1.

DEFINICIJE I UZROCI
- Mozak i jezik
Recipročan
Ontogenetski i filogenetski najmlađe sposobnosti
Dominacija hemisfera
- Kognitivne funkcije
Receptivne: vidni, auditivni, somatosenzorni, miris i okus
Ekspresivne: jezik (govor, pismo); praksija
Pamćenje: senzorno, kratkoročno, dugoročno
Mišljenje
- Ekspresivne funkcije
Služe komunikaciji i djelovanju
Praksija: složena svjesna psihomotorička aktivnost određena motivacijom i prilagođena cilju
(svrhovitost)
Pokret je osnovni element praksije, značajna uloga u komunikaciji
Praksija su pisanje, crtanje, facijalna ekspresija, geste, tjelesni pokreti
- Glasanje
izmamljuju ih uvijek iste okolnosti, opasnost, ugoda, neugoda (160 različitih oblika)
podučavane su, imaju cilj
- Govor
koristi se namjerno i svjesno
4-godišnje dijete oko 3000 riječi
Usvaja se spontano, imitacijom
- Jezik i govor
Razvija se prirodno i neposredno u svim kulturama
6 mj. brbljanje
1 god. samostalne riječi – prve rečenice
18 mj. Povezuje riječi – sadržaj
2 god. Prave rečenice
3 god. + jednostavna gramatika
4 god. usvojene temeljne jezične vještine
Homo erectus
Homo sapiens
Paleontologija-spuštanje larinksa
Sposobnost uporabe znakova i primjene riječi za stvari kojih nema u neposrednoj blizini svojstvena je
jedino čovjeku (nakon 2 god dijete slaže rečenicu bez pokreta i znakova)
- Govor i jezik
Govor omogućuje razmjenu i širenje informacija, prenošenje iskustava
Ima niz funkcija-semantičku, komunikacijsku, funkciju stjecanja iskustva, funkciju djelovanja
Jezik – fonologija, morfologija, semantika, sintaksa, pragmatika
- Jezik
Najsloženiji, apstraktan i umjetni sustav znakova
Pravila za kombinaciju znakova
Određen je okvirima jezične zajednice
Omogućava neograničen broj kombinacija
Prvenstveno služi za komunikaciju
Dio općih kognitivnih sposobnosti
Zaseban modul
Urođeni genetski prenosivi neuralni mehanizmi koji omogućavaju percepciju zvukova svojstvenih
ljudskom govoru
Ostvarenje jezičnih djelatnosti:
Jednostavno (primanje, proizvodnja)
Složeno (međudjelovanje, posredovanje)
Omogućava komunikaciju (sposobnost služenja jezičnim znanjem u sporazumijevanju)
Jezični znak je veza između pojma i akustičke slike (označitelj, označeno)
Arbitraran i linearan u jednoj dimenziji
Znakovi se koriste s namjerom prijenosa informacije
- Funkcije jezičnog znaka
Referencijska (denotativna, kognitivna)-određuje odnose između poruke i predmeta na koji se poruka
odnosi i osnova je svake komunikacije
Emotivna (ekspresivna)-usredotočena na pošiljatelja i pokazuje njegov odnos prema poruci
Konativna funkcija-usmjerena prema primatelju, a najčešće se izražava imperativom i vokativom
Fatička funkcija-usmjerena prema kanalu i cilj joj je uspostavljanje veze, njezino održavanje provjerom
kanala te prekidanje veze
Metajezična funkcija- se odnosi na određivanje znakova, usmjerena je prema kodu i provjerava kod,
odnosno njegovu razumljivost
Poetska funkcija- usmjerena je na samu poruku
Funkciju ostvaruju verbalni i neverbalni konvencionalni i prirodni znakovi
- Razine verbalnog izraza
Glas
Slog
Riječ
Sintagma-sastoji se od dviju ili više riječi koje su međusobno ovisne Samostalna strukturna jedinica u
rečenici.
Rečenica-najveća jezična jedinica.
Diskurs:
Zahtijeva najvišu razinu organizacije
Obuhvaća morfološke promjene unutar riječi s pratećim fonetskim promjenama, odgovarajuće veze u
sintagmi, organizaciju rečenice i međurečeničnu kongruenciju
Zahtijeva i određen redoslijed riječi u sintagmi i rečenici, te logičan redoslijed rečenica, prozodiju
- Rečenica
Zaokružene cjeline
Čine ju čvrste veze
Najosjetljivija sintaktička pravila
- Riječ
Leksemi (fonemska, verbalna parafazija)
Gramatemi (fonemska parafazija, redukcija)
Oštećenje gramatema prema pravilu učestalosti
Nominativ, akuzativ, množina ženski rod
Ana sanja; Anin san
Leksem (kontrakcija dviju riječi, teleskopija)
- Govorne razine
Sve razine čine:
Slogovi-nedjeljive izgovorne cjeline
Glasovi-s razlikovnim obilježjima
Koartikulacija
Suglasničke skupine
Poremećaj prozodije posljedica teškoća koartikulacije
- Glasovi
Stradavanje razlikovnih obilježja
Zamjene prema sličnosti
Najveća opozicija: samoglasnik-suglasnik
Samoglasnici najotporniji
Supstitucije nemaju pravila
- Sadržajne razine govora
Automatizirani izraz
Dijalog
Reproduktivni izraz (monolog)
Kreativni izraz
- Jezik i mozak
Neuralni supstrat jezika opsežne i interaktivne kognitivne mreže
Neuralne mreže predstavljaju međusobno visoko povezane skupove neurona koji funkcioniraju kao
jedinice tijekom moždane aktivnosti
Neuralne mreže se međusobno prekrivaju, prilagodljive su jer mogu naučiti razlikovati između obrazaca
ulaznih podražaja i odgovarati na svaki od njih na odgovarajući način (Gazzaniga i sur.2002).
Lateralizacija podrazumijeva razmjerno veći utjecaj jedne moždane hemisfera u odnosu na drugu
tijekom izvršenja neke funkcije
Funkcionalna asimetrija je izraženija aktivacija jedne hemisfere tijekom neke funkcije
Lokalizacija podrazumijeva postojanje neuralnog supstrata za određenu funkciju, odnosno određenih
mjesta u mozgu gdje se ta funkcija ostvaruje
Specijalizacija označava izraženu aktivaciju određenih područja, u odnosu na druga područja mozga,
tijekom izvođenja neke funkcije.
Reprezentacija, odnosno kartografija, se odnosi na predstavljanje organa i funkcija u kori mozga.
- Neurobiologija mozga
Semantički odnosi:
Lijeva hemisfera-nekoliko pojmova s jakim semantičkim prekrivanjem, fino semantičko kodiranje
omogućuje brzi odabir dominantnog značenja
Desna hemisfera-širok raspon pojmova, višestruka značenja s manje semantičkoga prekrivanja, grubo
semantičko kodiranje u kojemu se polagano proizvode višestruka značenja koja su slabo aktivirana i
slabo međusobno povezana
Desna hemisfera priprema
Lijeva hemisfera odabire
 - Afazija
Sindrom koji uključuje oštećenje jezičnih sposobnosti (sastavnice, oblici, modaliteti) nastalih kao
posljedica oštećenja SŽS
Fiziološke i strukturalne promjene mogu biti u različitim kombinacijama
Parafazija – leksička (verbalna); fonemska
Perseveracije
Teleskopija
Žargon
Cirkumlokucija
Eholalije
Logoreja
Neologizam
Poremećaj jedne funkcije dovodi do poremećaja drugih funkcija koje su netaknute ozljedom
Najčešće su modaliteti oštećenja u skladu (receptivni/ekspresivni)
- Definicije afazija
Definicije se razlikuju ovisno o strukama autora
Neurološki, lingvistički, neuropsihologijski, psihosocijalni
Stečeni selektivni poremećaj jezika zbog oštećenja dominantne hemisfere za jezik koji je uzrok
teškoćama komunikacije i socijalnom funkcioniranju, smanjenju kvalitete života osoba s afazijom i
osobama u njihovoj okolini.
Neurološka: stečeni poremećaj jezika uzrokovan fokalnim oštećenjima mozga, bez odstupanja u
kognitivnim, motoričkim i senzornim sustavima
Kognitivni: specifični poremećaj jezičnih sposobnosti uz očuvane kognitivne sposobnosti kao rezultati
fokalnih oštećenja SŽS.
Funkcionalna perspektiva: poremećaj komunikacije kao posljedica jezičnog poremećaja uzrokovanog
oštećenjem mozga.
Lurija: „ Niti jedan oblik mentalne aktivnosti ne može se zamisliti kao funkcija lokalizirana u ograničenoj
skupini živčanih stanica. Svaki oblik mentalne aktivnosti , a osobito govor, složeni je funkcionalni sustav
mehanizama koji je dinamički rasut korteksom, a ostvaruje ga kompleks kortikalnih i njima priliježućih
supkotrikalnih area koje djeluju koordinirano” (Lurija, 1970)
- Afazija
a)poremećaj jezika;
b)receptivnog i ekspresivnog oblika;
c)govor i pismo
d)različitih oblika i težine;
e)posljedica oštećenja mozga
Nakon automatizacije jezika
 - Kliničke karakteristike afazija
Tečnost Razumijevanje Ponavljanje Vrsta afazije
govora jezika

Loše Dobro Osrednje BROKINA

Dobro Loše Loše WERNICKEOVA
Dobro Dobro Loše KONDUKTIVNA
Loše Dobro Dobro TRANSKORT.MOTOR.
Dobro Loše Dobro TRANSKORT.SENSOR.
Loše Loše Loše GLOBALNA
- Uzroci afazija
CVI
Tumori
Neurodegenerativne bolesti
Upalni procesi
PPA
TOM
- CVI
Treći uzrok smrtnosti i invaliditeta
Oko 25% pacijenata ima afaziju
- Ishemija
Oko 87% svih CVI
Embolija
Tromboza
Sustavna hipoperfuzija
- Embolija – tromb kruži krvnim žilama i zaustavi se kod suženja
- Tromboza – kada se tromb zaustavi u krvnoj žili
- Hemoragija
oko 13% svih CVI
Intraaksijalna: intraparenhimalno i intraventrikularno
Ekstraaksijalna: epiduralno, subduralno i subarahnoidalno
HEMORAGIJA/krvarenje – puknuće krvne žile zbog gubitka elasticiteta stjenke
13 % MU
- Aneurizme
Abnormalnost krvnih žila središnjeg živčanog sustavu.
Sastoji se od nakupina abnormalnih, proširenih žila
Patološki, crvene su do ljubičaste boje, izgledaju kao maline.
Aneurizme su obično manje od 3 cm
- Uzroci aneurizmi
Nepredvidive
Nisu kancerogene, što znači da se ne mogu širiti na druge dijelove tijela
Osoba ih može imati više
Aneurizme se javljaju u ljudi svih rasa i spola (muško-ženski omjer je približno jednak)
Obiteljska nasljednost dokazana je kod ljudi latinopodrijetla.
Povezana je predispozicija s malformacijom sedmog kromosoma.
Može se naći u bilo kojem dijelu mozga, različitih veličina i različitih kliničkih poremećaja.
U općoj populaciji 1000000 -0,5% ili 5.000 osoba (iako mnogi nisu simptomatični)
- Simptomi
Epi napadi
Progresivni ili prolazni neurološki deficiti
Krvarenja
Glavobolje
Aneurizme mogu biti prisutni i ne uzrokovati nikakve simptome.
Približno 12% bolesnika su asimptomatski
- Dijagnoza i liječenje
Dijagnoza: CT, MR
Liječenje –Kirurgija
- Tumori
U svim dobnim skupinama
U kasnijim fazama dolazi do afazije
Simptomi su često vezani uz mjesto pritiska, a ne mjesto tumora
Neurokirurške operacije
Među najmalignijim tumorima u ljudskom tijelu
Primarni, metastaze
2. DEFINICIJA, PREVALENCIJA I KLASIFIKACIJA AFAZIJE

- 4 skupine definicija afazije:

1. Netipološke
2. Tipološke
3. Kognitivne
4. Socijalne
- Netipološke definicije afazija
Afazija je gubitak ili oštećenje jezika uzrokovano ozljedom mozga (Benson i Ardila, 1966)
Afazija je jedinstveni poremećaj i ne postoje podvrste!
Različita simptomatologija afazije rezultat je:
• Različite težine ozljede mozga
• Različitog definiranja jezika
- Tipološke definicije afazija
Afazija se odnosi na smetnje u nekoj ili svim vještinama govornog ili pismenog jezika, nastale ozljedom
određenih područja mozga koja su specijalizirana za ove funkcije (Goodglass i Kaplan, 1983).
Postoje različite vrste afazija ovisno o:
• različitom setu simptoma
• ovisno o mjestu ozljede mozga
 - Kognitivne definicije afazije
Afazija je selektivno oštećenje kognitivnog sustava specijaliziranog za oblikovanje i razumijevanje jezika,
ostavljajući ostale kognitivne kapacitete relativno netaknutima (Davis, 2000).
Polaze od pretpostavke da je kognicija temelj jezika → ako je jezik narušen moraju biti narušeni i neki
aspekti kognicije
- Socijalne definicije afazije
Afazija je poremećaj u formulaciji i recepciji jezika, nastao kao posljedica ozljede mozga te je povezana
sa smanjenim sudjelovanjem u životnim događanjima i smanjenim ostvarenjima u željenim socijalnim
ulogama (Simmons-Mackie, 2001).
Polaze od pretpostavke da afazija nije ograničena samo na jezične ili kognitivne sposobnosti već ima šire
posljedice na pojedinca, članove njegove obitelji i širu okolinu mijenjajući pacijentov život i
ograničavajući njegovu uključenost u društvo.
- Prevalencije neuroloških bolesti
Neurološke bolesti – 6,3 % svih bolesti (WHO, 2006)
U 85% neuroloških bolesti uzrok smrti je:
• cerebrovaskularni inzult (CVI) i
• traumatska ozljeda mozga (TOM)
- Prevalencije moždanog udara
Moždani udar (MU) je treći uzrok smrtnosti u razvijenom zemljama (nakon koronarnih srčanih bolesti i
karcinoma) gdje je 75-85% moždanih udara nastalo zbog ishemije, 10-15% zbog intracerebralnog
krvarenja i 5-10% zbog subarahnoidalnog krvarenja (SAH) (WHO, 2006)
U Hrvatskoj je MU prvi uzrok smrti i prvi uzrok invalidnosti (Demarin, 2004)
U cijelom svijetu, pojavnost MU raste s porastom dobi, s većom učestalosti kod osoba iznad 85 godina
(Feigin i sur., 2003)
Učestaliji kod muškaraca nego kod žena (Hegde, 2006)
- Prevalencije traumatske ozljede mozga
Traumatska ozljeda mozga (TOM) je vodeći uzrok smrti i invalidnosti djece i mladih širom svijeta (WHO,
2006) .
Incidencija TOM-a u Europi u posljednjem desetljeću bila je 235 : 100 000 godišnje (Tagliaferri i sur.,
2006).
Procjene iz Sjedinjenih Država pokazuju da 1-2% populacije, tj. oko pet milijuna ljudi, živi s invaliditetom
kao posljedicom TOM-a (Fakhry i sur., 2004.; Kelly & Becker, 2001.).
Muškarci su ozlijeđeni 2-3 puta češće od žena, a prometne nesreće vodeći su uzrok TOM-a (Hegde,
2006).
- Prevalencije afazije
Oko 2 milijuna ljudi je preboljelo MU, a više od polovice bolesnika je imalo afaziju (Hegde, 2006)
Kod pacijenata koji su prvi puta preboljeli ishemijski MU afazija se javlja (Engelter i sur., 2006.):
• u 15% slučajeva mlađih od 65 godina i
• u 43% slučajeva u dobi od 85 godina ili stariji
Brocina afazija se češće javlja kod mlađih osoba, a Wernickeova kod starijih.
Globalna i Wernickeova afazija je češća kod žena nego li kod muškaraca.
 - Wernicke – Geschwind model
Teorijski model afazija koji se temelji na vezi između simptoma afazije i mjesta ozljede mozga
JEZIČNO RAZUMIJEVANJE VS. JEZIČNA PROIZVODNJA
WERNICEKOVA PODRUČJE BROCINO PODRUČJE
Wernicekova senzorička afazija Brocina motorička afazija
(Wernicke, 1874) (Broca, 1861)
- Podjela prema mjestu ozljede mozga
Ozljeda čeonog režnja – dinamička
Ozljeda čeono-sljepoočnog dijela – brocina, kinetička, motorička, eferentna motorička, ekspresivna
Ozljede dijelova mozga iza motoričkog (postcentralno motoričko područje) – aferentna motorička
afazija, kinestitčka
Ozljede sljepoočnog režnja – akustičko agnostička ili senzorička afazija
Ozljede srednjih (neakustičkih dijelova) sljepoočnog režnja – akustičko-amnestička
- Podjela afazija prema Luria (1976)
Akustičko agnostička (narušena fonemska diskriminacija)
Akustičko-amnestička (narušeno verbalno pamćenje)
Amnestička (narušena semantička struktura riječi)
Semantička (narušeno razumijevanje logičko-gramatičkih prostornih odnosa)
Aferentna motorička (narušeno razlikovanje glasova sličnih po mjestu i načinu tvorbe)
eferentna motorička (kinetička melodija govora, unutarnji govor)
Dinamička (verbalna inicijativa)
- Klasifikacija prema Ardila (2010)
VRSTA TEŠKOĆA
PRIMARNA (CENTRALNA) AFAZIJA NARUŠEN JEZIČNI SUSTAV
Wernikeova afazija tip I Fonološka razina
Wernikeova afazija tip II Leksička razina
Wernikeova afazija tip III Semantička razina
Brocina afazija Sekvencioniranje ekspresivnih elemenata na sintaktičkoj i
f fonetskoj razini
SEKUNDARNA (PERIFERNA) AFAZIJA NARUŠEN MEHANIZAM PRODUKCIJE
Konduktivna afazija Nepovezanost (ideomotorna verbalna apraksija)
SMA afazija Iniciranje i odražavanje voljne govorne proizvodnje
AFAZIJA IZVRŠNIH FUNKCIJA NARUŠENA KONTROLA IZVRŠNIH FUNKCIJA
Extrasilvijanova (transkortikalna) afazija Izvršna kontrola jezika
- Klasifikacija „Bostonske” grupe
Fluentne vs. nefluente
Kortikalna vs. subkortikalne vs. Transkortikalne
- Fluentne vs. nefluentne afazije
NEFLUENTNE
Brocina afazija
Transkortikalna motorička afazija
Globalna afazija
Transkortikalna mješovita afazija
 FLUENTNE
Wernickeova afazija
Konduktivna afazija
Anomija
Transkortikalna senzorička afazija
Subkortikalna afazija
- Glavni argumenti za klasificiranje afazija u vrste
Različita područja mozga kontroliraju različite jezične funkcije
Različite vrste afazija imaju različito mjesto ozljede
Različito mjesto ozljede mozga rezultira različitom vrstom afazije
Neke osobe s afazijom imaju fluentniji govor od drugih vrsta
Fluentne afazije = ozljeda iza Silvijeve pukotine vs. nefluentne afazije = ozljeda ispred Silvijeve pukotine
Jezično razumijevanje je kod nekih afazija bolje nego kod drugih
Dominantnost simptoma
Ponavljanje je očuvano kod nekih vrsta afazija
Različite vrste afazija iziskuju i različite oblike terapije
- Glavni argumenti protiv klasificiranja afazije u vrste
Mozak funkcionira kao integracijska jedinica koja kontrolira jezik u cjelini. Široko rasprostranjene
anatomske veze između različitih dijelova mozga rezultira da ni jedno područje ne funkcionira izolirano
jedno od drugog.
Ozljeda mozga može biti lokalizirana, ali ne nužno i funkcija. Specifičnu jezičnu funkcija može kontrolirati
različita područja mozga i kod različitih pojedinaca različito.
Različita mjesta ozljede mozga utječu na većinu, ako ne i sve, jezične funkcije i modalitete
Pojedina vrsta afazija može biti uzrokovana ozljedom u različitim područjima mozga
Ozljeda u području vezanom za određenu vrstu afazije kod jednog pacijenta ne mora rezultirati istom
vrstom afazije kod drugog pacijenta.
Razlike u fluentnosti mogu biti vezane s razlikama u težini afazije
Razumijevanje je narušeno kod svih vrsta afazije, ali u različitom stupnju
Dominantnost simptoma ne definira vrstu afazije. Isti simptomi mogu biti prisutni i kod drugih vrsta
afazije u različitom stupnju.
Longitudinalna istraživanja su potvrdila promjene u vrsti afazije tijekom oporavka
Nije dokazano da različite vrste afazije zahtijevaju različite terapijske pristupe

3. OPĆI SIMPTOMI AFAZIJA – TERMINOLOGIJA

- Apraksija
Definicija : Stečeni poremećaj koji se odnosi na nemogućnost voljnog kontroliranja pokreta, a povezana
je s narušenim planiranjem i programiranjem pokreta potrebnih za govor
Uzrok: moždani parenhim, čeoni režanj, premotorička kora mozga, corpus callosum
Vrste: oralna/bukoorofacijalna apraksija, verbalna apraksija, ideomotorička apraksija, ideacijska
apraksija
 - Dizartrija
Definicija: stečeni poremećaj govora koji se manifestira u odstupanjima u snazi, brzini, rasponu,
stabilnosti, tonu ili točnosti pokreta potrebnih za kontrolu respiratornih, fonacijskih, rezonancijskih,
artikulacijskih i prozodijskih aspekata govora
Uzrok: gornji i donji motorni neuron, ekstrapiramidni sustav, mali mozak, neuromišićno oštećenje
Vrste: flacidna, spastična, hipo/hiperkinetička, ataksična
- Parafazija
Definicija: pogreške u govoru nastale nehotično proizvedenom rječju ili glasovnim zamjenama
Uzrok: bilo koji dio mozga
Vrste: fonemske (literalne) i verbalne (leksičke: semantičke i nepovezane)
- Verbalne (leksičke) parafrazije
Verbalne (leksičke) parafazije odnose se na zamjenu čitave riječi (Hedge, 2006).
Razlikujemo sematičke parafazije u kojima je zamjenjena riječ sematički povezana s ciljanom – povezane
(mama-žena, cipelapapuča) te nepovezane u kojima zamjenjena i ciljana riječ nemaju sematičke sličnosti
–nepovezane (kuća-krug)
- Literarne parafrazije
Zamjena jednog glasa drugim ili dodavanje glasa (ispuštanja) naziva se fonemska (literarna) parafazija.
(grad-rad; dvorište-dovorište; lampa-rampa)
Broj slogova “ciljne” riječi je obično sačuvan, vokali su također češće sačuvani nego konsonanti
- Neologizmi, logoreja, perseveracije, teleskopaži
NEOLOGISTIČKE PARAFAZIJE odnose se na upotrebu izmišljene, besmislene riječi
• cipelar-postolar, satar-urar
LOGOREJA -bujica riječi
PERSEVERACIJE – uzastopna ponavljanja pojedinih riječi
EHOLALIJA - ponavljanje govora sugovornika umjesto davanje vlastitog odgovora na pitanje
TELESKOPAŽI -zamjene slogova u riječi
• Zaolio sam šiljivku. (Zašiljio sam olovku.) Doći sam kušla. (Došla sam kući.)
- Cirkumlokucija (circumlocution) „okolišanje“
Pacijent “namjerno” koristi neku drugu riječ umjesto ciljne riječi, kako bi sugovorniku prenio određenu
informaciju
Upotreba riječi iz drugog dijela govora gotovo uvijek je ista cirkumlokucija (veliki zamjena za slon, puši
zamjena za cigaretu)
Često su riječi iz slenga cirkumlokucije, kao i riječi koje kazuju sadržaj tražene riječi (farma-ovca)
- Agnozija
Nemogućnost prepoznavanja određene vrste podražaja koja se ne može pripisati osjetnom deficitu, niti
verbalnom niti intelektualnom poremećaju
Različite vrste agnozija mogu biti neovisne jedna o drugoj
- Vrste agnozija
VIDNA AGNOZIJA • neprepoznavanje predmeta, geometrijskih oblika, slova, lica (prozopagnozija), boja i
prostora
PROSTORNA AGNOZIJA • polovica prostora
TOPOGRAFSKA AGNOZIJA • nesnalaženje u prostoru
SIMULTANA AGNOZIJA • nesposobnost zahvaćanja cjelina
AUDITIVNA AGNOZIJA nesposobnost prepoznavanja zvuka, izvora i trajanja
TAKTILNA ILI DIGITALNA AGNOZIJA • nesposobnost prepoznavanja predmeta i oblika opipom
ANOSOGNOZIJA • neprepoznavanje vlastite bolesti
OLFAKTIVNA AGNOZIJA • neprepoznavanje mirisa
GUSTATIVNA AGNOZIJA • neprepoznavanje okusa
- Tečnost govora
Tečnost ili nedostatak tečnosti je važna činjenica za procjenu svih vrsta afazije, iako poremećaj tečnosti
nije prisutan u svim vrstama.
Osobe koje su nefluentne govore uz mnogo mišićne napetosti koju ne vidimo kod tečnih govornika.
Govor je spor, promišljen ili ograničen te pun oklijevanja, pauza, zastajkivanja, samoispravljanja
Iskazi sadržavaju manje riječi
- Poremećaji ponavljanja
U literaturi o afazijama ponavljanje se definira kao imitacija pojedine riječi, fraze ili rečenice za
ispitivačem (kliničarom).
Greške ponavljanja su češće i teže ako je auditivno razumijevanje narušeno.
Narušeno ponavljanje je gotovo uvijek prisutno kod teškoća fonološke obrade.
Mogu biti prisutne i kada je auditivno razumijevanje očuvano i fonološka obrada uredna, kao uzrok
oštećene produkcije govora (npr. apraksija).
- Teškoće izvođenja gesta
Upotreba i razumijevanje gesta i pantomime često je poremećena
To može otkriti i teškoće u suočavanju sa simbolima s kojima se osoba svakodnevno susreće u
komunikaciji, kao i teškoće u razumijevanju i upotrebi jezika
Osobe s afazijom mogu imati i probleme u imitaciji specifičnih gesti
- Poremećaji auditivnog razumijevanja
Većina osoba s afazijom imaju teškoće u razumijevanju govorenog jezika.
Stupanj oštećenja varira ovisno o vrsti i težini ozljede mozga
Obzirom da su teškoće auditivnog razumijevanja prisutne i kod fluentnih i kod nefluentniih afazija, u
različitoj mjeri, ovaj simptom ne može razlikovati jedne od drugih
- Teškoće imenovanja – anomija
Teškoće imenovanja ili pronalaženja prave riječi tijekom verbalne ekspresije naziva se anomija
Jedan je od glavnih problema kod osoba s afazijom te se ne može koristiti kao simptom koji razlikuje
različite vrste
Čimbenici koji utječu na imenovanje uključuju učestalost riječi i semantičku kategoriju kojoj ciljana riječ
pripada
- Teškoće pisanja – agrafija
Teškoće pisanja povezane s oštećenjem mozga kod odraslih naziva se agrafija
Većina osoba s afazijom ima određeni stupanj oštećenja vještina pisanja
Obično teškoće pisanja odražavaju probleme koji se javljaju u oralnoj komunikaciji
Problemi se odnose na oskudno pismo i tvorbu riječi te zamjene i izostavljanje grafema. Često su prisutni
bezuspješni pokušaji samoispravljanja
Ponekad su napisane riječi besmislene. Kod nekih vrsta afazije pisanje može biti potpuno nečitljivo.
Stupanj teškoća ovisi o vrsti afazije i težini ozljede mozga
- Teškoće čitanja – aleksija
Neke osobe imaju teškoće čitanja zbog problema u produkciji, dok drugi mogu pročitati određeni tekst, a
da su jako malo ili da nisu ništa razumjeli
Aleksija je definirana kao gubitak sposobnosti razumijevanja pisanog jezika kod odraslih koji su imali
prethodno dobre čitačke vještine, a prethodilo joj je oštećenje mozga
Problemi pisanja i čitanja uglavnom koegzistiraju. Neke osobe s aleksijom ne mogu uopće prepoznati
pisanu riječ, dok druge čitaju uz veliki napor i rade mnogo grešaka.
Najčešći problem su teškoće u razumijevanju pročitanog
- Podjela afazija prema Boston testu (BDAE, Goodglass i Kaplan (1983))
BROCINA (MOTORIČKA) AFAZIJA
Eferentna ili kinetička motorička afazija (Luria, 1966, 1970)
Ekspresivna afazija (Hecaen i Albert, 1978; Weisenburg i McBride, 1935,1964)
Verbalna afazija (Head, 1926)
Sintaktička afazija (Wepman i Jones, 1964)
Lokalizacija: stražnji dio donje čeone vijuge lijeve hemisfere
• Oštećenje se pojavljuje u donjem lijevom dijelu prefrontalnog korteksa, prednjem dijelu strijatuma i
periventrikularnoj bijeloj tvari.
- Brocina afazija
lezija donjeg frontalnog girusa, premotorne i posteriorne prefrontalne regije
narušena artikulacija
kratke rečenice (dominiraju imenice, a izostaju glagoli i funkcionalne riječi)
agramatičnost - osoba čini gramatičke pogreške, ispušta dijelove rečenica, a glagole izgovara u infinitivu
narušena prozodija = “telegrafski” (skandinirajući govor) govor
najčešće očuvano razumijevanje
narušeno ponavljanje i imenovanje (posebice imenovanje radnji)
narušeno čitanje na glas
greške u pisanju (teškoće u pisanju se javljaju analogno s fonološkim teškoćama)
Bukoorofacijalna i verbalna apraksija
Desnostrana hemipareza
- Transkortikalna motorička afazija
Područje lezije transkortikalne motoričke afazije (Lurija je naziva dinamičkom afazijom) obuhvaća samo
prednje ili gornje područje Brocinog dijela ili supkortikalno područje koje je dublje od Brocinog
U govoru se javljaju teškoće iniciranja i organiziranja odgovora
Karakteristika ove vrste afazije je očuvano ponavljanje.
Govor je nefluentan, parafazičan i agramatičan s teškoćama iniciranja
Prisutni su problemi imenovanja, ali gramatičko znanje nije oštećeno.
Razumijevanje je bolje nego produkcija
Mogu se javiti problemi pri razumijevanju složenih struktura
Čitanje i razumijevanje pročitanog bolje su očuvani nego vještine pisanja i govora
Kod nekih je ovaj sindrom uzrokovan je moždanim udarom u području prednje cerebralne arterije i uz
njega se javlja slabost nogu kao motorički poremećaj
Česti su rigiditet i akineza
- Globalna afazija
10-40% slučajeva
okluzija unutarnje karotidne arterije ili srednje cerebralne arterije, te rezultira velikim oštećenjem dvije
trećine lijeve hemisfere, pa i više.
lezija velikog područja lijeve hemisfere
uključuje oštećenja prije i poslijerolandove zone govora
najteži oblik
snažni neurološki deficiti
(desnostrana hemipareza ili plegija; apraksija)
opća nesposobnost voljne proizvodnje glasova i govora, iako mogu izreći jednu slučajnu riječ ili kratku
frazu kao spontani izričaj
oblik afazije koji utječe na sve jezične modalitete
svi aspekti jezično-govorne komunikacije su narušeni
vidljiv je gotovo potpuni gubitak sposobnosti razumijevanja i verbalne komunikacije (Damasio, 1998).
Globalna afazija tijekom oporavka može preći u nominalnu ili Brocinu
Ukoliko opravak jezično-govornih sposobnosti nije moguć komunikacija se može ostvariti neverbalnim
putem (očuvani ili rehabilitirani prozodijski elementi govora, gesta, mimika i pantomima).
- Miješana nefluentna afazija
Miješana nefluentna afazija/TRANSKORTIKALNA/nastaje oštećenjem područja izameđu Brocine zone te
prerolandičke i postrolandičke govorne zone
uključuje djelomično oporavljene osobe s globalnom afazijom koje su nadoknadile auditivno
razumijevanje i mogu izgovoriti nekoliko riječi ili fraza
Opći simptomi razlikuju se od osobe do osobe
Mogu biti prisutni bilateralna paraliza gornjeg motornog neurona, spastična kvadripareza, gubitak
vidnog polja te ozbiljno oštećenje mozga
Oštećeno je razumijevanje i izražavanje kao i kod globalne afazije.
Razumijevanje je oštećeno u tolikoj mjera da osoba često ne može razumjeti niti jednostavne naloge.
Vještine ponavljanja su očuvane što nije slučaj kod globalne.
Spontani govor je značajno ograničen, nefluentan, eholaličan dok su automatizmi uglavnom očuvani.
Prisutne su teškoće imenovanja.
Čitanje i pisanje je najčešće potpuno oštećeno
- Wernickeova (senzorička) afazija
Receptivna afazija (Weisenburg i McBride, 1935,1964)
• Centralna afazija (Brain, 1961)
• Akustičko-amnestička (Luria, 1966)
• Verbalna agnozija (Nilsen, 1936)
• Sintaktička afazija (Head, 1926)
Lokalizacija: • gornji dio lijeve sljepoočne vijuge (Wernicekovo područje)
lezije dominantno temporalnog režnja
Narušeno jezično razumijevanje
Osoba uredno čuje, ali ne razumije što mu se govori i ono što sam govori te ne može ponavljati riječi
Očuvana artikulacija i prozodija
Spontani govor tečan, ali nerazumljiv (parafazije, neologizmi)
Osoba može govoriti, ali zamjenjuje riječi (parafazije) i slova (literarne parafazije),ti su poremećaji
ponekad vrlo izraženi pa je govor potpuno nerazumljiv
Osobe često mnogo govore (logoreja), ponavljaju pojedine riječi (perseveracija), stvaraju nove
besmislene riječi (neologizmi), što sve skupa otežava razumljivost govora
Anomija
Narušeno čitanje i pisanje, ne može čitati na glas i pisati prema diktatu
Osobe su obično dobro raspoložene, često su euforični zbog nemogućnosti da spoznaju svoje stanje
Anosognozija
Rijetki neurološki simptomi
- Konduktivna afazija
5-10% slučajeva
lezije stražnjeg dijela perisilvijane regije dominantne hemisfere, ispod supramarginalnog girusa
Luria ju poistovjećuje sa aferentnom motoričkom afazijom) uzrokovana je lezijom fasciculusa arcuatusa,
puta koji provodi informacije iz Wernickeove zone u Brocinu
Pod utjecajem je dublje lezije u supramarginalnom girusu, a pronađena su i oštećenja u gornjem
temporalnom girusu ili u inzuli
očuvana govorna produkcija (tečan govor)
uredno razumijevanje (ili vrlo blage teškoće u razumijevanju)
semantičke i fonemske parafazije
narušeno ponavljanje
narušeno imenovanje
česte parafazije
čitanje i pisanje varijabilno
- Nominalna afazija
lezija svih lingvističkih područja
nominalne teškoće
cirkumlokucija
«prazan» govor (nedostaju ključne riječi – umjesto njih to, taj, onaj )
iako je govor okarakteriziran kao fluentan zbog teškoća imenovanja prisutne su velike pauze i mnoštvo
ponavljanja
očuvano razumijevanje
očuvano čitanje
greške u pisanju
- Transkortikalna senzorička afazija
Transkortikalnu senzoričku afaziju izaziva oštećenje srednjeg i zadnjeg dijela cerebralne arterije parieto-
temporalnog režnja
Lezije lijevog parijetalnog i temporalnog režnja, iza perisilvijane regije
Ova vrsta afazije rijetko se javlja
Osobe dobro artikuliraju riječi, prisutne su parafazije i jako je oštećeno pisanje
Narušeno razumijevanje (govorni i pisani modalitet)
Fluentan spontani govor – parafazije i eholalije
Sintaktičke vještine su relativno očuvane
Očuvano ponavljanje za razliku od Wernickeove afazije
Narušeno imenovanje
Narušeno čitanje i pisanje
Prisutne su teškoće iniciranja pri produkciji automatizama
- Subkortikalne afazije
Lezije opskrbnog područja krajnjih grana ACM (paraventrikularna bijela tvar, bazalni gangliji, talamus)
Uzroci mogu biti u okluziji krvnih žila ili intracerebralnom krvarenju
u početku je pacijent nijem
narušeno razumijevanje
uredno ponavljanje
promukao i tih glas, oštećena artikulacija
Parafazije

4. NEVERBALNA KOMUNIKACIJA I AFAZIJA

- Komunikacija
Komunikacija je svaki prijenos informacija između dvaju subjekata. Subjekt može biti čovjek, društvo u
cjelini, neki poslovni subjekt odnosno svatko tko može primiti ili poslati poruku, bilo riječima, pokretima,
pogledima, odnosno gestama ili nekim drugim načinima.
Komunikaciju dijelimo na verbalnu i neverbalnu .
Verbalna komunikacija služi za izražavanje ideja, stavova, mišljenja i emocija upotrebom jezika odnosno
riječi, a često je neodvojiva od neverbalne komunikacije.
- Neverbalna komunikacija
Prema mnogim psihološkim istraživanjima, neverbalna komunikacija odnosno govor tijela, mimika lica,
gestikulacija rukama i drugi načini, čine preko 65% ukupne komunikacije.
Neverbalna komunikacija je kroz ljudsku povijest dugo bila jedini način komunikacije.
Ljudi su komunicirali isključivo neverbalnim znakovima, a jezik je nastao tek kasnije.
Termin neverbalno najčešće se koristi kako bi se opisalo sve što se događa u ljudskoj komunikaciji mimo
izgovorenih ili napisanih riječi (Knapp i Hall, 2010)
Neverbalni izričaj nadopunjuje usmeno izražavanje komuniciranjem bez izgovorenih riječi, a najčešće
prenosi emocije, stavove, trenutno raspoloženje, osjećaje i mišljenja sugovornika koji sudjeluju u
komunikacijskom događaju
- Tjelesni i neverbalni izričaji u neverbalnoj komunikaciji upotpunjuju usmeno izražavanje
zvukovi • miris • okus • geste • izrazi lica • položaj i držanje tijela • usmjerenost i različiti pokreti tijela •
fizički izgled osobe odnosno boja kose, odjeća, šminka i nakit • okolina u kojoj osoba djeluje kao na
primjer pokućstvo, osvjetljenje, temperatura i boje • udaljenost između sugovornika
• brzina • ritam • jačina • boja glasa • ton glasa • artikulacija • melodija • jasnoća • smijanje • glasovi
bez verbalnog sadržaja • onomatopeje
- Karakteristike neverbalne komunikacije
Svi spomenuti elementi čine tjelesni i neverbalni izričaj pomoću kojeg tijelo, bilo svjesno ili nesvjesno,
iskazuje odnos prema izgovorenom sadržaju, iskreno komunicira stavove, osjećaje i mišljenja.
Neverbalno komuniciranje najčešće je nenamjerno, no može se i izvježbati, može biti dvosmisleno, ali u
svakom slučaju nemoguće ga je isključiti prilikom komunikacije s drugima i stoga ima komunikativnu
vrijednost.
Znakove je izuzetno korisno razumjeti kako bi se pravilno interpretirala primljena poruka ako je
nedorečena i nepotpuna.
- Funkcije neverbalne komunikacije
Moguće je identificirati 4 glavne funkcije neverbalnog ponašanja u ljudskoj komunikaciji (Knapp i Hall,
2010), a to su:
• izražavanje emocija
• izražavanje odnosa prema drugima kao što je sviđanje ili nesviđanje
• predstavljanje sebe drugima
• pratnja govora radi reguliranja slijeda govorenja, uzvratnih reakcija, pažnje itd.
Osim izražavanja emocija, neverbalna komunikacija ima funkciju i:
• naglašavanja verbalne poruke
• izražavanja stava prema osobi s kojom komuniciramo
• koristi se kao zamjena za verbalnu poruku
• za ponavljanje verbalne poruke
• da bi se regulirala verbalna komunikacija
• kao suprotstavljanje verbalnoj komunikaciji (sarkazam, ironija)
- Tipovi neverbalne komunikacije
stav tijela – ličnost osobe
izraz lica – emocije (iznenađenje, strah, ljutnja, gađenje, sreća i tuga)
pogled i pokreti očiju – (pokazivanje zanimanja za drugu osobu, omogućavanje dobivanja povratne
informacije, sinkroniziranje govora i pokazivanje privlačnosti)
glas – (dob i spol osobe, njezina privlačnost, socijalni status i obrazovanje, sugovornik može procijeniti
da li vjeruje toj osobi, što je po zanimanju i da li mu je simpatična ili ne)
dodir
fizički izgled i privlačnost
udaljenost i područje
vrijeme i prostorno okruženje.
- Razlike između verbalne i neverbalne komunikacije
VERBALNA KOMUNIKACIJA NEVERBALNA KOMUNIKACIJA
SLOŽENOST Jedna dimenzija (jedna riječ) Više dimenzija (glas, držanje, geste, udaljenost...)
TIJEK Povremeni (izmjena govora i šutnje) Kontinuirano (nemoguće je nekomunicirati neverbalno)
JASNOĆA Manje je predmet pogrešne interpretacije Više dvosmisleno
UČINAK Ima manje utjecaja kada su verbalni i Ima jači utjecaj kada su verbalni i neverbalni
neverbalni znakovi suprotstavljeni znakovi suprostavljeni
NAMJERA Najčešće namjerno Često nenamjerno
- Teorijske osnove lingvistike govora (Guberina, 2010)
GOVOR je socijalni fenomen koji obuhvaća sve postupke koje primjenjujemo dok govorimo:
1. leksička sredstva izražavanja
To su svi oni postupci koji se sastoje od riječi
2. Neleksička sredstva izražavanja
Vrednote govornog jezika – to su svi oni postupci koji se ne sastoje jedino od riječi (ili prema lingvistima
“suprasegmentalna” ili “parasegmentalna” sredstva)
- Verbotonalna metoda Petra Guberine
„Značenje onoga što je izrečeno prenosi se ne samo putem jezičnih elemenata već i putem slušnih i
vizualnih informacija.”
“Ne određuje smisao riječi sama riječ (leksičko značenje riječi) nego kako se riječ integrira u vrednote
govornog jezika.”
“Leksička sredstva čak mogu ponekad i nestati, ali vrednote govornog jezika nikada, jer su one povezane
s biologijom (tijelom) i fiziologijom ljudskog bića (operativna funkcija ljudske misli može djelovati i onda
kad se riječ direktno ne upotrebljava).”
“U našoj govornoj komunikaciji 10% je informativno zahvaljujući samim riječima, a 90% naše govorne
komunikacije dobiva jasno značenje i razumljivost na temelju “vrednota govornog jezika”.
- Neleksička sredstva izražavanja tj. vrednote govornog jezika
Intonacija, ritam, intenzitet, napetost, pauza, rečenični tempo, mimika, geste, položaj tijela i napetost
tijela
Tijelo općenito, a posebno položaj tijela prema drugome i tjelesna napetost sugovornika
Situacija, kontekst, društvena sredina
Psihološki vidovi govora, jer je čitava komunikacija prožeta osobnim i međusobnim reakcijama stoga se
ne može odvojiti afektivno od kognitivnog
Motivacija prilikom govora
- Globalna afazija
Primjer osobe s globalnom afazijom, ali dobro očuvanim vrednotama govornog jezika nakon
rehabilitacije govora i jezika po verbotonalnoj metodi:
• Leksička sredstva – perseveracija riječi “dama-dama”
• Neleksička sredstva (vrednote govornog jezika)
Bogata intonacija, afektivnost, mimika, gesta
Pravilna izmjena ritma, tempa, pauze, intenziteta, napetosti i položaja tijela
Dobro očuvano razumijevanje situacije i konteksta
- Prednosti neverbalne komunikacije
Uvijek je prisutna, kontinuirana i ima komunikativnu vrijednost.
Može upotpuniti, ponoviti i naglasiti izgovorene riječi.
Može zamijeniti riječi, regulirati govor i osporavati izgovoreno, a to sve su zapravo i njene funkcije.
Iskazivanje osjećaja i stanja u kojem se osoba nalazi.
Zbog dvosmislenosti neverbalnog ponašanja, postoji mogućnost prijevare, odnosno može se osobu
uvjeri u suprotne stavove od onih u koje osoba vjeruje i mogu se sakriti pravi osjećaji.
- Nedostaci neverbalne komunikacije
Svi neverbalni znakovi ne tumače se jednako u svim kulturama i ovise o rodu osobe koja ih koristi, kao i
o vremenu i prostoru.
- Geste
Manualne geste - pokreti ruku
Nemanualne - pokreti čitavog tijela • slijeganje ramenima • kimanje glavom • facijalna ekspresija
- Simbolička gesta ili amblemi
prenose značenje neovisno o govoru
konvencionalne, kulturološki uvjetovane gestama koje se koriste kao zamjena za riječi
neki dobri primjeri su palčevi gore, kimanje glavom, slijeganje ramenima, mahanje rukom za pozdrav,
oblik prstiju za ok, znak mira i srednji prst
proizvodnja simboličke geste je lakša osobama s afazijom nego li proizvodnja ikoničkih gesta jer:
ne zahtijevaju prethodan pristup semantičkim reprezentacijama
proizvodnja je amblema upravljena desnom hemisferom
- Pantomima
Pantomima je jedinstvena vrsta geste za koju se većina autora slaže da obuhvaća pokrete šake, prstiju i
ruke bez istovremenog pojavljivanja verbalnog izraza (Scharp i sur., 2007).
Razlikuje se od ikoničke geste po tome što ju ne prati govor
 - Uloga geste u komunikaciji
Nadopunjujuća
MAM hipoteza („Mutually Adaptive Modalities hypothesis“, de Ruiter, 2006)
Gesta kao dio komunikacijskog procesa od samoga početka
Sastavni dio konceptualne razine izražavanja kao i jezik
Facilitirajuća
LRF hipoteza („Lexical Retrieval Facilitation hypothesis“, Hadar i Butterworth, 1997)
upotreba geste potiče prizivanje fonološkog oblika riječi iz mentalnog leksikona tijekom govora
- Neuralna podloga povezanosti geste i riječi za glagole
Gesta i govor su povezani s istom neuralnom konceptualnom reprezentacijom oblikujući tako jedan
komunikacijski sustav (McNeill, 2005).
Razumijevanje riječi za pojedine radnje i izvođenje te iste radnje aktivira iste centre u mozgu (Buccino i
sur. ,2001).
Također se pokazalo da se isti centri u mozgu aktiviraju kada sami izvodimo neku radnju i kada ju samo
promatramo kako ju izvodi netko drugi (Buccino i sur., 2001; Buccino i sur., 2006). To je u skladu s tzv .
teorijom zrcalnih neurona , odnosno da promatranje geste utječe na govornu proizvodnju na jednaki
način kao i izvođenje same geste (Gentilucci i sur., 2006).
- Pulvermüller, F. (2012)
Veza riječ-predmet
Povezanost neuralne aktivnosti jezičnog područja u perisilvijanovoj regiji i senzornih, posebice, vizualnih
i olfaktornih, te somatosenzornih i auditivnih područja
Veza riječ-radnja/pokret
Za učenje značenja riječi za radnje potrebne su posebni konteksti akcije i međusobne interakcije, a
neuralne veze između jezika i sustava radnji/pokreta predstavljaju skladište takvih (pokret/značenje)
informacija. Stoga motoričke regije u mozgu utječe na razumijevanje ekspresije vezane za radnje.
“Jezik je utkan u pokretu/akciji/radnji na razini mozga”
- Neverbalna komunikacija i afazija
Kod nekih afazija je upotreba neverbalne komunikacija može biti:
1. UREDNA – narušen samo jezični modalitet
Osobe s afazijom nastavljaju koristiti geste i nakon moždanog udara (Goodwin, 2000)
Osobe s afazijom koriste gestu više nego li uredna populacija, vrste korištenih gesta ovise o vrsti i težini
afazije (Sekine i sur., 2013; Sekine i Rose, 2013; Behrmann i Penn, 1984; Le May i sur. 1988; Herrmann i
sur., 1988)
2. NARUŠENA – narušena oba modaliteta
Osobe s afazijom manje koriste gestu nakon moždanog udara nego li uredna populacija, posebice osobe
s težim oblikom afazije i nefluentne afazije (Cicone i sur., 1979; Glosser i sur., 1986)
Jača apraksija rezultira smanjenom vještinom u upotrebi neverbalnog načina komunikacije unatoč
velikoj količini gestikuliranja (Feyereisen i sur., 1988; Borod i sur., 1989)
Neke osobe ne proizvode geste ili pantomimu na zahtjev, ali u neformalnoj konverzaciji spontano
gestikuliraju bez teškoća unatoč apraksiji (Lott, 1999; Lausberg i sur., 2007; Rose i Douglas, 2003)
Osobe s teškom afazijom mogu (Kogrefe i sur., 2012):
1. oskudno koristiti gestu zbog poteškoća na razini neverbalne semantičke obrade;
2. bogato koristiti gestu, ali zbog apraksije izvode ju nepotpuno ili pogrešno zbog čega je komunikacijska
uloga takvih gesti gotovo nedovoljna i
3. bogata i raznolika upotreba gesta kod pacijenta bez apraksija i bez teškoća neverbalne semantičke
obrade
- upotreba geste i vrsta afazija
Nefluentne afazije više koriste gestu nego fluentne što znači da je upotreba geste veća što je veća
jezična teškoća (Sekine i Rose, 2013).
Nefluentne afazije više koriste simboličku gestu (tzv. ambleme) i pantomimu kako bi nadopunile ili
zamijenile govor (Behrmann i Penn, 1984).
Osobe s Brocinom afazijom proizvode više gesti koje nose značenje (konkretne deiktičke, ikoničke,
amblemi, brojevi, pantomima), dok osobe s Wernickeovom afazijom više koriste geste s malo ili bez
značenja (ritmičke geste, metaforičke geste) (Sekine i Rose, 2013).
- kompenzacijska uloga neverbalne komunikacije kod afazije
„Geste su komunikacijsko sredstvo koje može služiti kao kompenzacija za govorno-jezične teškoće
pružajući značenje koje gesta sadrži“ (de Ruiter, 2006).
- facilitirajuća uloga neverbalne komunikacije kod afazije
„Geste mogu potaknuti prizivanje riječi i terapija upotrebe geste može biti od koristi osobama s
afazijom” (Feyereisen, 2006).
„Korištenje geste u komunikacijske svrhe (za slušače) vs. korištenje geste za poboljšanje prizivanja riječi
(za sebe) (Scharp et al., 2007).
„Promatranje druge osobe dok izvodi neku radnju pomaže u prizivanju riječi i može se koristiti u
rehabilitaciji afazije kao jedna od metoda terapije poteškoća imenovanja“ (Bonifazi i sur., 2013;
Bonferoni i sur., 2013).
- terapijska uloga neverbalne komunikacije kod afazije
Postoje rehabilitacijski programi čiji je cilj oporavak sposobnosti imenovanja kod osoba s afazijom, a
podrazumijevaju ili upotrebu geste zasebno ili uparenu s govornim izražavanjem (Hanlon i sur., 1990;
Rose i Douglas, 2001; Rose i sur., 2002; Rodriguez i sur., 2006; Raymer i sur., 2006).
Više profitiraju pacijenti čije su teškoće prizivanja leksičko-fonološki temeljene nego li pacijenti čije su
teškoće prizivanja riječi uzrokovane teškoćama na razini semantičkog sustava (Rose i Douglas, 2001;
Rose i sur., 2002; Bonifazi i sur., 2013).
„Gestovna + verbalna terapija (GVT) rezultira naprecima u komunikaciji u vidu boljeg prizivanja riječi
(glagola i imenica) koje su se vježbale te ovakva vrsta terapije potiče korištenje geste kao
komunikacijskog sredstva u onim slučajevima kada verbalno prizivanje nije moguće“ (Raymer i sur.,
2006).
„Geste su u interakciji s jezičnom proizvodnjom te kod osoba s ozljedama mozga mogu potaknuti
dugotrajnu modifikaciju na leksičkoj razini (Marangolo i sur., 2010).
- važnost neverbalne komunikacije kod afazija
Zamjena za verbalnu komunikaciju – kompenzacijski mehanizmi
Alternativni i augmentativni načini komunikacije
Dopuna verbalne komunikacije – povećanje informativnosti verbalno izrečenog
Poticanje dosjećanja riječi (upotreba neverbalne komunikacije kao mehanizam za rehabilitaciju verbalne
komunikacije)
Rehabilitacija različitih vidova neverbalne komunikacije – teška globalna afazija

5. JEZIČNA PROIZVODNJA

- imenovanje
Najvažniji simptom, poremećaj afazije je poremećaj pronalaženja odgovarajuće riječi (slično nam se
povremeno događa svima)
Uključuje značenje riječi i izgovor glasova koji ju čine
Proces započinje pojmom i završava izgovorom
Razlike u imenovanju na testu u odnosu na govor
Imena članova obitelji zbog emocionalne obojenosti
- proizvodnja riječi
Proces proizvodnje riječi započinje konceptom koji je nejezične prirode, može biti potaknut zvukom,
okusom, slikom, mirisom, dodirom, pokretom (mreža stvari, osjeta,…)
Prva faza prizivanja riječi odnosi se na sadržaj/semantiku (aktivira se više odgovora)
Slijedi pronalazak odgovarajuće riječi u rječniku gdje se ponovno aktivira više sličnih riječi (semantički i
leksički)
Tada se vrši odabir jedne odgovarajuće riječi za izgovor (fonološko enkodiranje)
Odabir značenja (semantika), odabir leksika (rječnik) odabir fonologije (izgovor)
Poremećaj na razini konceptualno-semantičko karakterističan za afaziju demencije
Prizivanje riječi-odabir riječi iz mreže
Poremećaj na razini semantičko-leksička (semantička aktivacija je preslaba da bi aktivirala leksičku
razinu. To ne znači da postoji semantički gubitak kao u demenciji) slaba ili nestabilna semantička
aktivacija može odabrati pogrešnu riječ
Odabrana pogrešna riječ je često u kategoriji tražene riječi (semantičke parafazije)
Kod preslabe aktivacije nema odabira niti jedne riječi
Poremećaj na razini leksička-izgovorna
Poremećaj na razini leksičko-fonoloških mreža, bez odgovarajuće povratne informacije o pogrešnom
izgovoru
Prizivanje riječi-fonološko prizivanje
Može doći do izgovora neologizma ili zamjena pojedinih fonema-greška povezana sa subleksičkom
razinom riječi-fonemske parafazije
Leksičke pogreške imaju manje zajedničkih fonema u odnosu na fonološke
Leksičke zamjene odgovaraju gramatičkoj kategoriji, fonološke se događaju slučajno
Učestalost riječi (čvršći kod) na svim razinama
Duljina riječi
Mogućnost zamišljanja pojma (realnost)
Izgled riječi (prema nizu fonema)
Prve dvije razine leksičke, druge dvije fonološka i leksička
Imenice, glagoli
 - ponavljanje
Uključuje fonološki auditivni input
Kratkotrajno pamćenje
Uključuje fonološki auditivni output
- proizvodnja riječi – ponavljanje
Fonološki input je čvršći za frekventnije riječi tijekom ponavljanja
Ako su kraće riječi teže od duljih ukazuje na teškoće fonološkog inputa i oslanjanje na leksičku razinu
Ako kod ponavljanja dobivamo fonološki slične riječi, semantički pogrešne poremećaj je na razini leksika
Leksikalizacija lažnih riječi-teškoće fonološkog inputa
Poremećaj imenovanja: odabir riječi i fonološko dekodiranje
Leksičko-semantička razina: semantičke parafazije, fonološki slične riječi, bez odgovora
Veza leksičke-fonološke razine: semantičke zamjene, leksikalizacija, fonološke greške u riječima
Učestalost riječi na svim razinama
Duljina riječi
Uključenost fonološkog radnog/kratkoročnog pamćenja
Apstraktnost/stvarnost pojma
Fonološki input je čvršći
- greške tijekom ponavljanja
Subleksičke
Leksičke
Fonološke
Ista količina grešaka (duljina, učestalost, leksikalizacija) poremećaj fonološkog inputa
- odnos imenovanje-ponavljanje
Bolje imenovanje u odnosu na ponavljanje: teškoće fonološkog inputa, oslabljene veze prema rječniku i
semantičkim reprezentacijama – češće kod receptivnih afazija
Bolje ponavljanje u odnosu na imenovanje: teškoće na razini koncepta, rječnika – češće kod ekspresivnih
afazija
Uvjetne podjele: Brocina afazija teškoće u obje sposobnosti
- spontani govor
Govor koji je najteže ocijeniti
Poveznice unutar i između rečenica
Slaganje vremena, zavisnost rečenica
Reproduktivni iskaz
Opis slike
Konverzacijske vještine
Kontekstualni okvir:
Geste
Prozodija
Izrazi lica
Zajedničko iskustvo
Interaktivna suradnja
- konverzacijske vještine
Melodioznost
Duljina rečenica
Artikulacijska spretnost
Gramatički oblici
Parafazije
Ponavljanja
Traženja riječi
Auditivno razumijevanje
- značajke spontanog govora osoba s Brocinom afazijom
Telegrafski
Agramatičan
Netečan
Brzo odustajanje od govorenja
- značajke spontanog govora osoba s Wernickeovom afazijom
Tečan
Nerazumljiv
Verbalne i fonemske parafazije
Neologizmi
Perseveracije
- značajke spontanog govora s nominalnom afazijom
Cirkumlokucija
Sadržajno oskudan
Odustajanje od govorenja

6. TEŠKOĆE JEZIČNOG RAZUMIJEVANJA

- preduvijeti urednog jezičnog razumijevanja

1. Uredno slušno funkcioniranje (Pettigrew et al., 2004; Binder, 2000; Divenyi i Robinson,1989)
2. Uredna fonološka obrada akustičkih svojstava glasova (percepcija slušnog podražaja, razlikovanje i
identifikacija fonema)
3. Uredno prepoznavanje riječi (Ilvonen, 2006)
4. Informacije o značenju riječi (Pulvermüller i Fadiga, 2010)
5. Uredna slušna kratkoročna memorija riječi i rečenica
6. Obrada sintakse
- modeli slušne obrade riječi
1) Serijalni/hijerarhijski/modularni modeli
• Patterson & Shewell, 1987 – psiholingvistički model obrade riječi (logogen model)
• Norris, McQueen, & Cutler, 2000 – Merge model
1) Paralelni i interaktivni aktivacijski modeli
• Marslen-Wilson, 1987 – Cohort model
• McClelland & Elman, 1986 – TRACE model
Sadrže približno iste dijelove, ali različiti princip aktivacije (bottom up, top-down)
- razine slušne obrade riječi
Patterson and Shewell’s,1987:
1) Auditory phonological analysis
 2) Phonological input lexicon
3) Semantic system
• Blumstein, 2009:
1) acoustic-phonetic analysis
2) phonological analysis
3) lexicon (word form recognition and seletion)
•Boatman et al.,1995; Boatman, 2004:
1) acoustic-phonetic analysis
2) phonological decoding
3) higher-level auditory speech operation (lexical-semantic system)
•Ardila, 2010:
1) phonemic stage (phonem recognition)
2) lexical stage (lexical recognition)
3) semantic (semantic recognition)
•McClelland & Elman, 1986 (TRACE model):
1 ) features
2 ) phonemes
3 ) words
- 1. faza – slušno fonološka analiza
Akustički ulaz

Akustičko-fonetska svojstva govora

apstraktna fonološka svojstva

prepoznavanje fonema unutar nadolazećeg akustičkog vala

Primjerice, glas «b» ima nekoliko fonetskih značajki: - suglasnik, okluziv, zatvornik, dvousneni i zvučan
Prema Whitworth i sur. (2005), modelu razumijevanja izgovorene riječi, teškoće na razini slušne
fonološke analize imat će za posljedicu narušeno ponavljanje riječi i pseudoriječi te narušenu fonološku
percepciju i diskriminaciju, ali utjecat će i na ostale razine obrade riječi koje slijede.
• Franklin (1989) smatra da jezične teškoće na ovoj razini rezultiraju „gluhoćom za glasove“.
- 2. faza – fonološki ulazni leksikon
preslikavanje fonoloških značajki u leksičke reprezentacije (tj. riječi u mentalnom leksikonu) (Blumstein
2009; Pettigrew i sur., 2004).
Teškoće na ovoj razini rezultiraju „gluhoćom za oblik riječi“ (Franklin, 1989) tj. narušena diskriminacija
riječi od pseudoriječi
Ponavljanje i fonološka percepcija i diskriminacija su očuvani, ali niz slušno prezentiranih glasova neće
biti prepoznat kao poznata riječ i, kao posljedica toga, razumijevanje će riječi biti narušeno.
- 3. faza – semantički sustav

Treća se razina odnosi na pristup značenju odabrane riječi u semantičkom sustavu.

Franklin (1989) opisuje ovaj poremećaj kao „gluhoća za značenje riječi“ odnosno kao teškoću
pristupanja semantičkom sustavu iz slušnog ulaznog leksikona.
Teškoće na razini pristupa semantičkom sustavu rezultirat će nemogućnošću razumijevanja značenja
slušno prezentirane riječi iako je slušno prezentirana riječ uredno percipirana i prepoznata kao prava
riječ.
- Akustičko fonetska analiza
Mnogi autori dodaju još jednu razinu, tzv. čistu akustičku analizu, koja prethodi ostalim razinama slušne
obrade riječi opisanog modela jer je dokazano da i temporalne i spektralne karakteristike slušnog
podražaja igraju veliku važnost u percepciji govora, a time i služe kao prediktori sposobnosti slušnog
jezičnog razumijevanja (Divenyi i Robinson, 1989; Robin i sur., 1990).
- Primarni uzrok teškoća jezičnog razumijevanja kod osoba s afazijom
1. Narušena akustičko-fonetska obrada – narušena obrada spektralnih i temporalnih informacija (Luria,
1970; Divenyi i Robinson;1989; Robin i sur., 1990)
2. Narušena fonološka obrada (Robson i sur., 2012, 2012b)
3. Narušena leksička razina - hiperaktivacija normalnih reprezentacija (Milberg i sur., 1988; Janse, 2006;
Wiener i sur., 2004; Blumstein i sur., 2000; Prather i sur.,1997)
4. Narušena semantička razina (Rogalsky i sur., 2008; Gainotti i sur., 1982)
- Kombinirani uzroci teškoća jezičnog razumijevanja
Osobe s afazijom imaju fonoloških teškoća, ali i mnogi drugi faktori utječu na jezično razumijevanje kao
što su:
• poteškoće u održavanju pažnje
• oštećenje sluha
• interakcija fonološke i leksičke razine
• Interakcija fonološke i morfološke razine
• koartikulacija
• drugi kontekstualni čimbenici (prijašnja jezična kompetencija, akustička i semantička ograničenja)
- Različite vrste teškoća jezičnog razumijevanja
Sue Franklin (1989) naglasila da teškoće jezičnog razumijevanja kod osoba s afazijom nikako ne smijemo
promatrati na globalnoj razini, već da jezično razumijevanje podrazumijeva podslojeve po kojima se
osobe s teškoća u jezičnom razumijevanju razlikuju
Razlikuje barem 5 različitih vrsta teškoća slušnog razumijevanja riječi:
• gluhoća za glasove
• gluhoća za formu riječi
• gluhoća za značenje riječi
• opći semantički poremećaj
• apstraktni semantički poremećaj
- Pretpostavke slušnog jezičnog razumijevanja
1. Slušno jezično razumijevanje narušeno je zbog poteškoća na bilo kojoj razini obrade riječi (najčešće na
više njih)
2. Ne mora nužno postojati veza između slušnog i pisanog razumijevanja (osim u slučajevima kad je sam
semantički sustav narušen).
3. Oštećenje na razini akustičke analize nužno će dovesti do teškoća na leksičkoj razini, ali se oštećenje
na leksičkoj razini može pojaviti i kod pacijenta s urednom akustičkom obradom.
4. Teško narušena akustička analiza ili pristup oblicima riječi utjecat će na semantički pristup, ali kad su
periferne kontekstualne informacije dostupne, teškoće je moguće kompenzirati upotrebom konteksta.
5. Oštećenje akustičke analize nužno će uzrokovati i jednako narušeno ponavljanje, no posljedične
teškoće u razumijevanju mogu, ali i ne moraju postojati zajedno s teškoćama u ponavljanju.
- Pretpostavke modela
1. sposobnosti na bilo kojoj od ovih razina mogu biti izgubljene ili oštećene kao posljedica oštećenja
mozga (Franklin, 1989; Whitworth et al., 2005)
2. osobe s afazijom mogu imati oštećenje na jednoj ili više razina ili u vezama između njih (Franklin,
1989; Whitworth et al., 2005; Slevc eta al., 2011; Shelton&Caramazza; 1999; Ardila, 2010)
3. teškoće na ranijim razinama uzrokovati će narušenu izvedbu na kasnijim razinama procesiranja riječi
(Franklin, 1989; Whitworth et al., 2005; Boatman et al., 1995; Robson et al, 2012)

7. GOVORNO JEZIČNE POTEŠKOĆE OSOBA S DESNOSTRANIM OŠTEĆENJEM MOZGA

- FUNKCIJE LIJEVE I DESNE HEMISFERE

Lijeva hemisfera:
verbalna (obrada jezičnih informacija)
analitička, linearna obrada podataka
logičko razmišljanje
složeni voljni pokreti
verbalno pamćenje
govor, čitanje, pisanje, računanje
serijalna obrada podataka
Desna hemisfera:
Neverbalna (obrada vizualno-prostornih informacija)
Sintetička, nelinearna obrada podataka
Intuicija
Prostorno kretanje
Neverbalno pamćenje
Emocionalna obilježja govora (prozodija i emocionalnog izraza lica)
Paralelna obrada podataka
Sposobnost razumijevanja i produkcije različitih glazbenih aspekata
Razumijevanje prostornih odnosa
Sposobnost precrtavanja zadanih oblika i slaganje predmeta
Umjetnost
Pažnja
Razumijevanje humora
Kontrola emocija
- Razlike lijeve i desne hemisfere
Kvalitativne – funkcije precizno lokalizirane, bolja povezanost unutar područja
Kvanitativne – funkcije difuzno organizirane, bolja povezanost između različitih područja
Ne postoji niti jedna funkcija koja je smještena samo na jednoj strani mozga (Gazzaninga, 1994).
Pri obradi određenog sadržaja aktivnost se bilježi u obje hemisfere. Razlikuju se samo u količini
aktiviranog tkiva koja je posljedica razlika u načinu korištenja informacija iz osjetnih područja (Aitkin,
1990. prema Mildner, 2003.).
- Koje će osobe s oštećenjem desne hemisfere pokazati komunikacijske poremećaje
Polovica osoba s oštećenjem desne hemisfere imat će komunikacijske poremećaje, a polovica neće.
Općenito je prihvaćeno da oni koji i pokazuju komunikacijske poremećaje nisu afazični (Tompkins,
1995.).
Njihovo upravljanje osnovnim lingvističkim strukturama je obično adekvatno i dobri su u površnoj ili
izravno komunikaciji.
Njihovi komunikacijski problemi postaju očitiji u složenijim komunikacijskim događajima u kojima se
moraju koristiti verbalne i neverbalne uloge za procjenu komunikacijske namjere (Myers).
- Uzroci oštećenja desne hemisfere
Moždani udar (ishemija, hemoragija)
Tumori
Traumatska oštećenja mozga
Različite neurološke bolesti (Alzheimerova demencija)
- Kognitivno komunikacijski poremećaji
Nemaju sve osobe s oštećenjem desne hemisfere komunikacijske poremećaje. Oni pak koji imaju, neće
imati sve simptome i različiti pacijenti pokazivati će različite načine ponašanja
Svi simptomi mogu se podijeliti u tri najveće kategorije komunikacijskih poremećaja:
Lingvistički poremećaji
Ekstralingvistički poremećaji
Nelingvistički poremećaji
- Lingvistički poremećaji
poteškoće semantičke obrade, pronalaženja riječi i verbalne tečnosti
problemi slušnog razumijevanja složenog materijala
poteškoće pri glasnom čitanju rečenice, problemi u pisanju, kao što su supstitucije i omisije grafema
- Poteškoće semantičke obrade, pronalaženja riječi i verbalne tečnosti
SEMANTIČKA OBRADA
Teškoće u razumijevanju i proizvodnji kompleksnih, apstraktnih, metaforičkih riječi i višeznačnih riječi
Teškoće dohvaćanja glavne poante ili glavne poruke priče, događaja, situacije
Narušena sposobnost donošenja alternativnih i konotativnih značenja
Narušena sposobnost razumijevanja poslovica, idioma, metafora
Poteškoće u razumijevanju ironije, humora i sarkazma
Smanjena sposobnost procjenjivanja jesu li dva predmeta semantički povezana
PRONALAŽENJE RIJEČI I VERBALNA TEČNOST
smanjena sposobnost imenovanja kategorija ili zajedničkih imenica
imaju više teškoća s kategorijama unutar kojih je članovima zajednički neki cilj nego sa semantičkim
kategorijama
teže primjenjuju manje poznata i manje dominantna značenja, teže nadilaze usko povezane semantičke
kategorije, te imaju manju sposobnost razrješavanja leksičkih dvosmislenosti.
u zadacima verbalne tečnosti više nego zdravi ispitanici proizvode:
centralne, dominantne pojmove
pojmove sa zajedničkim svojstvima unutar semantičke kategorije
 - Poteškoće slušnog razumijevanja
Osobe s oštećenjem desne hemisfere imaju problema sa slušnom obradom jezičnog materijala.
Iako su istražili jako malu grupu, Adamovich i Brooks (1981.) izjavili su da osobe s oštećenjem desne
hemisfere imaju lošiju izvedbu nego kontrolna skupina na većini subtestova auditivnog razumijevanja.
- Poteškoće čitanja i pisanja
Disleksija zanemarivanja – tzv. neglect dislexia
• poteškoće u enkodiranju i procesiranju vizuospacijalnih informacija
• teškoće pregledavanja preko linije reda
• poteškoće vraćanja ulijevo kako bi se pronašao početak reda
• poteškoće koordinacije procesa pregledavanja od početka do kraja stranice za traženje odgovora i
natrag
Prostorna agrafija
• ponavljanje oblika i slova
• neprikladan raspored u prostoru
• gubitak grupacije elemenata unutar i između riječi
• zanemarivanje lijeve strane lista i sl.
- Logopedska procjena kod desnostranih oštećenja mozga
Procjena semantičke obrade
Obrada alternativnih i konotativnih značenja
(npr. riječ “pas” : LH - četveronožna dlakava životinja; DH – čovjekov najbolji prijatelj, srodni pojam
“mačka”)
• Sposobnost imenovanja kategorija
• Sposobnost pronalaženja semantičke veze između dva pojma (npr. vlak-avion)
• Pronalaženje riječi
• Procjena verbalne tečnosti (npr. nabrajanja po zadanom kriteriju onih riječi koji nisu toliko centralni u
danom semantičkom polju)
• Procjena slušnog razumijevanja složenog materijala
• Procjena čitanja i pisanja
- Ekstralingvistički poremećaji
Ekstralingvistički poremećaji su najvažnije komponente komunikacijskog poremećaja kod osoba s
oštećenjem desne hemisfere.
Poremećaji u ovoj kategoriji mogu se promatrati kroz nekoliko segmenata:
prozodija
emocionalna i neverbalna komunikacija
govorni čin
simboličko i drugo preneseno značenje
osjetljivost na slušačeve potrebe i na situaciju
humor
zaključivanje
diskurs
 - Prozodija – kvaliteta naglaska, intonacije, ritma, melodije u prenešenom značenju
Monotonost
Neprimjereni naglasci u riječi (umjesto promjene visine u naglašavanju riječi mijenjaju glasnoću)
Usporeni govor
Nedostatak emocionalnog tona u govoru
Narušena sposobnost razumijevanja prozodijskih elemenata govora slušajući druge
- DISKURS – poteškoće u prepričavanju događaja, slika ili osobnih iskustava na koherentan, dobro
organiziran i precizan način
Teškoće u razlikovanju bitnih od nebitnih informacija
Teškoće u razumijevanje implicitnog značenja, apstraktnih riječi, metafora, ironije, viceva..
Donošenje preranih i netočnih zaključaka tijekom konverzacije
Konfabulacije ili prekomjerno govorenje (rasplinut govor)
Usmjerenost na nebitne detalje
Premalo detaljan opis
- PROCJENA EKSTRALINGVISTIČKIH SPOSOBNOSTI
Prozodija – emocionalna i jezična (visina, volumen, trajanje, pauza, naglasak...)
Emocionalna i neverbalna komunikacija (razumijevanje i proizvodnja facijalne ekspresije, održavanje
kontakta očima, spontana uporaba geste, tjelesna ukočenost...)
Govorni čin (npr:”Znaš li napraviti stoj na rukama?”)
Simboličko i drugo preneseno značenje
Osjetljivost na slušačeve potrebe i situaciju (ironija)
Humor
Zaključivanje (razlučivanje bitno od nebitnog, povezivanje detalja u zajedničku makrostrukturu,
prenošenje glavne misli)
Diskurs
- Nelingvistički poremećaji
anosognosia (neprihvaćanje vlastite bolesti)
probleme u orijentaciji
poremećaje vizualne i auditivne percepcije
poremećaje pažnje i pamćenja
probleme s integracijom
poteškoće planiranja, organiziranja, rezoniranja i rješavanja problema
- MJERNI INSTRUMENTI ZA ISPITIVANJE FUNKCIJA NAKON OZLJEDE DESNE HEMISFERE
Opći mjerni instrumenti:
1.Right Hemisfere Language Battery /RHLB/ (Bryan, 1989.)
2.Mini Inventory of Right Brain Injury /MIRBI/ (Pimental & Kingsbury, 1989.)
3.Rehabilitation Institute of Chicago Evaluation of Comunication Problems in Right Hemisfere
Dysfunction /RICE/ (Burns, Halper & Mogil, 1985.)
4.Ross Information Processing Assessment /RIPA/ (Ross, 1986.)
5.Psycholingvistic assessment of language processing in aphasia /PALPA/ (Kay, J., Lesser, R., Coltheart,
M., 1997.)
8. NEUROGENI POREMEĆAJI ČITANJA I PISANJA U ODRASLOJ DOBI

- Razvojni kontinuitet
Predjezična komunikacija
Jezično i govorna komunikacija
Čitanje i pisanje
- Jezične sposobnosti
Govor
Čitanje
Pisanje
- Preduvijeti usvajanja vještina čitanja i pisanja
Biološka zrelost
Prosječne jezične sposobnosti
Prosječne kognitivne sposobnosti
Predvještine čitanja
Odgovarajuća sustavna poduka
Dugotrajan i složen proces
- Čitanje
Točno i automatizirano dekodiranje pisanih informacija na način koji zahtjeva vrlo malo pozornosti
usmjerene na proces dekodiranja i njeno usmjeravanje na sadržaj teksta
Mlađe od govorenog jezika
- Neurobiologija čitanja
Pisani jezik ima istu neurološku podlogu kao ostali vidni podražaji
Razlike u aktivaciji:
Transparentna pisma – lijevi planum temporale
Netransparentna pisma – lijevo sljepoočno-zatiljno područje
Slikovna pisma – vizuospacijalno područje
na ulaznoj razini isti neuralni supstrat kao ostali vidni podražaji
u transparentnim jezicima kod odraslih čitača se za konverziju slovo-glas aktivira lijevi planum temporale
povećana razina moždane aktivacije tijekom čitanja je zabilježena u: lijevoj hemisferi-donja čeona vijuga,
angularna vijuga, supramarginalna vijuga, gornja i srednja sljepoočna vijuga, lingualna vijuga, cuneus,
bazalni gangliji; desnoj hemisferi-prednja cingularna vijuga, cuneus, lingualna vijuga, prednje gornja i
srednja sljepoočna vijuga (Ment i Constable, 2007)
razlike između djece i odraslih čitača
- Značajke čitanja
Alfabetski princip
Fonološka svjesnost
Tečnost glasnog čitanja
Rječnik
Razumijevanje
- Model usvajanja čitanja
Logografsko, Alfabetsko, Ortografsko
 - Fonološka obrada
Fonološka svjesnost
Fonološko pamćenje
Fonološko imenovanje (Dally, 2006)
Teškoće usvajanja fonemske strukture govora
Teškoće fonološkog kodiranja i dekodiranja
Poseban značaj u početnom usvajanju čitanja
- Morfosintaktičko i semantičko znanje
Utjecaj na čitanje u kasnijim etapama usvajanja
Korištenje sintaktičkih i semantičkih ključeva
Neophodni u razumijevanju pročitanoga teksta
Razumijevanje pročitanoga teksta uključuje razinu riječi, rečenice i diskursa
Oko 10% školske djece ima teškoće razumijevanja pročitanoga teksta (Nation, Angel, 2006)
- Automatizacija čitanja
Automatizam vrsta brze obrade slobodne od zahtjeva s obzirom na kapacitet obrade, nije dio voljne
kontrole i nije osjetljiv na ometanje koje pripada istoj domeni
U značajnoj mjeri mali mozak ima ulogu kontrole automatizirane vještine (Nicolson i sur. 1999)
Dobru automatizaciju čitanja omogućavaju kvalitetne semantičke, fonološke i ortografske reprezentacije
riječi
Računalni model čitanja “dvojnoga pravca” (Coltheart i sur. 2001. Dual-route model)
Neleksički pravac:
Dekodiranje
Dulje traje
Više grešaka
Slabije razumijevanje
Leksički pravac:
Aktivacija reprezentacija
Kraće vrijeme
Manje grešaka
Lakše razumijevanje
- Najčešći uzroci poremećaja/ teškoća čitanja
Jezični (Catts, 2007)
Promjena neurobiološke osnove (Beauileu i sur. 2005)
Promjene u brzini i kvaliteti fonološke i semantičke obrade (Ment i sur. 2006)
- Poremećaji čitanja
>>Teškoće dekodiranja
Nedostaci u fonološkoj obradi
Sporije čitanje
Čitanje uz puno pogrešaka
Nesustavne zamjene tijekom čitanja
Teškoće razumijevanja
>>Čitanje uz puno grešaka
Korištenje neleksičkog pravca
Primjena neodgovarajućih strategija čitanja
Niska razina samoispravljanja
Teškoće razumijevanja pročitanoga
>> Slabije jezične sposobnosti:
Rječnik
Sintaksa
Morfologija
>> Teškoće razumijevanja
Posljedica slabije tehnike čitanja
Posljedica jezičnih teškoća razumijevanja
- Afazija i poremećaji čitanja
Sposobnost imenovanja
Naglasak na oporavak govornog jezika
Motivacija za terapiju čitanja i pisanja
- Poremećaji čitanja u odrasloj dobi
Opis
Objašnjenje fenomena
Čitanje na glas
Čitanje „u sebi”
Razumijevanje pročitanoga
Niska razina motivacije kod osoba s afazijom
Potrebna suradnja s obitelji
Početi s djelomično oštećenim vještinama
- Pisanje
Desnostrana hemipareza/plegija
Prevježbavanje
Niska razina motivacije
Neleksički pravac-nepoznate riječi i lažne riječi (nema ih u rječniku koji se može slovkati)
Leksički pravac za poznate riječi
Razgovor uključuje govoreni jezik, geste, jezik tijela, facijalna ekspresija, prozodiju, pogled i glas

9. LOGOPEDSKA DIJAGNOSTIKA KOD OSOBA SA STEČENOM OZLJEDOM MOZGA

- Ozljede mozga
Traumatska oštećenja mozga
Tumori
Neurodegenerativne bolesti
Moždani udari
Infekcije mozga
- Procjena
Kvalitativni i kvantitativni proces prikupljanja podataka u svrhu opisivanja komunikacijskih sposobnosti i
ograničenja pojedinca i osmišljavanja rehabilitacijskog programa
Procjena mora sadržavati alate i postupke koji omogućavaju:
1. Donošenje dijagnoze i prognoze
2. Opisivanje i razumijevanje svih komponenata jezičnog funkcioniranja kao i funkcija koje s njima u vezi i
koje mogu imati negativan učinak (npr. kognitivni i emocionalni status)
3. Prikupljanje informacija o pacijentu i obitelji i njihovim životima
4. Dobivanje informacija od pacijenta i njegove obitelji o rehabilitacijskim ciljevima
- Zašto procjena
Provodi se da bi se utvrdilo u kojem su području jezične funkcije osobe s afazijom bolje a gdje slabije, te
stupanj do kojeg se jezična slabost može modificirati (Chapey, 1986; 1994; Lahey, 1988).
Prema karakteristikama jezičnog oštećenja i preostalim očuvanim mogućnostima rezultati procjene
ukazuju koji su jezični segmenti najpovoljniji za terapiji
Provođenje dijagnostičkog postupka zahtjevan je posao koji iziskuje prilagodljivost logopeda kao i znanje
o primjeni zadataka za procjenjivanje afazije.
Neophodno je da logoped kliničar poznaje raspoložive testove i dijagnostičke materijalima, te da to
znanje bude kontinuirano i u skladu s promjenama u terapiji i praksi (Spreeni Risser, 2003)
Logoped kliničar treba izabrati koje će testove, pristupe i postupke u procjeni koristiti ovisno o
teškoćama i sposobnostima pacijenta uzimajući u obzir trenutnu i prijašnju razinu funkcioniranja,
trenutačne i buduće ciljeve (Papathanasiou, 2013).
- Pristupi u procjena afazija
Klinički pristup:
Ujedinjuje kliničke i neuroanatomske podatke
Područje oštećenja mozga, ovisno o funkcijama određuje vrstu afazije
Psiholingvistički pristup:
Temelj su različiti teorijski koncepti jezičnog procesiranja
Različite vrste afazija sagledavaju se u kontekstu psiholingvističkih modela
- Svrha procjene
Kako bi odabrali odgovarajući mjerni instrument važno je najprije razmotriti koja je svrha, odnosno cilj
ispitivanja u istraživanjima afazija.
Razlikujemo šest općih svrha procjene u istraživanjima afazije:
1. Screening postupci
2. Dijagnostička procjena
3. Deskriptivno testiranje u rehabilitaciji i savjetovanju
4. Procjena napretka
5. Procjena funkcionalne i pragmatičke komunikacije
6. Procjena srodnih poremećaja
- Vrste procjena
Brza procjena (screening postupci)
utvrđivanja prisutnosti ili odsutnosti afazija, te razvijanje ideja o budućoj procjeni afazija ili početnim
planovima terapije
traju kratko (5-10 min) i mjere ograničeni dio jezika, ne nude detaljan opis jezičnih sposobnosti osobe s
afazijom
korisni su u ranom post akutnom stanju
Dijagnostička procjena
temeljito ispitivanje jezičnih sposobnosti osobe s afazijom s ciljem dobivanja dijagnoze
za osobe s afazijom koje su klinički stabilne, u kasnoj akutnoj i postakutnoj fazi
Deskriptivno testiranje u rehabilitaciji i savjetovanju
mjerenje sposobnosti procesiranja, učenja i pamćenja novih materijala, mogućnosti aktivnog
sudjelovanja u individualnom terapijskom programu, osmišljavanje terapijskih zadataka
Procjena napretka
ispitivanje oporavka u određenim vremenskim periodima
Procjena funkcionalne i pragmatičke komunikacije
sposobnost komunikacije u svakodnevnim situacijama unatoč jezičnom poremećaju
Procjena dodatnih poremećaja
artikulacija, prozodija govora, apraksija, gestovna komunikacija, oštećenje vizualne percepciji, slušanja,
orijentacija lijevo-desno, orijentacija u prostoru, na satu.
Mnoge baterije testova za dijagnosticiranje afazija sadrže dodatne dijelove koji služe za ispitivanje
navedenih sposobnosti
- Procjena
Formalna: primjena standardiziranih testova
Dobivamo kvantitativne rezultate koji su slabi vodiči u planiranju terapije
Neformalna: kreiranje i primjena različitih zadataka i podražaja
Dobivamo odgovore na postavljene hipoteze i pomažu nam u planiranju terapije
Kvantitativna: numerički ili matematički rezultat (postotci, stanine vrijednosti, centili, z vrijednosti..)
Kvalitativna: prikupljanjem informacija o pacijentovom ponašanju kroz spontani govor ili ciljanim
pitanjima i zadacima
- Kliničko ispitivanje u bolničkom krevetu
dio procjene mentalnog statusa, tj. kratki pogled na kognitivno funkcioniranje koje pored jezika obično
uključuje i orijentaciju, pažnju, pamćenje, izvedbu, vizuopercepciju i logičko zaključivanje.
Svrha ovakvog ispitivanja bitna je za dobivanje podataka o mentalnom statusu pojedinca u svrhu hitnog
zbrinjavanja i medicinskog tretmana unutar prvih nekoliko sati nakon ozljede mozga
Primarni cilj: utvrđivanje ima li pacijent afaziju.
Prednost: fleksibilnost, sažetost, te brzo preskakanje područja u kojima pacijent nema nikakvih
poteškoća.
Nedostaci:
Različitost od ustanove do ustanove, i u sadržaju i u načinu kako se provodi
Procjena o tome što je abnormalno temelji se na subjektivnoj procjeni kliničara
Takve procjene je teško ponoviti i uspoređivati
Posljedice donošenja zaključaka ovom vrstom procjene temelje se na individualnim sposobnostima i
vještinama kliničara.
Kliničko ispitivanje u bolničkom krevetu obično uključuje spontani govor, ponavljanje, razumijevanje,
dosjećanje riječi, čitanje i pisanje.
- Screening testovi
Screening se u procjeni afazije može provesti na dva načina:
korištenjem testova namijenjenih za screening
primjenom testova za specifične jezične funkcije za koje se smatra da su osjetljivi na prisutnost afazije.
Namjena:
brzo utvrđivanje prisutnosti poremećaja
procjena u akutnoj fazi kada bi opsežno ispitivanje bilo prezahtjevno za pacijenta
primjenjivost kod medicinskog osoblja tamo gdje logopedi nisu dostupni
pomoć logopedu u donošenju odluke o potrebi detaljnijeg ispitivanja
-Aphasia Language Performance Scale (ALPS; Keenan and Brassell, 1975)
-Aphasia Screening Test (Reitan,1991)
-Bedside Evaluation Screening Test, 2nd Edition (BEST-2; West et al., 1998)
-Frenchay Aphasia Screening Test (FAST; Enderby et al.,1987.)
-Sklar Aphasia Scale – Revised (SAS; Sklar,1983)
- Testovi za specifične aspekte jezičnog ponašanja
Auditory Comprehension Test for Sentences (ACTS, Shewan, 1980)
•Ispituje nominalne funkcije
Boston Naming test (BNT; Goodglass and Kaplan, 2000)
•Ispituje razumijevanje izgovorenog teksta i DA/NE pitanja vezano za priču
Discourse Comprehension Test (DCT; Brookshire and Nicholas, 1997)
Ispituje razumijevanje izgovorenog testa i DA/NE pitanja vezano za priču
Iowa- Group test
• Sound Recognition Test (Spreen and Benton, 1974, Spreen and Strauss, 1998)
• Pantomime Recognition Test (Benton et al., 1994)
• Phoneme Discrimination Test (Benton et al., 1994)
Peabody picture Vocabulary Test-III
•Slušno razumijevanje riječi, odnosno procjena receptivnog rječnika.
1.Reading Comprehension Battery for Aphasia-2 ( Lapointe and Horner)
Procjena čitanja kod adolescenata i afazija
1. Token Test
Procjena razumijevanja naloga
1. repotrer's test
Verbaliziranje naloga
1. sentences repetition test SRT
Ponavljanje rečenica
1. verbal fluency measures
Dosjećanje riječi na zadani fonemski i semantički ključ
- Funkcionalna komunikacija
Dijagnostički instrumenti su korisni za raspoznavanje prirode i težine oštećenja, međutim funkcionalne
teškoće u svakodnevnom životu uzrokovane oštećenjem mozga moraju se posebno tretirati.
Zahtjevi socijalne komunikacije nisu ograničeni samo na oporavak temeljnih jezičnih sposobnosti.
Komunikacija zahtjeva relativnu brzu i vještu razmjenu informacija između govornika i slušača.
Razvoj ovakvih testova za ispitivanje jezičnih teškoća postao je trend u zadnjih nekoliko desetljeća.
Svi pragmatičko-komunikacijskih pristupi odnose se na procjenu konverzacije, točan i primjeren
kontekst, izmjenu uloga slušača i govornika, diskurs i promjenjive psihosocijalne utjecaje.
- Funkcionalne skale procjene
Tradicionalne skale procjene razvile su se u funkcionalnije orijentiranu uporabu kao što je procjena
kvalitete života.
Procjena kvalitete života je postala važan aspekt u mjerenju uspješnosti rehabilitacije.
U ovakvoj skali dolazi se do podatka o tome kako osoba doživljava afaziju, odnosno kako se osoba nosi s
novonastalom situacijom uključujući psihosocijalne faktore kao što su usamljenost, teškoće u sklapanju
prijateljstava, manjak samopouzdanja, depresija. Uspješnost rehabilitacije se sada sve češće definira
napretkom u funkcionalnoj komunikaciji.
Procjenjuju sposobnost komunikacije preko telefona, upravljanje novcem, čitanja novina i reklama, te
ispravno davanje i traženje informacija od drugih
- Testovi u hrvatskoj
PPVT-III-HR - Peabody slikovni test rječnika
Test razumijevanja gramatike – TROG-2:HR
Test artikulacije Vuletić
CAT test (Comprehensive aphasia test – u procesu standardizacije)
Token test
BDAE Boston Diagnostic Aphasia Examination
PALPA - Psycholinguistic Assessments of Language Processing in Aphasia
WAB Western Aphasia Battery
KAT Kentucky Aphasia Test
Aachen Aphasia Test
Skala za procjenu kvalitete života SSQO
- Sveobuhvatni test za procjenu afazija
Sveobuhvatni test za procjenu afazije (CAT-HR) jezična je baterija namijenjena logopedima za procjenu
jezične sposobnosti osoba s afazijom. Test sadrži tri podtesta:
 Preglednik nejezičnih sposobnosti, koji služi za površno skeniranje nejezičnih teškoća koje su povezane
s afazijom te mogu utjecati na izvedbu pojedinca s afazijom u jezičnom dijelu procjene.
 Jezična baterija središnji je dio testa kojim su obuhvaćene sve četiri jezične djelatnosti te se u skladu s
tim ova baterija sastoji od:
1. Jezičnog razumijevanja
2. Jezične proizvodnje
3. Čitanja i pisanja
 Upitnik za samoprocjenu omogućava da osoba s afazijom iznese svoje viđenje o utjecaju afazije na
njegov/njezin svakodnevni život.
- Nejezična baterija
1. Prepolavljanje linije
2. Semantičko pamćenje
3. Verbalna tečnost
4. Prepoznavanje
5. Upotreba simboličke geste
6. Aritmetika
- Palpa test
PALPA test primjenjuje psiholingvistički pristup u interpretaciji procesa koji se tiču prepoznavanja,
razumijevanja i produkcije izrečenih i napisanih riječi.
Polazi od pretpostavke da je jezični sustav misli organiziran u odvojene modele obrađivanja, te da oni
mogu biti djelomično oštećeni kod pacijenata s oštećenjem mozga.
Baterija je podijeljena u 4 velika područja i sastoji se od ukupno 60 zadataka:
1. Slušna obrada – 17 zadataka
2. Čitanje i pisanje – 29 zadataka
3. Semantika slike i riječi – 8 zadataka
4. Slušno razumijevanje rečenica - 6 zadataka
PALPA ne omogućava dijagnostičko zaključivanje niti predlaže specifične terapijske programe, već
osigurava materijal za testiranje hipoteza o jezičnom funkcioniranju osoba s afazijom temeljene na
modelu auditivnog i jezičnog funkcioniranja.
- Logopedska procjena
multidisciplinarna
detaljna
višekratna
- Logopedski pregled
Anamneza
Status
Dijagnoza
Mišljenje i preporuka
- Anamneza
datum ozljede , vrsta ozljede, lokalizacija ozljede (MSCT, MR), trajanje hospitalizacije (komplikacije),
rehabilitacija, faktori rizika, dodatne obrade, stanje sluha i vida, lijekovi, pomagala (kolica,naočale, slušni
aparat), motorika, zanimanje, jezik

10. TRAUMATSKA OŠTEĆENJA MOZGA

- Tom
Ozljede mozga – najopćenitiji, uključuje sve vrste ozljeda bez obzira na vrijeme nastanka
Stečena ozljeda mozga – određenija: ozljeda koja nije kongenitalna, nastala je NAKON rođenja
traumatske i ne traumatske
- Način nastanka ili stupanj oštećenja
Traumatsko oštećenje mozga - ozljeda uzrokovana vanjskom silom ili nasilnim pomicanjem glave
stečena ozljeda
“Netraumatsko oštećenje mozga” - uzrokovano je unutarnjim procesima
stečena ozljeda
- Definicije tom
Ozljeda mozga koja je uzrokovana traumom, a ne bolešću. Posljedica je povrede glave koja uzrokuje
ozljedu mozga unutar same lubanje (McDonald, Togher, Code, 1998)
Ozljeda mozga koja je uzrokovana fizičkom traumom ili vanjskom silom (Hedge, 2006)
Udarac, trzaj glave ili penetrirajuća ozljeda glave koja dovodi do poremećaja u funkcioniranju mozga
(Brain Injury Association of America, 2009)
Stečena ozljeda mozga koja se pojavljuje nakon iznenadne traume mozga
Glava naglo i snažno udari u neki predmet ili kad predmet probije lubanju i uđe u moždano tkivo (NINDS,
2009)
- Tom
Najvažniji razlog invaliditeta u osoba ispod 34 god (Langlois i sur, 2006)
Posljedice ozljede: neuropsihološke (kognitivne), pažnja, izvršne funkcije, promjena osobnosti,
ponašanja
Promjene se mogu javiti odmah, ali i nakon ozljede zbog čega dolazi do promjena u svakodnevnom
životu, poslu, društvenim odnosima i učenju
Dob:
češće se događaju osobama mlađe životne dobi
između 15 i 24 godine
Rizičnoj skupini pripadaju i osobe starije od 65 godina i djeca mlađa od 5 godina
Spol:
Muškarci su podložniji traumatskim ozljedama
omjeru 3,4:1,
najrizičnijoj skupini pripadaju stariji adolescenti.
Čimbenici rizika:
nizak socioekonomski status
problematično ponašanje
nizak stupanj obrazovanja
alkohol
droge
Najčešće se koristi podjela na dvije osnovne kategorije TOM:
penetrirajuće (otvorene) ozljede glave nastaju od stranog predmeta (npr. metak) koji ulazi u mozak i
izaziva žarišna, lokalizirana oštećenja u dijelu mozga kojim se kretao predmet;
zatvorene ozljede glave koje nastaju prilikom automobilskih nesreća i uzrokuju dva tipa oštećenja
mozga: primarne ozljede mozga koje nastaju u trenutku udarca i sekundarne ozljede mozga koje nastaju
nekoliko sati ili dana nakon traume mozga.
U primarne ozljede ubrajaju se: fraktura lubanje; kontuzije/nagnječenja koja obično nastaju točno ispod
mjesta udarca ili na mjestima gdje je sila udarca odbacila mozak prema izbočenjima kosti unutar lubanje;
hematomi/ugrušci krvi; laceracije i difuzna aksonska oštećenja.
Sekundarne ozljede mozga mogu uključivati edem mozga, povišen intrakranijalni tlak, epileptičke
napadaje, srčane promjene, promjene na plućima i slično (ASHA, 2007).
- Uzroci TOM
prometne nesreće u 50% slučajeva (motorna vozila i bicikli)
nesreće pješak-motorno vozilo praćene padovima pješaka
Padovi (sveukupno oko 20%, češće kod male djece i starijih osoba)
napadi (oko 20%)
sportske ozljede (5%)
drugi uzroci (5%)
- Stupnjevi oštećenja mozga
Blago traumatsko oštećenje mozga kod kojeg stanje nesvijesti traje vrlo kratko, obično nekoliko sekundi
do nekoliko minuta. Osoba može biti zbunjena i dezorijentirana.
Umjereno traumatsko oštećenje mozga gdje nesvijest traje nekoliko minuta do nekoliko sati, a
zbunjenost traje danima i tjednima.
Teško traumatsko oštećenje mozga praćeno je produženim razdobljem nesvijesti koje može trajati
danima, tjednima ili mjesecima. Stanja koja se javljaju kod takvog oštećenja podijeljena su u nekoliko
grupa i imaju svoje specifične značajke:
- Blago traumatsko oštećenje mozga
gubitak svijesti vrlo kratak, od nekoliko sekundi do nekoliko minuta
rezultat na Glasgow Coma Scale od najmanje 12 bodova 30 minuta nakon ozljede
gubitak pamćenja za događaje prije ili nakon ozljede
promjene mentalnog statusa
žarišni neurološki deficiti koji mogu i ne moraju biti prolazni
nalazi standardnih radioloških pretraga (CT ili MR) moraju biti uredni
glavobolja, umor, iscrpljenost, poremećaj spavanja, iritabilnost, fotofobija, fonofobija, problemi s
održavanjem ravnoteže, smanjena koncentracija i opseg pažnje, smanjena brzina razmišljanja, problemi
u pamćenju,mučnina, depresija, anksiozna stanja, promjene raspoloženja
- Umjereno traumatsko oštećenje mozga
gubitak svijesti traje od nekoliko minuta do nekoliko sati
konfuzno stanje traje od nekoliko dana do nekoliko mjeseci
tjelesna, kognitivna i/ili bihevioralna oštećenja traju mjesecima ili su trajna
može se postići dobar oporavak kroz terapije te naučiti kompenzirati svoje nedostatke
- Teško traumatsko oštećenje mozga
kad produljeno besvjesno stanje ili koma traju danima, tjednima ili mjesecima
Razlikujemo:
komu
vegetativno stanje
trajno vegetativno stanje
stanje minimalnih reakcija
akinetički mutizam
- Neuropatologija TOM
Kontuzije
Difuzne ozljede aksona-petehije makroskopski vidljive (corpus calozum)
Mehaničke i stanične promjene mogu dovesti do metaboličkih promjena
Mehanizam oporavka mozga
Rehabilitacija: logopedska, kognitivna, psihologijska, fizikalna, profesionalna
Medicinski stabilan, stanje svijesti, budnost i osjetilna regulacija
Sporost u obradi informacija i kognitivni zamor
Kontrola pozornosti, nemogućnost odvajanja nevažnih informacija
Česta amnezija
Akutna, postakutna i kronična faza
- Simptomi tom
curenje likvora kroz uši i nos
gubitak svijesti
proširene ili nejednake zjenice
gubitak očnih pokreta
respiratorne zastoje
polukomatozno stanje
koma
oštećenje mišićnog tonusa i motorike
jednostrana paraliza/pareza
usporen puls
usporena brzina disanja s povećanjem krvnog tlaka
povraćanje
letargija
glavobolja
konfuzija
oštećena kognicija
neodgovarajuće emocionalne reakcije
- Posljedice TOM
Tjelesne teškoće
Bihevioralne teškoće
Kognitivno i komunikacijske teškoće
- Tjelesne teškoće
Glavobolja
Vrtoglavica
Mučnina, povraćanje
Sluh, vid, njuh, okus, dodir
Promijenjena snaga i koordinacija tijela
Ravnoteža
Spavanje
- Neurobihevioralne teškoće
Vrsta i stupanj ozljede
Trenutne – dugotrajne
Neurobihevioralne – različita stanja svijesti, smetenost i dezorijentiranost (dodatni simptomi, teškoće u
koncentraciji, mišljenju), amnezija, problemi pamćenja, različiti neurološki simptomi (mučnina,
povraćanje, slabost ekstremiteta, koordinacija, nemir, epi), psihičke promjene (aud. halucinacije, iluzije)
Govorni/jezični poremećaji + disfagija
- Bihevioralne teškoće
Ponašanje
Socijalne vještine (obitelj, poslodavci, učitelji)
Kontrola emocija i raspoloženja (pretjeran plač ili smijeh)
Bez motivacije
Nestrpljivost (“brzo planu”), ljutnja, impulzivnost, uzrujanost, iritacija, egocentričnost
Depresija (subkortikalne lezije; bazalni gangliji), anksioznost
Frustracije, stres
- Kognitivne i komunikacijske teškoće
Ovise o:
Osobnosti pojedinca
Komunikacijskim sposobnostima prije ozljede (stupanj obrazovanja)
Težini oštećenja mozga
- Tom
Kognitivni poremećaji uz uredne jezične sposobnosti
Poremećaj jezika kao posljedica kognitivnih poremećaja
Dominantno jezični poremećaj
- Simptomi poremećaja komunikacije
Zbrkana komunikacija, osoba ne slijedi tok misli, puno praznih fraza
Čisti lingvistički problemi NISU dominantni
Lingvistički točne rečenice
Postizanje učinkovite komunikacije PROBLEM
Usporena, isprekidana, nedovršena konverzacija
Preopširno opisivanje – nadomještava nerazumijevanje
Očuvana gramatika kod većine
Verbalno izražavanje – sintaktički točno
Sintaksa i leksik – bez teškoća
Teškoće nalaženja riječi PARAFAZIJE i CIRKUMLOKUCIJE – nisu vidljive kod jednostavnijih jezičnih iskaza

11. AFAZIJA KOD DVOJEZIČNOSTI

- Vrijeme usvajanja dvojezičnosti

Dvojezičnost se razlikuje obzirom na:
1. Vrijeme usvajanja drugog jezika
2. Poznavanje jezika (jezična kompetentnost)
3. Učestalost korištenja pojedinog jezika
4. Sličnosti među jezicima i sl.
- Afazija kod dvojezičnosti
1. Dob usvajanja
• Paralelna – oba jezika jednako narušena (rana dvojezičnost)
• Disocirana – različiti govorno-jezični profil u pojedinom jeziku (kasna dvojezičnost)
• Kod kasnih dvojezičara više je narušen drugi jezik iako postoja i obrnuta situacija
• Jedna vrsta afazije se može manifestirati u jednom jeziku, a druga u drugom unatoč istom oštećenju
mozga
• Lošija izvedba kasnije naučenog jezika od ranije stečenog, unatoč visokim razinama znanja prije afazije
Simultana dvojezičnost Oba jezika su materinski tj. izloženi njima od rođenja
Rana dvojezičnost Drugi jezik usvojen prije završetka usvajanja prvog
Kasna dvojezičnost Drugi jezik usvojen nakon završetka usvajanja drugog
2. POZNAVANJE JEZIKA
Usklađena dvojezičnost Dva leksikona – dva značenja
Spojena dvojezičnost Dva leksikona – jedno značenje
Podređena dvojezičnost Značenja drugog jezika postiže se kroz značenje prvog jezika
Da bi se utvrdilo jezično oštećenje dvojezičnih govornika s afazijom, treba procijeniti njihovu
premorbidnu vještinu u tim jezicima.
Procjena premorbidnog znanja jezika temelji se na subjektivnim procjenama i samoprocjenama.
Nedostatci: objektivnost
3. UČESTALOST KORIŠTENJA JEZIKA 4. SLIČNOST MEĐU JEZICIMA
• utjecaj jezičnog okruženja koje se može promijeniti nakon moždanog udara
• jezično nazadovanje će se vjerojatno s vremenom pojaviti na jeziku koji se ne koristi učestalo
4. Sličnost među jezicima
Slični obrasci simptoma afazije u lingvistički sličnim jezicima
• mogu se uočiti i selektivna oštećenja unatoč lingvističkoj sličnosti
 - Utjecaj dvojezičnosti na težinu afazije
ista učestalost afazije uslijed moždanog udara kod jednojezičnih i dvojezičnih osoba
dvojezičnost povezana s manjom težinom afazije
Razlog tome: dvojezičari posjeduju jače superiornije mehanizmi (izvršne funkcije)
- Oporavak
Najbolje se oporavlja maternji jezik
Najbolje se oporavlja onaj jezik kojeg je pacijent koristio/bolje poznavao prije same ozljede
1. Diferencijalan – pojedini jezik je narušen zasebno i oporavlja se istom ili različitom brzinom
2. Paralelan – Različiti jezici su slično narušeni i oporavljaju se istom brzinom
3. Antagonistički – jedan se jezik oporavlja, drugi propada
4. Sukcesivan – Oporavak jednog jezika ne počinje dok se drugi skroz ne oporavi
5. Selektivan – jedan se jezik nikad ne oporavi
6. Miješani – istovremeni oporavak korištenje oba jezika

12. NEURODEGENERATIVNE PROMJENE

Starenje stanovništa
Do 2030. g 23% stanovništva u EU će biti starije od 65 godina (UN 2002) što dovodi i do povećanja
incidencije i prevalencije bolesti vezanih za starenje i neurodegenerativnih bolesti
Demencija sindrom stečenog i trajnog smanjenja kognitivnih sposobnosti koje ograničavaju aktivnosti
(život, posao, društvo) (Grabowski i Damasio, 2004)
Najizraženija kognitivna slabljenja su vezana za pamćenje, jezik, pažnju, izvršne funkcije, i vizuospacijalne
sposobnosti. Za razliku od delirija koji je akutan i reverzibilan i obuhvaća stanje zbunjenosti, privremeno
oštećenje percepcije, pozornosti i spoznaje
Simptome slične demenciji mogu izazvati: depresija, hidrocefalus, nedostatak vitamina, bolest štitnjače,
metabolički disbalans-reverzibilna demencija
Ireverzibilna demencija-Alzheimerova bolest, Parkinsonova bolest, frontotemporalna lobarna
degeneracija
Oko 70% svih demencija čini AB (Plassman i sur. 2007)
Neuropatologija-gubitak neurona i sinapsi u korteksu i određenim subkortikalnim područjima
Ovo dovodi do masivne atrofije pogođenih područja, posebno izraženih u hipokampusu, medijalnom
temporalnom režnju, parijetalnom režnju i dijelovima frontalnog korteksa i cingularnog girusa
Atrofija progredira vremenom
Smanjenje acetilkolina i glutamata
Promjene mozga prethode kliničkoj slici i 10 godina (Benett i sur. 2006)
Blago kognitivno oštećenje prethodi bolesti, subjektivno slabije pamćenje, slabiji na testovima pamćenja
Drugi tip odnosi se na jezična odstupanja, izvršnim ili vizuospacijalnim funkcijama
- Poremećaj komunikacije u AB
Istraživanja komunikacije i jezika osoba s AB provode se zadnjih 20 godina
Jezična ekspresija
Nominalne teškoće u ranim stadijima bolesti, monolog i reproduktivni izraz, pragmatika
Pisani jezik-pravopis
Razumijevanje-teškoće zbog deficita memorije (posebno radne) slično i s čitanjem
Semantička demencija
Progresivna netečna afazija slična Brocinoj afaziji, govornoj apraksiji ide do mutizma
- Frontotemporalna demencija
10% svih demencija
55-65 god
Oko polovica svih bolesnika ima nasljedni oblik
Posljedice na osobnost, ponašanje i jezičnu djelatnost, više nego u AB, a manje teškoće s pamćenjem
nego u AB
Jezik: sintaksa i tečnost
Apstraktno mišljenje i pažnja su oštećeni
Frontalni oblik FTD: socijalno ponašanje i osobnost, impulzivnost, gube socijalnu kontrolu, inercija i
mentalna rigidnost, ponavljajuće i stereotipno ponašanje. Jezični izričaj smanjen, eholalije, perseveracije
i mutizam
- Primarna progresivna afazija
Jezične sposobnosti propadaju zbog asimetrične atrofije (izrazitije lijevo) anterolateralnog temporalnog
režnja
Hipokampus i pamćenje su relativno, pošteđeni
Nominalne teškoće
Teškoće s održavanjem pažnje (ponavljanje brojčanog niza)
Smanjena tečnost
Teškoće razumijevanja
Početna oklijevanja i dizartrija
Kod nekih bolesnika afazija je jedini simptom prvih deset godina
Semantička demencija - zahvaćenost lijeve polovice mozga, strada razumijevanje
Tečan govor
Početak je postupan i progresivan
Pojavom demencije dijagnoza se mijenja u PPA plus drugi poremećaji
PPA nije dijagnoza kod osoba kod kojih su poremećaji jezika prisutni uz demenciju
Spol: 2:1 u korist muškaraca
Dob: 40-75 god, X60,5 god
Oko polovica svih bolesnika uz PPA razvija i kognitivne poremećaje, demenciju
Dijagnostički kriteriji:
1) Minimalno dvije godine povijesti jezičnih oštećenja
2) jezično oštećenje s relativno očuvanim kognitivnim sposobnostima
3) isključeni drugi uzroci afazije (CVI, tumor, upala, metaboličke smetnje)
4) rezultati ispitivanja jezika i neuropsihološka obrada u skladu su s kliničko-neurološkim rezultatima
Mesulam (2001) navodi kriterije za kliničku dijagnozu PPA:
1. skriveni početak i postupna progresija u pronalaženju riječi, teškoće imenovanja, ili oštećenje
razumijevanja riječi koje se manifestira tijekom razgovora ili ispitivanja
2. sva ograničenja u aktivnostima svakodnevnoga života odnose se na jezične teškoće najmanje dvije
godine od pojave stanja
3. neoštećene premorbidne jezične funkcije, osim razvojne disleksije
4. nepostojanje značajne apatije, zaboravljanja nedavnih događaja, vizuospacijalnih teškoća, oštećenja
vizualnog raspoznavanja ili senzomotoričke disfunkcije unutar dvije godine od početka bolesti
5. akalkulija i ideomotorna apraksija mogu postojati i unutar dvije godine od početka bolesti, prihvatljiva
su i blaga konstruktivna oštećenja i perseveracije sve dok nemaju inhibirajući utjecaj na dnevne
aktivnosti
6. druga područja mogu biti zahvaćena nakon dvije godine, ali je jezik i nadalje najdominantniji simptom
7. slikovne pretrage mozga ne prikazuju znakove oštećenja tipa CVI ili tumora
Popratne bolesti:
Dizartrija
Disfagija
Neverbalna oralna apraksija
Slabost desnih ekstremiteta
Prema autorima ipak je više tečnih afazija (80:20)

13. POSLJEDICE TUMORA MOZGA I ULOGA LOGOPEDA

- Uloga logopeda
Poremećaji komunikacije
Poremećaji jezika
Poremećaji govora
Poremećaji gutanja
- Tumori mozga u okvirima logopedske djelatnosti
Dijagnostički postupak
Terapijski postupci
Savjetovanje
Preoperativno
Postoperativno
Intraoperativno
Mnogo istraživanja, dijagnostičkih i terapijskih preporuka kod osoba nakon CVI
Najčešći uzrok afazije je moždani udar, iako afaziju mogu uzrokovati i druga oštećenja SŽS (ozljede,
bolesti)
Afazija je najčešći neurogeni poremećaj jezika u odrasloj dobi (80 000 svake godine u SAD-u; 25-40% ima
afaziju; ASHA, 2014)
Mali broj istraživanja svih oblika komunikacije kod osoba s tumorima mozga
17 000 novih primarnih tumora mozga i 100 000 sekundarnih svake godine u SAD-u
- Pojava simptoma poremećaja
Porast intrakranijalnog tlaka (najviše neuroloških simptoma)
Početna kompresija ili infiltracija tumora (simptomi ovise o zahvaćenom području; selektivni poremećaji
jezika, kognitivni poremećaji)
Izraženiji simptomi porastom tumora (epilepsija; Taphoorn i Klein, 2004. – 80% pacijenata ima epilepsiju
prije postavljene dijagnoze tumora)
Neuroanatomska lokalizacija, brzina rasta i invazivnost tumora su ključne determinante
simptomatologije
- Afazija kod osoba s tumorom mozga u odnosu na CVI
Postupan razvoj simptoma poremećaja jezika
Često uz druge poremećaje
Jezične sposobnosti ovise o:
Lokalizaciji, vrsti, rastu tumora; uklanjanju tumora; recidivu
Nema točnih podataka o prevalenciji poremećaja jezika
37-63% Sanai i sur. 2008
- Specifičnosti afazija uzrokovanih tumorima mozga
CVI – krvarenje/ishemija dovodi do naglog propadanja živčanih stanica
Tumor – djelomično zahvaća (pogotovo u početku) potporne strukture (gliju), postupan rast omogućava
kortikalnu i supkortikalnu reorganizaciju
Posljednjih nekoliko godina sve više autora navodi potrebu posebnih mjernih instrumenata za afazije
uzrokovane tumorima zbog navedenih specifičnosti (Papagano i sur. 2012; Wang i sur. 2014; De Write i
sur. 2015)
Faulkner 2015. procjena jezičnih sposobnosti pacijenata s tumorom mozga – Brief Language Assessment
for Surgical Tumours (BLAST)
Milano-Biocca Battery – ispitivanje sposobnosti u području jezika, pamćenja i izvršnih funkcija (Papagano
i sur. 2012)
- Rezultati istraživanja afazija nakon tumora mozga
Rezultati istraživanja komunikacije i jezika neujednačeni (najčešće zbog različite metodologije)
Davie i sur. 2009. – razlike u poremećajima jezika nakon CVI i tumora mozga
Ispitivane skupine pokazuju razlike u:
Učestalosti
Obrascima poremećaja
Različitim vrstama afazija
>>Osobe s tumorom mozga:
3% globalna afazija
49% nominalna afazija
Zaključak: afazija je češće blaža, vrsta afazije najviše ovisi o lokalizaciji, vrsti tumora i opsegu njegova
uklanjanja, pojavi recidiva
>> Osobe nakon CVI:
20-40% globalna afazija
9-28% nominalna afazija
Zaključak: afazija je češće teža, utjecaj više čimbenika na afaziju-opseg krvarenja/ishemije, vrijeme
med.intervencije, lokalizacija inzulta
- Konzilijarni logoped
Bez očekivanja prema uputnoj dg - „očekivati neočekivano”
Pisanje nalaza
Intenzivna logopedska th
Poseban naglasak na preostale sposobnosti i njihovo jačanje
Poticanje kompenzatornih mehanizama u području komunikacije, jezika i govora
Često osvještavanje izgubljenih funkcija djeluje negativno na emocionalno stanje i motivaciju
Broj logopeda/broj pacijenata
- Poremećaji komunikacije, jezika, govora, gutanja
Svi poremećaji u području afazije
Više nego kod osoba s CVI imamo poremećaje pragmatike i kognitivna odstupanja
Često otežana diferencijalna dijagnostika poremećaja komunikacije, jezika i govora u odnosu na
kognitivna oštećenja
Neuropsihološka obrada
U Hrvatskoj oko 20% osoba s tumorima mozga u odnosu na ostale uzroke
- Sposobnost imenovanja
Zašto nam je važna sposobnost imenovanja?
Najvažniji simptom, poremećaj afazije je poremećaj pronalaženja odgovarajuće riječi (slično nam se
povremeno događa svima)
Razlike u imenovanju na testu u odnosu na govor
Imena članova obitelji zbog emocionalne obojenosti
- Proizvodnja riječi
Proces proizvodnje riječi započinje konceptom koji je nejezične prirode, može biti potaknut zvukom,
okusom, slikom, mirisom, dodirom, pokretom (mreža stvari, osjeta,…)
Prva faza prizivanja riječi odnosi se na sadržaj/semantiku (aktivira se više odgovora)
Slijedi pronalazak odgovarajuće riječi u rječniku gdje se ponovno aktivira više sličnih riječi (semantički i
leksički)
Tada se vrši odabir jedne odgovarajuće riječi za izgovor (fonološko enkodiranje)
Poremećaj na razini konceptualno-semantičko karakterističan za afaziju demencije
Potreba razgraničenja poremećaja pamćenja i poremećaja sposobnosti imenovanja
Dg poremećaja imenovanja donosimo tek nakon dobivenih podataka o stanju memorije
Moguće popratne pojave antiepileptika – slabljenje sposobnosti imenovanja

14. KRONIČNE AFAZIJE

- Kronične afazije
Oko šest mjeseci do godinu dana nakon oštećenja SŽS i poremećaja jezičnih sposobnosti
Akutne
Postakutne
Nema edema
Nema akutnih zbivanja u mozgu
Uglavnom kod težih oblika afazija
- Terapija
Vrijeme nakon CVI nije statistički značajan prediktor učinka logopedske terapije (Moss i Nicholas, 2006;
Breitenstein i sur. 2017)
Dugo se smatralo kako je najveći oporavak prisutan unutar prve godine
Većina autora smatra kako nije moguć kontinuiran linearan napredak
Relativno mali broj istraživanja oporavka kroničnih afazija
Preporuke za th kroničnih afazija
- Oporavak
Većina studija ispitivala je sposobnost imenovanja
I 12 godina nakon CVI imenovanje je poboljšavano
Najveći oporavak pokazuju osobe s težim afazijama (koje i dalje ostaju najteže)
Kompenzacijski modaliteti
Plastičnost mozga
Poboljšanje komunikacije (Pulvermuller i sur. 2001; Basso i Macis, 2011)
Stabiliziranje emocija
Prihvaćanje stanja
Popravak motoričkih sposobnosti
Važan čimbenik motivacije
Podrška obitelji
Ne izbjegavati situacije u kojima je potreban govor
Predmorbidna razina komunikacije, jezika, čitanja i pisanja
Socijalna uključenost
Dob

15. REHABILITACIJA OSOBA S AFAZIJOM (PRISTUPI I METODE)

- Iskustvo mijenja strukturu mozga

Povećanje kortikalne debljine, veličine neurona, dendritičkog grananja, broja sinapsi po jednom
neuronu, broja glija stanica povezuju se s promjenama u iskustvu
- Tri načina na koji se mozak mijenja nakon ozljede i pokazuje plastične promjene koje
poboljšavaju oporavak
moguće su promjene u organizaciji preostalih krugova u mozgu
razvoj novih krugova, što vjerojatno uključuje stvaranje novih sinapsi
proizvodnja živčanih stanica i glije kako bi se zamijenile barem neke živčane stanice
- Plastičnost mozga
Plastičnost mozga se odnosi na sposobnost živčanog sustava da promijeni svoju strukturu i funkciju
tokom života, kao reakcija na promjene u okruženju, ali i kao rezultat aktivnosti (Kolb i sur. 2010)
Neuroplastičnost omogućava neuronima da se obnove kako anatomski, tako i funkcionalno i da stvore
nove sinaptičke veze
Plastičnost mozga, odnosno neuroplastičnost, je sposobnost mozga da se oporavi i da se ponovo izgradi
- Sinaptička plastičnost
Kada se uključi u učenje ili novo iskustvo, mozak uspostavlja neuronske puteve
Neuroni međusobno komuniciraju na mjestu spoja na neuronskoj putanji-sinapse
Ponavljanje/vježbanje jača spoj/sinapsu
Razvojna plastičnost = strukturne i funkcionalne promjene SŽS tijekom prenatalnog/postnatalnog
razvoja
Adaptacijska plastičnost = promjene izazvane ozljedama ili lezijama određenih dijelova SŽS
Funkcionalna plastičnost = promjene u odraslom SŽS potaknute iz okoline
- Ograničenja plastičnosti nakon ranog (perinatalnog) oštećenja
Kod sudionika s teškim kognitivnim oštećenjem – umjerenom i teškom mentalnom retardacijom –
utvrđeno je teško oštećenje mozga – svih promatranih strukturnih obilježja.
- Promjene mozga
Postoje granice do kojih se mozak može mijenjati
Bez prikladne terapije, funkcionalni oporavak se često ne postiže!
S intervencijama je potrebno započeti što ranije!
- Terapijski pristup
Terapija jedan na jedan usmjerena poremećaju komunikacije uzrokovanog afazijom.
ICF daje dobar okvir u biopsihosocijalnom pristupu (Hillis i sur, 2008)
Većina pristupa obuhvaća sve domene s različitim naglaskom na određene sastavnice
Sastoji se od dva glavna dijela: razina funkcije i ostali čimbenici koji pomažu/odmažu u komunikaciji
ICF sustav omogućava pregled funkcije od pacijenta prema okolini i obrnuto (Kagan i sur. 2008)
Terapija bi trebala djelovati u svim sastavnicama ovoga dinamičnog odnosa
- Iskorištavanje preostaloga za razvoj nastaloga
Konfrontacijsko imenovanje
Prisjećanje
Brzina leksičke aktivacije
Kontrola nevoljne produkcije
Komunikacijske vještine
- Terapijski postupci
Rampe-kolica; afazija-olakšan komunikacijski pristup
Terapeuti bi trebali stvarati afazija-prijateljsko okruženje pomoću sljedećih tehnika:
Pisane informacije prilagođene afazijama (kraće rečenice, veći font, i sl.)
Podržavati grupnu terapiju za razgovor o barijerama i olakšanjima
Uključivanje članova obitelji u terapiju
Podrška i pomoć pacijentima od strane klubova, udruga
Upoznavanje šire društvene zajednice s afazijama
Terapeuti, također, mogu sudjelovati u stvaranju okvira komunikacije prilagođenog osobama s
afazijama:
Pružanje mogućnosti i poticanje na komunikaciju
Poticanje na izazovne komunikacijske aktivnosti (javni nastupi, telefon)
Poticanje na pisanje svog iskustva za web stranice, klubove
Poticanje na druženje oko pročitanih knjiga
Izravna i neizravna terapija omogućava nam djelovanje na željene ciljeve
Tko je cilj terapije?
Iako je osoba s afazijom centar terapije, njom moraju biti obuhvaćeni svi koji dolaze u kontakt
Obitelj gubi na komunikaciji zbog afazije (Draper i sur.2007), trebaju podržavati terapijski proces
Socijalna izolacija često prati osobe s afazijom
Depresiju je također moguće prevenirati, ili umanjiti
Pet koraka terapije (Worrall, 1999):
Prikupljanje podataka o jeziku i komunikaciji
Postavljanje ciljeva
Prije terapijsko ispitivanje
Terapija
Reevaluacija
Koji je cilj terapije?
Oporavak jezičnih sposobnosti kako bi osoba mogla sudjelovati u komunikaciji, reevaluacija omogućava
uvid u primjenu oporavljenih vještina komunikacije
Prijenos naučenih komunikacijskih vještina na svakodnevnu situaciju bi trebao biti najvažniji cilj terapije.
Omogućavati priliku za primjenu novonaučenih vještina
Tko odlučuje o vrsti terapije?
Logoped
Danas je sve više prisutan trend kako glavnu odluku ima osoba s afazijom (njegova obitelj), ili treba biti
stvar dogovora
Kada počinje terapija?
Autori se slažu-odmah i nastavlja se više godina (43% ima afaziju i nakon godinu dana Laska i sur. 2001)
U početku je češće važnija disfagija, potrebno je utvrditi vrstu i težinu afazije
Brze promjene
Osigurati da osoba s afazijom može izraziti svoje potrebe
Koliko često?
Optimalna količina još uvijek nije potvrđena, intenzivan pristup (2-3 sata tjedno) sigurno povoljnije
utječe na oporavak (Cherney i sur. 2008)
Malobrojna su istraživanja učinka terapije na kvalitetu života
Kada završiti s th?
Do 12 mj?
Unatoč različitosti u metodologiji, najnovija istraživanja potvrđuju da učestalost logopedske terapije
značajno poboljšava komunikacijske sposobnosti osoba s afazijom(Bogali sur., 2010).
Istraživanja bilježe i značajnu uspješnost čak 18 mjeseci (Collins i Wertz, 1983), te7 godina(Ateni sur.,
1991) nakon provedene terapije
Teško je prognozirati hoće li se, kada i kako osoba s afazijom oporaviti, ali je važno što ranije započeti s
terapijom, najbolje još u akutnoj fazi(Robeyi Whurr, 1998).
Neprekidno voditi računa o normalnom obrascu: disanje, fonacija, izgovor
Auditivno razumijevanje
Automatizmi
Govor po modelu
- Različite škole i terapije afazije
KOGNITIVNO NEUROPSIHOLOŠKI PRISTUP:
Afazija je oštećenje jezičnog procesiranja
Uz pomoć ciljane terapije jezične funkcije mogu se obnoviti i ponovno naučiti
Pojednostavljivanje-omogućiti pristup sačuvanim informacijama
Reorganizacija-preusmjeravanje na neoštećene dijelove kako bi se zaobišle poteškoće u procesiranju
Ponovno učenje izgubljenih sadržaja i ponovo postavljanje pravila i procedura
PRAGMATIČKI PRISTUP:
Oštećeni jezični procesi su neobnovljivi
Nadomjesna terapija
AAC
LINGVISTIČKI PRISTUP:
Do jezičnog oštećenja dolazi zbog oštećenog pristupa leksiku
Razumijevanje/produkcija riječi
Imenovanje
Produkcija rečenica
 - Vrsta terapija afazija
Poticanje komunikacijskih sposobnosti
Jezična terapija
Melodijsko intonacijska terapija
Farmakoterapija
Terapija dopaminom (bromocriptin, transkortikalna motorička afazija)
Primjena računala u terapiji afazija
Grupna terapija

16. GOVOR, GLAS I GUTANJE KOD OBOLJELIH OD PARKINSONOVE BOLESTI

- Logoped
Simptomi vezani za:
Govor
Glas
Gutanje
Jezik
Kvaliteta života
- Govor
Hipokinetička dizartrija
Otežan početak govora
Smanjena jasnoća/inteligibilnost
Smanjena glasnoća
Promjene prozodijskih sastavnica
Promjene nazalnosti
Izgovor (amplituda, brzina pokreta)
Obezvučavanje
Koartikulacija
Disanje
Bradikinezija
- Glas
Aktivacija glasnica i artikulacija nastaju kao rezultat aktivnosti mišića i kontroliranog ekspirija
Nepotpuno zatvaranje glasnica
Pojačana šumnost
Različit stupanj promuklosti
Glas je povremeno tremorozan i monoton
Promjene glasa tijekom dana ili nakon vokalnog napora
Teškoće podešavanja glasnoće
Hipokinezija mišića – hipofonija (slabije modulacije i punoća glasa)
- Logopedska dijagnostika poremećaja govora i glasa
Procjena prozodijskih sastavnica
Procjena nazalnosti
Subjektivna procjena glasa
Akustička analiza glasa
Aerodinamičke vrijednosti
Mjerenje glasnoće
Kontrola disanja i kvaliteta glasa
- Logopedska terapija govora i glasa
Redovite vježbe artikulatora
Automatizmi s postupnim povećanjem glasnoće
Automatizmi s postupnim smanjenjem glasnoće
Automatizmi s naizmjeničnim glasno-tiho
Višestruko ponavljanje riječi sa suglasničkim skupinama
Ponavljanje ZV-BZV
Promjene intonacije, melodije
Govor uz metronom
- Lee Silverman terapija
Kvaliteta i glasnoća
Izgovor
Modulacija glasa i govora
Inteligibilnost govora
- Gutanje
Složen proces-voljna i refleksna aktivnost, senzomotorička integracija, kontrola sline
Teškoće gutanja mogu biti vezane uz oralnu, faringealnu i ezofagealnu fazu
Slabljenje osjeta dovodi do slabije kontrole sline i orofaringealne disfagije (tiha aspiracija)
- Promjene gutanja
40-80 % teškoće gutanja
15 % tiha aspiracija
Teškoće s određivanjem mirisa
- Kontrola sline
Slabija kontrola sline - nepotpuno zatvaranje usta, insuficijentno i manje učestalo gutanje
Posebno za vrijeme bavljenja nečim
Simptomi se vremenom pojačavaju
Ljestvica učestalosti i frekvencije slinjena kod oboljelih od PB
Suhoća usta:
Slabija funkcija jezika
Disanje na usta
- Promjene gutanja
Oralna faza zbog hipokinezije i ridgidnosti:
Kontrola zadržavanja hrane u ustima – tendencija smanjenja bolusa
Zadržavanje hrane u prednjim i lateralnim sulkusima
Teškoće miješanja hrane i formiranja bolusa (tremor, nekontrolirani pokreti jezika)
Premještanje hrane prema korijenu jezika
Otežano započinjanje/zaustavljanje žvakanja i započinjanje gutanja
Preuranjeni bolus/sporija propulzija bolusa
Teškoće uklanjanja ostataka hrane
Faringealna faza:
Sporije podizanje larinksa
Slabija aktivacija refleksa
Sporije kretanje bolusa zbog slabije kontrakcije faringealnog mišićnog vala
Rezidue u valekulama i piriformnim sinusima
Penetracija i aspiracija
- Logopedska dijagnostika disfagije
Anamneza (znakovi disfagije)
Pregled struktura i funkcija uključenih u gutanje
Ispitivanje gutanja različitih konzistencija
Vrijeme obroka
Uvijek je poželjno koristiti nekoliko ljestvica:
-Chicago Dysphagia rating Scale (Kennedy i sur. 1993)
-modificirana ljestvica procjene disfagija (Volonte i sur. 2002)
-upitnik za disfagiju Nathadwarawala i sur. (1994)
-upitnik za poremećaje gutanja (Mannor i usr. 2007)
- Logopedska terapija
Promjena prehrane (konzistencija, veličina bolusa)
Primjena položaja (nadomjesne strategije)
Terapijski postupci (manevri gutanja)
Vježbe (obima pokreta, manipulacija bolusa, laringealnog zatvaranja)
Ostati u uspravnom položaju nakon obroka
Usmjeriti pozornost na jedenje i pijenje
Važnost higijene oralne šupljine
Promjene tonusa muskulature glave i vrata
Postavljanje u optimalan/stabilan položaj
Slabiji/odsutan refleks
Termalna, okusna i mehanička stimulacija
Elektrostimulacija
Antefleksija glave
Ostaci sline/hrane u valekulama
Poboljšanje retrakcije korijena jezika i linguofaringealnog zatvaranja (faringealno iskašljavanje, Masako
manevar)
Ostaci u farinksu
Vježbe poboljšanja faringealnih kontrakcija (faringealno iskašljavanje)
Slina/hrana u piriformnim sinusima i promjene otvaranja GES
Jačanje suprahioidnih mišića pomoću EMG povratne veze; Mendelsonov manevar, gutanje s naporom
Nepotpuno zatvaranje glasnica, slabiji kašalj
Vježbe mišića larinksa (supraglotičko gutanje)
Slabije zatvaranje usta
Vježbe jačanja mišića
Pridržavanje brade
- Značaj pravovremenog otkrivanja poremećaja gutanja
Gubitak na tjelesnoj masi
Česte dehidracije
Slabljenje imuniteta
Prevencija aspiracijskih pneumonija
Socijalna izolacija
- Jezik
U kasnijim etapama bolesti
Početak-teškoće imenovanja
Teškoće organizacije iskaza (sintaksa)
Slabljenje narativnih sposobnosti
Slabi interes za komunikacijom što posljedično rezultira slabijim govornim jezikom

17. MULTIDISCIPLINARNI PRISTUP AFAZIJAMA

- Prednosti multidisciplinarnog pristupa

Bolja usmjerenost na pacijenta tijekom donošenja odluka
Smanjenje „rascjepkanosti” zdravstvene skrbi
Manji stres zdravstvenih radnika
Bolja iskoristivost zdravstvenih resursa i mani troškovi liječenja (Schmitt 2001; Borrill i sur. 2003)
Brži oporavak, kraća hospitalizacija, zadovoljstvo pacijenata na višoj razini
Izrada standarda multidisciplinarnog pristupa afazijama
- Složenost jezičnog sustava
Ontogenetski i filogenetski najmlađe i najsloženije sposobnosti zbog čega su vrlo podložne ometanjima,
usporavanjima ili oštećenjima
- Komunikacija, jezik i govor
Ulaze u sve aktivnosti tijekom života (posao, obitelj, slobodno vrijeme, hobi) zbog čega poremećaji
posredno i neposredno utječu na sve aspekte života
Kvaliteta života osoba s afazijom je prioritet već niz godina
- Multidisciplinarni tim za pacijente s afazijom
Neurolog
Medicinska sestra
Liječnici drugih specijalnosti (fizijatar, fonijatar, psihijatar, radiolog)
Logoped
Fizioterapeut
Psiholog
Nutricionist
Radni terapeut
Socijalni radnik
- Medicinska skrb
Akutna faza
Postakutna faza
Kronična faza
- Logoped
JIL
Prisustvo disfagije
Dijagnostika i terapija poremećaja jezika ovisi o zdravstvenom statusu pacijenta-uključene i druge struke
Postintenzivna jedinica omogućuje logopedu više rada s pacijentima koji su stabilniji-uključene i druge
struke
Kronična stanja – poliklinički rad logopeda, specijalne bolnice za med. rehabilitaciju-fizikalna terapija,
radna terapija
Tijekom dg i th postupaka najviše vremena provodi s pacijentom zbog čega može uočiti i manja
odstupanjima u određenim područjima
Daje preporuku za psihologijsku obradu zbog procjene kognitivnih sposobnosti
Proširuje obradu u slučaju prisustva drugih poremećaja
Često su potrebne konzultacije psihijatra zbog sniženog raspoloženja, depresije ili drugih poremećaja
- Fizijatar/fizioterapeut
Stupanj onesposobljenja zbog CVI, te razina suradljivosti pacijenata procjenjuje se NIHSS ljestvicom (The
National Institutes of Health Stroke Scale)
Funkcionalni indeks onesposobljenosti –FIM (Functional impairment measurement)
Rankinova ljestvica kao mjera globalnog onesposobljenja
Smjernice Hrvatskog društva za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu HLZ-a predstavljaju postupnik u
liječenju odraslih bolesnika (u dobi od 18 godina i više), koji su doživjeli moždani udar s posljedičnim
funkcijskim oštećenjem, onesposobljenošću u aktivnostima dnevnog života, te s ograničenjima u
participaciji u društvu.