. sintaktičko-morfološka složenost je varirala
4. zasićenost raznim dodacima (gramatičkim riječima)
5. izbor riječi

PRIMJERI REČENICA
 Lopov je danas ukrao neku malenkost iz torbe najboljeg učenika.
 U parku su danas učenici četvrtog razreda izgubili novu loptu.
 Kad sam im se ispričao, prijatelji su mi sve oprostili.
 Neustrašivi je dječak otjerao psetance kojega su se učenici bojali.

NAČIN PRIKUPLJANJA PODATAKA

 pisanjem
 individualno
 uputa: “Pogledaj, pročitaj i zapamti rečenicu pa ćeš ju onda napisati”
 eksponiranje rečenice – 20 sekundi
 zapisivanje po sjećanju

NAČIN ANALIZE
Analiza na dvije razine
 razina riječi (sadržaj i gramatika)
 razina rečenice (sadržaj i gramatika)

Ponavljanje riječi - uspješno

 doslovce ponovljene riječi, bez pogrešnih nastavaka

Ponavljanje riječi - neuspješno

 ispuštene, približno reproducirane, supstituirane, besmislene, s pogrešnim prefiksom, greške u
sročnosti i tvorbi

Ponavljanje rečenice – uspješno

 cjelovito ponovljena, djelomično promijenjena, ali sintaktički ispravna, semantički ispravna

Ponavljanje rečenice – neuspješno

 ispuštena
 sintaktički ispravna, ali promijenjena i necjelovita
 sintaktički pogrešna, ponovljena sasvim nova, gramatički ispravna
 ponovljena nova, sintaktički pogrešna

PONAVLJANJE RIJEČI U ODNOSU NA SADRŽAJ

 pokušaji ponavljanja manje poznate riječi
 i tematske i leksički prazne riječi – netočno ponovljene ili ispuštene
 semantičke zamjena
- mama – umjesto žena; najljepše – umjesto prekrasne
 56% riječi - točno ponovljene; najviše pogrešaka –ispuštanje riječi
PONAVLJANJE RIJEČI U ODNOSU NA GRAMATIČKU STRUKTURU
 Ispuštaju pomoćne glagole
 ALI - pomoćni glagoli (perfekt) – utjecaj poučavanja jezika!
 poteškoće u ponavljanju ispravnog dekliniranog oblika imenica
 upotrebljavaju morfološke nastavke, ali ih sintaktički pogrešno koriste
 najbolje reproduciraju početak i kraj riječi
 najviše ispuštenih i netočno ponovljenih riječi (OSP/OPS!)

Svoje nespretne drugove iz razreda neki učenici ismijavaju pod odmorom.

Stari dvorac pokraj rijeke napustit će sad i posljednji stanari.

Učenici s oštećenjem sluha:

 najbolje pamte početak i kraj rečenice
 prerada sadržaja rečenice drugačija nego u čujuće djece?
 mehaničko pamćenje (vidi graf)

Učenici bez teškoća:

 ponavljaju bitan dio sadržaja (subjekt, predikat), ostalo ispuštaju ili prerađuju po jećanju i u
odnosu na poruku
 raščlanjuju rečenicu prema njezinoj unutarnjoj strukturi
 *Razina jezične sposobnosti??

GRAMATIČNOST RIJEČI
 67% riječi točno ponovljeno
 33% - ispuštanje, nepoštivanja pravila sročnosti i tvorbe
 mijenjanje obličnih nastavaka
 uporaba pogrešnog prijedloga
 uporaba pogrešnog prefiksa

USPJEŠNOST PONAVLJANJA RIJEČI U ODNOSU NA SADRŽAJ I GRAMATIKU OVISI O:

 mjestu riječi u rečenici
 vrsti rečenice
 leksičkom znanju
 općenito znanju o jeziku

PONAVLJANJE REČENICA U ODNOSU NA SADRŽAJ

Uspješno ponavljanje
 doslovce ponovljena rečenica (izuzetno rijetko – 3%)
 promijenjena tako da je sadržaj prepoznatljiv i u skladu sa zadanom rečenicom (često – 42%)

Neuspješno ponavljanje (sadržajno besmislene rečenice) – posljedica je

 ispuštanja ključnih riječi
 ispuštanja dijelova rečenica
 neodgovarajućeg poretka riječi
 neologizama
PONAVLJANJE REČENICA U ODNOSU NA GRAMATIČKU STRUKTURU
Neuspješna ponavljanja – 89%
 gramatički pogrešne rečenice
 promijenjene
 necjelovito ponovljene

Uspješna ponavljanja – 11%

 Gramatički ispravna
 Gramatički ispravna, ali necjelovito ponovljena i promijenjena

ZAKLJUČAK
 negramatične rečenice više su rezultat ispuštanja riječi nego morfo-sintaktičkih grešaka.
 pisana poruka često nerazumljiva, naročito ako su obavijesti složenije.
 teškoće u jeziku (govorenje, pisanje) gluhih učenika proizlaze iz:
 otežanog primanja slušnih informacija
 nedostatno usvojenog jezika većinske zajednice
 otežanih procesa jezične obrade
 PONAVLJANJE REČENICA U DJECE OŠTEĆENA SLUHA
Studenti diplomskog studija logopedije zim. sem. 2016./2017.

UTJECAJ RAZLIČITIH REČENIČNIH STRUKTURA NA DJEČJU JEZIČNU OBRADU (ZRINKA

BABIĆ)
Ponavljanje rečenica
 dijagnostička procjena
 istraživačka metoda

KAKO DJECA OBRAĐUJU JEZIK?

 Riječi se moraju uklopiti u rečenicu

ODNOSI MEĐU RIJEČIMA

OBLIČNI NASTAVCI
 ,,Male djevojčice vole časne sestre’’
 ,,Časne sestre vole male djevojčice’’
 Intonacija!

LEKSIČKI PRAZNE RIJEČI

 Prijedlozi, veznici, čestice

REČENIČNI ODNOSI

RED RIJEČI
 Donekle slobodan
 SPO – pretpostavka, najčešći red riječi

REČENIČNE SASTAVNICE
 glagol – temeljna rečenična sastavnica

DUBINSKI PADEŽI
1. Taj mali dječak nema obje mame: staklo i hrast.
2. Taj mali dječak nemaju dvije mame, samo jedna.
3. Taj mali dječak nemati oba mama, rodim.
4. Taj mali dječak ima dvije mame: mamu i tatu.
5. Taj mali dječak ima dva roditelja: mamu i tatu.

PONAVLJANJE REČENICA (D. BLAŽI)

 metoda je brza i jednostavna

 Primjena dužih rečenica koje ne stanu u kratkoročno pamćenje

POSTUPCI
Istraživane rečenice i rečenične dopune
Proučavalo se kako na dječju jezičnu obradu utječe:
 broj obaveznih glagolskih dopuna
 red riječi
 značenjska složenost
Značenjska složenost
 Složenost riječi
 Odnos među riječima
 Primjeri:
Jaki mladići s lakoćom tuku svoje slabe prijatelje iz ulice.
Tvoje burne dogodovštine iz djetinjstva moja malenkost prima sa smiješkom.

PONALJANJE REČENICA U DJECE S PJT-OM

 istraživanje 1994.
 N=30, djeca od 1. do 4. razreda
 2 skupine: 1) djeca s PJT-om i 2)djeca urednog razvoja

Rezultati
 U zadacima ponavljanja značajno lošija djeca s PJT-om
 Najveće razlike – doslovno ponavljanje zadanih rečenica
 Istraživanje Ljubešić, Blaži i Bolfan-Stošić podupire ovo istraživanje – također manje doslovnih
ponavljanja

 Najmanje ispuštani – subjekt i predikat i veznici

 Značaj – ne mijenja se osnovna struktura rečenice

 Ljubešić, Kovačević i Babić (1993)

 Najčešće ispuštaju pridjeve i priloge
 Najmanje glagole
 „Teške” rečenice – više riječi ispuštaju, ali one manje važe u rečeničnoj hijerarhiji: npr. prilozi i
pridjevi

 Ispuštanje rečeničnih dijelova i ponavljanje rečenica uvjetovano je sintaktičkom i semantičkom

funkcijom riječi
 Semantičke zamjene proizlaze iz promjena prefiksa, prijedloga ili promjena u jednom morfemu
 Gramatički pogrešne rečenice nastaju kao posljedica necjelovitog ponavljanja rečenice

PONAVLJANJE REČENICA DJECE S OS (Lj. Pribanić, 1998)

 20 djece s prelingvalnim OS, 12 rečenica od po 10 riječi

1) Ponavljanje riječi u odnosu na:

A) Sadržaj:
- nove i nepoznate riječi (promijenjene); lake i poznate (često ispuštane)
- Semantičke zamjene (žena – mama)
B) Gramatičku strukturu: više ispuštaju pomoćne glagole, teškoće s neuobičajenim
poretkom riječi, najbolje pamte početak i kraj riječi

2) Ponavljanje rečenica u odnosu na:

A) Sadržaj: 45% uspješno
Greške: rečenice potpuno besmislene, različit smisao ili nisu uopće ponovljene
B) Gramatičku strukturu: 11% uspješno, greške morfološke i sintaktičke, više nego semantičke