NAZIV ŠKOLE: JU Mješovita srednja hemijska škola

STUDENTICA: Ermina Jašić

RAZRED I ODJELJENJE: II C
DATUM: 13.12.2019. god.
VRIJEME: 12:30h
ŠKOLSKA GODINA: 2019/2020.
NASTAVNI PREDMET: Bosanski/hrvatski/srpski jezik i književnost
NASTAVNA JEDINICA: Prilozi – osobine, oblici, tvorba
TIP ČASA: obrada nove nastavne jedinice
IZVORI:
- Gramatika bosanskoga jezika – Dževad Jahić, Senahid Halilović, Ismail Palić
- Internet (primjeri za vježbanje)
OBLICI RADA: frontalni oblik, individualni oblik
METODE – TEHNIKE RADA: metoda razgovora, usmenog izlaganja
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA: tabla, kreda, sveske, udžbenik
MOTIVACIJA: učenike ćemo motivirati:
- ponavljanjem već naučenog (imenice, zamjenice, glagoli)
- uočavanje povezanosti navedenih vrsta riječi sa prilozima

CILJEVI ČASA:
Obrazovni: da učenici steknu znanje o prilozima kao nepromjenljivim vrstama riječi
Odgojni: razvijati osjetljivost i zanimanje za jezik, poticati tačnost, samostalnost u radu,
njegovati komunikaciju , saradnju
Funkcionalni: razvijanje sposobnosti za pravilan govor i pisanje, razvijanje vještine govora,
slušanja, posmatranja

REZULTATI UČENJA: učenik će biti sposoban da shvati i uoči povezanost određenih naučenih
vrsta riječi (zamjenica, glagola i imenica ) sa prilozima
PREDUSLOVI: za realizaciju ovog časa neophodno je da učenici od ranije poznaju:
- odlike glagola, imenica, zamjenica
- pojašnjavanje primjera
- obezbijediti literaturu učenicima
UPRAVLJANJE VREMENOM:
- evokacija - 5 minuta
- razumijevanje značenja - glavni dio – 35 minuta
- refleksija – završni dio – 5 minuta
 TOK NASTAVNOG RADA – STRUKTURA ČASA

UVODNI DIO
( 5 minuta )

Frontalnim putem ponovit ćemo koje smo do sada vrste riječi radili.

1.Koje su to promjenljive vrste riječi? - Imenice, zamjenice, glagoli, pridjevi, brojevi.

2.Koje su nepromjenljive vrste riječi? – Prilozi, prijedlozi, uzvici, veznici, riječce.
3.Da li se nepromjenljive vrste riječi mogu deklinirati? - Nepromjenljive vrste riječi se ne mogu
deklinirati.
4.Da li imaju rod, broj? - Nemaju, imaju isti oblik (ne mijenjaju se).

Danas ćemo raditi priloge.

Nakon što napišem naslov na tabli, počet ću sa predavanjem.

GLAVNI DIO
( 35 minuta )

Prilozi su nesamostalne i nepromjenljive vrste riječi koje se prilažu drugim riječima (najčešće
glagolima , zatim imenicama, zamjenicama, i samim prilozima) da ih bliže odrede.
Samo su neki od njih promjenljivi i imaju oblik komparacije.

Primjer za glagol:
Tamo sam krenuo.
Besplatno popravljam.
Džaba govorim.
Mnogo tugujem.

Primjer za pridjev:
Vrlo vrijedan.
Veoma pametan.
Strašno prehlađen.

Primjeri za imenicu:
Mnogo pažnje.
Puno ljubavi.

Primjeri za prilog (sa prilogom)

Veoma mnogo.
Vrlo jeftino.
Triput mjesečno.
Podjela priloga po značenju:

Atributivni (označavaju osobine, svojstva, način vršenja radnje)

Adverbijalni (označavaju mjesto, vrijeme, uzrok, cilj, namjeru)

Na osnovu leksičkog (osnovnog) značenja :

- mjesni prilozi (gdje) – gore, dolje, tamo, lijevo, blizu, daleko....
- vremenski prilozi (kada) – sada , jučer, danas, uvijek
- načinski prilozi (kako) – brzo, sporo, tako
- količinski prilozi (koliko) - nekoliko, mnogo, previše, malo.
- uzročni (zašto) – zato, uzalud, stoga, namjerno

Postoji podjela i na prave i neprave priloge:

Pravi prilozi su oni koji nisu nastali od drugih riječi: blizu, daleko, svuda, lani.
Nepravi prilozi su oni koji su nastali od drugih riječi:
Nastali od imenica: danas, jutros
Od pridjeva: brzo, dobro
Od zamjenica: toliko, ondje , koliko.
Od brojeva - dvaput, jednom, prvo, drugo
Od priloga: djelomice (dijelom), natraške (natrag), kradomice (kradom)

Kompariraju se ili stepenuju prilozi za način i količinu i samo neki za mjesto i vrijeme.
Pozitiv: brzo, dugo, kasno, blizu,daleko
Komparativ: brže, dulje, kasnije, bliže, dalje
Superlativ: najbrže, najdulje, najkasnije, najbliže, najdalje

Pozitiv: mnogo, puno, dosta

Komparativ: više, više, više
Superlativ: najviše, najviše, najviše

Šta je u ovoj rečenici pridjev a šta prilog?

Dobro dijete, dobro uči.
Bolje dijete, bolje uči.
Riječ dobro/bolje uz imenicu spada u pridjeve a uz glagol u priloge.
Nakon što zapišu najvažnije, uradit ćemo jednu vježbu kako bi učenici znali razlikovati priloge
od ostalih vrsta riječi. Prvo pišu u svoje sveske a zatim ćemo zajedeno da provjerimo da li su
tačno uradili.
Primjeri za vježbanje:
Podvucite priloge i napišite kojoj vrsti pripadaju:
Prodavati jeftino. – načinski prilog
Kupiti skupo. – načinski prilog
Sada ćemo učiti priloge. - vremenski prilog
Mi pažljivo učimo priloge. – načinski prilog
Nigdje nije bilo fotoaparata. – mjesni prilog
ZAVRŠNI DIO
( 5 minuta)

Učenike ću pitati da li im je nešto nejasno u vezi sa današnjom lekcijom a nakon toga izdiktirat
ću im nekoliko vježbi koje će uraditi za domaću zadaću.

1.Izdvojite sljedeće priloge i označite kojoj vrsti pripadaju.

Ovdje, sada, ikada, natrag, pozadi, nikako, prije, ljudski, hotimice, svejedno, djelimično, previše.
2.U rečenicama podvucite priloge i označite kojoj vrsti pripadaju:
Bili su dovoljno snažni.
Doći ću vrlo rado.
Ostalo je još nekoliko knjiga.
Mrzovoljno me pogledao.
Previše je pričala.
Mnogo tuguje za njim.

PLAN TABLE

13.12.2019.god.
Prilozi - osobine, oblici , tvorba

- nepromjenljiva vrsta riječi

- atributivni
- adverbijalni
- pravi i nepravi prilozi
- mjesni prilozi (gdje) – gore, dolje, tamo, lijevo, blizu, daleko....
- vremenski prilozi (kada) – sada , jučer, danas, uvijek
- načinski prilozi (kako) – brzo, sporo, tako
- količinski prilozi (koliko) - nekoliko, mnogo, previše, malo.
- uzročni (zašto) – zato, uzalud, stoga, namjerno
KOMPARACIJA PRIDJEVA:
Pozitiv: brzo, dugo, kasno, blizu,daleko
Komparativ: brže, dulje, kasnije, bliže, dalje
Superlativ: najbrže, najdulje, najkasnije, najbliže, najdalje