Trgovačko Pravo - Skripta

SKRIPTA IZ
TRGOVAČKOG PRAVA
AUTOR: Ivan Stanković
TRGOVAČKO PRAVO – UVODNO PREDAVANJE

POJAM I OBILJEŽJA TRGOVAČKOG PRAVA
- TRGOVAČKO PRAVO je pravna grana koja se bavi odnosima među
trgovcima
- TRGOVAČKO PRAVO U ŠIREM SMISLU čine:
1. pravni poslovi među subjektima trgovačkog prava (TRGOVAČKO PRAVO)
2. pravni položaj i status trgovačkog subjekta prava (PRAVO DRUŠTAVA)
3. specijalizirana područja (STEČAJNO PRAVO, PRAVO TRŽIŠNOG
NATJECANJA, PRAVO INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA)
DEFINICIJA TRGOVAČKOG UGOVORA
- trgovački ugovori su ugovori što ih sklapaju trgovci među sobom u obavljanju
djelatnosti koje čine predmet poslovanja barem jednog od njih ili su u vezi s
obavljanjem tih djelatnosti
KRITERIJ ZA ODREĐIVANJE POJMA TRGOVAČKOG UGOVORA
A. subjektivni kriterij → subjekti trgovačkog prava su trgovci
B. objektivni kriterij → predmet poslovanja
ZAKON O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA (čl. 1. – čl. 3.)
- definicija pojma trgovca: TRGOVAC je OSOBA koja SAMOSTALNO i
TRAJNO OBAVLJA GOSPODARSKU DJELATNOST s ciljem STJECANJA
DOBITI
o OSOBA – fizička i pravna osoba
o SAMOSTALNO – samostalni nositelj prava i dužnosti
o TRAJNO – društvo ne može otići u mirovanje
o OBAVLJANJE GOSPODARSKE DJELATNOSTI – djelatnosti u kojima
se stječe dobit
o STJECANJE DOBITI – proizvodnja dobara i usluga
- slobodna zanimanja → odvjetnici, javni bilježnici
o ZAKON O ODVJETNIŠTVU:
samostalni odvjetnik (1 fizička osoba)
zajednički odvjetnički ured (ugovor o ortaštvu)
odvjetničko društvo (j.t.d. ili d.o.o.)
1
- vrste trgovačkih društva

o javno trgovačko društvo (j.t.d.)
o komanditno društvo (k.d.)
o gospodarsko interesno udruženje (g.i.u.)
o jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.)
o društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.)
o dioničko društvo (d.d.)
- OPG nije isto što i TRGOVAC (OPG je fizička osoba koja obavlja djelatnost)
- OBRTNIK = TRGOVAC!!!
ODNOS TRGOVAČKOG PRAVA I DRUGIH PRAVNIH GRANA
1. TRGOVAČKO PRAVO I PRAVO DRUŠTAVA
- oba su dio trgovačkog prava u širem smislu
- TRGOVAČKO PRAVO se bavi pravnim poslovima trgovačkog prava
- PRAVO DRUŠTAVA regulira subjekte trgovačkog prava i njihove statusne
odnose
2. TRGOVAČKO PRAVO I GRAĐANSKO PRAVO
- monizam i dualizam u reguliranju trgovačkog prava
- trgovačko pravo je specijalizirano pravo u odnosu na građansko pravo
- trgovačko pravo nadopunjuje građansko pravo
- RAZLIKA:
o neki instituti građanskog prava su doživjeli modifikaciju
o trgovačko pravo poznaje specifične institute nepoznate građanskom
pravu
OBILJEŽJA TRGOVAČKOG PRAVA
- TRGOVAČKO PRAVO pripada području privatnog prava bez obzira na to što
je u suvremenim pravima utjecaj javnog prava u domaćim pa i međunarodnim
transakcijama prihvaćena praksa
- trgovačko pravo karakterizira dispozitivnost, a ne prisilnost normi → ne smije
biti u suprotnosti s prisilnim normama
- dispozitivnost odgovara prirodi trgovačkog prava i načelu slobode
ugovaranja, a prisilni propisi su izuzetak
- sloboda uređivanja obveznih odnosa ima svoje granice, a to su USTAV,
PRISILNI PROPISI i MORAL DRUŠTVA + primjena NAČELA SAVJESNOSTI
2
I POŠTENJA čiju primjenu ugovorne strane ne mogu isključiti svojim

sporazumom
POVIJESNI RAZVOJ TRGOVAČKOG PRAVA
STARI VIJEK
- nije postojalo posebno trgovačko pravo, već samo pojedina posebna pravila
- civilno pravo je zadovoljavalo potrebe prometa
- Hamurabijev zakonik (2200 godine prije nove ere) poznavao je kupoprodaju,
prijevoz, kreditne poslove, zajam, kamate iako nije bilo posebnog trgovačkog
prava
- u staroj Grčkoj je primjerice postojalo posebno reguliranje bankarske poslove,
pomorsku trgovinu i slično
- Rhodonian see law – kompilacija običajnog prava
RIMSKO DOBA
- ni u okviru rimskog prava se nije razvilo posebno trgovačko pravo, ali je ono
sadržavalo institute trgovačkog prava
- primjerice: emptio venditio, usurae, bona fides
SREDNJI VIJEK
- procvatom trgovine u talijanskim gradovima u srednjem vijeku nastaje LEX
MERCATORIA
- u njemačkim gradovima (primjerice Köln, Hamburg) nastaje udruženje
trgovaca HANZA
LEX MERCATORIA
- autonomno trgovačko pravo, neovisno od nacionalnih prava europskih država
- u osnovi lex mercatoria je međunarodno trgovačko pravo (jedinstveno
europsko trgovačko pravo)
- kako se stvaralo?
o običajno pravo sajmova i lučkih gradova
o postojala je opća suglasnost trgovaca o prihvaćanju i primjeni toga
prava
o posebni trgovački sudovi koji su preteče arbitraže → brzi postupci i
fleksibilan dokazni postupak
- za nastanak lex mercatoria važna je djelatnost javnih bilježnika
3
PRETPOSTAVKA PRIMJENE LEX MERCATORIA

- trgovci iz različitih država
- lex mercatoria nisu pravila prisilnog karaktera, već pravila moralne snage
- nedostaci i kritike lex mercatoria
o nedostatna sistematizacija
o pravila se razlikovala od mjesta do mjesta
SUVREMENA LEX MERCATORIA
- što se podrazumijeva pod pojmom „nova“ lex mercatoria?
o različiti pravni akti
o svi oni koji nisu pravno obvezujući
NOVI VIJEK
- PRVE KODIFIKACIJE TRGOVAČKOG PRAVA → ideja kodifikacije odraz je
shvaćanja o nacionalnom karakteru trgovačkog prava
- vodeću ulogu u pokretu kodifikacije imala je Francuska → Code de
commerce iz 1807. (prva kodifikacija trgovačkog prava)
- POČETAK ODVAJANJA TRGOVAČKOG I GRAĐANSKOG PRAVA
Monizam/dualizam u reguliranju trgovačkog prava
- DUALISTIČKI KONCEPT → odvojena zakonska regulacija građanskog i
trgovačkog prava (Francuska, Njemačka, Austrija)
- MONIZAM → građansko i trgovačko pravo su regulirani jednim propisom
(Švicarska, Italija, SAD)
- djelomična kodifikacija u Velikoj Britaniji
- u Hrvatskoj je prihvaćen monistički koncept → građansko i trgovačko
pravo uređeni su ZAKONOM O OBVEZNIM ODNOSIMA
RAZVOJ TRGOVAČKO PRAVA U HRVATSKOJ
DO DRUGOG SVJETSKOG RATA
- statuti gradova
- Hrvatski trgovački zakonik iz 1875. godine u Slavoniji, Hrvatskoj i Vojvodini
- šest pravnih područja građanskog prava i pet područja trgovačkog prava s
različitom regulacijom (Crna Gora → Trgovački zakonik iz 1910., Srbija,
Dalmacija → austrijski OGZ iz 1883.)
- dualizam u reguliranju građanskog i trgovačkog prava
- građansko pravo je supsidijaran izvor prava za trgovačko pravo
4
- takva regulacija trgovačkog prava je vrijedila svo do kraja Drugog svjetskog

rata
POSLIJE DRUGOG SVJETSKOG RATA
1) razdoblje do 1954.
- donesen je 1946. godine Zakon o nevažnosti pravnih propisa prije 6.4.1941.
godine koji je ukinuo primjenu ranijih propisa
- uvedeno administrativno i plansko upravljanje
- „privredno“ pravo je ostalo privremeno neregulirano
- Glavna državna arbitraža (Arbitražno vijeće) preuzelo regulaciju trgovačkog
poslovanja
- Zakonom o državnoj arbitraži bila je ovlaštena utvrđivati trgovačke običaje i
uzance u svrhu izdavanja zbornika običaja i uzanci s ciljem stvaranja „novog“
obveznog prava
2) razdoblje poslije 1954.
- 1954. donesene su Opće uzance za promet robom od strane Glavne državne
arbitraže pri Vladi FNRJ
- razlog donošenja uzanci: popuniti pravnu prazninu koja je postojala u
regulaciji trgovačkog prava nakon ukidanja propisa koji su bili na snazi do
1941. godine
- uzance su „kodificirale“ uglavnom pravila koja su već bila usvojena u
trgovačkoj praksi
- uzance su kao izvor obveznog prava bile na snazi pune 24 godine dok 1978.
godine nije donesen ZOO
PRAVNA VRELA TRGOVAČKOG PRAVA

VRSTE PRAVNIH VRELA
I. propisi (Ustav, zakon, podzakonski akti, međunarodne konvencije)
II. običaji (poslovni običaji, uzance → opće i posebne, lex mercatoria)
III. sudska praksa
IV. pravna znanost
PRAVNA VRELA TRGOVAČKOG PRAVA
- HETERONOMNA PRAVNA VRELA su pravila trgovačkog prava koja potječu
od zakonodavca
5
- AUTONOMNA PRAVNA VRELA su ona pravna vrela koja potječu od samih

subjekata trgovačkog prava i na njih se primjenjuje, odnosno pravila
trgovačkog prava koja ne potječu od zakonodavca već su ga stvorili sami
trgovački subjekti, ali u okviru koji im je zakonodavac stavio na raspolaganje
AUTONOMNA PRAVNA VRELA
A. ADHEZIJSKI UGOVORI
- ugovori koji se sklapaju pod uvjetima koje odredi druga strana
- nema nikakvih pregovora niti izmjena (princip „take it or leave it“, druga strana
može predloženi sadržaj prihvatiti ili odbiti u cijelosti)
- to su tzv. ugovori po pristupu; npr. karta za parking, karta za tramvaj
- ne moraju biti u pisanom obliku, iako najčešće jesu u pisanom obliku
- adhezijski ugovori se ne koriste u međunarodnoj trgovini, već u domaćim
transakcijama
B. TIPSKI UGOVORI
- ugovori u kojima jedna ugovorna strana predočuje drugoj strani unaprijed
pripremljeni nacrt ugovora kojima se redovito služi
- tipski ugovor je zapravo ponuda za sklapanje ugovora u kojoj ponuditelj
načelno dopušta odstupanje od predloženog formulara ugovora i spreman je
pregovarati o sadržaju budućeg ugovora
- npr. ugovor o pretplati za telefon
Formularni ugovori
- formularni ugovori su unaprijed pismeno formulirani obrasci po kojima
poduzeće sklapa neodređeni broj individualnih ugovora
- karakteristični su za trgovačko poslovanje
- u formularne ugovore se ubrajaju adhezijski ugovori i tipski ugovori
- adhezijski i tipski ugovori se sklapaju na temelju općih uvjeta poslovanja!!!
C. OPĆI UVJETI POSLOVANJA
- predstavljaju uvjete pod kojima neka poduzeća posluju
- donosi ih poslovna zajednica ili samo poduzeća ili instituti
- ugovorne strane mogu primijeniti te klauzule onako kako to njima najbolje
odgovora, njihovom izmjenom ili dopunom
- na temelju općih uvjeta poslovanja se sklapaju tipski i adhezijski ugovori
6
- opći uvjeti poslovanja su u stvari popis ugovornih klauzula koji se smatraju

sastavnim dijelom ugovora, ali se nalaze izvan konteksta ugovora pa se u
ugovore uključuju pozivanjem na njih
- NE MOGU se izravno primijeniti jer nisu predložak ugovora nego formular
ugovornih klauzula
- SASTAVLJAJU IH: trgovačka društva za vlastite potrebe, asocijacije trgovaca,
međunarodne agencije
- opći uvjeti poslovanja moraju biti dostupni i vidljivi npr. kada kupujemo nešto
putem interneta pa piše „slažemo se“
Razlika između općih uvjeta poslovanja i općih uvjeta ugovora
- ZOO pod pojmom općih uvjeta ugovora smatra opće uvjete poslovanja
- iako su razlike između općih uvjeta poslovanja i općih uvjeta ugovora
minimalne, one ipak postoje!
- opći uvjeti poslovanja su širi pojam od općih uvjeta ugovora
- opći uvjeti poslovanja su širi i krovni pojam i donose ih udruženja poduzetnika/
trgovaca i kao takvi se primjenjuju na veći broj ugovora (npr. Opći uvjeti
poslovanja pružatelja telekomunikacijskih usluga, osiguravajućih društava,
banaka)
- opći uvjeti ugovora se odnose na manji broj ugovora ili čak na samo jedan
- npr. ako se sklapa ugovor s nekim poduzetnikom koji posluje u sektoru
telekomunikacija on pored općih uvjeta poslovanja koji vrijede općenito za
poslovanje telekomunikacijskih pružatelja usluga može propisati i posebne
opće uvjete ugovora za privatne korisnike, opće uvjete ugovora za specijalne
tarife, za poslove korisnike
Razlike između općih uvjeta poslovanja i INCOTERMS klauzula
- RAZLIKA je u tome tko donosi OUP i INCOTERMS
- INCOTERMS se bave odnosom kupca i prodavatelja međunarodnoj
kupoprodaji robe
- dok OUP mogu regulirati različite odnose (najčešće ih koriste banke,
osiguravajuća društva, tvrtke koje se bave telekomunikacijama) i nemaju
inozemnih elementa
Ništetnost općih uvjeta poslovanja (općih uvjeta ugovora) → čl. 296. ZOO-a
- ništetne su odredbe općih uvjeta poslovanja koje, suprotno načelu
savjesnosti i poštenja, prouzroče očiglednu neravnopravnost u pravima i
7
obvezama strana na štetu suugovaratelja sastavljača ili ugrožavaju postizanje

svrhe sklopljenog ugovora, čak i ako su opći uvjeti koji ih sadrže odobreni od
nadležnog tijela
- prilikom ocjene ništetnosti određene odredbe općih uvjeta poslovanja uzimaju
se u obzir sve okolnosti prije i u vrijeme sklapanja ugovora, pravna narav
ugovora, vrsta robe ili usluge koja je objekt činidbe, ostale odredbe ugovora
kao i odredbe drugog ugovora s kojim je ta odredba općih uvjeta poslovanja
povezana
- odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na one odredbe općih
uvjeta poslovanja čiji je sadržaj preuzet iz važećih propisa ili se prije sklapanja
ugovora o njima pojedinačno pregovaralo, a druga je strana pritom mogla
utjecati na njihov sadržaj te na odredbe o predmetu i cijeni ugovora ako su
jasne, razumljive i lako uočljive
D. KLAUZULE I TERMINI
- popis trgovačkih termina koji se koriste pretežito u međunarodnim poslovima
vezanim uz prijevoz robe (u svim granama prijevoza) i špediciji
- klauzule i termini predstavljaju skraćeni izraz teksta koji je opširno objašnjen
- najpoznatije (transportne) klauzule su tzv. INCOTERMS KLAUZULE
INCOTERMS klauzule
- to su međunarodna pravila za tumačenje trgovačkih termina
- donijela ih je Međunarodna trgovačka komora u Parizu 1936. godine
Primjena INCOTERMS-a
- primjenjuju se samo na odnose prodavatelja i kupca u međunarodnoj (može i
nacionalnoj) kupoprodaji robe
- izravno reguliraju odnose između kupca i prodavatelja, ali neizravno utječu i
na sklopljene ugovore o špediciji, transportnom osiguranju i o prijevozu
- primjenjuju se kada ih stranke izričito ugovore, NEMAJU SNAGU ZAKONA
- primjena INCOTERMS pravila se ne presumira; stranke se izričito moraju
pozvati na njihovu primjenu
Pojam, svrha i cilj INCOTERMS-a
- osigurati prodavateljima (izvoznicima) i kupcima (uvoznicima) u trenutku
sklapanja ugovora primjereno reguliranje pravnih i ekonomskih odnosa, kako
bi isključili nesporazume vezane za pogrešno tumačenje odredbi
kupoprodajnih ugovora
8
UREĐUJU NE UREĐUJU
- obvezu prodavatelja prilikom - prijelaz vlasništva
isporuke robe (precizna podjela - način plaćanja
funkcija i troškova) - mane volje
- prelazak rizika za propast i
oštećenje stvari
- pitanje mjesta isporuke i troškova
isporuke
- pitanje plaćanja carine i prijevoza
robe
Najbitnije INCOTERMS klauzule

a) EXW – franco tvornica
- kupac preuzima robu i odgovornost u tvornici prodavatelja, prodavatelj ne
snosi nikakve ostale troškove; sveukupnu brigu o transportu snosi kupac, koji
je dužan pribaviti izvoznu dozvolu i druge dokumente, obaviti carinski
postupak izvoza i uvoza robe, sklopiti ugovor o prijevozu, platiti robu te je
preuzeti čim mu je prodavatelj stavi na raspolaganje
b) FOB – franco brod
- franco utovareno na brod uz naznaku luke, prodavatelj ispunjava svoju obvezu
isporuke kada izvozno ocarinjenu robu isporuči preko ograde broda u
imenovanoj luci, od tog trenutka sve troškove i rizike snosi kupac (FRANCO
BROD)
c) CFR/CIF
- CFR – cijena s vozarinom uz naznaku luke, prodavatelj plaća troškove
transporta do naznačene odredišne luke, troškove osiguranja snosi kupac.
Rizik prelazi na kupca u trenutku prelaska ograde broda u luci otpreme
(CARINU SNOSI PRODAVATELJ)
- CIF – cijena s osiguranjem i vozarinom uz naznaku luke, ovaj paritet je isti kao
i CFR uz dodatni uvjet da prodavatelj snosi i troškove osiguranja do odredišne
luke. Prodavatelj snosi rizik za slučajnu propast ili oštećenje robe do trenutka
kada roba prijeđe ogradu broda u luci ukrcaja, a otada je rizik na kupcu. Kupac
je dužan platiti robu i preuzeti je u odredištu, snositi troškove iskrcaja robe,
platiti carinu te ostale pristojbe i troškove u svezi s uvozom robe
9
d) DAP/DDP
- DAP – isporučeno na mjestu uz navedeno mjesto, prodavatelj stavlja robu na
raspolaganje kupcu na dolaznom prijevoznom sredstvu pripremljeno za
iskrcaj, snosi trošak i rizik dok roba nije isporučena uključujući izvozne
carinske formalnosti i tranzit kroz treću zemlju. Kupac mora preuzeti robu te
snositi rizik i trošak nakon što je roba isporučena uključujući iskrcaj, uvozne
formalnosti, carinu, porez i ostale troškove nakon uvoza
- DDP – isporučeno ocarinjeno uz naznaku mjesta, prodavatelj snosi sve
troškove transporta i sav rizik do dostave i carinjenja robe
*** adhezijski i tipski ugovori čine formularne ugovore, a adhezijski i tipski ugovori,
opći uvjeti poslovanja te klauzule i termini zajedno čine formularno pravo
E. SOFT LAW
- (meko pravo) kao pravila djelovanja koja nemaju pravno obvezujuću snagu,
međutim ipak proizvode neke pravne posljedice u praktičnom smislu
- neobvezujući normativni okvir čija je provedba uvjetovana isključivo voljom
adresata norme
- SOFT LAW spada u INCOTERMS
- u međunarodnom i domaćem trgovačkom pravu pokazala se potreba za
dodatnim pravilima jer dosadašnja nisu bila dovoljna i nisu odgovarala nekim
situacijama (ta nova pravila su nazvana soft law)
- soft law se sastoji od normi različitog stupnja obvezatnosti, uvjerljivosti i
konsenzusa, ali ne stvara prava i obveze koje bi se mogli prisilno ostvariti
Pojavni oblici mekog prava u EU
- Preporuke Komisije, Pravilnici Vijeća i Komisije o ponašanju, Preporuke
Vijeća, Povelje, Zelene knjige, Bijele knjige
F. UZANCE I TRGOVAČKI OBIČAJI
Što su uzance?
- „kodificirani trgovački običaji”
- u kodifikaciji se polazi od postojeće prakse
- kodifikacija nije isto što i normativna djelatnost jer organi koji donose uzance
nisu tijela ovlaštena za zakonodavnu aktivnost
- ovlašteno tijelo samo konstatira postojanje običaja
- uzance su isto što i poslovni običaji
10
Što su trgovački običaji?

- trgovački običaj je poslovna praksa koja je toliko proširena da subjekti
trgovačkog prava očekuju da će se prema toj praksi postupiti i po zaključivanju
njihovog trgovačkog posla
Razlike između uzanci i trgovačkih običaja
UZANCE TRGOVAČKI OBIČAJI
- kodificirani poslovni običaji - sadržajno se mogu preklapati s
- važe na cijelom području uzancama, ali nisu kodificirani
- mogu se razlikovati od mjesta do
mjesta
- nisu nužno dosegli tu razinu
promjene i univerzalnosti da se
izvrši kodifikacija
Redoslijed primjene pravnih vrela

1 UGOVOR (OUP/K/T)
2 PRAKSA
3 UZANCE
4 TRGOVAČKI OBIČAJI
5 ZOO
ZOO – Zakon o obveznim odnosima → specifičnosti u odnosu na trgovačke ugovore
1) primjena običaja i prakse 9) obavijest o nedostatku
2) kamate 10) predaja veće količine robe od
3) predmnijeva solidarnosti kod ugovorenog
djeljivih obveza 11) trajanje prava prvokupa
4) jamstvo 12) naplatnost zajma
5) zastara 13) prekomjerno oštećenje
6) rokovi ispunjenja ugovora (ZOO i 14) pažnja dobrog gospodarstvenika
ZFPPN) 15) stečaj glavnog dužnika
7) cijena ugovora o kupoprodaji
8) odgovornost za vidljive i skrivene
nedostatke (kupoprodaja)
11
a. PRIMJENA OBIČAJA I PRAKSE (čl. 12. ZOO-a)

- u obveznim odnosima među trgovcima primjenjuju se trgovački običaji čiju su
primjenu ugovorili i praksa koju su međusobno razvili
- u obveznim odnosima primjenjuju se i trgovački običaji koje trgovci redovito
primjenjuju u istim takvim odnosima, ako sudionici u njima nisu izrijekom ili
prešutno isključili njihovu primjenu
- trgovački običaji i praksa koju su trgovci međusobno razvili, za čiju su primjenu
ispunjene pretpostavke iz ovoga Zakona, primjenjuju se i ako su suprotni
dispozitivnom propisu
- u obveznim odnosima među ostalim sudionicima primjenjuju se običaji kad je
njihova primjena ugovorena ili zakonom propisana (GRAĐANSKI UGOVORI)
Primjena pojedinih odredaba na trgovačke ugovore i druge pravne poslove (čl. 14.
ZOO-a): MONIZAM
- trgovački ugovori su ugovori što ih sklapaju trgovci među sobom u
obavljanju djelatnosti koje čine predmet poslovanja barem jednoga od
njih ili su u vezi s obavljanjem tih djelatnosti (pojam trgovca definiran
ZTD-om)
- definirajte građanski ugovor i potrošački ugovor!
o građanski ugovor – ugovor koji sklapaju dvije fizičke osobe
o potrošački ugovor je ugovor koji sklapaju potrošač i svaka fizička ili
pravna osoba koja djeluje u okviru svoje trgovačke, poslovne, obrtničke
ili profesionalne djelatnosti, uključujući i osobu koja djeluje u ime ili za
račun te osobe (čl. 399.a t. 2. ZOO-a)
o potrošač je svaka fizička osoba koja sklapa ugovor o kupoprodaji izvan
svoje trgovačke, poslovne, obrtničke ili profesionalne djelatnosti (čl.
399.a t. 1. ZOO-a)
b. KAMATE
Zatezne kamate (čl. 29. ZOO-a)
- TRGOVAČKI UGOVORI → određuju se uvećanjem prosječne kamatne stope
izračunate za referentno razdoblje za pet postotnih poena (ZK = RS + 5 pp)
- !!! ZA RAZLIKU OD GRAĐANSKIH UGOVORA – uvećanje za tri postotna
poena (ZK = RS + 3 pp)
- kod trgovačkih ugovora te ugovora između trgovaca i osobe javnog prava
strane mogu odrediti drukčiju stopu zateznih kamata sukladno načelu
12
savjesnosti i poštenja → odredba je ništetna ako na temelju okolnosti slučaja,

a poglavito trgovačkih običaja i naravni predmeta obveze, proizlazi da je tako
ugovorenom stopom zateznih kamata, suprotno načelu savjesnosti i poštenja,
prouzročena očigledna neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih
strana („suviše visoko određena“ kamatna stopa)
Ugovorne kamate (čl. 26. ZOO-a)
- TRGOVAČKI UGOVORI → stopa ugovornih kamata ne može biti viša od
stope zakonskih zateznih kamata (koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora,
odnosno promjene ugovorne kamatne stope) uvećane za ¾ te stope (UK =
ZK + ¾ ZK)
- !!! ZA RAZLIKU OD GRAĐANSKIH UGOVORA → stopa ne može biti viša
od zakonske zatezne kamate uvećanih za polovinu te stope (UK = ZK + ½
ZK)
- ako su kamate ugovorene, ali nije određena njihova stopa, vrijedi kamatna
stopa u visini polovine stope zakonskih zateznih kamata (UK = ½ ZK)
- !!! ZA RAZLIKU OD GRAĐANSKIH UGOVORA → ako kamatna stopa nije
određena vrijedi kamatna stopa u visini četvrtine stope zakonske zatezne
kamate (UK = ¼ ZK)
- ako bi strane ugovorile višu kamatnu stopu od dopuštene → PRIMJENJUJE
SE NAJVIŠE DOPUŠTENA STOPA
- dopušteno je poštujući odredbe ZOO-a o najvišoj kamatnoj stopi, unaprijed
ugovoriti povećanu godišnju kamatnu stopu, ako dužnik ne isplati dospjele
kamate na vrijeme
- odredbe o ugovornim kamatama na odgovarajući način vrijede i za ostale
obveze kojima su objekt činidbe stvari određene po rodu (kamate u
nenovčanim obvezama)
Procesne kamate
- kamate koje se plaćaju na kamate
- naplata takvih kamata je inače zabranjena (lihvarske kamate)
- jedini dopušteni slučaj je kada se podnese tužba za kamate, pa na njih idu
kamate
- kamata na dospjele, a neisplaćene kamate, teku od dana podnošenja tužbe
sudu kojim se traži isplata
13
* u slučaju zakašnjenja s plaćanjem, dužnik plaća zatezne kamate, ako su ugovorene

ugovorne kamate, isto plaća zatezne u slučaju zakašnjenja (iako su ugovorili
ugovorne kamate)
* OD KADA TEKU UGOVORNE KAMATE – od dana sklapanja ugovora, a zatezne
kamate – sljedeći dan od dana zakašnjenja (dospjelosti)
* SVE OVO O KAMATAMA NE VRIJEDI ZA BANKE I DRUGE FINANCIJSKE
INSTITUCIJE!!!
c. PREDMNIJEVA SOLIDARNOSTI KOD DJELJIVIH OBVEZA (čl. 42. ZOO-a)
- obveze s više subjekata (djeljive, nedjeljive, solidarne)
- što se može podijeliti (dug i tražbina)
- OBVEZA je DJELJIVA ako se može podijeliti i ispuniti u dijelovima
o dijelovi obveze moraju imati jednaka svojstva kao i cijela činidba
o podjelom se ne smije ništa gubiti
- ako u djeljivoj obvezi ima više dužnika ili vjerovnika obveza se dijeli na
jednake dijelove → svatko ispunjava svoj dio obveze
- TRGOVAČKI UGOVOR → kad ima više dužnika u nekoj djeljivoj obvezi
nastaloj trgovačkim ugovorom, oni odgovaraju vjerovniku solidarno, osim
ako su ugovaratelji izrijekom otklonili solidarnu odgovornost
d. JAMSTVO
- pojam, vrste (solidarno, supsidijarno)
- U TRGOVAČKIM UGOVORIMA (čl. 111. st. 4. ZOO-a) → jamac za obvezu
nastalu iz trgovačkog ugovora odgovara kao jamac platac, ako nije što drugo
ugovoreno
e. ROKOVI ISPUNJENJA OBVEZE
Ispunjenje novčanih obveza prema ZFPPN-u
- regulacija poslovnih transakcija između poduzetnika i između poduzetnika i
osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze
Rok ispunjenja po ZFPPN čl. 11. – NOVO PRAVILO
- 30 DANA – ukoliko nije ništa ugovoreno
- DO 60 DANA – ako je tako ugovoreno
- 60 – 360 DANA – pisani sporazum i izdano sredstvo osiguranja koje ima
učinak ovršne isprave (zadužnica, bjanko zadužnica, bankarska garancija...)
- u ugovorima među poduzetnicima može se ugovoriti rok ispunjenja obveze
do 60 dana
14
- iznimno se može ugovoriti i dulji rok ispunjenja pod uvjetom da je dužnik izdao
vjerovniku sredstvo osiguranja koje ima učinak ovršne isprave
- maksimalan rok ispunjenja 360 dana
Ako rok nije ugovoren
- ako ugovorom između poduzetnika nije određen rok za ispunjenje
novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik pozove,
ispuniti obvezu u roku od 30 dana
- rok za ispunjenje novčane obveze počinje teći od:
o primitka računa ili drugog zahtjeva za isplatu
o kada je vjerovnik ispunio svoju obvezu
o isteka roka za pregled obveze (koji ne može biti duži od 30 dana od
dana primitka obveze, osim iznimno kada je to potrebno ugovoriti)
f. PREDAJA NA ČUVANJE DRUGOJ OSOBI (čl. 188. ZOO-a)
- kad je objekt obveze neka stvar koja se ne može čuvati u sudskom pologu,
dužnik može zahtijevati od suda da odredi osobu kojoj će predati stvar da je
čuva o trošku i za račun vjerovnika
- u slučaju obveze iz trgovačkog ugovora, predaja takve stvari javnom skladištu
na čuvanje za račun vjerovnika ima učinak polaganja kod suda
g. ZASTARA PREDAJE NA ČUVANJE DRUGOJ OSOBI (čl. 228. ZOO-a)
- međusobne tražbine iz trgovačkih ugovora o prometu robe i usluga, odnosno
ugovora koje sklope trgovac i osoba javnog prava o prometu robe i usluga te
tražbine naknade za izdatke učinjene u vezi s tim ugovorima zastarijevaju za
tri godine
- zastara teče odvojeno za svaku isporuku robe, izvršeni rad ili uslugu
h. PREKOMJERNO OŠTEĆENJE OČITI NERAZMJER UZAJAMNIH
ČINIDABA (čl. 375. ZOO-a)
- ako je između činidaba ugovornih strana u dvostrano obveznom ugovoru
postojao u vrijeme sklapanja ugovora očiti nerazmjer, oštećena strana može
zahtijevati poništaj ugovora ako za pravu vrijednost tada nije znala niti je
morala znati
- pravo da se zahtijeva poništaj ugovora prestaje istekom godine dana od
njegova sklapanja
- odricanje unaprijed od toga prava nema pravni učinak
- ugovor će ostati na snazi ako druga strana ponudi dopunu do prave vrijednosti
15
- zbog ovoga nerazmjera ne može se zahtijevati poništaj trgovačkog

ugovora, ugovora na sreću, javne prodaje, a ni onda kad je za stvar dana
viša cijena iz osobite naklonosti
i. CIJENA KOD UGOVORA O KUPOPRODAJI (čl. 384. ZOO-a)
- u građanskim ugovorima: ako ugovorom o kupoprodaji cijena nije određena, a
ni ugovor ne sadrži dovoljno podataka s pomoću kojih bi se ona mogla
odrediti, ugovor nema pravni učinak
- TRGOVAČKI UGOVOR → ako cijena nije određena, niti ima dovoljno
podataka s pomoću kojih bi se ona mogla odrediti kupac je dužan platiti
cijenu koju je prodavatelj redovito naplaćivao u vrijeme sklapanja
ugovora, a kad ove nema, razumnu cijenu
Razumna cijena
- tekuća cijena u vrijeme sklapanja ugovora, a ako se ona ne može utvrditi
- cijena koju utvrđuje sud prema okolnostima slučaja
j. IZMJENA u ZOO – UVEDEN NOVI POJAM (čl. 399.a ZOO-a)
- digitalni sadržaj su podaci koji se proizvode i isporučuju u digitalnom obliku
- digitalna usluga je:
o usluga kojom se potrošaču omogućuju stvaranje, obrada i pohrana
podataka u digitalnom obliku ili pristup njima ili
o usluga kojom se omogućuje dijeljenje ili bilo koja druga interakcija s
podacima u digitalnom obliku koje učitava ili stvara potrošač ili drugi
korisnici te usluge
Predmnijeva kod stvari s digitalnim elementom (čl. 400. ZOO-a)
- predmnijeva se da je svaki nedostatak stvari, kao i stvari s digitalnim
elementima koji se pokazao u roku od jedne godine od trenutka prijelaza rizika
postojao i u trenutku prijelaza rizika, osim ako prodavatelj dokaže suprotno ili
suprotno proizlazi iz naravi stvari ili naravi nedostatka
- predmnijeva iz stavka 9. ovoga članka kod trgovačkih ugovora odnosi se na
razdoblje od šest mjeseci od trenutka prijelaza rizika
k. ODGOVORNOST ZA NEDOSTATKE (čl. 403. i 404. ZOO-a)
Vidljivi nedostaci
- kupac je dužan primljenu stvar na uobičajeni način pregledati ili je dati na
pregled, čim je to prema redovitom tijeku stvari moguće, i o vidljivim
16
nedostacima obavijestiti prodavatelja u roku od osam dana, a kod trgovačkog

ugovora bez odgađanja, inače gubi pravo koje mu po toj osnovi pripada
- kad je pregled izvršen u nazočnosti obiju strana, kupac je dužan svoje
primjedbe zbog vidljivih nedostataka priopćiti prodavatelju odmah, inače gubi
pravo koje mu po toj osnovi pripada
Skriveni nedostaci
- kad se nakon primitka stvari od strane kupca pokaže da stvar ima neki
nedostatak koji se nije mogao otkriti uobičajenim pregledom prilikom
preuzimanja stvari, kupac je dužan, pod prijetnjom gubitka prava, o tom
nedostatku obavijestiti prodavatelja u roku od dva mjeseca računajući od dana
kad je nedostatak otkrio, a kod trgovačkog ugovora bez odgađanja
- prodavatelj ne odgovara za nedostatke koji se pokažu pošto proteknu dvije
godine od predaje stvari, a kod trgovačkog ugovora šest mjeseci
- kod prodaje rabljenih stvari ugovorne strane mogu ugovoriti rok od jedne
godine, a kod trgovačkih ugovora i kraći rok
l. FORMA OBAVIJESTI O NEDOSTATKU (čl. 406. ZOO-a)
- u obavijesti o nedostatku stvari kupac nije dužan potanje opisati nedostatak i
pozvati prodavatelja da pregleda stvar, osim ako se radi o trgovačkom
ugovoru
Značenje činjenice da je prodavatelj znao za nedostatak (čl. 407. ZOO-a)
- kupac ne gubi pravo da se pozove na neki nedostatak i kad nije ispunio
svoju obvezu da stvar pregleda bez odgađanja ili obvezu da u određenom
roku obavijesti prodavatelja o postojanju nedostatka, a i kad se nedostatak
pokazao tek nakon proteka dvije godine, odnosno kod trgovačkih ugovora
šest mjeseci od predaje stvari, ako je taj nedostatak bio poznat
prodavatelju ili mu nije mogao ostati nepoznat
m. PREDAJA VEĆE KOLIČINE OD UGOVORENE (čl. 415. ZOO-a)
- trgovačkim ugovorom o kupoprodaji, kad je prodavatelj stvari određenih po
rodu dao kupcu veću količinu nego što je ugovoreno, a kupac u razumnom
roku ne izjavi da višak odbija, smatra se da je primio i taj višak te je dužan
platiti ga po istoj cijeni
17
n. TRAJANJE PRAVA PRVOKUPA (čl. 453. ZOO-a)

- pravo prvokupa prestaje poslije pet godina od sklapanja ugovora, ako nije
ugovoreno da će prestati prije. Ugovoren dulji rok svodi se na rok od pet
godina
- ograničenje se ne primjenjuje na pravo prvokupa iz trgovačkih ugovora i na
pravo prvokupa dionica, poslovnih udjela i udjela u društvu
- ako ugovorom nije ugovoreno vrijeme trajanja prava prvokupa prestaje
protekom pet godina od sklapanja ugovora
o. NAPLATNOST ZAJMA (čl. 500. ZOO-a)
- zajmoprimac se može obvezati da uz glavnicu duguje i kamate
- u trgovačkim ugovorima zajmoprimac duguje kamate iako nisu ugovorene
- TRGOVAČKI UGOVORI → ne može se isticati prigovor prekomjernog
oštećenja
MEĐUNARODNO TRGOVAČKO PRAVO – HARMONIZACIJA

I UNIFIKACIJA
i. UNIFIKACIJA – ujednačena primjena pravila
ii. HARMONIZACIJA – usklađivanje (UNCITRAL i UNIDROIT)
iii. KONVERGENCIJA – Landova načela (traženje identičnih instituta u različitim
državnim pravilima)
UNCITRAL
- Komisija UN-a za međunarodno trgovačko pravo sa zadatkom harmonizacije
i modernizacije prava međunarodne trgovine
Dokumenti UNCITRALA
- Konvencija UN-a o ugovorima o međunarodnoj prodaji robe – BEČKA
KONVENCIJA)
BEČKA KONVENCIJA
- univerzalni unifikatorski akt
- transnacionalno pravo
- autonomno pravo
- odnosi se isključivo pitanja međunarodne prodaje robe kada su stranke
ugovora iz različitih država
- ima prednost pred nacionalnom pravom i pred ZOO-om jer kao međunarodni
ugovor, ratifikacijom postaje dio nacionalnog prava
18
- odredbe dispozitivne prirode → stranke mogu u cijelosti ili djelomično isključiti

primjenu BK
Kada se Bečka konvencija PRIMJENJUJE, a kada NE
- primjenjuje se UVIJEK, ako njezina primjena nije isključena
- ISKLJUČENJE:
o IZRIČITO ILI PREŠUTNO (u sporazumu ili pred sudom)
o ISKLJUČENJEM POJEDINIH ODREDBI na način da se ugovori
drugačije ili pozivanjem na druga pravna vrela
- BEČKA KONVENCIJA SE NE PRIMJENJUJE
o na robu kupljenu za osobnu uporabu (potrošački ugovor)
o na robu kupljenu javnoj dražbi, u slučaju zapljene robe
o na prodaju brodova, glisera, zrakoplova
o na prodaju električne energije
*primjer pravnih vrela koja se primjenjuju na ugovor o kupoprodaji između HRVATA i
AUSTRIJANCA
1 ugovor (sklopljen između stranaka)
2 opći uvjeti poslovanja (kao sastavni dio ugovora, BK ih ne regulira)
3 BEČKA KONVENCIJA
4 sudska praksa BEČKE KONVENCIJE
5 ZOO ili zakon druge države (Austrije)
UNIDROIT
- institut za unifikaciju privatnog prava sa sjedištem u Rimu
- neovisna i nevladina organizacija osnovana s ciljem harmonizacije i unifikacije
trgovačkog prava
- UNIDROIT je osnovan od strane Lige naroda 1926. godine
- Convention relating to a Uniform law on the International Sale of Goods
INTERNATIONAL LAW ASSOCIATION
- djeluje od 1873. godine u Bruxellesu sa zadaćom „izučavanja, pojašnjenja i
razvoja međunarodnog prava”
- način djelovanja: radne grupe za različita pravna područja
- primjerice: pravo međunarodne trgovine, međunarodna plaćanja,
međunarodna zaštita potrošača
19
UGOVORNO PRAVO EU
- niz smjernica, uredbi, preporuka koje uređuju različita pravna pitanja
ugovornog prava
Najznačajniji unifikatorski radovi u EU
- LANDO COMMISSION (1982.) → neovisno stručno tijelo pravnih stručnjaka
različitih država EU
o model rules of contract law
- PECL (Principles of European Contract Law 2001)
o sadrže isključivo opća pitanja ugovornog prava
o strane ugovora mogu ugovoriti primjenu PECL
TIPOLOGIJA TRGOVAČKIH UGOVORA

TEMELJNA KLASIFIKACIJA
- temeljna podjela ugovora je na IMENOVANE i NEIMENOVANE
a. IMENOVANI UGOVORI su ugovori kod kojih su bitni sastojci i forma
određeni zakonom (svi ugovori koje regulira ZOO)
b. NEIMENOVANI UGOVORI se dijele na TIPIČNE UGOVORE i ATIPIČNE
UGOVORE
- kod neimenovanih ugovora bitni sastojci nisu određeni zakonom, ali to ne
znači da neimenovani ugovori nisu uopće uređeni zakonom → na njih će se
primijeniti OPĆI DIO ZOO
- neimenovani ugovori samo nemaju bitne sastojke navedene u ZOO-u,
odnosno ni u jednom drugom zakonu
a. TIPIČNI UGOVORI su neimenovani ugovori koji su se toliko proširili u
praksi i ustaljeni su u sadržaju da su u poslovnoj praksi dobili ime, ali nisu
u ZAKONU (ugovor o franšizingu, ugovor o distribuciji robe i usluga)
b. ATIPIČNI UGOVORI su neimenovani ugovori koji nisu ustaljeni u sadržaju i
prilagođavaju se konkretnim potrebama slučajeva (zato ih nazivamo
ugovori krojeni po mjeri – „tailor made“); ne mogu se podvesti ni pod
imenovane ni pod tipične
Ostale vrste ugovora
a. SLOŽENI UGOVORI su kombinacija različitih tipova ugovora (najčešće su
neimenovani atipični ugovori)
20
b. VIŠESTUPNJEVITI UGOVORI su ugovori koji se susreću kod dugoročnih

ugovornih odnosa (npr. ugovor o građenju)
c. FIKSNI UGOVORI su ugovori u kojima je rok bitan sastojak ugovora
SAMOREGULATORNI UGOVORI
- ugovori kojima se vrlo detaljno i opširno uređuju sva pitanja sklapanja,
ispunjenja i raskida ugovora
- svrha: spriječiti sporove i nerazjašnjena pitanja
- ako do spora dođe, ugovor je toliko detaljan da nema primjeni općih pravila
obveznog prava
- riječ je o tzv. denacionalizaciji ili delokalizaciji ugovornog odnosa
- sadrže pravna rješenja/klauzule za sve situacije; u slučaju spora primjenjivat
će se samo ugovor
- samoregulatorni ugovori teže za tim da što je više moguće u ugovor unesu
odredbe za sve predvidljive situacije; značajka tih ugovora je opsežnost,
unošenje mnogih pojedinosti i rješenja
Tipski ugovori VS tipični ugovori
- TIPSKI UGOVORI su takvi ugovori u kojima jedna ugovorna strana predočuje
drugoj strani unaprijed pripremljen nacrt ugovora kojima se redovito služi.
Tipski ugovor zapravo je ponuda za sklapanje ugovora u kojoj ponuditelj
načelno dopušta odstupanje od predloženog formulara ugovora i spreman je
pregovarati o sadržaju budućeg ugovora
- TIPIČNI UGOVORI su neimenovani ugovori koji su toliko prošireni u praksi i
ustaljeni u sadržaju da su u poslovnoj praksi dobili ime, ali nisu u zakonu
(ugovor o franšizingu)
TRGOVAČKI SPOROVI
- redoviti → SUDOVI (Zakon o parničnom postupku)
- alternativni → ARBITRAŽA (Zakon o arbitraži)/MIRENJE (Zakon o mirenju)
Stvarna nadležnost trgovačkih sudova → Zakon o parničnom postupku (čl. 34b.)
- trgovački sudovi stvarno su nadležni suditi u sporovima između:
o PRAVNIH OSOBA
o PRAVNIH OSOBA I OBRTNIKA
o OBRTNIKA I OBRTNIKA (ako se radi o sporu u vezi s njihovom
djelatnošću, osim ako nije riječ o sporovima u kojima prema ovom
21
Zakonu uvijek sude općinski sudovi, odnosno ako nije riječ o sporovima
za koje je zakonom utvrđena nadležnost nekoga drugog suda)
o oko trgovačkog društva (osnivanje, statusne promjene, sporovi između
organa, prestanak)
o STEČAJEVI!!! → osim stečaja potrošača
o INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO
o AUTORSKA PRAVA
o BRODOVA, ZRAKOPLOVA
MIRENJE
- mirenje (medijacija) je oblik posredovanja u kojem stranke rješavaju svoje
sporove pod vodstvom i uz pomoć neovisne treće osobe – izmiritelja
(medijatora), radi postizanja nagodbe u njihovom najboljem interesu
- mirenje je dobrovoljan, neformalan, povjerljiv, brz i besplatan postupak
Zakon o mirenju
- zakonom uređuje mirenje u građanskim, trgovačkim, radnim i drugim
sporovima o pravima kojima stranke mogu slobodno raspolagati
Zašto je mirenje najpogodniji način rješavanja sporova?
- na vidjelo se iznose svi detalji spora, a ne samo njihova pravna interpretacija
- utvrđuju se interesi stranaka, a ne njihovo pravo
- stranke zadržavaju kontrolu nad postupkom i mogu ga prekinuti u svakom
trenutku
- umanjuje mogućnost sukobljavanja između stranaka i njihovih punomoćnika
- umanjuje ili isključuje mogućnost pojave emocionalne frustracije stranaka
- brz i najčešće završava samo za nekoliko sati
- besplatan, izuzev pristojbe sudske nagodbe u iznosu od najviše 400,00 kn
- nagodba postignuta mirenjem od zajedničkog je interesa za stranke i zato im
daje manje povoda za njeno osporavanje
- nagodba u mirenju omogućuje različita rješenja spora, dok sudska presuda
nudi samo jedno jedino moguće rješenje spora na temelju zakona
- završava suglasnom nagodbom koju stranke stoga dobrovoljno izvršavaju, što
isključuje svaku potrebu za dodatnim dugotrajnim i skupim ovršnim postupkom
22
ARBITRAŽA
Zakon o arbitraži
- jedan od alternativnih načina rješavanja trgovačkih sporova
- razlozi za arbitražu: nezadovoljstvo redovitim sudovima, spori, skupi
Arbitražni postupak
- arbitražni postupak provode jedna ili više osoba o čijem izboru su se stranke
sporazumjele i kojima stranke sporazumno i dobrovoljno povjeravaju
donošenje meritorne odluke u sporu, a zakon tu odluku izjednačava s
pravomoćnom sudskom odlukom
- postupak pred arbitražnim vijećem također predstavlja suđenje i u sporu se
odlučuje presudom
- stranke iznose dokaze i protudokaze
Vrste arbitraže
- institucionalna arbitraža (Stalno arbitražno sudište pri HGK)
- ad hoc arbitraža
NAČELA OBVEZNIH ODNOSA

Sloboda uređivanja obveznih odnosa
- sudionici u prometu slobodno uređuju obvezne odnose, a ne mogu ih uređivati
suprotno Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima i moralu društva
Načelo savjesnosti i poštenja
- u zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa
sudionici su dužni pridržavati se načela savjesnosti i poštenja
Načelo jednake vrijednosti činidaba
- pri sklapanju naplatnih pravnih poslova sudionici polaze od načela jednake
vrijednosti uzajamnih činidaba
- zakonom se određuje u kojim slučajevima narušavanje toga načela povlači
pravne posljedice
Ponašanje u ispunjavanju obveza i ostvarivanju prava
- obična pažnja → građanski/potrošački ugovori
- sudionik u obveznom odnosu dužan je u ispunjavanju svoje obveze postupati
s pažnjom koja se u pravnom prometu zahtijeva u odgovarajućoj vrsti
obveznih odnosa
23
(pažnja dobrog gospodarstvenika, odnosno pažnja dobrog domaćina) →

trgovački ugovori
- sudionik u obveznom odnosu dužan je u ispunjavanju obveze iz svoje
profesionalne djelatnosti postupati s povećanom pažnjom, prema pravilima
struke i običajima
(pažnja dobrog stručnjaka) → pravila i običaji struke
- sudionik u obveznom odnosu dužan je u ostvarivanju svog prava suzdržati se
od postupka kojim bi se otežalo ispunjenje obveze drugog sudionika
NASTANAK, VRSTE I UČINCI OBVEZA

- obveze nastaju:
o na osnovi pravnih poslova
o prouzročenjem štete
o stjecanjem bez osnove
o poslovodstvom bez naloga
o javnim obećanjem nagrade
o izdavanjem vrijednosnih papira
- obveze mogu nastati i na osnovi odluke suda ili druge javne vlasti
VRSTE OBVEZA
NOVČANE OBVEZE
Načelo monetarnog nominalizma
- kad obveza ima za činidbu iznos novca, dužnik je dužan isplatiti onaj broj
novčanih jedinica na koji obveza glasi, osim kad zakon određuje što drugo
(koliko izbrojim, toliko vratim)
Valuta obveze
- dopuštena je odredba ugovora prema kojoj se vrijednost ugovorne obveze u
valuti Republike Hrvatske izračunava na temelju cijene zlata ili tečaja
valute Republike Hrvatske u odnosu prema stranoj valuti
- u tom slučaju, ako strane nisu ugovorile drugi tečaj, obveza se ispunjava u
valuti Republike Hrvatske prema prodajnom tečaju koji objavi devizna
burza, odnosno Hrvatska narodna banka i koji vrijedi na dan dospjelosti,
odnosno, po zahtjevu vjerovnika, na dan plaćanja
- ako novčana obveza protivno zakonu glasi na plaćanje u zlatu ili stranoj valuti,
njezino se ispunjenje može zahtijevati samo u valuti Republike Hrvatske
24
prema prodajnom tečaju koji objavi devizna burza, odnosno Hrvatska narodna
banka i koji vrijedi na dan dospjelosti, odnosno, po zahtjevu vjerovnika, na dan
plaćanja
Indeksna klauzula
- dopuštena je odredba ugovora kojom se iznos novčane obveze u domaćem
novcu veže za promjene cijena dobara, robe i usluga izraženih indeksom
cijena utvrđenim od ovlaštene osobe
Klizna skala
- u ugovorima u kojima se jedna strana obvezuje izraditi i isporučiti određene
predmete dopušteno je ugovoriti da će cijena ovisiti o cijeni materijala, rada i
drugih čimbenika koji utječu na visinu troškova proizvodnje, u određeno
vrijeme na određenom tržištu
Plaćanje prije roka
- dužnik novčane obveze može je ispuniti prije roka
- ništetna je odredba ugovora kojom se dužnik odriče toga prava
- u slučaju ispunjenja novčane obveze prije roka dužnik ima pravo od iznosa
duga odbiti iznos kamata za vrijeme od dana isplate do dospjelosti obveze
samo ako je na to ovlašten ugovorom
OBVEZE S VIŠE ČINIDABA
a) ALTERNATIVNE OBVEZE
Pravo izbora
- ako neka obveza ima dvije ili više činidaba, ali je dužnik dužan ispuniti
samo jednu da bi se oslobodio obveze, pravo izbora, ako nije što drugo
ugovoreno, pripada dužniku, i obveza prestaje kad on ispuni činidbu koju je
izabrao
Neopozivost i učinak izbora
- izbor je učinjen kad strana kojoj pripada pravo izbora obavijesti drugu stranu
o tome što je izabrala, i od toga trenutka izbor se više ne može mijenjati
- učinjenim izborom uzima se da je obveza od početka bila jednostavna i da
je njezin objekt od početka bila izabrana činidba
Trajanje prava izbora
- dužnik ima pravo izbora sve dok u ovršnom postupku jedna od dugovanih
stvari ne bude potpuno ili djelomično predana vjerovniku po njegovu izboru
25
- ako pravo izbora pripada vjerovniku, a on se ne očituje o izboru u roku

određenom za ispunjenje, dužnik ga može pozvati da učini izbor i za to mu
odrediti primjeren rok poslije čijeg isteka pravo izbora prelazi na dužnika
Izbor povjeren trećoj osobi
- ako izbor treba učiniti neka treća osoba, a ona to ne učini, svaka strana može
zahtijevati da izbor obavi sud
Ograničenje na preostalu činidbu
- ako je jedna činidba postala nemoguća zbog nekog događaja za koji ne
odgovara nijedna strana, obveza se ograničuje na preostalu činidbu
Ograničenje u slučaju odgovornosti jedne strane
- kad je jedna činidba postala nemoguća zbog događaja za koji je odgovoran
dužnik, obveza se ograničuje na preostalu činidbu u slučaju da pravo izbora
pripada njemu, a ako pravo izbora pripada vjerovniku, on može po svojem
izboru zahtijevati preostalu činidbu ili naknadu štete
- kad je jedna činidba postala nemoguća zbog događaja za koji je odgovoran
vjerovnik, dužnikova obveza prestaje, ali u slučaju da dužniku pripada
pravo izbora, on može zahtijevati naknadu štete i ispuniti svoju obvezu
preostalom činidbom, a ako pravo izbora ima vjerovnik, on može dati
naknadu štete i zahtijevati preostalu činidbu
b) FAKULTATIVNE OBVEZE
Ovlaštenje dužnika
- dužnik čija obveza ima jednu činidbu, ali mu je dopušteno da se oslobodi
svoje obveze ispunjenjem neke druge određene činidbe, može se koristiti
tom mogućnošću sve dok vjerovnik u ovršnom postupku ne primi potpuno ili
djelomično ispunjenje činidbe
Ovlaštenja vjerovnika
- vjerovnik u fakultativnoj obvezi može zahtijevati od dužnika samo dugovanu
činidbu, ali ne i drugu činidbu kojom dužnik, ako hoće, može također ispuniti
svoju obvezu
- kad dugovana činidba postane nemoguća zbog događaja za koji dužnik
odgovara, vjerovnik može zahtijevati samo naknadu štete, ali se dužnik može
osloboditi obveze ispunjenjem onoga na što je ovlašten umjesto dugovane
činidbe
26
c) FAKULTATIVNE TRAŽBINE
- kad je ugovorom ili zakonom predviđeno da vjerovnik može umjesto
dugovane činidbe zahtijevati od dužnika neku drugu određenu činidbu,
dužnik je dužan ispuniti mu tu činidbu, ako vjerovnik to zahtijeva
- za fakultativne tražbine vrijede, prema namjeri ugovaratelja i prema prilikama
posla, odgovarajuća pravila o fakultativnim i alternativnim obvezama
OBVEZE S VIŠE DUŽNIKA I VJEROVNIKA
a) DJELJIVE OBVEZE
Dijeljenje duga i tražbine
- obveza je djeljiva ako se ono što se duguje može podijeliti i ispuniti u
dijelovima koji imaju ista svojstva kao i cijela činidba, i ako ono tom podjelom
ne gubi ništa od svoje vrijednosti, inače obveza je nedjeljiva
- kad u nekoj djeljivoj obvezi ima više dužnika, dug se dijeli među njima na
jednake dijelove, ako nije određena drukčija podjela, i svaki od njih odgovara
za svoj dio duga
- kad u nekoj djeljivoj obvezi ima više vjerovnika, tražbina se dijeli među njima
na jednake dijelove, ako nije što drugo određeno i svaki vjerovnik može
zahtijevati samo svoj dio tražbine
Predmnijeva solidarnosti
- kad ima više dužnika u nekoj djeljivoj obvezi nastaloj trgovačkim ugovorom,
oni odgovaraju vjerovniku solidarno, osim ako su ugovaratelji izrijekom
otklonili solidarnu odgovornost
UČINCI OBVEZA
- na temelju obveze vjerovnik je ovlašten zahtijevati od dužnika njezino
ispunjenje, a dužnik je dužan u cijelosti ispuniti je
- za ispunjenje obveze dužnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom
27
PROMJENA NA STRANI VJEROVNIKA – CESIJA I

SUBROGACIJA
CESIJA (čl. 80. – čl. 83., čl. 86. – čl. 89. ZOO-a)
Pojam
- vjerovnik može ugovorom sklopljenim s trećim prenijeti na ovoga svoju
tražbinu,
osim one:
o čiji je prijenos zabranjen zakonom ili
o koja je strogo osobne naravi
o ili koja se po svojoj naravi protivi prenošenju na drugoga
- ugovor o ustupanju nema učinak prema dužniku: ako su on i vjerovnik
ugovorili da ovaj neće moći prenijeti tražbinu na drugoga ili da je neće moći
prenijeti bez dužnikova pristanka → ako bi vjerovnik to ipak učinio, takva
cesija neće imati učinak prema dužniku pa će dužnik moći valjano ispuniti
tražbinu starom vjerovniku
Sporedna prava
- s tražbinom prelaze na primatelja sporedna prava (pravo prvenstvene naplate,
hipoteka, založno pravo, prava iz ugovora s jamcem, prava na kamate,
ugovornu kaznu i sl.)
- ipak, ustupitelj može predati založenu stvar primatelju samo ako zalogodavac
pristane na to, inače ona ostaje kod ustupitelja da je čuva za račun primatelja
- smatra se da su dospjele a neisplaćene kamate ustupljene s glavnom
tražbinom
Obavješćivanje dužnika
- nije potreban pristanak dužnika, ali je ustupitelj dužan obavijestiti dužnika o
ustupanju
- ispunjenje ustupitelju prije obavijesti o ustupanju pravovaljano je i oslobađa
dužnika obveze, ali samo ako nije znao za ustupanje, inače obveza ostaje i on
ju je dužan ispuniti
Višestruko ustupanje
- ako je vjerovnik ustupio istu tražbinu raznim osobama, tražbina pripada
primatelju o kome je ustupitelj prvo obavijestio dužnika, odnosno koji se prvi
javio dužniku
28
Odnos ustupitelja i primatelja

- ODGOVORNOST ZA POSTOJANJE TRAŽBINE → odgovornost za veritet
o kad je tražbina ustupljena naplatnim ugovorom, ustupitelj odgovara za
postojanje tražbine u vrijeme ustupanja
- ODGOVORNOST ZA NAPLATIVOST → odgovornost za bonitet
o ustupitelj odgovara za naplativost ustupljene tražbine ako je to bilo
ugovoreno, ali samo do visine onoga što je primio od primatelja, te za
naplativost kamata, troškova oko ustupanja i troškova postupka protiv
dužnika
o veća odgovornost savjesnog ustupitelja ne može se ugovoriti
Posebni slučajevi ustupanja tražbine
Ustupanje umjesto ispunjenja ili radi ispunjenja
- kad dužnik umjesto ispunjenja svoje obveze ustupi vjerovniku svoju tražbinu ili
jedan njezin dio, sklapanjem ugovora o ustupanju dužnikova obveza se gasi
do iznosa ustupljene tražbine
- ali kad dužnik ustupi svome vjerovniku svoju tražbinu samo radi ispunjenja,
njegova se obveza gasi, odnosno smanjuje tek kad vjerovnik naplati
ustupljenu tražbinu
- u oba slučaja primatelj je dužan predati ustupitelju sve što je primio preko
iznosa svoje tražbine prema ustupitelju
- u slučaju ustupanja radi ispunjenja dužnik ustupljene tražbine može ispuniti
svoju obvezu i prema ustupitelju, čak i kad je obaviješten o ustupanju
Ustupanje radi osiguranja
- kad je ustupanje učinjeno radi osiguranja primateljeve tražbine prema
ustupitelju, primatelj je dužan brinuti se s pažnjom dobrog gospodarstvenika,
odnosno dobrog domaćina o naplati ustupljene tražbine te nakon naplate,
pošto zadrži koliko je potrebno za namirenje vlastite tražbine prema
ustupitelju, ovome predati višak
29
SUBROGACIJA (čl. 90. – čl. 91. ZOO-a)

Pojam
Ugovorna subrogacija
- u slučaju ispunjenja tuđe obveze svaki ispunitelj može ugovoriti s
vjerovnikom prije ispunjenja ili pri ispunjenju da ispunjena tražbina prijeđe
na njega sa svima ili samo s nekim sporednim pravima
- vjerovnikova prava mogu prijeći na ispunitelja i na temelju ugovora između
dužnika i ispunitelja, sklopljenog prije ispunjenja
- u ovim slučajevima subrogacija ispunitelja u prava vjerovnika nastaje
ispunjenjem
Zakonska subrogacija
- kad obvezu ispuni osoba koja ima neki pravni interes u tome, samim
ispunjenjem obveze na nju prelazi vjerovnikova tražbina sa svim sporednim
pravima
PROMJENA NA STRANI DUŽNIKA

PREUZIMANJE DUGA (čl. 96. – čl. 100. ZOO-a)
Pojam
- dug se preuzima ugovorom između dužnika i preuzimatelja, na koji je
pristao vjerovnik
Pravna pitanja
- NAČIN OBAVJEŠTAVANJA VJEROVNIKA? → vjerovnika može izvijestiti i
dužnik i preuzimatelj
VJEROVNIKOV PRISTANAK?
- vjerovnik svoj pristanak može priopćiti i dužniku i preuzimatelju
- smatra se da je vjerovnik dao svoj pristanak ako je bez ograde primio neko
ispunjenje od preuzimatelja koje je ovaj učinio u svoje ime
- ugovaratelji, a i svaki od njih, mogu pozvati vjerovnika da se u određenom
roku očituje pristaje li na preuzimanje duga
- u slučaju da se ne očituje u danom roku smatra da nije dao svoj pristanak
- dok vjerovnik ne da svoj pristanak ili ga odbije dati → učinak ugovora o
preuzimanju ispunjenja
30
PREUZIMANJE DUGA OSIGURANOG HIPOTEKOM?

- smatra se da je hipotekarni vjerovnik dao pristanak na ugovor o preuzimanju
duga ako ga, na pisani zahtjev otuđitelja, nije odbio u roku od 3 mjeseca od
primitka poziva
- ako se vjerovniku ne ukaže na spomenutu posljedicu smatra se da poziv nije
ni upućen
PRAVNI UČINAK?
- promjena dužnika – prijašnji dužnik se oslobađa obveze, na njegovo mjesto
stupa preuzimatelj
- sadržaj obveze – ostaje nepromijenjen
- prezaduženost preuzimatelja – ukoliko vjerovnik nije znao niti morao znati za
prezaduženost, prijašnji dužnik se ne oslobađa obveze, ugovor o preuzimanju
duga ima učinak ugovora o pristupanju dugu
SPOREDNA PRAVA?
- ostaju i nadalje
- !!! iznimke za jamstva i zaloge trećih osoba – prestaju osim ako jamci i
zalogodavci ne pristanu odgovarati i za novog dužnika
- nenaplaćene dospjele kamate do preuzimanja – preuzimatelj ne odgovara
PRIGOVORI?
- preuzimatelj može isticati vjerovniku sve prigovore koji proistječu iz pravnog
odnosa između prijašnjeg dužnika i vjerovnika, a i prigovore koje preuzimatelj
ima prema vjerovniku
- preuzimatelj ne može isticati vjerovniku prigovore koji potječu iz pravnog
odnosa s prijašnjim dužnikom, a koji odnos je bio temelj preuzimanja
PRISTUPANJE DUGU (čl. 101. – čl. 102. ZOO-a)
Pojam
- ugovorom između vjerovnika i trećega, kojim se ovaj obvezuje vjerovniku da
će ispuniti njegovu tražbinu prema dužniku, treći stupa u obvezu pored
dužnika
- ovdje se ne radi o jamstvu jer kod jamstva se vjerovnik namiruje od jamca tek
kad se nije uspio namiriti od glavnog dužnika
31
Pravna pitanja
PRISTUPANJE DUGU U SLUČAJU PREUZIMANJA NEKE IMOVINSKE CJELINE?
- osoba na koju prijeđe na temelju ugovora neka imovinska cjelina (poduzeće i
sl.) pojedinca ili pravne osobe, ili dio te cjeline, odgovara za dugove koji se
odnose na tu cjelinu, odnosno na njezin dio, pored dotadašnjeg imatelja i
solidarno s njim, ali samo do vrijednosti njezine aktive
- nema pravni učinak prema vjerovnicima odredba ugovora kojom bi se
isključivala ili ograničavala odgovornost utvrđena u stavku 1. ovoga članka
PREUZIMANJE ISPUNJENJA (čl. 103. ZOO-a)
Pojam
- ispunjenje se preuzima ugovorom između dužnika i nekog trećega kojim se
ovaj obvezuje ispuniti dužnikovu obvezu prema vjerovniku
Pravna pitanja
KOME ODGOVARA TREĆI?
- odgovara dužniku ako pravodobno ne ispuni obvezu vjerovniku te on zatraži
ispunjenje od dužniku
MOŽE LI VJEROVNIK ZAHTIJEVATI ISPUNJENJE OD TREĆEG?
- ne jer treći sklapa ugovor s dužnikom te on ne preuzima dug niti mu pristupa i
sukladno tomu vjerovnik nema nikakvo prema njemu
JAMSTVO
(čl. 104. – čl. 112., čl. 114. – čl. 119. ZOO-a)
Pojam
- ugovor kojim se treća osoba (jamac) obvezuje vjerovniku da će ispuniti tuđu,
valjanu i dospjelu obvezu dužnika, ako dužnik to ne učini
Obilježja
- za obvezu glavnog dužnika jamac odgovara svom svojom imovinom!
- jamac mora biti potpuno poslovno sposoban
- dug jamstvom ne postaje bolji, samo odgovornost postaje jača
- moguće ugovoriti i za uvjetnu i buduću obvezu
- obveza jamca ovisi o obvezi glavnog dužnika ne može biti kvantitativno veća,
samo manja
- obveza jamca mora biti kvalitativno jednaka obvezi glavnog dužnika
- OBLIK UGOVORA – pisani
32
Akcesornost jamstva
- pretpostavlja postojanje valjane obveze glavnog dužnika
Supsidijarnost jamstva
- vjerovnik može zahtijevati ispunjenje obveze od jamca samo ako se nije uspio
namiriti od glavnog dužnika
- upućivanje pisanog poziva na ispunjenje obveze glavnom dužniku
- ako glavni dužnik ne ispuni obvezu u roku određenom u pisanom pozivu,
može se zahtijevati ispunjenje od jamca
Iznimno
- od jamca se može zahtijevati ispunjenje izravno, bez prethodnog pozivanja
glavnog dužnika, ukoliko je očito da su dužnikova sredstva nedovoljna za
ispunjenje obveze ili je glavni dužnik pao pod stečaj
Odgovornost jamca
- obveza jamca ovisi o obvezi glavnog dužnika → ne može biti kvantitativno
veća, samo manja
- jamac odgovara za svako povećanje obveze koje nastane dužnikovim
zakašnjenjem ili dužnikovom krivnjom
- jamac odgovara i za troškove koje je imao vjerovnik da bi od dužnika naplatio
dug, a za ugovorene kamate samo koje su dospjele nakon sklapanja ugovora
o jamstvu
Prigovori
- jamac može protiv vjerovnika isticati sve prigovore koje bi mu mogao istaknuti
i glavni dužnik i prigovor prijeboja
- ne može isticati osobne dužnikove prigovore prema vjerovniku, ali može svoje
osobne prigovore
- dužnikovo odricanje od prigovora i priznanje vjerovnikove tražbine nema
pravni učinak prema jamcu
Vrste jamstva
1) REDOVITO/OBIČNO/SUPSIDIJARNO JAMSTVO → obveza jamca je
akcesorna i supsidijarna
2) SOLIDARNO JAMSTVO
- jamstvo bez supsidijarnosti
33
- ako se jamac obveže kao jamac platac, vjerovnik može zahtijevati ispunjenje
cijele obveze bilo od glavnog dužnika, bilo od jamca ili od obojice istodobno
(SOLIDARNOST PO ZAKONU)
3) PODJAMSTVO
- ugovor kojim se netko treći obvezuje vjerovniku, ali ne za dužnika, nego za
jamca (jamčev jamac)
- podjamac se poziva na odgovornost ako se vjerovnik ne uspije namiriti niti od
glavnog dužnika niti od jamca
4) TRGOVAČKI UGOVORI → jamac za obvezu nastalu iz trgovačkog
ugovora odgovora kao jamac platac, ako nije što drugo ugovoreno
Regres
- kad jamac ispuni obvezu glavnog dužnika, sva vjerovnička prava po samom
zakonu prelaze na jamca (prelazi tražbina sa svim sporednim pravima i
osiguranjima) → zakonska subrogacija
- jamac na ime regresa može od glavnog dužnika zahtijevati sve ono što je
doista za njega platio vjerovniku
- dužnik može s uspjehom staviti jamcu sve one prigovore koje bi mogao
istaknuti i vjerovniku
Stečaj glavnog dužnika
- u slučaju stečaja glavnog dužnika vjerovnik je dužan prijaviti svoju tražbinu u
stečaj i o tome obavijestiti jamca, inače odgovara jamcu za štetu koju bi ovaj
imao zbog toga
- smanjenje obveze glavnog dužnika u stečajnom postupku ne povlači za
sobom i odgovarajuće smanjenje jamčeve obveze, te jamac odgovara
vjerovniku za cijeli iznos svoje obveze
Prestanak jamstva
- AKCESORNOST JAMSTVA → obveza jamca prestaje ako je na bilo koji
način prestala obveza glavnog dužnika
- SAMOSTALNI PRESTANAK JAMSTVA → vjerovnikovo otpuštanje jamca,
glavni dug ostaje, a jamac potpuno ispada iz odnosa; takav se slučaj može
dogoditi i zbog odugovlačenja vjerovnika
Dužnost obavješćivanja jamca o dužnikovu propuštanju
- ako dužnik ne ispuni svoju obvezu na vrijeme, vjerovnik je dužan obavijestiti o
tome jamca, inače će mu odgovarati za štetu koju bi jamac pretrpio zbog toga
34
Oslobođenje jamca zbog vjerovnikova odugovlačenja

- jamac se oslobađa odgovornosti ako vjerovnik, na njegov poziv poslije
dospjelosti tražbine, ne zahtijeva ispunjenje od glavnog dužnika u roku od
mjesec dana od toga poziva
- kad rok za ispunjenje nije određen, jamac se oslobađa odgovornosti ako
vjerovnik, na njegov poziv poslije isteka jedne godine od sklapanja ugovora o
jamstvu, ne dade u roku od mjesec dana od toga poziva potrebnu izjavu za
određivanje nadnevka ispunjenja
Oslobođenje jamca zbog gubitka osiguranja
- ako vjerovnik napusti zalog ili koje drugo pravo kojim je bilo osigurano
ispunjenje njegove tražbine ili ga izgubi svojom krivnjom i tako onemogući
prijelaz toga prava na jamca, ovaj se oslobađa svoje obveze prema vjerovniku
za onoliko za koliko bi mogao dobiti ostvarenjem toga prava
- pravilo stavka 1. ovoga članka vrijedi kako u slučaju kad je pravo nastalo prije
sklapanja ugovora o jamstvu, tako i u slučaju kad je nastalo nakon toga
Zastara
- zastarom obveze glavnog dužnika zastarijeva i obveza jamca
- kad je rok zastare za obvezu glavnog dužnika dulji od dvije godine, obveza
jamca zastarijeva istekom dvije godine od dana dospjelosti obveze glavnog
dužnika, osim kad jamac odgovara solidarno s dužnikom (trgovački ugovori)
- prekid zastare tražbine prema glavnom dužniku djeluje i prema jamcu samo
ako je do prekida došlo nekim postupkom vjerovnika pred sudom protiv
glavnog dužnika
- zastoj zastare obveze glavnog dužnika nema učinka prema jamcu
KAPARA, ODUSTATNINA, UGOVORNA KAZNA

KAPARA (čl. 303. – čl. 305. ZOO-a)
- iznos novca ili određena količina drugih zamjenjivih stvari koju jedna strana
daje drugoj u trenutku sklapanja ugovora kao znak da je ugovor sklopljen i
kao sigurnost da će se ispuniti obveza iz ugovora
- ako je u trenutku sklapanja ugovora jedna strana dala drugoj stanovit iznos
novca ili stanovitu količinu drugih zamjenljivih stvari kao znak da je ugovor
sklopljen (kapara), ugovor se smatra sklopljenim kad je kapara dana, ako
nije što drugo ugovoreno
35
- u slučaju ispunjenja ugovora kapara se mora vratiti ili uračunati u ispunjenje

obveze
- ako što drugo nije ugovoreno, strana koja je dala kaparu ne može odustati
od ugovora ostavljajući kaparu drugoj strani, niti to može učiniti druga
strana vraćanjem dvostruke kapare
Neispunjenje ugovora
- ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je dala kaparu, druga
strana može po svojem izboru zahtijevati:
o ispunjenje ugovora, ako je to još moguće
o ili tražiti naknadu štete, a kaparu uračunati u naknadu ili vratiti
o ili se zadovoljiti primljenom kaparom
- ako je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je primila kaparu,
druga strana može, po svojem izboru zahtijevati:
o ispunjenje ugovora, ako je to još moguće
o ili tražiti naknadu štete i vraćanje kapare
o ili tražiti vraćanje dvostruke kapare
- u svakom slučaju, kad druga strana zahtijeva ispunjenje ugovora, ona ima
pravo i na naknadu štete koju trpi zbog zakašnjenja
- sud može, na zahtjev zainteresirane strane smanjiti pretjerano veliku kaparu
Djelomično ispunjenje
- u slučaju djelomičnog ispunjenja obveze vjerovnik ne može zadržati kaparu,
nego može zahtijevati:
o ispunjenje ostatka obveze i naknadu štete zbog zakašnjenja
o ili tražiti naknadu štete zbog nepotpunog ispunjenja, ali se u oba slučaja
kapara uračunava u naknadu
- ako vjerovnik raskine ugovor i vrati ono što je primio kao djelomično
ispunjenje, on može birati između ostalih zahtjeva koji pripadaju jednoj strani
kad je za neispunjenje ugovora odgovorna druga strana
Kapara kao odustatnina (čl. 307. ZOO-a)
- kapara se može ugovoriti kao odustatnina
- kad je uz kaparu ugovoreno pravo da se odustane od ugovora, onda se
kapara smatra odustatninom i svaka strana može odustati od ugovora
- u tom slučaju, ako odustane strana koja je dala kaparu, gubi je, a ako
odustane strana koja je kaparu primila, vraća je u dvostrukom iznosu
36
ODUSTATNINA (čl. 306. ZOO-a)

- sporazumom ugovornih strana može se ovlastiti jedna ili svaka strana da
odustanu od ugovora davanjem odustatnine
- kad strana u čiju je korist ugovorena odustatnina izjavi drugoj strani da će dati
odustatninu, ona više ne može zahtijevati ispunjenje ugovora
- strana ovlaštena da odustane dužna je dati odustatninu istodobno s izjavom o
odustajanju
- ako ugovaratelji nisu odredili rok do kojega ovlaštena strana može odustati od
ugovora, ona to može učiniti sve dok ne protekne rok određen za
ispunjenje njezine obveze
- pravo odustajanja od ugovora prestaje i kad strana u čiju je korist ugovoreno
počne ispunjavati svoje obveze iz toga ugovora ili primati ispunjenje od
druge strane
UGOVORNA KAZNA (čl. 350. – čl. 354., čl. 356. ZOO-a)
- ugovorom unaprijed određen iznos naknade štete koju vjerovnik ima pravo
zahtijevati neovisno o tomu je li pretrpio štetu
- vjerovnik i dužnik mogu ugovoriti da će dužnik platiti vjerovniku određeni
novčani iznos ili pribaviti neku drugu materijalnu korist ako ne ispuni
svoju obvezu, ako zakasni s njezinim ispunjenjem ili ako je neuredno ispuni
- ako što drugo ne proizlazi iz ugovora, smatra se da je kazna ugovorena za
slučaj da dužnik kasni s ispunjenjem
- ugovorna kazna ne može biti ugovorena za novčane obveze jer se plaćaju
zatezne kamate
Način određivanja
- ugovorne strane mogu odrediti visinu kazne
o po svojoj volji
o u ukupnom iznosu
o u postotku
o ili za svaki dan zakašnjenja
o ili na koji drugi način
- ona mora biti ugovorena u obliku propisanom za ugovor iz kojega je nastala
obveza na čije se ispunjenje odnosi
37
Pravna sudbina sporazuma

- akcesornost
- sporazum o ugovornoj kazni dijeli pravnu sudbinu obveze na čije se
osiguranje odnosi
- sporazum gubi pravni učinak ako je do neispunjenja, neurednog ispunjenja ili
zakašnjenja došlo iz uzroka za koji dužnik ne odgovara
Vjerovnikova prava
- kad je kazna ugovorena za slučaj neispunjenja obveze, vjerovnik može
zahtijevati
o ili ispunjenje obveze
o ili ugovornu kaznu
- alternativan zahtjev!
- gubi pravo zahtijevati ispunjenje obveze ako je zatražio isplatu ugovorne
kazne
- kad je kazna ugovorena za slučaj neispunjenja, dužnik nema pravo isplatiti
ugovornu kaznu i odustati od ugovora, osim ako je to bila namjera
ugovaratelja kad su kaznu ugovorili
- kad je kazna ugovorena za slučaj zakašnjenja, odnosno neurednog
ispunjenja, vjerovnik ima pravo zahtijevati
o i ispunjenje obveze
o i ugovornu kaznu
- kumulativan zahtjev!
- vjerovnik ne može zahtijevati ugovornu kaznu zbog zakašnjenja, odnosno
neurednog ispunjenja ako je primio ispunjenje obveze, a nije bez odgađanja
priopćio dužniku da zadržava svoje pravo na ugovornu kaznu
Smanjenje ugovorne kazne
- sud će na zahtjev dužnika smanjiti iznos ugovorne kazne ako nađe da je ona
nerazmjerno visoka s obzirom na vrijednost i značenje objekta obveze
Zakonom određena naknada i ugovorna kazna
- ako je za neispunjenje obveze, neuredno ispunjenje ili za slučaj zakašnjenja s
ispunjenjem zakonom određena visina naknade pod nazivom penala,
ugovorne kazne, naknade ili pod kojim drugim nazivom, a ugovorne strane su
pored toga ugovorile kaznu, vjerovnik nema pravo zahtijevati ujedno ugovornu
kaznu i naknadu određenu zakonom, osim ako je to zakonom dopušteno
38
PROMJENA SADRŽAJA – NOVACIJA I NAGODBA

OBNOVA (NOVACIJA) → čl. 145. – čl. 149. ZOO-a
Pojam
- obnova nastaje ako se vjerovnik i dužnik suglase da postojeću obvezu
zamijene novom i ako nova obveza ima različitu glavnu činidbu ili različitu
pravnu osnovu
- ne smatraju se obnovom:
o sporazum vjerovnika i dužnika kojim se mijenja ili dodaje odredba o
roku
o mjestu ili načinu ispunjenja
o naknadni sporazum o kamatama
o ugovornoj kazni
o osiguranju ispunjenja ili o kojoj drugoj sporednoj odredbi
o sporazum o izdavanju nove isprave o dugu
- izdavanje mjenice ili čeka zbog neke prijašnje obveze ne smatra se obnovom,
osim kad je to ugovoreno
Volja za obnovom
- obnova se ne predmnijeva, pa ako strane nisu izrazile namjeru da ugase
postojeću obvezu kad su stvarale novu, prijašnja obveza ne prestaje, već
postoji i dalje pored nove
Učinak obnove
- prijašnja obveza prestaje, a nova nastaje
- s prijašnjom obvezom prestaju i zalog i jamstvo, osim ako je s jamcem ili
zalogodavcem drukčije ugovoreno
- isto vrijedi i za ostala sporedna prava koja su bila vezana za prijašnju obvezu
Nevaljanost i utrnuće prijašnje obveze
- obnova je bez učinka ako je prijašnja obveza bila ništetna ili već ugašena
- ako je prijašnja obveza bila samo pobojna, obnova je valjana ako je to
dužniku bilo poznato
Učinak poništaja
- kad je ugovor o obnovi poništen, smatra se da nije ni bilo obnove i da
prijašnja obveza nije ni prestala postojati
39
NAGODBA (čl. 150. – čl. 151., čl. 153., čl. 155. – čl. 158. ZOO-a)
Pojam
- ugovorom o nagodbi osobe između kojih postoji spor ili neizvjesnost o
nekom pravnom odnosu, uzajamnim popuštanjima, prekidaju spor, odnosno
otklanjaju neizvjesnost i određuju svoja uzajamna prava i obveze
- postoji neizvjesnost i kad je ostvarenje određenog prava nesigurno
U čemu se sastoje uzajamna popuštanja (pravni temelj ugovora o nagodbi)
- popuštanje se može sastojati u:
o djelomičnom ili potpunom priznavanju nekog od zahtjeva druge strane
o u odricanju od nekoga svog zahtjeva
o u uzimanju na sebe neke nove obveze
o u smanjenju kamatne stope
o u produljenju roka
o u pristajanju na djelomične otplate
o u davanju prava na odustatninu
- može biti uvjetno
- kad samo jedna strana popusti drugoj, na primjer, prizna pravo druge strane,
onda to nije nagodba, te ne podliježe pravilima o nagodbi
Sadržaj
- svako pravo kojim se može raspolagati
Prekomjerno oštećenje
- zbog prekomjernog oštećenja ne može se zahtijevati poništaj nagodbe
Učinak nagodbe prema jamcima i zalogodavcima
- ako je nagodbom učinjena obnova obveze, jamac se oslobađa odgovornosti
za njezino ispunjenje, a prestaje i zalog koji je dao netko treći
- jamac i treći koji je dao svoju stvar u zalog ostaju i nadalje u obvezi, a njihova
odgovornost može biti smanjena nagodbom, ali ne i povećana, osim ako su se
suglasili s nagodbom
- kad dužnik nagodbom prizna spornu tražbinu, jamac i zalogodavac zadržavaju
pravo da istaknu vjerovniku prigovore kojih se dužnik nagodbom odrekao
Nagodba o nevaljanom pravnom poslu
- valjana je nagodba o pravnom poslu čiji je poništaj mogla tražiti jedna strana,
ako je ona u času sklapanja nagodbe znala za tu mogućnost
40
- ništetna je nagodba o ništetnom pravnom poslu i kad su ugovaratelji znali za

ništetnost i htjeli je nagodbom otkloniti
Ništetnost nagodbe
- nagodba je ništetna ako je zasnovana na pogrešnom vjerovanju obaju
ugovaratelja da postoji pravni odnos koji ustvari ne postoji, i ako bez toga
pogrešnog vjerovanja ne bi među njima bilo ni spora ni neizvjesnosti
- isto vrijedi i kad se pogrešno vjerovanje obaju ugovaratelja odnosi na činjenice
- odricanje od ove ništetnosti nema pravnog učinka i ono što je dano na ime
ispunjenja obveza iz takve nagodbe može se tražiti natrag
Ništetnost jedne odredbe nagodbe
- odredbe nagodbe čine cjelinu, te ako je jedna odredba ništetna, cijela
nagodba je ništetna, osim kad se iz same nagodbe vidi da se ona sastoji od
neovisnih dijelova
PRIJENOS UGOVORA
Pretpostavke prijenosa
- svaka ugovorna strana može, ako na to pristane druga strana, prenijeti ugovor
na neku treću osobu koja time postaje nositelj svih njezinih prava i obveza iz
toga ugovora
- prijenosom ugovora ugovorni odnos između prenositelja i druge strane prelazi
na primatelja i drugu stranu u času kad je druga strana pristala na prijenos, a
ako je druga strana dala svoj pristanak unaprijed, u času kad je obaviještena o
prijenosu
- pristanak na prijenos ugovora valjan je samo ako je dan u propisanom ili
ugovorenom obliku za valjanost prenesenog ugovora
- odredbe o sporednim pravima kod ugovora o preuzimanju duga na
odgovarajući se način primjenjuju i na prijenos ugovora
Odgovornost prenositelja
- prenositelj odgovara primatelju za valjanost prenesenog ugovora
- on mu ne jamči da će druga strana ispuniti svoje obveze iz prenesenog
ugovora, osim ako se na to posebno obvezao
- on ne jamči drugoj strani da će primatelj ispuniti obveze iz ugovora, osim ako
se na to posebno obvezao
41
Prigovori
- druga strana može isticati primatelju sve prigovore iz prenesenog ugovora, a i
one koje ima iz drugih odnosa s njim, ali ne i prigovore koje ima prema
prenositelju
PRAVO ZADRŽANJA/RETENCIJE
(čl. 72. – čl. 75. ZOO-a)
Pojam
- vjerovnik dospjele tražbine u čijim se rukama nalazi neka dužnikova stvar
ima pravo zadržati je dok mu ne bude ispunjena tražbina
- ako je dužnik postao nesposoban za plaćanje, vjerovnik ima pravo
zadržanja iako njegova tražbina nije dospjela
Iznimke
- vjerovnik nema pravo zadržanja:
o kad dužnik zahtijeva da mu se vrati stvar koja je izašla iz njegova
posjeda protiv njegove volje
o ne može zadržati ni punomoć dobivenu od dužnika
o a ni druge dužnikove isprave, iskaznice, dopise i ostale slične stvari
o kao ni druge stvari koje se ne mogu izložiti prodaji
Obveza povrata stvari prije namirenja tražbine
- vjerovnik je dužan vratiti stvar dužniku ako mu ovaj dade odgovarajuće
osiguranje njegove tražbine
Učinak prava zadržanja
- vjerovnik koji drži dužnikovu stvar na temelju prava zadržanja ima pravo
naplatiti se iz njezine vrijednosti na isti način kao založni vjerovnik, ali je
dužan prije nego što pristupi ostvarenju naplate o svojoj namjeri pravodobno
obavijestiti dužnika
POBIJANJE DUŽNIKOVIH PRAVNIH RADNJI

(čl. 66. – čl. 71. ZOO-a)
Opće pravilo
- svaki vjerovnik čija je tražbina dospjela za isplatu, i bez obzira kad je nastala
može pobijati pravnu radnju svog dužnika koja je poduzeta na štetu vjerovnika
- smatra se da je pravna radnja poduzeta na štetu vjerovnika ako zbog nje
dužnik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove tražbine
42
- pod pravnom radnjom razumijeva se i propuštanje zbog kojega je dužnik

izgubio kakvo materijalno pravo ili kojim je za njega nastala kakva materijalna
obveza
Pretpostavke pobijanja
- naplatno raspolaganje može se pobijati ako je u vrijeme raspolaganja dužnik
znao ili mogao znati da poduzetim raspolaganjem nanosi štetu svojim
vjerovnicima i ako je trećoj osobi s kojom je ili u čiju je korist pravna radnja
poduzeta to bilo poznato ili moglo biti poznato
- ako je treća osoba dužnikov bračni drug, ili krvni srodnik u ravnoj liniji, ili u
pobočnoj liniji do četvrtog stupnja, ili po tazbini do istog stupnja smatra se da
joj je bilo poznato da dužnik poduzetim raspolaganjem nanosi štetu
vjerovniku, osim ako dokaže suprotno
- kod besplatnih raspolaganja i s njima izjednačenih pravnih radnji smatra se
da je dužnik znao da poduzetim raspolaganjem nanosi štetu vjerovniku, i
za pobijanje tih radnji ne zahtijeva se da je trećoj osobi to bilo poznato ili
moglo biti poznato
- odricanje od nasljedstva smatra se besplatnim raspolaganjem
Isključenje pobijanja
- ne mogu se pobijati zbog oštećenja vjerovnika:
o uobičajeni prigodni darovi
o nagradni darovi
o darovi učinjeni iz zahvalnosti, razmjerni materijalnim mogućnostima
dužnika
Sredstva pobijanja
- pravna radnja dužnika pobija se tužbom ili prigovorom
- tužba za pobijanje podnosi se protiv dužnika i treće osobe s kojom je ili u
čiju je korist poduzeta pravna radnja koja se pobija, odnosno protiv njezinih
sveopćih pravnih sljednika
- ako je treći otuđio nekim naplatnim poslom korist pribavljenu raspolaganjem
koje se pobija, tužba se može podnijeti protiv pribavitelja samo ako je ovaj
znao da se pribavljanje njegovih prednika moglo pobijati, a ako je tu korist
otuđio besplatnim poslom, tužba se može podnijeti protiv pribavitelja i ako
on to nije znao
- tuženik može izbjeći pobijanje ako ispuni dužnikovu obvezu
43
Učinak pobijanja
- ako sud usvoji tužbeni zahtjev, pravna radnja gubi učinak samo prema
tužitelju i samo koliko je potrebno za namirenje njegovih tražbina
Rok za podnošenje tužbe
- tužba za pobijanje može se podnijeti u roku od jedne godine za naplatna
raspolaganja s trećim osobama, a za raspolaganje za ostale slučajeve u roku
od tri godine
- rok se računa od dana kad je poduzeta pravna radnja koja se pobija, odnosno
od dana kad je trebalo poduzeti propuštenu radnju
PRESTANAK OBVEZA – ISPUNJENJE

ISPUNJENJE (čl. 161. – čl. 176., čl. 178. – čl. 179., čl. 183. – čl. 185.,
čl. 188., čl. 194. ZOO-a)
- prestanak obveznopravnog odnosa pravilnim i urednim ispunjenjem dužne
činidbe
- prestankom obveza i prava prestaju i sve sporedne obveze i prava koji zbog
svoje akcesornosti ne mogu samostalno postojati
Tko može ispuniti obvezu?
- obvezu može ispuniti ne samo dužnik nego i treća osoba
- vjerovnik je dužan primiti ispunjenje od svake osobe koja ima neki pravni
interes da obveza bude ispunjena, čak i kad se dužnik protivi tom ispunjenju
- vjerovnik je dužan primiti ispunjenje od treće osobe ako je dužnik s tim
suglasan, osim kad prema ugovoru ili naravi obveze ovu treba ispuniti
dužnik osobno
- vjerovnik može primiti ispunjenje od treće osobe bez dužnikova znanja, pa i u
slučaju kad ga je dužnik obavijestio da ne pristaje da treći ispuni njegovu
obvezu
- ali ako mu je dužnik ponudio da sam ispuni odmah svoju obvezu, vjerovnik ne
može primiti ispunjenje od treće osobe
- pravovaljano obvezu može ispuniti samo osoba koja ima poslovnu sposobnost
- ipak, i poslovno nesposobni dužnik može pravovaljano ispuniti obvezu, ali
takva obveza biti:
o nesumnjiva i
o dospjela
44
- može se osporavati ispunjenje ako je poslovno nesposobna osoba isplatila

zastarjeli dug ili dug koji potječe iz igre ili oklade
- troškove ispunjenja snosi dužnik, ako ih nije prouzročio vjerovnik
Kome se može ispuniti obveza?
- obveza se mora ispuniti vjerovniku, ali alternativno se može ispuniti i:
o osobi određenoj zakonom
o sudskom odlukom
o ugovorom između vjerovnika i dužnika
o onoj koju odredi vjerovnik
- ispunjenje je pravovaljano i kad je učinjeno trećoj osobi, ako ga je vjerovnik
naknadno odobrio ili ako se njime koristio
Sadržaj ispunjenja
- ispunjenje se sastoji u izvršenju onoga što čini sadržaj obveze, te niti ga
dužnik može ispuniti nečim drugim, niti vjerovnik može zahtijevati nešto drugo
- nema pravovaljanog ispunjenja ako ono što je dužnik predao kao dugovanu
stvar, a vjerovnik kao takvu primio, to uistinu nije, i vjerovnik ima pravo vratiti
ono što mu je predano i zahtijevati dugovanu stvar
Zamjena ispunjenja
- obveza prestaje ako vjerovnik u sporazumu s dužnikom primi nešto drugo
umjesto onoga što mu se duguje
- u tom slučaju dužnik odgovara isto kao prodavatelj za materijalne i pravne
nedostatke stvari dane umjesto onoga što je dugovao
- ali vjerovnik umjesto zahtjeva po osnovi odgovornosti dužnika za materijalne ili
pravne nedostatke stvari može zahtijevati od dužnika, ali ne više od jamca,
ispunjenje prvotne tražbine i naknadu štete
Predaja radi prodaje
- ako je dužnik predao vjerovniku stvar ili koje drugo pravo da ih proda i da iz
postignutog iznosa naplati svoju tražbinu, a ostatak mu preda, obveza
prestaje tek kad se vjerovnik naplati iz postignutog iznosa
Djelomično ispunjenje
- vjerovnik nije dužan primiti djelomično ispunjenje, osim ako narav obveze
drukčije ne nalaže
- ali je vjerovnik dužan primiti djelomično ispunjenje novčane obveze, osim
ako ima poseban interes da ga odbije
45
Obveza davanja stvari određenih po rodu

- ako su stvari određene samo po rodu, dužnik je dužan dati stvari barem
srednje kakvoće
- ali ako mu je bila poznata namjena stvari, dužan je dati stvari odgovarajuće
kakvoće
Red uračunavanja
- kad između istih osoba postoji više istorodnih obveza, pa ono što dužnik ispuni
nije dovoljno da bi se mogle namiriti sve, onda će se, ako o tome ne postoji
sporazum vjerovnika i dužnika, uračunavanje obaviti onim redom koji odredi
dužnik najkasnije prilikom ispunjenja
- kad nema dužnikove izjave o uračunavanju, obveze se namiruju redom kako
je koja dospjela za ispunjenje
- ako je više obveza istodobno dospjelo, prvo se namiruju one koje su najmanje
osigurane, a kad su sve podjednako osigurane, prvo se namiruju one koje su
dužniku najotegotnije
- ako su u svemu naprijed rečenom obveze jednake, namiruju se redom kako
su nastale, a ako su istodobno nastale, ono što je dano na ime ispunjenja
raspoređuje se na sve obveze razmjerno njihovim iznosima
Uračunavanje kamata i troškova
- ako dužnik pored glavnice duguje i kamate i troškove:
o prvo se namiruju troškovi
o zatim kamate
o napokon glavnica
Određivanje roka
- dužnik je dužan ispuniti obvezu u roku koji je predviđen ugovorom
- ako rok ispunjenja nije predviđen ugovorom, dužnik je dužan ispuniti obvezu u
roku koji je predviđen zakonom
- ako rok nije određen ni ugovorom niti zakonom, a cilj posla, narav obveze i
ostale okolnosti ne zahtijevaju stanovit rok za ispunjenje, vjerovnik može
zahtijevati odmah ispunjenje obveze, a dužnik sa svoje strane može
zahtijevati od vjerovnika da odmah primi ispunjenje
46
Novčana obveza kod trgovačkih ugovora – VAŽNO!!!

Pojmovi iz ZFPPN (Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi)
- „poduzetnik“ jest fizička i pravna osoba, koja samostalno obavlja
gospodarsku ili profesionalnu djelatnost radi ostvarivanja prihoda, dohotka,
dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi
- „osobe javnog prava“ jesu javni naručitelji kako su uređeni propisima o javnoj
nabavi i sektorski naručitelji kako su uređeni propisima o javnoj nabavi, osim
trgovačkih društava koja odgovaraju definiciji poduzetnika
Rokovi ispunjenja novčanih obveza u poslovnim transakcijama između poduzetnika
(ZFPPN)
- u poslovnim transakcijama među poduzetnicima može se ugovoriti rok
ispunjenja novčane obveze do 60 dana
- iznimno, ako ne postoje okolnosti određene ZFPPN-om, kod ugovora o robno
trgovačkom kreditu može se ugovoriti u pisanom obliku i dulji rok ispunjenja
novčane obveze, a koji rok ni u kojem slučaju ne može biti dulji od 360 dana
- ako ugovorom među poduzetnicima nije ugovoren rok za ispunjenje
novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove,
ispuniti novčanu obvezu u roku od 30 dana
- rok za ispunjenje novčane obveze počinje teći od:
1 dana kad je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu,
ili
2 dana kad je vjerovnik ispunio svoju obvezu:
o ako nije moguće sa sigurnošću utvrditi dan primitka računa ili drugog
odgovarajućeg zahtjeva za isplatu ili
o ako je dužnik primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije
negoli je vjerovnik ispunio svoju obvezu
3 dana isteka roka za pregled predmeta obveze, ako je ugovorom ili
zakonom predviđen određeni rok za takav pregled, a dužnik je primio račun
ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije isteka toga roka, a koji ne
može biti duži od 30 dana od dana primitka predmeta obveze
47
Rokovi ispunjenja novčanih obveza u poslovnim transakcijama između poduzetnika i

osoba javnog prava (ZFPPN)
- u poslovnim transakcijama između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima
je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, može se ugovoriti rok
ispunjenja novčane obveze do 30 dana
- iznimno, može se ugovoriti u pismenom obliku i duži rok ispunjenja novčane
obveze, ako je to objektivno opravdano posebnim značajkama i naravi
ugovora, ali ne duži od 60 dana
- ako ugovorom između poduzetnika i osobe javnog prava u kojem je osoba
javnog prava dužnik novčane obveze nije ugovoren rok za ispunjenje novčane
obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti
novčanu obvezu u roku od 30 dana
Pravo na ispunjanje prije roka
- kad je rok ugovoren isključivo u interesu dužnika, on ima pravo ispuniti
obvezu i prije ugovorenog roka, ali je dužan obavijestiti vjerovnika o svojoj
namjeri i paziti da to ne bude u nevrijeme
- u ostalim slučajevima, kad dužnik ponudi ispunjenje prije roka, vjerovnik može
odbiti ispunjenje, a može ga i primiti i zadržati pravo na naknadu štete, ako o
tome bez odgađanja obavijesti dužnika
- vjerovnik ima pravo zahtijevati ispunjenje prije roka:
o ako mu dužnik nije dao obećano osiguranje
o ako na njegov zahtjev nije dopunio osiguranje smanjeno bez njegove
krivnje
o kad je rok ugovoren isključivo u njegovu interesu
Kad je određivanje roka ostavljeno jednoj strani
- kad je određivanje vremena ispunjenja ostavljeno na volju vjerovnika ili
dužnika, druga strana može, ako ovlaštenik ne odredi rok ni poslije opomene,
zahtijevati od suda da odredi primjeren rok za ispunjenje
Mjesto ispunjenja
- dužnik je dužan ispuniti obvezu, a vjerovnik primiti ispunjenje, u mjestu
određenom pravnim poslom ili zakonom
48
- kad mjesto ispunjenja nije određeno, a ne može se odrediti ni po cilju posla,

naravi obveze ili ostalim okolnostima, obveza se ispunjava u mjestu:
o u kojem je dužnik u vrijeme nastanka obveze imao svoje sjedište,
odnosno prebivalište
o a u nedostatku prebivališta, svoje boravište
- ali ako dužnik ima više jedinica u raznim mjestima, mjestom ispunjenja smatra
se sjedište jedinice koja treba obaviti radnje nužne za ispunjenje obveze, ako
je vjerovniku ta okolnost pri sklapanju ugovora bila poznata ili morala biti
poznata
Mjesto ispunjenja novčanih tražbina
- novčane obveze ispunjavaju se u mjestu u kojem vjerovnik ima:
o sjedište, odnosno prebivalište
o a u nedostatku prebivališta, boravište
- ako je vjerovnik promijenio mjesto u kojem je imao svoje sjedište, odnosno
prebivalište u vrijeme kad je obveza nastala te su zbog toga povećani troškovi
ispunjenja, to povećanje pada na teret vjerovnika
Kad dužnik dolazi u zakašnjenje
- dužnik dolazi u zakašnjenje kad ne ispuni obvezu u roku određenom za
ispunjenje
- ako rok za ispunjenje nije određen, dužnik dolazi u zakašnjenje kad ga
vjerovnik pozove da ispuni obvezu, usmeno ili pisano, izvansudskom
opomenom ili započinjanjem nekog postupka čiji je cilj da se postigne
ispunjenje obveze
Kad vjerovnik dolazi u zakašnjenje
- vjerovnik dolazi u zakašnjenje ako bez osnovanog razloga odbije primiti
ispunjenje ili ga svojim ponašanjem spriječi
- vjerovnik dolazi u zakašnjenje i kad je spreman primiti ispunjenje dužnikove
istodobne obveze, ali ne nudi ispunjenje svoje dospjele obveze
- vjerovnik ne dolazi u zakašnjenje ako dokaže da u vrijeme ponude ispunjenja,
ili u vrijeme određeno za ispunjenje, dužnik nije mogao ispuniti svoju obvezu
Učinci vjerovnikova zakašnjenja
- dolaskom vjerovnika u zakašnjenje:
o prestaje zakašnjenje dužnika
o na vjerovnika prelazi rizik slučajne propasti ili oštećenja stvari
49
o od dana vjerovnikova zakašnjenja prestaju teći kamate

o vjerovnik u zakašnjenju dužan je naknaditi dužniku štetu nastalu zbog
zakašnjenja za koje odgovara, a i troškove oko daljnjeg čuvanja stvari
Predaja na čuvanje drugoj osobi
- kad je objekt obveze neka stvar koja se ne može čuvati u sudskom pologu,
dužnik može zahtijevati od suda da odredi osobu kojoj će predati stvar da je
čuva o trošku i za račun vjerovnika
- u slučaju obveze iz trgovačkog ugovora, predaja takve stvari javnom skladištu
na čuvanje za račun vjerovnika ima učinak polaganja kod suda
- o predaji na čuvanje dužnik je dužan obavijestiti vjerovnika
- u svakom slučaju dužnik je dužan obavijestiti vjerovnika o namjeravanoj
prodaji kad god je to moguće, a nakon prodaje o postignutoj cijeni i njezinu
polaganju kod suda, odnosno kod zakonom ovlaštene osobe
Prodaja radi pokrića troškova čuvanja
- ako troškovi čuvanja ne budu isplaćeni u razumnom roku, sud će u
izvanparničnom postupku, na zahtjev čuvara, narediti da se stvar proda i
odrediti način prodaje
- od iznosa dobivenog prodajom odbit će se troškovi prodaje i troškovi čuvanja,
a ostatak, za vjerovnika, položit će se kod suda ili kod zakonom ovlaštene
osobe
RASKID I NEMOGUĆNOST ISPUNJENJA

RASKID UGOVORA ZBOG NEISPUNJENJA (čl. 360. – čl. 364., čl.
366. – čl. 370. ZOO-a)
Prava jedne strane kad druga strana ne ispuni svoju obvezu
- u dvostranoobveznim ugovorima, kad jedna strana ne ispuni svoju obvezu,
druga strana može, ako nije što drugo određeno, zahtijevati ispunjenje
obveze ili, pod pretpostavkama predviđenim ZOO-om, raskinuti ugovor
jednostavnom izjavom, ako raskid ugovora ne nastupa po samom zakonu, a u
svakom slučaju ima pravo na naknadu štete
Kad je ispunjenje u roku bitan sastojak ugovora
- ako je ispunjenje obveze u određenom roku bitan sastojak ugovora, pa
dužnik ne ispuni obvezu u tom roku, ugovor se raskida po samom zakonu
50
- ali vjerovnik može održati ugovor na snazi ako nakon isteka roka, bez
odgađanja obavijesti dužnika da zahtijeva ispunjenje ugovora
- kad je vjerovnik zahtijevao ispunjenje, pa ga nije dobio u razumnom roku,
može izjaviti da raskida ugovor
- ova pravila važe:
o u slučaju kad su ugovorne strane predvidjele da će se ugovor smatrati
raskinutim ako ne bude ispunjen u određenom roku
o i onda kad je ispunjenje ugovora u određenom roku bitan sastojak
ugovora po naravi posla
Kad ispunjenje u roku nije bitan sastojak ugovora
- kad ispunjenje obveze u određenom roku nije bitan sastojak ugovora:
o dužnik zadržava pravo da i nakon isteka roka ispuni svoju obvezu
o a vjerovnik da zahtijeva njezino ispunjenje
- ali ako vjerovnik želi raskinuti ugovor, mora ostaviti dužniku primjeren
naknadni rok za ispunjenje
- ako dužnik ne ispuni obvezu u naknadnom roku, nastupaju iste posljedice
kao i u slučaju kad je rok bitan sastojak ugovora
Raskid ugovora bez ostavljanja naknadnog roka
- vjerovnik može raskinuti ugovor bez ostavljanja dužniku naknadnog roka za
ispunjenje ako iz dužnikova držanja proizlazi da on svoju obvezu neće
ispuniti ni u naknadnom roku
Raskid ugovora prije isteka roka
- kad je prije isteka roka za ispunjenje obveze očito da jedna strana neće
ispuniti svoju obvezu iz ugovora, druga strana može:
o raskinuti ugovor
o i zahtijevati naknadu štete
Dužnost obavješćivanja
- vjerovnik koji zbog neispunjenja dužnikove obveze raskida ugovor dužan je to
priopćiti dužniku bez odgađanja
Kad se ugovor ne može raskinuti
- ugovor se ne može raskinuti zbog neispunjenja neznatnog dijela obveze
Učinak raskida
- raskidom ugovora obje su strane oslobođene svojih obveza, osim obveze
na naknadu štete
51
- ako je jedna strana ispunila ugovor potpuno ili djelomično, ima pravo na
povrat onoga što je dala
- ako obje strane imaju pravo zahtijevati vraćanje danog, uzajamna vraćanja
obavljaju se po pravilima za ispunjenje dvostranoobveznih ugovora
- svaka strana duguje drugoj naknadu za koristi koje je u međuvremenu imala
od onoga što je dužna vratiti, odnosno nadoknaditi
- strana koja vraća novac dužna je platiti zatezne kamate od dana kad je
isplatu primila
Izmjena ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti
Pretpostavke za raskid
- ako bi zbog izvanrednih okolnosti nastalih nakon sklapanja ugovora, a
koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, ispunjenje
obveze za jednu ugovornu stranu postalo pretjerano otežano ili bi joj nanijelo
pretjerano veliki gubitak, ona može zahtijevati:
o da se ugovor izmijeni
o ili čak i raskine
- izmjenu ili raskid ugovora ne može zahtijevati strana koja se poziva na
promijenjene okolnosti ako je bila dužna u vrijeme sklapanja ugovora uzeti u
obzir te okolnosti ili ih je mogla izbjeći ili savladati
- strana koja zahtijeva izmjenu ili raskid ugovora ne može se pozivati na
promijenjene okolnosti koje su nastupile nakon isteka roka određenog za
ispunjenje njezine obveze
- kad jedna strana zahtijeva raskid ugovora, ugovor se neće raskinuti ako
druga strana ponudi ili pristane da se odgovarajuće odredbe ugovora
pravično izmijene
- ako izrekne raskid ugovora, sud će na zahtjev druge strane obvezati stranu
koja ga je zahtijevala da ovoj naknadi pravičan dio štete koju trpi zbog toga
Dužnost obavješćivanja
- strana koja je ovlaštena zbog promijenjenih okolnosti zahtijevati izmjenu ili
raskid ugovora dužna je o svojoj namjeri obavijestiti drugu stranu čim
sazna da su takve okolnosti nastupile, a ako to ne učini, odgovara za štetu
koju je druga strana pretrpjela zbog toga što joj zahtjev nije bio na vrijeme
priopćen
52
NEMOGUĆNOST ISPUNJENJA (čl. 373. – čl. 374. ZOO-a)

Nemogućnost ispunjenja za koju ne odgovara nijedna strana
- kad je ispunjenje obveze jedne strane u dvostranoobveznom ugovoru postalo
nemoguće zbog izvanrednih vanjskih događaja nastalih nakon sklapanja
ugovora a prije dospjelosti obveze, koji se u vrijeme sklapanja ugovora
nisu mogli predvidjeti, niti ih je ugovorna strana mogla spriječiti, izbjeći ili
otkloniti te za koje nije odgovorna ni jedna ni druga strana, gasi se i
obveza druge strane,
a ako je ova nešto ispunila od svoje obveze, može zahtijevati vraćanje po
pravilima o vraćanju stečenog bez osnove
- u slučaju djelomične nemogućnosti ispunjenja zbog događaja za koji nije
odgovorna ni jedna ni druga strana, druga strana može raskinuti ugovor
ako djelomično ispunjenje ne odgovara njezinim potrebama, inače ugovor
ostaje na snazi, a druga strana ima pravo zahtijevati razmjerno smanjenje
svoje obveze
Nemogućnost ispunjenja kad odgovara druga strana
- kad je ispunjenje obveze jedne strane u dvostranoobveznom ugovoru postalo
nemoguće zbog događaja za koji odgovara druga strana, njezina obveza
se gasi, ali ona zadržava svoju tražbinu prema drugoj strani, s tim što se
smanjuje za onoliko koliko je ona mogla imati koristi od oslobođenja od
vlastite obveze
- osim toga, ona je dužna ustupiti drugoj strani sva prava koja bi imala prema
trećim osobama u vezi s objektom svoje obveze čije je ispunjenje postalo
nemoguće
ZASTARA
(čl. 214. – čl. 216, čl. 218., čl. 225., čl. 228. – čl. 229., čl. 232., čl. 235.
– čl. 236, čl. 238., čl. 240. – 243., čl. 245. ZOO-a)
- zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze
- zastara nastupa kad protekne zakonom određeno vrijeme u kojem je
vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze
- sud se neće obazirati na zastaru ako se dužnik nije na nju pozvao → sud ne
pazi po službenoj dužnosti, dužnik mora prigovoriti zastaru!!!
53
- počinje teći prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo
zahtijevati ispunjenje obveze, ako zakonom za pojedine slučajeve nije što
drugo propisano
- ako se obveza sastoji u tome da se nešto ne učini, da se propusti ili trpi,
zastara počinje teći prvog dana poslije dana kad je dužnik postupio
protivno obvezi
- nastupa kad istekne posljednji dan zakonom određenog vremena
Zabrana promjena roka zastare
- pravnim poslom ne smije se odrediti dulje ili kraće vrijeme zastare od
onoga vremena koje je određeno zakonom
- pravnim poslom ne smije se odrediti da zastara neće teći za neko vrijeme
VRIJEME POTREBNO ZA ZASTARU
Opći rok zastare
- tražbine zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije određen neki drugi rok
zastare
Međusobne tražbine iz trgovačkih ugovora o prometu robe i usluga
- međusobne tražbine iz trgovačkih ugovora o prometu robe i usluga, odnosno
ugovora koje sklope trgovac i osoba javnog prava o prometu robe i usluga te
tražbine naknade za izdatke učinjene u vezi s tim ugovorima zastarijevaju za
tri godine
- zastara teče odvojeno za svaku isporuku robe, izvršeni rad ili uslugu
Zakupnina i najamnina
- tražbina zakupnine i najamnine, bilo da je određeno da se plaća povremeno,
bilo u jednom ukupnom iznosu, zastarijeva za tri godine
Jednogodišnji rok zastare
- zastarijevaju za jednu godinu:
o tražbina naknade za isporučenu električnu i toplinsku energiju, plin,
vodu, za dimnjačarske usluge i za održavanje čistoće, kad je isporuka,
odnosno usluga obavljena za potrebe kućanstva
o tražbina radiopostaje i radiotelevizijske postaje za uporabu
radioprijamnika i televizijskog prijamnika
o tražbina pošte, telegrafa i telefona za uporabu telefona i poštanskih
pretinaca te druge njihove tražbine koje se naplaćuju u tromjesečnim ili
kraćim rokovima
54
o tražbina pretplate na povremene tiskovine, računajući od isteka

vremena za koje je tiskovina naručena
- zastara teče iako su isporuke ili usluge produljene
ZASTOJ ZASTARE
Tražbine između određenih osoba
- zastara ne teče:
o između bračnih drugova
o između roditelja i djece dok traje roditeljsko pravo
o između štićenika i njegova skrbnika te upravnog tijela socijalne skrbi za
trajanja skrbništva i dok ne budu položeni računi
o između osoba koje žive u izvanbračnoj zajednici, dok ta zajednica
postoji
o za vrijeme mobilizacije, u slučaju neposredne ratne opasnosti ili rata za
tražbine osoba na vojnoj dužnosti
o za tražbine koje imaju osobe zaposlene u tuđem kućanstvu prema
poslodavcu ili članovima njegove obitelji koji zajedno s njim žive, sve
dok taj odnos traje
Utjecaj uzroka zastoja
- ako zastara nije mogla početi teći zbog nekoga zakonskog uzroka, ona
počinje teći kad taj uzrok prestane
- ako je zastara počela teći prije nego što je nastao uzrok koji je zaustavio
njezin daljnji tijek, ona nastavlja teći kad prestane taj uzrok, a vrijeme koje
je isteklo prije zastoja računa se u zakonom određeni rok za zastaru
PREKID ZASTARE
Priznanje duga
- zastara se prekida kad dužnik prizna dug
- dug se može priznati ne samo izjavom vjerovniku nego i na posredan način,
kao što su davanje otplate, plaćanje kamata, davanje osiguranja
Podnošenje tužbe
- zastara se prekida podnošenjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom
radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim
tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine
55
Odustanak, odbacivanje ili odbijanje tužbe

- prekid zastare izvršen podnošenjem tužbe ili kojom drugom vjerovnikovom
radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom
radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine, smatra se da nije nastupio
ako vjerovnik odustane od tužbe ili radnje koju je poduzeo
- isto tako, smatra se da nije bilo prekida ako vjerovnikova tužba ili zahtjev bude
odbačen ili odbijen, ili ako određena mjera osiguranja bude stavljena
izvan snage
Odbacivanje tužbe zbog nenadležnosti
- ako je tužba protiv dužnika odbačena zbog nenadležnosti suda ili kojega
drugog uzroka koji se ne tiče biti stvari, pa vjerovnik ponovno podnese tužbu u
roku od tri mjeseca od dana pravomoćnosti odluke o odbacivanju tužbe,
smatra se da je zastara prekinuta prvom tužbom
- isto vrijedi i za pozivanje u zaštitu, i za isticanje prijeboja tražbine u sporu te u
slučaju kad je sud ili drugo tijelo uputilo dužnika da svoju prijavljenu tražbinu
ostvaruje u parničnom postupku
Rok zastare u slučaju prekida
- nakon prekida zastara počinje teći iznova, a vrijeme koje je proteklo prije
prekida ne računa se u zakonom određeni rok za zastaru
- zastara prekinuta priznanjem od strane dužnika počinje teći iznova od
priznanja
- kad je prekid zastare nastao podnošenjem tužbe ili pozivanjem u zaštitu, ili
isticanjem prijeboja tražbine u sporu, odnosno prijavljivanjem tražbine u
nekom drugom postupku, zastara počinje teći iznova od dana kad je spor
okončan ili završen na neki drugi način
- kad je prekid zastare nastao prijavom tražbine u stečajnom postupku, zastara
počinje teći iznova od dana okončanja toga postupka
- isto vrijedi i kad je prekid zastare nastao zahtjevom ovrhe ili osiguranja
zastara koja počinje teći iznova poslije prekida navršava se kad protekne
PREGOVORI, PONUDA I PREDUGOVOR

PREGOVORI (čl. 251. ZOO-a)
- pregovori koji prethode sklapanju ugovora ne obvezuju
56
- ali strana koja je pregovarala ili prekinula pregovore suprotno načelu

savjesnosti i poštenja odgovorna je za štetu koja je time prouzročena drugoj
strani
- suprotno je načelu savjesnosti i poštenja, između ostalog, ako strana uđe u
pregovore s drugom stranom bez prave namjere da s tom stranom sklopi
ugovor
- ako je jedna strana u pregovorima dala drugoj strani povjerljive obavijesti ili joj
omogućila da dođe do njih, druga ih strana, ako nije drukčije ugovoreno, ne
smije učiniti dostupnim trećima niti ih koristiti za svoje interese, bez obzira je li
naknadno ugovor sklopljen ili nije
- odgovornost za povredu obveze iz stavka 4. ovoga članka može se sastojati u
naknadi time prouzročene štete i predaje oštećeniku koristi koju je štetnik tom
povredom ostvario
- ako se drukčije ne sporazumiju, svaka strana snosi svoje troškove oko
priprema za sklapanje ugovora, a zajedničke troškove snose na jednake
dijelove
PONUDA (čl. 253. – čl. 266. ZOO-a)
- ponuda je prijedlog za sklapanje ugovora učinjen određenoj osobi koji
sadrži sve bitne sastojke ugovora
- ako su ugovorne strane nakon postignute suglasnosti o bitnim sastojcima
ugovora ostavile neke sporedne točke za kasnije, ugovor se smatra
sklopljenim, a sporedne točke, ako ugovaratelji ne postignu suglasnost o
njima, utvrdit će sud vodeći računa o vođenim pregovorima, utvrđenoj praksi
između ugovaratelja i običajima
Opća ponuda
- prijedlog za sklapanje ugovora upućen neodređenom broju osoba koji sadrži
bitne sastojke ugovora čijem je sklapanju namijenjen vrijedi kao ponuda, ako
drukčije ne proizlazi iz okolnosti slučaja ili običaja
Izlaganje robe
- izlaganje robe s naznakom cijene smatra se ponudom, ako drukčije ne
proizlazi iz okolnosti slučaja ili običaja
57
Slanje kataloga i oglasa

- slanje kataloga, cjenika, tarifa i drugih obavijesti te oglasi dani u tisku, lecima,
radiom, televizijom, elektroničkim putem ili na koji drugi način ne smatraju se
ponudom za sklapanje ugovora, nego samo pozivom da se učini ponuda
pod objavljenim uvjetima, ako drukčije ne proizlazi iz takvih izjava volje
- ali će pošiljatelj takvih poziva odgovarati za štetu koju bi pretrpio ponuditelj ako
bez osnovanog razloga nije prihvatio njegovu ponudu
Učinak ponude
- ponuditelj je vezan ponudom osim ako je svoju obvezu da održi ponudu
isključio ili ako to isključenje proizlazi iz okolnosti posla
- ponuda se može povući samo ako je ponuđenik primio izjavu o povlačenju
prije primitka ponude ili istodobno s njom
Do kada ponuda obvezuje?
- ponuda u kojoj je određen rok za njezin prihvat obvezuje ponuditelja do isteka
toga roka
- ako je ponuditelj u pismu ili brzojavu odredio rok za prihvat, smatrat će se da
je taj rok počeo teći od nadnevka naznačenog u pismu, odnosno od dana kad
je brzojav predan pošti
- ako pismo nije datirano, rok za prihvat ponude teče od dana kad je pismo
predano pošti
- ponuda učinjena odsutnoj osobi u kojoj nije određen rok za prihvat obvezuje
ponuditelja za vrijeme koje je redovito potrebno da ponuda stigne ponuđeniku,
da je on razmotri, o njoj odluči i da odgovor o prihvaćanju stigne ponuditelju
Oblik ponude
- ponuda ugovora za čije sklapanje zakon zahtijeva poseban oblik obvezuje
ponuditelja samo ako je učinjena u tom obliku
- isto vrijedi i za prihvat ponude
Ponuda neovlaštene osobe
- pisana ponuda obvezuje ponuditelja iako je nije potpisala ovlaštena osoba
samo ako je dana na poslovnom papiru s kojim se on služi u svom poslovanju;
ako je potpisana na uobičajeni način; ako se odnosi na posao kojim se
ponuditelj redovito bavi i njegov redoviti opseg te ako ponuđenik nije znao niti
mogao znati da je ponudu potpisala neovlaštena osoba
- isto vrijedi za prihvat ponude
58
Potvrda ponude učinjene telefonom ili brzojavom

- ponuditelj mora ponudu danu telefonom ili brzojavom potvrditi ponuđeniku
preporučenim pismom najkasnije sljedećeg radnog dana
- izostanak pisane potvrde ne utječe na valjanost ugovora sklopljenog
telefonom ili slanjem brzojava, ali strana koja nije dala potvrdu odgovara
drugoj strani za time nanesenu štetu
Sklapanje ugovora elektroničkim putem
- ponuda učinjena elektroničkim putem smatra se ponudom nazočnoj osobi, ako
se u konkretnom slučaju može na izjavu odmah dati protuizjava
Prihvat ponude
- ponuda je prihvaćena kad ponuditelj primi izjavu ponuđenika da prihvaća
ponudu
- ponuda je prihvaćena i kad ponuđenik pošalje stvar ili plati cijenu te kad učini
neku drugu radnju koja se na temelju ponude, prakse utvrđene između
zainteresiranih strana ili običaja može smatrati izjavom o prihvatu
- prihvat se može povući samo ako ponuditelj primi izjavu o povlačenju prije
izjave o prihvatu ili istodobno s njom
Prihvat neposredne ponude
- ponuda učinjena nazočnoj osobi smatra se odbijenom ako nije prihvaćena bez
odgađanja, osim ako iz okolnosti proizlazi da ponuđeniku pripada stanoviti rok
za razmišljanje
- ponuda učinjena telefonom ili neposredno radiovezom smatra se ponudom
nazočnoj osobi
- ponuda učinjena telefaksom ne smatra se ponudom učinjenom nazočnoj osobi
Prihvat ponude s prijedlogom da se izmijeni
- ako ponuđenik izjavi da prihvaća ponudu i istodobno predloži da se ona u
nečemu izmijeni ili dopuni, smatra se da je ponudu odbio i da je sa svoje
strane stavio novu ponudu svome prijašnjem ponuditelju
Šutnja ponuđenika
- šutnja ponuđenika ne znači prihvat ponude
- nema učinak odredba u ponudi da će se šutnja ponuđenika ili neko drugo
njegovo propuštanje (na primjer, ako ne odbije ponudu u određenom roku ili
ako poslanu stvar o kojoj mu se nudi ugovor ne vrati u određenom roku i sl.)
smatrati prihvatom
59
- ali kad ponuđenik stoji u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem glede određene
robe, smatra se da je prihvatio ponudu koja se odnosi na takvu robu ako je
nije odmah ili u ostavljenom roku odbio
- isto tako osoba koja se ponudila drugom da izvršava njegove naloge za
obavljanje određenih poslova, a i osoba u čiju poslovnu djelatnost spada
obavljanje takvih naloga koja je u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem dužna
je izvršiti dobiveni nalog ako ga nije odmah odbila
- ako u slučaju iz stavka 3. i 4. ovoga članka ponuda, odnosno nalog nije
odbijen, smatra se da je ugovor sklopljen u trenutku kad je ponuda, odnosno
nalog stigao ponuđeniku
Zakašnjeli prihvat i zakašnjela izjava o prihvatu
- zakašnjeli prihvat smatra se novom ponudom
- ali ako je izjava o prihvatu koja je učinjena pravodobno stigla ponuditelju
nakon isteka roka za prihvat, a ponuditelj je znao ili je mogao znati da je izjava
odaslana pravodobno, ugovor je sklopljen
- ipak ugovor u takvu slučaju nije sklopljen ako ponuditelj odmah, a najkasnije
prvog idućeg radnog dana poslije primitka izjave ili i prije primitka izjave, a
nakon proteka roka za prihvat ponude, pošalje obavijest ponuđeniku da se
zbog zakašnjenja ne smatra vezanim tom ponudom
PREDUGOVOR (čl. 268. ZOO-a)
- predugovor je ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklopi drugi,
glavni ugovor
- propisi o obliku glavnog ugovora važe i za predugovor ako je propisani oblik
pretpostavka valjanosti ugovora
- predugovor obvezuje ako sadrži bitne sastojke glavnog ugovora
- na zahtjev zainteresirane strane sud će narediti strani koja odbija sklopiti
glavni ugovor da to učini u roku koji će joj odrediti
- sklapanje glavnog ugovora može se zahtijevati u roku od šest mjeseci od
isteka roka predviđenog za njegovo sklapanje, a ako taj rok nije predviđen,
onda od dana kad je prema naravi posla i okolnostima ugovor trebao biti
sklopljen
- predugovor ne obvezuje ako su se okolnosti od njegova sklapanja toliko
izmijenile da ne bi bio ni sklopljen da su takve okolnosti postojale u to vrijeme
60
- onoliko vremena koliko je zakonom određeno za zastaru koja je prekinuta
UGOVOR O KUPOPRODAJI
POJAM
- ugovor o kupoprodaji je ugovor između prodavatelja s jedne strane i kupca s
druge strane
- prodavatelj prodaje stvar (bilo koji predmet) ili pravo, a kupac kupuje stvar ili
pravo
- kupac mora dati novac (kupovnu cijenu) jer inače ako ne daje novac ne radi se
o kupoprodaji, OVISI NEKADA MOŽE PLATITI DIO U NOVCU, DIO U
STVARIMA, AKO JE VRIJEDNOST U NOVCU VEĆA OD VRIJEDNOSTI U
STVARIMA ISTO ĆE SE RADITI O KUPOPRODAJI
- SVRHA SKLAPANJA UGOVORA O KUPOPRODAJI je prijenos prava
vlasništva
Hijerarhija pravnih vrela kod ugovora domaće kupoprodaje
1 UGOVOR
2 PRAKSA
3 UZANCE
5 ZOO
Hijerarhija pravni vrela kod međunarodne kupoprodaje
1 UGOVOR (OUP/K/T)
2 PRAKSA
3 UZANCE
5 BK
Vrste kupoprodaje s obzirom na svojstvo stranaka/s obzirom na subjekte
a) građanska kupoprodaja (odnos građanin vs. građanin)
b) potrošačka kupoprodaja (odnos potrošač vs. trgovac)
c) trgovačka kupoprodaja (odnosno trgovac vs. trgovac vezano za djelatnost
barem jednog od njih)
- treba paziti jer npr. mogu sklopiti kupoprodaju trgovac i fizička osoba i neće se
raditi o trgovačkom ugovoru iako imamo trgovca na jednoj strani nego će to
61
biti građanski ugovor, a ako npr. fizička osoba sklopi kupoprodaju s trgovcem
vezano uz predmet poslovanja tog trgovca to će biti potrošački ugovor
- zašto je bitno razlikovati ove vrste ugovora o kupoprodaji, odnosno zašto je
bitno odrediti koji je trgovački ugovor? – zbog bitnih sastojaka ugovora,
rokova, stvarna nadležnost suda, zbog kamata, pravila pažnje
Bitni sastojci ugovora o kupoprodaji
- kod građanske i potrošačke kupoprodaje bitni sastojci su:
o STRANKE, PREDMET (može biti stvar i pravo) i CIJENA
- kod trgovačke kupoprodaje bitni sastojci su:
o stranke
o predmet (prodavati se može samo ono što je u prometu, ne može se
prodavati ono što je izvan prometa → npr. droga, lijekovi, predmet mora
biti točno određen)
- što ako cijena nije ugovorena?
o ako ugovorom o kupoprodaji cijena nije određena, a ni ugovor ne sadrži
dovoljno podataka s pomoću kojih bi se ona mogla odrediti, ugovor
nema pravni učinak
o kad trgovačkim ugovorom o kupoprodaji cijena nije određena, niti u
njemu ima dovoljno podataka s pomoću kojih bi se ona mogla odrediti,
kupac je dužan platiti cijenu koju je prodavatelj redovito naplaćivao u
vrijeme sklapanja ugovora, a kad ove nema, razumnu cijenu
o pod razumnom cijenom smatra se tekuća cijena u vrijeme sklapanja
ugovora, a ako se ona ne može utvrditi, onda cijenu koju utvrđuje sud
prema okolnostima slučaja
Kada je ugovor o kupoprodaji sklopljen?
A. SKLAPANJE UGOVORA MEĐU NAZOČNIMA
- strane su nazočne onda kad neposredno pregovaraju to znači da se na izjavu
odmah neposredno može dati protuizjava
- isto se tako smatra da su strane nazočne ako je jedna ili su obje predstavljene
svojim zastupnicima, a oni su u situaciji da neposredno pregovaraju
- smatra se da su strane nazočne i onda kada ugovor sklapaju telefonski ili
neposredno radiovezom ako se same strane ili njihovi zastupnici osobno
nalaze kraj uređaja
62
- ponuda učinjena elektroničkim putem također se smatra ponudom nazočnoj

osobi, ako postoji faktička mogućnost izravnog pregovaranja
- kod sklapanja ugovora među nazočnima postavljaju se dva pitanja: prvo je
pitanje dokle je ponuditelj vezan za ponudu?
o ako je ponuditelj sam stavio rok ili iz okolnosti proizlazi da ponuđeniku
pripada stanoviti rok za razmišljanje, tada je za ponudu vezan do isteka
tog roka
o u protivnom, mora se ponuđenik odmah bez odgađanja izjasniti
prihvaća li ponudu
o ako se odmah ne izjasni ponuditelj više nije vezan na ponudu, odnosno
ponuda se smatra odbijenom
- drugo je pitanje kada je nastao, kada je sklopljen ugovor među
nazočnima?
o ugovor među nazočnima SKLOPLJEN JE ODMAH ČIM SU
PREGOVORI POZITIVNO ONKONČANI, ŠTO ZNAČI ČIM SU SE
STRANE SPORAZUMIJELE O BITNIM SASTOJCIMA UGOVORA,
ODNOSNO UGOVOR MEĐU NAZOČNIMA SKLOPLJEN JE U
TRENUTKU KAD PONUĐENI PRIHVATI PONUDU, AKO JE PRIHVAT
UČINJEN NA VRIJEME, TJ. NEPOSREDNO NAKON ISTEKA ROKA
ILI, AKO ROKA NIJE BILO, ODMAH
B. SKLAPANJE UGOVORA MEĐU ODSUTNIMA
- prema današnjem shvaćanju strane su odsutne ako ugovor sklapaju, zapravo
pregovaraju tj. daju ponudu i odgovor na ponudu, a to znači da nije važno
nalaze li se ugovorne strane u istim ili različitim geografskim mjestima
- ugovorne strane su odsutne i onda kada ugovor sklapaju preko treće osobe
- odsutne su također kad ugovor sklapaju i brzojavom i telefaksom i u nekim
slučajevima elektroničkim putem, npr. elektroničkom poštom
- trenutak perfekcije ugovora je središnje pitanje kod sklapanje ugovora među
odsutnima jest pitanje u kojem je trenutku ugovor sklopljen
- što znači šutnja kupca (iznimke od općeg pravila) – šutnja u načelu ne znači
prihvaćanje ponuda
- iznimno će i šutnja ponuđenika značiti prihvat ponude:
o ako ponuđenik stoji u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem glede
određene robe, a ponudu nije odmah ili u ostavljenom roku odbio
63
- je li potreban pisani oblik predugovora/ugovora o kupoprodaji? – obvezan je

pisani oblik samo za kupoprodaju nekretnina, kupoprodaju s obročnom
otplatom cijene, kupoprodaju poslovnog udjela
Rizik za slučajnu propast ili oštećenje stvari
- OPĆE PRAVILO: DO PREDAJE ODGOVARA PRODAVATELJ, A NAKON
PREDAJE KUPAC
- IZNIMKE OD OPĆEG PRAVILA:
o u slučaju kupčeva zakašnjenja – rizik na kupcu u času kada je došao u
zakašnjenje
o u slučaju ako kupac traži zamjenu stvari, sniženje cijene ili raskid
ugovora zbog nedostataka stvari – rizik ne prelazi na kupca ako je on
zbog nekog nedostatka prodane stvari raskinuo ugovor ili zahtijevao
zamjenu stvari
PRAVA I OBVEZE STRANAKA
Obveze prodavatelja
a) Mjesto (čl. 389. i čl. 393. ZOO-a)
- stranke mogu u svom ugovoru ugovoriti mjesto predaje, ali ako stranke ne
ugovore mjesto predaje onda se primjenjuju pravila ZOO-a koja govore o
mjestu predaje
- to znači da mjesto može biti:
o ugovoreno
- kad mjesto predaje nije određeno ugovorom, stvar se predaje u mjestu u
kojem je prodavatelj u trenutku sklapanja ugovora imao svoje prebivalište ili,
u nedostatku ovoga, svoje boravište, a ako je prodavatelj sklopio ugovor u
obavljanju svoje redovite gospodarske djelatnosti, onda u mjestu njegova
sjedišta
- ali ako je u trenutku sklapanja ugovora ugovarateljima bilo poznato gdje se
stvar nalazi, odnosno gdje treba biti izrađena, predaja se obavlja u tom
mjestu
b) Vrijeme (čl. 391. i 392. ZOO-a)
- kad je ugovoreno da će se predaja stvari izvršiti u tijeku stanovitog razdoblja,
a nije određeno koja će strana imati pravo odrediti nadnevak predaje u
granicama toga razdoblja, to pravo pripada prodavatelju, osim kad iz
64
okolnosti slučaja proizlazi da je određivanje nadnevka predaje ostavljeno

kupcu
- kad nadnevak predaje stvari kupcu nije određen, prodavatelj je dužan
izvršiti predaju u razumnom roku nakon sklapanja ugovora, s obzirom na
narav stvari i na ostale okolnosti
Nedostaci stvari
1) MATERIJALNI NEDOSTACI
- u pogledu kvalitete (nema redovita, osobita ili ugovorena svojstva, ne
odgovara reklami, posljedica montaže itd.)
- u pogledu količine
IZNIMKA ZA TRGOVAČKE UGOVORE:
ako kupac u razumnom roku ne izjavi da odbija višak, smatra se da je takav
višak primio te ga je dužan platiti po istoj cijeni
- vidljive vs. skrivene
2) PRAVNI NEDOSTACI
- postoje ako netko ograničava, umanjuje ili isključuje pravo vlasništva
predmeta prodaje
Materijalni nedostaci za koje prodavatelj odgovara (čl. 400. ZOO)
- koje je ona imala u trenutku prijelaza rizika na kupca, bez obzira je li mu to
bilo poznato
- koji se pojave nakon prijelaza rizika na kupca ako su posljedica uzroka
koji je postojao prije toga
- predmnijeva se da je nedostatak koji se pojavio u roku od šest mjeseci od
prijelaza rizika postojao u vrijeme prijelaza rizika, osim ako prodavatelj ne
dokaže suprotno ili suprotno proizlazi iz naravi stvari ili naravi nedostatka
Kad postoje materijalni nedostaci (čl. 401. ZOO-a)
- nedostatak postoji:
1 nema potrebna svojstva za svoju redovitu uporabu ili za promet
2 nema potrebna svojstva za posebnu uporabu za koju je kupac nabavlja,
a koja je bila poznata prodavatelju ili mu je morala biti poznata
3 nema svojstva i odlike koje su izrijekom ili prešutno ugovorene ili
propisane
4 nije jednaka uzorku ili modelu, osim ako su uzorak ili model pokazani
samo radi obavijesti
65
5 nema svojstva koja inače postoje kod drugih stvari iste vrste i koja je
kupac mogao opravdano očekivati prema naravi stvari, posebno
uzimajući u obzir javne izjave prodavatelja, proizvođača i njihovih
predstavnika o svojstvima stvari (reklame, označavanje stvari i dr.)
6 nepravilno montirana pod uvjetom da je usluga montaže uključena u
ispunjenje ugovora o prodaji
7 nepravilno montirana zbog nedostataka u uputama za montažu (tzv.
IKEA klauzula)
- ako je kupac na temelju izjava proizvođača ili njegova predstavnika očekivao
postojanje određenih svojstava stvari, nedostatak se ne uzima u obzir ako
prodavatelj nije znao niti morao znati za te izjave, ili su te izjave bile
opovrgnute do trenutka sklapanja ugovora ili one nisu utjecale na odluku
kupca da sklopi ugovor
- proizvođač, u smislu odgovornosti za materijalne nedostatke i jamstva za
ispravnost prodane stvari, je proizvođač stvari, uvoznik stvari i svaka
druga osoba koja se predstavlja kao proizvođač stavljanjem svojega imena
ili naziva, žiga ili druge oznake na stvar
Nedostaci za koje prodavatelj ne odgovara (čl. 402. i čl. 409. ZOO-a)
1 ako su u trenutku sklapanja ugovora bili poznati kupcu ili mu nisu mogli
ostati nepoznati
2 smatra se da nisu mogli ostati nepoznati kupcu oni nedostaci koje bi
brižljiva osoba s prosječnim znanjem i iskustvom osobe istog zanimanja
i struke kao kupac mogla lako opaziti pri uobičajenom pregledu stvari
(ova presumpcija se ne primjenjuje se potrošačke ugovore)
3 !!! ali prodavatelj odgovara i za nedostatke koje je kupac mogao lako
opaziti ako je izjavio da stvar nema nikakve nedostatke ili da stvar ima
određena svojstva ili odlike
4 kod prisilne javne prodaje
66
ROKOVI ZA SLANJE POTROŠAČKI GRAĐANSKI TRGOVAČKI

OBAVIJESTI PRODAVATELJU O UGOVORI UGOVORI UGOVORI
NEDOSTATKU STVARI
(čl. 403., čl. 404. i čl. 406. ZOO-a)
VIDLJIVI Potrošač nije 8 dana od pregleda odmah po pregledu +
nedostatak koji se mogao dužan odmah opisati nedostatak +
uobičajenim pregledom prilikom obaviti pregled pozvati prodavatelja
preuzimanja stvari Rok: 2 mjeseca da pregleda stvar
od uočavanja
nedostatka
do max. 2 godine
od prijelaza rizika
na kupca
SKRIVENI 2 mjeseca od odmah

nedostatak koji se nije mogao uočavanja do max. 6 mjeseci od
otkriti uobičajenim nedostatka predaje stvari
pregledom prilikom preuzimanja do max. 2 godine
stvari od predaje stvari
* Kod prodaje rabljenih stvari
ugovorne strane mogu ugovoriti
rok od jedne godine, a kod
trgovačkih ugovora i kraći rok.
Ugovorom se mogu produljiti ovi
rokovi.
Ograničenje i isključenje odgovornosti za materijalne nedostatke (čl. 408. ZOO)

- može se ugovoriti, no takva ugovorna odredba je ništetna:
1 ako je nedostatak bio poznat prodavatelju, a on o njemu nije
obavijestio kupca
2 kad je prodavatelj nametnuo tu odredbu koristeći se svojim
monopolskim položajem
3 ako se radi o potrošačkom ugovoru
Prava kupca u slučaju nedostatka (čl. 410. ZOO-a)
- kupac koji je pravodobno i uredno obavijestio prodavatelja o nedostatku može
po svom izboru:
1 zahtijevati od prodavatelja da nedostatak ukloni
67
2 zahtijevati od prodavatelja da mu preda drugu stvar bez nedostatka

3 zahtijevati sniženje cijene
4 izjaviti da raskida ugovor
- postoji li nedostatak i ako nije došlo do štete? → DA, kupac ima pravo i na
popravljanje štete prema općim pravilima o odgovornosti za štetu,
uključujući i štetu koju je ovaj zbog nedostatka stvari pretrpio na drugim
svojim dobrima
Jamstvo za ispravno funkcioniranje stvari (garancija)
- da bi kupac ostvario pravo na garanciju mora imati:
a. upute o uporabi
b. jamstveni list (može biti i usmena i pisana forma) koji mora sadržavati:
c. pojedinosti bitne za ostvarivanje kupčevih prava (prava iz jamstva, da
jamstvo ne utječe na ostvarivanje drugih kupčevih prava i sl.)
d. trajanje jamstva
e. teritorijalno područje važenja
f. podatke o osobi koja je izdala jamstvo
Prava kupca iz jamstvenog lista
a. popravak
b. zamjena
c. sniženje cijene
d. raskid ugovora
- mora ići tim redoslijedom. Prava kupca se gase u roku 1 godine od dana kad
je tražio popravak ili zamjenu
Komercijalno jamstvo – odgovornost prodavatelja i proizvođača (čl. 423. ZOO-a)
1) ako jamči proizvođač tada kupac može zahtijevati popravak ili zamjenu
stvari kako od prodavatelja tako i od proizvođača
2) ako jamči prodavatelj onda kupac može zahtijevati popravak ili zamjenu
stvari od prodavatelja
Razlike između odgovornosti za nedostatke i garancije za ispravno funkcioniranje
stvari?
- kod odgovornosti za nedostatke prodavatelj jamči da stvar ima određena
svojstva, a kod garancije da će stvar ispravno funkcionirati ako se rabi
prema garancijskom (jamstvenom) listu, treba razlikovati nedostatak (stvar
nema svojstva za uobičajenu uporabu (npr. auto nema kotača) od garancije
68
(prodavatelj jamči npr. kad kupimo auto pa jamči da se neće 7 godina

pokvariti), ako se npr. „pokvari motor“ prodavatelj će ga besplatno zamijeniti
- garancijski rokovi su duži, za materijalne nedostatke u pravilu odgovara
prodavatelj (iznimno proizvođač ili uvoznik), a za garanciju i proizvođač i
prodavatelj (ovisno tko je izdao jamstvo/tko jamči)
Kad je prodavatelj kupcu dao veću količinu (čl. 415. ZOO-a)
- trgovačkim ugovorom o kupoprodaji, kad je prodavatelj stvari određenih po
rodu dao kupcu veću količinu nego što je ugovoreno, a kupac u razumnom
roku ne izjavi da višak odbija, smatra se da je primio i taj višak te je dužan
platiti ga po istoj cijeni
- ako kupac odbije primiti višak, prodavatelj je dužan naknaditi kupcu štetu
Odgovornost za pravne nedostatke (čl. 430. ZOO-a)
- prodavatelj odgovara ako na prodanoj stvari postoji neko pravo trećega koje
isključuje, umanjuje ili ograničuje kupčevo pravo, a o čijem postojanju kupac
nije obaviješten, niti je pristao uzeti stvar opterećenu tim pravom
- prodavatelj nekog prava jamči da ono postoji i da nema pravnih smetnji za
njegovo ostvarenje
Obveze kupca
a) Isplata cijene (čl. 384. – čl. 388. ZOO-a)
- u trgovačkim ugovorima cijena može biti: ugovorena, ako nije ugovorena
primjenjuje se jedna od opcija iz ZOO-a
- ugovorena cijena može biti:
1 određena
2 odrediva
3 ugovorena tekuća cijena (službena evidencija + tržište prodavatelja +
vrijeme ispunjenja) – kad je ugovorena tekuća cijena, kupac duguje cijenu
utvrđenu službenom evidencijom na tržištu mjesta prodavatelja u vrijeme
kad je trebalo doći do ispunjenja/ako takve evidencije nema, tekuća se
cijena određuje na temelju elemenata s pomoću kojih se prema običajima
tržišta utvrđuje cijena
4 može biti određena cijena
69
- ako cijena nije ugovorena, onda se određuje prema jednom od sljedećih

opcija:
1 redovita cijena (u vrijeme sklapanja ugovora) – cijena koju je prodavatelj
redovito naplaćivao u vrijeme sklapanja ugovora. Ako se redovita cijena
koju je prodavatelj naplaćivao u vrijeme sklapanja ugovora ne može
odrediti (jer smo mu npr. mi prvi kojima nešto prodaje) onda se primjenjuje
razumna cijena. Ako nema ni razumne cijene onda sud odredi prema
okolnostima slučaja (npr. nema redovite cijene jer smo prvi kojima prodaje,
nema ni razumne cijene jer je npr. prodavatelj prvi koji u svijetu prodaje tu
robu)
2 propisana cijena (komore, ministarstva) – kad je ugovorena viša cijena
od one koju je za određenu vrstu stvari propisalo nadležno tijelo, kupac
duguje samo iznos propisane cijene, a ako je već isplatio ugovorenu
cijenu, ima pravo zahtijevati povrat razlike
3 ako je određivanje cijene nad predmetom kupoprodaje povjereno
trećemu – ako treća osoba kojoj je povjereno određivanje cijene neće ili je
ne može odrediti, a ugovaratelji se ne slože naknadno o određivanju cijene
niti ugovor raskinu, smatrat će se da je ugovorena razumna cijena
4 ako je određivanje cijene ostavljeno jednom ugovaratelju smatra se da
cijena nije ugovorena
b) Preuzimanje stvari (čl. 441. ZOO-a)
- preuzimanje stvari sastoji se u poduzimanju potrebnih radnji da bi predaja bila
moguća te u odnošenju stvari
- ako kupac bez opravdanog razloga odbije preuzeti stvar čija mu je predaja
ponuđena na ugovoren ili uobičajen način i na vrijeme, prodavatelj može, ako
ima osnovanog razloga posumnjati da će kupac isplatiti cijenu, izjaviti da
raskida ugovor
c) Isplata cijene – vrijeme i mjesto isplate (čl. 438. ZOO-a)
- kupac je dužan platiti cijenu u vrijeme i na mjestu određenom u ugovoru
- u nedostatku ugovorne odredbe ili drukčijih običaja plaćanje se obavlja u
trenutku i u mjestu u kojem se obavlja predaja stvari
- ako se cijena ne mora platiti u trenutku predaje, plaćanje se obavlja u
prebivalištu, odnosno sjedištu prodavatelja
70
KUPOPRODAJE S POSEBNIM PODOGBAMA

Kupoprodaja s pravom prvokupa
- pravo prvokupa je pravo određenih osoba da prije svih kupe stvar ako je
vlasnik odluči prodati
- to znači da vlasnik stvari opterećene prvokupom samo dužan da najprije
ponudi stvari onome koji ima pravo prvokupa
- ta osoba koja ima pravo prvokupa nema drugih posebnih privilegija, npr. u
pogledu cijene
- može biti zakonsko i ugovoreno pravo prvokupa
Ugovoreno pravo prvokupa (čl. 449. ZOO-a)
- ugovorena odredba kojom se kupac obvezuje obavijestiti prodavatelja (znači
onog tko je kupcu prodao stvar koju kupac sad želi prodati) o namjeravanoj
prodaji, uvjetima prodaje i ponuditi mu tu istu stvar pod istima uvjetima i za istu
cijenu (odnosi se na uvjete, cijenu koju je i trećem ponudio)
- postavlja se pitanje što ako treći ponudi višu cijenu? – u tom slučaju je
kupac (odnosno sadašnji prodavatelj) dužan obavijestiti prijašnjeg prodavatelja
o promijenjenim okolnostima (višoj cijeni)
Zakonsko pravo prvokupa (čl. 455. ZOO-a)
- pravo prvokupa može biti zasnovano zakonom u korist nekih osoba. Npr.
zaštita kulturnog dobra, imamo stan u staroj jezgri Dubrovnika – pravo
prvokupa ima ministarstvo kulture
Trajanje prava prvokupa (čl. 453. ZOO-a)
- kod građanskog ugovora može trajati maksimalno 5 godina, a kod prodaje
dionica, poslovnih udjela u trgovačkom društvu odnosno kod trgovačkih
ugovora se može ugovoriti i duži rok (neograničeno), s tim ako nisu ništa
ugovorili vrijedi 5 godina
U slučaju prisilne javne prodaje (čl. 452. ZOO-a)
- u slučaju prisilne javne prodaje prodavatelj se ne može pozivati na svoje pravo
prvokupa
- ali prodavatelj čije je pravo prvokupa bilo upisano u javnoj knjizi može
zahtijevati poništaj javne prodaje ako nije bio posebno pozvan da pristupi
javnoj prodaji
71
Kupoprodaja s pravom prvenstva

- radnici mogu kupiti dionice ako dođe do stečaja poduzeća
Nazadkupnja
- to je takva vrsta kupoprodaje kod koje si prodavatelj nekretnine prigodom
kupoprodaje ili kasnije pridržava pravo da prodanu stvar za unaprijed
određenu cijenu opet otkupi
- ta odluka leži kod prodavatelja
- kupac je obvezan da na zahtjev stvar opet proda bivšem prodavatelju
- nazadkupnja je pravo koje pripada prodavatelju samo za njegova života
- to se pravo može upisati u zemljišne knjige
Kupoprodaja na pokus (čl. 456. – čl. 457. ZOO-a)
- pod kupnjom na pokus ili ogled razumijeva se kupoprodaja s utanačenjem da
kupac uzima stvar pod uvjetom da je isproba i utvrdi odgovara li njegovim
željama
- prodavateljeva obveza nastaje odmah nakon sklapanja ugovora, a kupčeva
tek nakon ispunjenja uvjeta, odnosno kad izjavi da stvar prima
- SUBJEKTIVAN POKUS – osobne želje i interes kupca, to i kaže prodavatelju
pri sklapanju ugovora, stvar mora odgovarati vlastitim željama kupca
- OBJEKTIVAN POKUS – neke karakteristike, npr. da želi da patike ne
propuštaju vodu, mora imati objektivna svojstva koja se tiču proizvoda
(redovita, uobičajena, standardna svojstva za taj proizvod)
- do sklapanja ugovora dolazi tek kada kupac izvrši pokus/pregled i izjavi da
ostaje pri kupnji
Kupoprodaja po uzorku ili modelu (čl. 460. ZOO-a)
- kod ove vrste kupoprodaje prodavatelj je dužan predati kupcu stvar jednaku
uzorku ili modelu, izuzev ako je uzorak ili model pokazan kupcu samo radi
obavijesti i približnog određivanja svojstava stvari
- vrijedi samo ako je prodavatelj izrijekom naglasio/rekao da je to kupoprodaja
po uzorku/modelu (kaže da će biti isti takav npr. ormar kao u izlogu, da ima isti
u skladištu)
- ne obvezuje prodavatelja ako je uzorak/model dan samo radi davanja
obavijesti
- npr. kupimo automobil i hoćemo baš isti kao u izlogu i to kažemo prodavatelju
onda u građanskim ugovorima ako dobijemo drugačiji auto prodavatelj
72
odgovara za neispunjenje, ali ako je riječ o trgovačkim ugovorima onda

prodavatelj u slučaju da stvar ne odgovara uzorku/modelu, a to je bilo
ugovoreno odgovara za nedostatke
Kupoprodaja sa specifikacijom (čl. 461. ZOO-a)
- kupoprodaja sa specifikacijom nastaje kad se kupcu ostavi da kasnije, nakon
sklapanja ugovora, odredi oblik, mjeru, asortiman ili koju drugu pojedinost
kupljene stvari
- bitni sastojci su stranke i predmet
- načelno smo u ugovoru odredili što želimo
- kupoprodaja sa specifikacijom postoji ako je ugovorom zadržano pravo kupca
da naknadno/poslije odredi kakvoću, oblik, mjeru
- potrebno je da odmah prilikom sklapanja ugovora odredi minimalan sadržaj
(mora odrediti npr. ako kupuje voće da kupuje jabuke, ne može samo
preopćenito reći kupujem voće, a da ne kaže koje voće, a naknadno može
onda odrediti količinu, sortu)
- ako kupac u ugovorenom roku ne pošalje specifikaciju odnosno što točno želi,
onda će prodavatelj sam odrediti specifikaciju
Kupoprodaja s pridržajem prava vlasništva (čl. 462. ZOO-a)
- prodaji s pridržajem prava vlasništva govorimo kad prodavatelj pokretne stvari
na osnovi posebne ugovorene odredbe zadrži pravo vlasništva i poslije
predaje stvari kupcu, sve dok kupac ne isplati cijenu u potpunosti
- vlasništvo prelazi na kupca tek kada isplati punu kupovnu cijenu
- ZOO kaže da je kupoprodaja s pravom vlasništva moguća samo za
pokretnine, ali nigdje nije zabranjeno da bude i na nekretninama
Klauzula intabulandi
- klauzula koja se obično primjenjuje kod kupoprodaje nekretnina
- na temelju te klauzule kupac može otići u zemljišne knjige i prenijeti vlasništvo
na sebe bez da prodavatelj ide s njim (nekretnine, ali može i pokretnine –
auto, kamion)
- mora ta klauzula biti stavljena u ugovor
- tom klauzulom prodavatelj dopušta kupcu da se uknjiži u zemljišne knjige kao
vlasnik
- ako nije ugovorena ta klauzula ugovor nije ništetan, ali onda prodavatelj mora
ići s kupcem u zemljišne knjige
73
- klauzula mora biti ovjerena kod javnog bilježnika

Ugovor o leasingu
- davatelj leasinga daje primatelju pravo korištenja neke pokretnine, a primatelj
mu za to plaća naknadu
Vrste leasinga
- leasing može biti financijski (stjecanje prava vlasništva, kada korisnik otplati
naknadu on postaje vlasnik, veća naknada nego kod operativnog leasinga) i
operativni leasing (plaćanje naknade, ali se ne postaje vlasnik)
Razlika između kupoprodaje s pridržajem prava vlasništva i financijskog leasinga
- kod financijskog leasinga korisnik dobiva u posjed odmah, a kod ove
kupoprodaje prodavatelj nije dužan predati stvar u posjed dok mu kupac ne
isplati kupovnu cijenu u cijelosti. Kod financijskog leasinga se može odustati.
Razlika je u strankama, kod ugovora o leasingu imamo davatelja leasinga i
primatelja, a kod kupoprodaje imamo kupca i prodavatelja, zatim je razlika u
tome što kod kupoprodaje imamo kupovnu cijenu, a kod leasinga imamo
naknadu koja je veća
Operativni leasing
- primatelju ne odgovara da kupi npr. neki uređaj (uređaj za točenje pića) nego
samo plaća naknado za njegovo korištenje, ne odgovara mu kupiti zato što
stalno izlaze novi uređaji
Kupoprodaja s obročnom otplatom cijene (čl. 464. ZOO-a)
- ugovorom o kupoprodaji pokretne stvari s obročnom otplatom cijene obvezuje
se prodavatelj predati kupcu određenu pokretnu stvar prije nego što mu cijena
bude potpuno isplaćena, a kupac se obvezuje isplatiti njezinu cijenu u
obrocima, u određenim vremenskim razmacima
- razlika između ove kupoprodaje i kupoprodaje s pridržajem prava vlasništva je
ta što kod kupoprodaje s pridržajem prava vlasništva je vlasnik stvari
prodavatelj sve dok kupac ne isplati kupovnu cijenu, a kod kupoprodaje s
obročnom otplatom cijene je vlasnik stvari kupac iako nije još isplatio kupovnu
cijenu u potpunosti
- specifično ZOO govori o pokretninama, ali može i nekretnina (načelo slobode
ugovaranja stranaka)
- neće biti valjano ako nije pisani oblik
74
- plaćanje na rate (napisati ukupni iznos, koliko rata, koliko jedna rata iznosi i u
kojem trenutku svaka rata dospijeva) – osim stranaka i predmeta i ovo je
navedeno kao bitan sastojak ugovora
UGOVOR O ZAMJENI I UGOVOR O PRODAJNOM NALOGU

UGOVOR O ZAMJENI (čl. 474. – čl. 475. ZOO-a)
- zamjena je konsenzualni dvostranoobvezni ugovor koji nastaje tako da se
jedna strana obveže predati drugoj određenu stvar u vlasništvo, a ta se druga
obveže da će joj kao protučinidbu dati određenu svoju stvar u vlasništvo
- ugovorom o zamjeni svaki se ugovaratelj obvezuje prema svom
suugovaratelju predati mu stvar u vlasništvo
- na svakog ugovaratelja se supsidijarno primjenjuju prava i obveze
prodavatelja iz ugovora o kupoprodaji
UGOVOR O PRODAJNOM NALOGU (čl. 476. i čl. 478. ZOO-a)
- ugovorom o prodajnom nalogu nalogoprimac se obvezuje nalogodavcu
prodati pokretnu stvar za određenu cijenu ili u određenom roku koju mu
je nalogodavac predao
- ako nalogoprimac ne proda stvar i ne preda određenu cijenu
nalogodavcu do određenog roka, niti je vrati u tom roku smatra se da je
stvar kupio
- ali nalogoprimčevi vjerovnici ne mogu zaplijeniti tu stvar dok nalogoprimac ne
isplati cijenu nalogodavcu
- po svojoj konstrukciji, sadržaju i svrsi prodajni je nalog najbliži prodajnoj
komisiji
Rizik (čl. 477. ZOO-a)
- stvar predana nalogoprimcu ostaje u vlasništvu nalogodavca i on snosi rizik za
slučajnu propast ili oštećenje
- nalogodavac ne može raspolagati stvari dok je kod nalogoprimca
UGOVOR O DJELU
POJAM (čl. 590. ZOO-a)
- ugovorom o djelu izvođač se obvezuje obaviti određeni posao kao što su:
o izrada stvari
o popravak stvari
75
o fizički rad ili

o umni rad
- a naručitelj se obvezuje platiti mu naknadu
- ugovor o djelu ne mora biti u pisanom obliku
- bitno je znati tko su stranke (naručitelj djela, izvođač)
Odnos prema kupoprodaji (čl. 591. ZOO-a)
- ako izvođač koristi svoj materijal → UGOVOR O KUPOPRODAJI
(treba koristiti materijal najmanje srednje kakvoće ako nije drugačije
ugovoreno)
- ako naručitelj daje bitan dio materijala → UGOVOR O DJELU
- u svakom slučaju ako je naglasak na osobitoj vrijednosti izvođačeva rada
→ UGOVOR O DJELU
Odnos prema autorskom djelu
- autorsko djelo je originalna intelektualna tvorevina iz književnog, znanstvenog
i umjetničkog područja koja ima individualni karakter
- autor djela je fizička osoba koja je stvorila autorsko djelo
- autoru pripada autorsko pravo na to djelo
- razlika od ugovora o autorskom djelu – puno manja davanja; manje se
oporezuje
Nadzor (čl. 593. ZOO-a)
- naručitelj ima pravo nadzora nad obavljanjem posla kao i pravo davanja
uputa kad to odgovara naravi posla
Sklapanje ugovora nadmetanjem
Poziv na nadmetanje o cijeni radova (čl. 594. ZOO-a)
- ako naručitelj kao pozivatelj uputi poziv neodređenom/određenom broju
osoba za izvršenje radova, pod određenim uvjetima i uz određena jamstva →
obvezan je sklopiti ugovor o djelu s onim tko ponudi najnižu cijenu (osim
ako tu mogućnost nije isključio u pozivu)
Poziv na nadmetanje za umjetničko ili tehničko riješenje (čl. 595. ZOO-a)
- ako naručitelj kao pozivatelj uputi poziv neodređenom/određenom broju
osoba za umjetničko ili tehničko rješenje
- naručitelj je obvezan sklopiti ugovor s onim čije rješenje prihvati
povjerenstvo čiji je sastav unaprijed objavljen (osim ako tu mogućnost nije
isključio u pozivu)
76
OBVEZE STRANAKA
Obveze izvođača (čl. 596., čl. 597., čl. 603. ZOO-a)
- izvođač je dužan upozoriti naručitelja na nedostatke materijala koji mu je
naručitelj predao, a koje je primijetio ili je morao primijetiti, inače će
odgovarati za štetu
- izvođač je dužan izvršiti djelo kako je ugovoreno i po pravilima struke
- on je dužan izvršiti ga za određeno vrijeme, a ako ono nije određeno, onda
za vrijeme koje je razumno potrebno za takve poslove
- izvođač je dužan naručitelju predati izrađenu ili popravljenu stvar
- izvođač se oslobađa te obveze ako stvar koju je izradio ili popravio propadne
iz uzroka za koji on ne odgovara
Povjeravanje izvršenja posla trećemu (čl. 600 ZOO-a)
- ako iz ugovora ili naravi posla ne proizlazi što drugo, izvođač nije dužan posao
obaviti osobno
- izvođač i nadalje odgovara naručitelju za izvršenje posla i kad posao ne obavi
osobno
Odgovornost za suradnike (čl. 601. ZOO-a)
- izvođač odgovara za osobe koje su po njegovu nalogu radile na poslu koji je
preuzeo kao da ga je sam izvršio
Neposredan zahtjev izvođačevih suradnika prema naručitelju (čl. 602. ZOO-a)
- za naplatu svojih tražbina prema izvođaču njegovi se suradnici mogu obratiti
neposredno naručitelju i zahtijevati od njega da im isplati te tražbine na teret
iznosa koji u tom času duguje izvođaču
Obveze naručitelja
Primanje djela (čl. 611. ZOO-a)
- naručitelj je dužan primiti djelo obavljeno prema odredbama ugovora i
pravilima struke
Određivanje i isplata naknade (čl. 612. ZOO-a)
- naknada se određuje ugovorom, ako nije određena obvezatnom tarifom ili
kojim drugim obvezatnim aktom
- ako naknada nije određena, utvrdit će je sud prema vrijednosti djela, prema
normalno potrebnom vremenu za takav posao te prema uobičajenoj naknadi
za tu vrstu posla
77
- naručitelj nije dužan isplatiti naknadu prije nego što je pregledao djelo i
odobrio ga, osim ako je drukčije određeno
- isto vrijedi ako je ugovoreno obavljanje i predaja djela u dijelovima
Proračun s izričitim jamstvom (čl. 613. ZOO-a)
- ako je naknada ugovorena na temelju proračuna s izričitim jamstvom izvođača
za njegovu točnost, on ne može zahtijevati povećanje naknade čak i ako je u
posao uložio više rada i ako je obavljanje posla zahtijevalo veće troškove nego
što je bilo predviđeno
- ovim se ne isključuje primjena pravila o raskidu i izmjeni ugovora zbog
promijenjenih okolnosti
- ako je naknada ugovorena na temelju proračuna bez izričitog jamstva
izvođača za njegovu točnost, pa se u tijeku rada prekoračenje proračuna
pokaže neizbježnim, izvođač mora o tome bez odgađanja obavijestiti
naručitelja, inače gubi pravo na povećane troškove
Odgovornost za nedostatke
Pregled izvršenog djela i obavijest (čl. 604. ZOO-a)
- naručitelj je dužan pregledati izvršeno djelo čim je to po redovitom tijeku stvari
moguće i o nađenim nedostacima bez odgađanja obavijestiti izvođača
- ako naručitelj na poziv izvođača da pregleda i primi izvršeni rad to ne učini bez
opravdanog razloga, smatra se da je rad primljen
- nakon pregleda i primanja izvršenog djela izvođač više ne odgovara za
nedostatke koji su se mogli opaziti uobičajenim pregledom, osim ako je znao
za njih, a nije ih pokazao naručitelju
Skriveni nedostaci (čl. 605. ZOO-a)
- ako se kasnije pokaže neki nedostatak koji se nije mogao otkriti uobičajenim
pregledom, naručitelj se ipak može pozvati na njega, pod uvjetom da o njemu
obavijesti izvođača što prije, a najkasnije u roku od mjesec dana od njegova
otkrivanja
- istekom dviju godina od primitka obavljenog posla, naručitelj se više ne može
pozvati na nedostatke
Gubitak prava (čl. 606. ZOO-a)
- naručitelj koji je izvođača na vrijeme obavijestio o nedostacima izvršenog djela
gubi svoja prava nakon isteka dvije godine od učinjene obavijesti, osim ako je
izvođačevom prijevarom bio spriječen da ih ostvaruje
78
- ali i nakon isteka toga roka naručitelj ima pravo, ako je o nedostacima
pravodobno obavijestio izvođača, prigovorom protiv izvođačeva zahtjeva za
isplatu naknade istaknuti svoj zahtjev na sniženje naknade i naknadu štete
Pravo zahtijevati uklanjanje nedostataka (čl. 608. ZOO-a)
- naručitelj koji je uredno obavijestio izvođača da obavljeno djelo ima neki
nedostatak može zahtijevati od njega da nedostatak otkloni, i za to mu odrediti
primjeren rok
- on ima pravo i na naknadu štete koju trpi zbog toga
- ako uklanjanje nedostatka zahtijeva pretjerane troškove, izvođač može odbiti
da ga izvrši, ali u tom slučaju naručitelju pripada, po njegovu izboru, pravo na
sniženje naknade ili raskid ugovora te pravo na naknadu štete
Sniženje naknade (čl. 611. ZOO-a)
- naknada se snižava u razmjeru između vrijednosti djela bez nedostatka u
vrijeme sklapanja ugovora i vrijednosti koju bi imalo u to vrijeme djelo s
nedostatkom
Raskid ugovora o djelu
1. OPĆA PRAVILA ZOO-a o raskidu ugovora
2. posebne odredbe o raskidu ugovora koja vrijede samo za ugovor o djelu
Posebne odredbe o raskidu ugovora
- naručitelj može raskinuti ugovor
a. AKO IZVOĐAČ ODSTUPA OD UGOVORENIH UVJETA – naručitelj može
upozoriti izvođača i dati mu primjereni rok da uskladi svoj rad, ako izvođač
tome ne udovolji – raskid + naknada štete (čl. 598. ZOO-a)
b. AKO JE IZVOĐAČ PREKORAČIO UGOVORENI ROK – raskid + naknada
štete (čl. 599. st. 1. ZOO-a)
c. AKO ROK NIJE UGOVOREN, ALI ZBOG ZAKAŠNJENJA NARUČITELJ
VIŠE NEMA INTERESA ZA DJELO – raskid + naknada štete (čl. 599. st.
2. ZOO-a)
- osim toga naručitelj može u svakom trenutku raskinuti ugovor prije nego je
djelo dovršeno – tada je dužan naknaditi izvođaču umanjenu naknadu
(umanjuje se za neostvarene troškove i zaradu) → čl. 619. ZOO-a
79
Tipične klauzule
- „ključ u ruke“, indeksna klauzula i klizna skala – kod ugovora o djelu, kod
ugovora o građenju se postavlja pitanje kako bi odredili cijenu ako nije
određena – prema indeksnoj i kliznoj skali
- kod tih klauzula osim „ključa u ruke“ cijena je odrediva
- indeksna klauzula – cijenu odredi ministarstvo, burza
- klizna skala – cijena se veže uz cijenu rada, materijala u određeno vrijeme i
na određenom mjestu
- „ključ u ruke“ – kod ugovora o građenju, znači doslovno ćemo useliti u gotov
stan → sve namješteno, dobijemo samo ključ i uselimo
- jamstvo za točnost naknade – ugovor o djelu, cijena točno određena i ne
može više mijenjati
UGOVOR O GRAĐENJU
- ugovorom o građenju izvođač se obvezuje prema određenom projektu
izgraditi u ugovorenom roku određenu građevinu na određenom zemljištu, ili
na takvom zemljištu, odnosno na postojećoj građevini izvesti kakve druge
građevinske radove, a naručitelj se obvezuje isplatiti mu za to određenu
cijenu
- OBVEZAN JE PISANI OBLIK
Ugovor o građenju vs. ugovor o djelu
- kod ugovora o građenju imamo projekt, zatim iznimno veliki i složeni radovi
- neko djelo istodobno može biti i jedno i drugo
- zatim kod ugovora o građenju se traže arhitekti, izvođači građevinske struke
- kod ugovora o djelu imamo slike, pjesme itd., širok spektar izvođača
- ugovor o djelu je puno širi
Hijerarhija pravnih vrela kod ugovora o građenju
1 ugovor (OUP / K / T)
2 praksa
3 posebne uzance o građenju
4 ZOO (supsidijarna primjena odredbi ZOO-a o ugovoru o djelu u pogledu
odgovornosti za nedostatke građevine)
80
Građevina prema ZOO-u (čl. 621. ZOO-a)

- zgrade, brane, mostovi, tuneli, vodovodi, kanalizacije, ceste, željezničke
pruge, bunari, ostale građevine čija izrada zahtijeva veće i složenije radove
Nadzor i odstupanje od projekta (čl. 622. – čl. 623. ZOO-a)
- izvođač je dužan omogućiti naručitelju stalan nadzor, nad radovima,
kontrolu količine, kakvoće, sukladnosti ugrađenih proizvoda
- za svako odstupanje od projekta/ugovorenih radova izvođač MORA imati
pisanu suglasnost naručitelja (jer i glavni ugovor o građenju mora biti u
pisanom obliku), inače ne može zahtijevati povećanje ugovorene cijene za
radove što ih je izveo bez takve suglasnosti
Hitni nepredviđeni radovi (čl. 624. ZOO-a)
- nepredviđene radove izvođač može izvesti i bez prethodne suglasnosti
naručitelja ako zbog njihove hitnosti nije mogao pribaviti tu suglasnost
- DUŽAN JE BEZ ODGODE OBAVIJESTITI NARUČITELJA O TIM
RADOVIMA!!!
- takvi nepredviđeni radovi su radovi koje je nužno izvesti:
a. radi osiguranja stabilnosti građevine, sprečavanja opasnosti za život i
zdravlje ljudi, okoliš, prirodu, druge građevine i stvari ili stabilnost tla
na okolnom zemljištu, izazvana je izvanrednim i neočekivanim
događajem
b. radi sprečavanja nastanka štete uslijed tih događaja
c. po naredbi mjerodavnog tijela javne vlasti
- ako bi se naručitelj tome se protivio onda se mora ići na sud dokazivati!!!
Cijena radova (čl. 625. ZOO-a)
- jedinična cijena – po jedinici mjere ugovorenih radova
- ukupno ugovorena cijena – u ukupnom iznosu za cijelu građevinu
- pritom se može ugovoriti PROMIJENJIVA CIJENA (npr. klauzula klizna
skala)/ NEPROMIJENJIVA CIJENA (npr. klauzula ključ u ruke)
Promjenjiva cijena
- tzv. klizna skala u ugovoru o građenju – u ugovorima u kojim se jedna
stranka obvezuje izraditi i isporučiti određene predmete dopušteno je ugovoriti
kliznu skalu cijena, tj. da će unatoč tome što je prvotno ugovorena fiksna
cijena, konačna cijena ovisit će o cijeni materijala, rada i drugih
81
elemenata koji utječu na visinu troškova proizvodnje u određeno vrijeme

na određenom tržištu
- tu još ide i indeksna klauzula (cijena se računa na temelju indeksa zlata, nafte)
Nepromjenjiva cijena (čl. 630. ZOO-a)
- tzv. klauzula ključ u ruke – ako ugovor o građenju sadrži odredbu ključ u
ruke ili neku drugu sličnu odredbu, izvođač se samostalno obvezuje izvesti sve
radove potrebne za izgradnju i uporabu građevine (može biti uključeno i
projektiranje)
- u tom slučaju ugovorena cijena obuhvaća i vrijednost svih nepredviđenih
radova i viškova radova, a isključuje utjecaj manjkova radova na
ugovorenu cijenu, pod uvjetom da je riječ o istom opsegu radova.
NAGLASAK JE NA OBVEZI IZVOĐAČA DA IZVEDE SVE POTREBNE
RADOVE ZA IZGRADNJU I UPORABU GRAĐEVINE KAO I NA CIJENI
- ako u ugovoru ključ u ruke sudjeluje kao ugovorna strana više izvođača,
njihova odgovornost prema naručitelju je solidarna
- klauzula ključ u ruke znači da naručitelj ulazi u gotovu nekretninu npr. odmah
useli u gotovi stan. Klauzula kojom dobiva nekretninu potpuno useljivu
- nepromjenjiva cijena (ako bi neki troškovi nastali, nema se pravo na
smanjenje/sniženje). Ako izvođač ne stavi bitne stvari koje građevina zahtijeva
neće se raditi o ključu u ruke
Izmjena cijena (i povećanje i sniženje cijene) → čl. 626. – čl. 627. ZOO-a
Iznimka ZOO
- izvođač je obvezu ispunio u roku + u vrijeme između sklapanja ugovora i
njegova ispunjenja povećale su se cijene elemenata na temelju kojih je
određena cijena radova za više od 2 posto → izvođač može tražiti
povećanje cijene samo za razliku koja prelazi 2 posto
- izvođač svojom krivnjom nije izveo radove u roku + u vrijeme između
sklapanja ugovora i dana kada su radovi, prema ugovoru, trebali biti završeni
došlo je do povećanja cijene elemenata na temelju kojih je određena
cijena radova za više od 5 posto → izvođač može tražiti povećanje cijene
samo za razliku koja prelazi 5 posto
- ugovorena je nepromjenjivost cijene + slučaj povećanja cijene elemenata na
temelju kojih je određena cijena radova veća od 10 posto bez utjecaja
82
izvođača → izvođač može tražiti povećanje cijene samo za razliku koja

prelazi 10 posto
- unatoč iznimkama izvođač se ne može pozivati na povećanje cijena
elemenata na temelju kojih je određena cijena radova ako je do povećanja
cijene došlo nakon njegova dolaska u zakašnjenje
Prava i obveze naručitelja radova
- pribavljanje kompletne projektne i tehničke dokumentacije prije početka
građenja
- nakon izvođenja radova – naručitelj je obvezan preuzeti građevinu,
pregledati ju te ako uoči nedostatke obavijestiti izvođača u roku od 6
mjeseci, platiti cijenu za obavljanje građevinskih radova prema ugovoru
(pod određenim uvjetima moguće je uskratiti isplatu te cijene)
- u slučaju postojanja nekih nedostataka, naručitelj koji je uredno i pravodobno
obavijestio izvođača da izvedeni radovi imaju određeni nedostatak ima na
raspolaganju:
o zahtijevati od izvođača da ukloni nedostatak u određenom roku;
ukoliko izvođač ne otkloni nedostatak može po svom izboru:
o ili sam ukloniti nedostatak na račun izvođača
o ili smanjiti cijenu
o ili raskinuti ugovor
- te uz svaki od tih slučajeva naručitelj ima i pravo na naknadu štete
Obveze izvođača
Glavne obveze
- osnovna obveza izvođača jest izgraditi građevinu prema određenom projektu,
po pravilima struke i u ugovorenom roku
- pri tome izvođač odgovara za opće nedostatke, za solidnost građevine, za
nedostatke materijala i ugrađene opreme
- izgraditi građevinu prema određenom projektu i u ugovorenom roku
- odgovara za opće nedostatke
- odgovara za solidnost građevine
- za nedostatke koji su posljedica greške u projektu odgovara projektant
- odgovara za nedostatke materijala i ugrađene opreme
- za nedostatke prouzročene naručiteljevim uputama odgovara nadzor, ali se
izvođač ne može osloboditi odgovornosti
83
- projektant i nadzor odgovaraju i prema trećima, ne samo prema naručitelju

Sporedne obveze
- platiti ugovornu kaznu ako padne u zakašnjenje ako u ugovorenom ili u
produženom roku ne izvrši ugovorene radove
- omogućiti stalan nadzor naručitelja nad radovima i kontrolu kakvoće i količine
upotrijebljenog materijala
- osiguranje gradilišta (glavni izvođač: tabla i ograđivanje prostora, zaštita na
radu)
Odgovornost izvođača
- izvođač odgovara za
o vidljive i skrivene nedostatke na građevini (primjena odredbi ugovora o
djelu)
o bitne zahtjeve na građevini (koji utječu na solidnost građevine –
čvrstoća, stabilnost i sigurnost) – ozbiljni nedostaci koji ugrožavaju
sigurnost i sigurnost trećih osoba (pukotine, vlaga, kada puše vjetar
ljulja se ograda)
o rad podizvođača
o nedostatke ugrađenih dijelova
o kod ugovora o građenju izvođač odgovara puno više nego kod ugovora
o djelu
Odgovornost za vidljive nedostatke
- običnim pregledom prigodom primopredaje naručitelj dužan odmah obavijestiti
izvođača bez odgađanja
- rok „bez odgađanja“ ima prekluzivno značenje nakon pregleda i primanja
obavljenog rada, izvođač više ne odgovara za nedostatke koji su se mogli
opaziti običnim pregledom, izuzev ako je znao za njih, a nije ih pokazao
naručitelju
- obavijest mora biti upućena izvođaču, a ne nekoj trećoj osobi (npr.
proizvođaču)
Odgovornost za skrivene nedostatke (čl. 631. – čl. 632. ZOO-a)
- supsidijarna primjena ugovora o djelu
- naručitelj je dužan obavijestiti izvođača o skrivenim nedostacima, tzv. malih
radova kao što su fasada, drvenarije, grijanje, najkasnije u roku 1 mjeseca od
84
otkrivanja, a gubi pravo pozvati se na nedostatke nakon 2 godine od

primitka obavljenog posla
- !!! prava naručitelja prema izvođaču zbog nedostataka građevine prelaze i na
sve kasnije stjecatelje građevine
- kasnijim stjecateljima ne teče novi rok za obavijesti i tužbu, već im se
uračunava rok prednika
Odgovornost za bitne nedostatke za građevinu, tzv. odgovornost za solidnost
građevine (ČVRSTOĆA, STABILNOST, SIGURNOST) → čl. 633. ZOO-a
- TKO ODGOVARA? izvođač, projektant i nadzornik
- OD ČEGA SE SASTOJI ODGOVORNOST?
o nedostatci građevine koji se tiču ispunjavanja zakonom određenih
bitnih zahtjeva za građevine ako se ti nedostaci pokažu za vrijeme od
deset godina od predaje i primitka radova
o nedostatci zemljišta na kojem je podignuta građevina, koji bi se
pokazali za vrijeme od deset godina od predaje i primitka radova, osim
ako elaboratom o geotehničkim istražnim radovima ili drugom
odgovarajućom ispravom nije utvrđeno da je zemljište podobno za
građenje, a tijekom građenja se nisu pojavile okolnosti koje dovode u
sumnju osnovanost navedenih isprava
- OVA NJIHOVA ODGOVORNOST NE MOŽE SE UGOVORM ISKLJUČITI NI
OGRANIČITI!!!
Rokovi u kojima se može pozivati na nedostatke za bitne zahtjeve za građevinu i
zemljište (čl. 634. ZOO-a)
- NARUČITELJ JE DUŽAN o nedostacima obavijestiti izvođača, projektanta,
nadzornika (projektant i nadzornik najčešće jedna te ista osoba) u roku od
šest mjeseci otkad je nedostatak utvrdio, inače gubi pravo da se na nj
pozove do maksimalno 10 godina od predaje i primitka radova (to pravo
prelazi i na naknadne stjecatelje nekretnine)
- gubitak prava prema izvođaču, odnosno projektantu po osnovi njihove
odgovornosti za nedostatke prestaje za godinu dana računajući od dana
kad je naručitelj/ stjecatelj obavijestio projektanta/izvođača o nedostatku
Smanjenje i isključenje odgovornosti (čl. 635. ZOO-a)
- izvođač se ne oslobađa odgovornosti ako je pri izvođenju određenih radova
postupao po zahtjevima naručitelja, ali ako je prije izvršenja određenog rada
85
po zahtjevu naručitelja upozorio ovoga na opasnost od štete, njegova

odgovornost se smanjuje, a prema okolnostima konkretnog slučaja može se i
isključiti
- odgovaraju u roku 10 godina od predaje i primitka radova
Regresi u slučaju da su za štetu odgovorni (čl. 636. ZOO-a)
- IZVOĐAČ + PROJEKTANT + NADZORNIK = RAZMJERNA ODGOVORNOST
NJIHOVOJ KRIVNJI tzv. podijeljena odgovornost (projektant/osoba koja
obavlja nadzor odgovaraju u mjeri u kojoj nedostatci u izvedenim radovima
potječu od nedostataka u projektu/u provedbi nadzora)
Ugovorna kazna u ugovoru o građenju (dijeli pravnu sudbinu ugovora – akcesornost)
- u ugovoru o građenju ugovorna kazna se ugovara za slučaj neurednog
ispunjenja ugovornih obveza, a osobito za slučaj zakašnjenja
o ugovorne strane mogu odrediti visinu ugovorne kazne po svojoj
volji
o u ukupnoj svoti
o u postotku
o za svaki dan zakašnjenja
o ili na koji drugi način
o da bi izvođač bio dužan platiti ugovornu kaznu, potrebno je da se
ispune dvije pretpostavke
o da je zakasnio s ispunjenjem svoje obveze
o da je za to odgovoran
- izvođač se oslobađa obveze plaćanja ugovorne kazne, ako je do obveze
plaćanja ugovorne kazne, došlo iz uzroka za koji on ne odgovara
- i naručitelj se može obvezati da izvođaču plati ugovornu kaznu (npr. ne preda
na vrijeme tehničku dokumentaciju)
- ako je ugovorna kazna predviđena za slučaj neispunjenja obveze tada
stranka u čiju je korist ugovorena može zahtijevati ili ispunjenje ugovora
ili ugovornu kaznu (alternativnost)
- ako je ugovorna kazna predviđena za slučaj zakašnjenja ili neurednog
ispunjenja tada vjerovnik može tražiti i ispunjenje glavne obveze i
ugovornu kaznu (kumulativnost)
*ugovor o građenju se može pojačati s ugovornom kaznom i bankarskom garancijom
*ugovornu kaznu može tražiti i naručitelj i izvođač!!!
86
*zatezne kamate mogu kumulirati s ugovornom kaznom, što znači da ugovorna

kazna ne isključuje zatezne kamate
Izvanugovorna odgovornost naručitelja i izvođača trećoj osobi za štetu
- naručitelj i izvođač radova na nekretnini solidarno odgovaraju trećoj osobi za
štetu koja nastane u vezi s izvođenjem radova
- pod „trećom osobom“ podrazumijevaju se prolaznici, susjedi
- naručitelj i izvođač radova odgovaraju po načelu objektivne odgovornosti
- odgovornost izvođača za objektivne odgovornosti postoji samo do završetka
radova ako je izvođač angažirao podizvođača, a on u svezi s izvođenjem
radova nanese štetu trećoj osobi, obojica odgovaraju solidarno
UGOVOR O NALOGU, UGOVOR O KOMISIJI, UGOVOR O

TRGOVINSKOM ZASTUPANJU I UGOVOR O
POSREDOVANJU
UGOVOR O NALOGU
Pojam
- nalogoprimac se obvezuje i ovlašćuje da će obaviti određene poslove (u
svoje ili nalogodavčevo ime, za račun nalogodavca) + nalogodavac mu za
uložen trud daje naknadu (visina se određuje prema ugovoru ili prirodi posla)
Obilježja ugovora o nalogu
- neformalan ugovor
- pravna vrela
- primjena odredbi o nalogu na srodne ugovore (komisiju, trgovinsko
zastupanje)
Hijerarhija pravnih vrela kod ugovora o nalogu
1 UGOVOR (OUP / K / T)
2 PRAKSA
3 UZANCE
4 OBIČAJI
5 ZOO
Obveze nalogoprimca (čl. 765. – čl. 766., čl. 768. – čl. 769. ZOO-a)
a. ispuniti nalog (sukladno uputama, mogućnost odstupanja, osobno
ispunjenje i odstupanja) – ako je nešto kriminalno upozoriti nalogodavca da
87
će odstupiti od toga i postupati po pravilima struke, npr. broker na burzi

mora upozoriti nalogodavca na rizik inače će odgovarati za štetu
b. podnijeti izvješće o radu – ovisno kako se dogovore
c. položiti račune – troškovi parnice i sve druge troškove koji su nastali u
obavljanju posla (troškovi rasprave, i bilo koji treći posao koji je morao
poduzeti nalogoprimac da bi obavio nalog)
Što ako nalogoprimac prekoračio ovlasti naloga? (čl. 766. st. 2. ZOO-a)
- smatra se da je poslovođa bez naloga (osim ako nalogodavac naknadno
odobri poslove). Npr. vidimo kako gori nečija kuća i uletimo u tu kuću, te
spasimo dijete i neke vrijedne stvari i onda je vlasnik dužan platiti (iako nismo
imali nalog od vlasnika)
Mora li nalogoprimac osobno obavljati nalog? (čl. 767. ZOO-a)
- nalogoprimac je dužan izvršiti nalog osobno (može povjeriti izvršenje
naloga drugome samo ako mu je nalogodavac to dopustio ili ako je na to
primoran okolnostima)
- u tim slučajevima nalogoprimac odgovara samo za izbor zamjenika i za
upute koje mu je dao (ako mu izbor zamjenika dopusti)
- ako unatoč tome ima zamjenika onda nalogoprimac odgovara za rad
zamjenika te za slučajnu propast ili oštećenje stvari koji bi se dogodili
kod zamjenika
- nalogodavac može u svakom slučaju zahtijevati neposredno od
zamjenika ispunjenje obveze iz naloga
Obveze nalogodavca (čl. 773. – čl. 776. ZOO-a)
a. plaćanje naknade (visina naknade i trenutak plaćanja) – predujam samo
ako nalogoprimac zahtijeva!!!
b. naknada troškova/neskrivljene štete
c. preuzeti na sebe obveze koje je na sebe preuzeo nalogoprimac u
ispunjenju naloga – nalogoprimac djelovao u svoje ime, onda je
nalogodavac dužan sve preuzeti, osim ako je nalogoprimac djelovao u ime
i za račun
Prestanak ugovora o nalogu (čl. 779. – čl. 782.)
1) ispunjenjem naloga
2) odustanak nalogodavaca (razmjerna naknada nalogoprimcu, razlog ne
mora biti opravdan)
88
3) otkaz nalogoprimca – ako otkaže na raspravi onda je dužan naknaditi štetu

nalogodavcu
4) prestanak postojanja pravne osobe/smrt fizičke osobe. Smrt nalogodavca –
ako nalogodavac da nekom da plati režije, onda njegova smrt nije bitna
okolnosti jer će nalogoprimac platiti režije pa čak i ako nalogodavčevi
nasljednici to ne žele
5) stečaj pravne osobe/lišenje poslovne sposobnosti fizičke osobe
Trenutak prestanka ugovora (čl. 783.)
- trenutak saznanja nalogoprimca za događaje zbog kojih nalog prestaje je
trenutak prestanka ugovora
- ako nalogodavac kaže da ne želi da ga više zastupa nalogoprimac, sve dok
on o tome ne obavijesti nalogoprimca ugovor i dalje traje
Založno pravo (čl. 777.)
- radi osiguranja naknade i troškova nalogoprimca ima založno pravo na
pokretnim stvarima nalogodavca što ih je dobio po osnovi naloga, a i na
novčanim iznosima koje je naplatio za račun nalogodavca
UGOVOR O KOMISIJI
Pojam (čl. 785. ZOO-a)
- ugovorom o komisiji komisionar se obvezuje da će za proviziju obaviti u
svoje ime i za račun komitenta jedan ili više povjerenih mu poslova
- KOMISIONAR (obavlja poslove u svoje ime, ali za račun
komitenta)/KOMITENT – plaća komisionaru proviziju za obavljen posao
Razlozi sklapanja ugovora o komisiji
- komitent želi ostati anoniman trećim osobama, komisionar bolje poznaje
tržište, ima bolje uvjete nabave robe
Pojavni oblici ugovora o komisiji u prakis
- komisiona prodaja/kupnja robe, komisija vrijednosnih papira
Pravna vrela
- ZOO odredbe ugovora o komisiji + supsidijarna primjena odredbi o nalogu
Razlika između ugovora o komisiji i ugovora o trgovinskom zastupanju
- trgovinski zastupnik djeluje u ime i za račun nalogodavca, a komisionar u
svoje ime, a za račun komitenta
89
Razlika između ugovora o komisiji i ugovora o posredovanju

- posrednik samo dovodi u vezi s trećima, dok komisionar sklapa poslove s
trećima
Založno pravo komisionara na stvarima (čl. 800. ZOO-a)
- komisionar ima založno pravo na stvarima koje su objekt ugovora o komisiji
dok se te stvari nalaze kod njega ili kod nekog koji ih drži za njega ili dok on
ima u rukama ispravu s pomoću koje može raspolagati njima
- iz vrijednosti tih stvari komisionar može naplatiti prije ostalih komitentovih
vjerovnika svoje tražbine po osnovi svih komisijskih poslova s komitentom te
po osnovi zajmova i predujmova danih komitentu, bez obzira jesu li nastale u
vezi s tim stvarima ili nekim drugim
- pravo prvenstvene naplate ima komisionar iz tražbine koje je izvršavajući
nalog stekao za račun komitenta
Što se događa s robom u slučaju stečaja ili ovrhe nad komisionarom (čl. 803. ZOO-a)
- izlučno pravo komitenta u slučaju stečaja komisionara komitent može
zahtijevati izlučenje iz stečajne mase stvari što ih je predao komisionaru radi
prodaje za njegov račun, a i stvari što ih je komisionar nabavio za njegov
račun
- u istom slučaju komitent može zahtijevati od trećega kome je komisionar
prodao stvari da mu isplati njihovu cijenu, odnosno njezin još neisplaćen dio
Obveze komisionara (čl. 790. – čl. 795. ZOO-a)
a. ispunjenje naloga (mogućnost odstupanja, sklapanje povoljnijeg
/nepovoljnijeg posla)
b. čuvati robu s pažnjom dobrog gospodarstvenika (npr. sklapanje ugovora
pod nepovoljnijim/povoljnijim uvjetima, prodaja robe prezaduženoj osobi) –
ako se nešto dogodi s robom onda odgovara za štetu
c. utvrditi stanje robe prilikom primitka robe od prijevoznika
d. obavijest o promjenama na robi
e. otkriti identitet trećih osoba (osim kod komisione prodaje robe)
f. predati račune, primljene stvari
g. del credere provizija samo ako je izrijekom ugovorena – slučaj kada
komisionar solidarno sa trećim osobama odgovara za ispunjenje obveze
komitentu, odnosno jamči za ispunjenje s trećom osobom
90
Obveze komitenta (čl. 796. – čl. 799. ZOO-a)

a. platiti proviziju (visina: ugovorena ili po tarifi ili po obavljenom poslu ili
postignutom rezultatu)
b. naknada troškova
c. plaćanje naknade za upotrebu skladišta i prijevoz robe
d. predujam samo ako je ugovoren!!!
- kada dospijeva naknada? – kada posao što ga je komisionar poduzeo
ispunjen!
Pravna narav ugovora o komisiji
- pravna narav ugovora o komisiji je ugovor o nalogu
UGOVOR O TRGOVINSKOM ZASTUPANJU
- ugovorom o trgovinskom zastupanju obvezuje se trgovinski zastupnik da će za
vrijeme trajanja ugovora pregovarati s trećim osobama o sklapanju ugovora
u ime i za račun nalogodavca, te da će ako tako ugovoreno sklapati i
ugovore u ime i za račun nalogodavca, a ovaj se obvezuje da će zastupniku
za svaki sklopljeni ugovor koji on sklopi ili je sklopljen njegovim
djelovanjem isplatiti proviziju (provizija nema neke razlike od naknade)
Razlikovanje zakonskog od ugovornog zastupanja
- primjer – trgovačko društvo d.d., njegov direktor je zakonski zastupnik
trgovačkog društva (druga pravna osnova zastupanja, odnosno svoje
zastupanje temelji na zakonu), dok kod ugovornog zastupanja pravna osnova
za zastupanje je punomoć
Formalan ugovor (čl. 806. – čl. 807. ZOO-a)
- ugovor o trgovinskom zastupanju mora biti u pisanom obliku zato što
zastupnik djeluje u ime nalogodavca, treća osoba mora znati o kome se radi
- imamo dva odnosa kod trgovinskog zastupanja, jedan odnos je unutarnji
(odnos između zastupnika i nalogodavca), a drugi odnos je između zastupnika
i treće osobe
- kod trgovinskog zastupanja imamo nalog (to je na temelju prvog odnosa
između zastupnika i nalogodavca) i punomoć (na temelju te punomoći
zastupnik djeluje prema trećima tj. imamo taj drugi odnos zastupnik i treća
osoba)
91
Pravila tržišnog natjecanja (čl. 805 ZOO-a)

- zabranjeno je da trgovinski zastupnik zastupa više nalogodavaca na istom
području, one koji se bave istim stvarima ako mu taj prvi nalogodavac to nije
dopustio
- nalogodavac može zabraniti da nakon raskida ugovora dvije godine zastupnik
ne smije sklapati ugovor s drugima (ako su to tako ugovorili)
- npr. sklopljen ugovor s Coca-Colom pa se onda raskine ugovor i ne smije taj
zastupnik sklopiti ugovor s Pepsijem u tok roku ako su tako ugovorili
- mogućnost postojanja više zastupnika ili više nalogodavaca na istom
području za istu vrstu posla? – nalogodavac može imati na istom području
za istu vrstu poslova više zastupnika. Zastupnik ne može bez pristanka
nalogodavca preuzeti obvezu da na istom području i za istu vrstu poslova radi
za drugog nalogodavca
Obveze zastupnika (čl. 811. – čl. 816. ZOO-a)
a. načelo savjesnosti i poštenja, pažnja dobrog gospodarstvenika
b. držati se uputa nalogodavca
c. obavijestiti o stanju na tržištu
d. čuvanje poslovne tajne
e. del credere jamstvo
f. nakon prestanka ugovora (povratak stvari i zabrana konkurencije SAMO
ako je pisano ugovorena – ISKLJUČIVO ZASTUPANJE)
Obveze nalogodavca (čl. 817. – čl. 818. ZOO-a)
a. platiti proviziju, mogućnost ugovaranja del credere provizije
b. naknada posebnih troškova (ne i redovitih)
c. dati materijale, uzorke, cjenike, OUU, dokumentaciju za obavljanje posla
Del credere jamstvo (čl. 816. ZOO-a)
- zastupnik solidarno odgovara s trećim da će se ugovor ispuniti. Zastupnik
odgovara nalogodavcu za ispunjenje obveze iz ugovora u čijem je sklapanju
posredovao ili koje je po ovlaštenju on sklopio u ime nalogodavca, samo ako
je za to posebno pisano jamčio. U tom slučaju ima pravo i na posebnu
proviziju (delkredere provizija)
Provizija (čl. 819. ZOO-a)
- kada dospijeva provizija? – ispunjenjem/slučaj djelomičnog ispunjenja ovisi
što je ugovoreno
92
Stjecanje prava na proviziju (čl. 820., čl. 822. – čl. 823. ZOO-a)
- zastupnik stječe pravo na proviziju u trenutku kad je nalogodavac ispunio,
odnosno trebao ispuniti svoju činidbu iz ugovora između njega i treće osobe ili,
ako je treća osoba na temelju ugovora s nalogodavcem dužna prva ispuniti
svoju činidbu, u trenutku kad je treća osoba ispunila, odnosno trebala ispuniti
svoju činidbu, pa i kad to nije učinila iz razloga za koji je odgovoran
nalogodavac
- ako je između nalogodavca i treće osobe sklopljen ugovor s uzastopnim
činidbama koje se trebaju ispunjavati kroz određeno vrijeme, zastupnik stječe
pravo na razmjerni dio provizije u skladu s pravilima iz prethodnog stavka
ovoga članka.
- odredbe ugovora o trgovinskom zastupanju suprotne prethodnim stavcima
ovog članka ništetne su, ako se njima pogoršava položaj zastupnika utvrđen
tim stavcima
- visina provizije? – ugovorom, tarifom, uobičajena naknada u toj branši ili
struci
- obračun? – svaka tri mjeseca ili kraće, ali po jednoj mjesečnoj specifikaciji.
Isplata provizije za ugovore sklopljene nakon prestanka ugovora o
trgovinskom zastupanju (ako su posljedica djelovanja zastupnika + ako je
ugovor sklopljen u razumnom roku nakon prestanka ugovora ili je ponuda od
treće osobe za sklapanje ugovora stigla zastupniku ili nalogodavcu prije
prestanka ugovora
Posebna naknada po prestanku ugovora (čl. 830. – čl. 831. ZOO-a)
- zastupnik je našao novac ili je povećao opseg poslovanja s postojećim
strankama + znatna korist nalogodavcu + opravdano prema okolnostima
slučaja do max 1 prosječna provizija u zadnjih 5 godina, ako je ugovor trajao
kraće onda prosjek za vrijeme trajanja ugovora
- zastupnik nema pravo na posebnu naknadu ako je otkazao/raskinuo ugovor,
raskinut ugovor zbog skrivljenog ponašanja, prenio zastupanje na drugoga
Zastupnikovo pravo zadržanja stvari (čl. 827. ZOO-a)
- zastupnik nema pravo zaloga (ne može prodati nalogodavčeve stvari) te je to
razlika od ugovora o nalogu i ugovora o komisiji
- radi osiguranja svojih dospjelih tražbina nastalih u vezi s ugovorom, zastupnik
ima pravo zadržanja na iznosima što ih je naplatio za nalogodavca po njegovu
93
ovlaštenju te na svim nalogodavčevim stvarima koje je u vezi s ugovorom

primio od nalogodavca ili od nekog drugog, dok se nalaze kod njega ili nekog
tko ih drži za njega, ili dok ima u rukama ispravu pomoću koje može
raspolagati njima
- bolji je zalog od samog pridržaja jer kod zaloga se može ići na izravnu prodaju
stvari i naplatu
- zastupnik kod pridržaja nema pravo prodati stvari, mora dobiti pravo prodaje
od suda
Prestanak ugovora o trgovinskom zastupanju (čl. 827. – čl. 829. ZOO-a)
- ako je ugovor o trgovinskom zastupanju sklopljen na neodređeno vrijeme,
svaka ga strana može otkazati pisanom obaviješću upućenoj drugoj strani,
poštujući otkazne rokove
- dužina otkaznog roka ovisna je o trajanju ugovora i iznosi po mjesec dana za
svaku započetu godinu trajanja ugovora
- ako je ugovor trajao duže od pet godina, otkazi rok iznosi max. 6 mjeseci
- iz važnih razloga koje mora navesti, a posebno zbog neispunjenja ugovorne
obveze druge strane ili zbog promijenjenih okolnosti (rebus sic stantibus),
svaka strana može raskinuti ugovor na neodređeno vrijeme bez otkaznog
roka, odnosno raskinuti ugovor na određeno vrijeme prije isteka vremena na
koje je sklopljen. Ovo pravo strane ne mogu ugovorom isključiti ili ograničiti
- ako je izjava o raskidu ugovora na neodređeno vrijeme dana bez važnih
razloga, smatra se otkazom s redovitim otkaznim rokom (konverzija u otkaz)
- rebus sic stantibus – nakon sklapanja ugovora okolnosti su se izmijenile, da su
stranke znale da će tako biti, ne bi ni sklapale taj ugovor. Ne mora biti
posebno ugovorena (klauzula) jer svatko ima pravo na to (predmnijeva se)
Obveze zastupnika nakon prestanka ugovora (čl. 834. ZOO-a)
- zabrana konkurencije do max. dvije godine za iste poslove, robu ili područje
obvezan pisani oblik
- NEMA ZABRANE AKO SE UGOVOR RASKINE ZBOG SKRIVLJENOG
PONAŠANJA NALOGODAVCA
94
UGOVOR O POSREDOVANJU
- ugovorom o posredovanju posrednik se obvezuje dovesti u vezu s
nalogodavcem treću osobu koja bi s njim pregovarala o sklapanju konkretnog
ugovora, a nalogodavac se obvezuje da će isplatiti posredniku određenu
proviziju ako ugovor bude sklopljen
Pravna vrela ugovora o posredovanju
- ZOO + supsidijarna primjena odredbi ugovora o nalogu, a ugovora o djelu
samo ako ima pravo na proviziju i ako ne dođe do sklapanja ugovora za koji
se posreduje!
- + lex specialis propisi za posredovanje u određenim djelatnostima (npr.
posredovanje za promet nekretninama, posredovanja u osiguranju)
Razlikovanje ugovora o posredovanju od drugih srodnih ugovora
- POSREDNIK SAMO DOVODI U VEZU S POTENCIJALNIM STRANKAMA I
NE SKLAPA UGOVOR S TREĆIM
- kod ugovora o trgovinskom zastupanju trgovinski zastupnik se obvezuje
pregovarati s trećim osobama o sklapanju ugovora u ime i za račun
nalogodavca, te ako je tako pisano ugovoreno može i sklopiti s trećom
osobom ugovor u ime i za račun nalogodavca
- kod ugovora o komisiji komisionar na temelju komisijskog ugovora sklapa s
trećim ugovor u svoje ime, a za račun komitenta. I kod trgovinskog zastupanja
i kod komisijskog ugovora riječ je o postojanju dva odnosa komisijskog
ugovora
Mora li nalogodavac pregovarati sklopiti ugovor s osobom kojim ga je posrednik
doveo u vezu? (čl. 839. ZOO-a)
- ne, ali može odgovarati za štetu. Npr. Vlasnik stana je angažirao agenciju kao
posrednika da proda njegov stan, a onda je sam prodao taj stan. Dužan je
agenciji nadoknaditi troškove stavljanja oglasa i sl. Vlasnik stana može imati
koliko hoće posrednika
Razlika između ugovora o posredovanju i ugovora o trgovinskom zastupanju
- ugovor o trgovinskom zastupanju je formalan ugovor, zastupnik pregovara.
Kod trgovinskog zastupanja je veći stupanj umijeća jer se mora pregovarati,
lakše je dovesti s nekim u vezu nego pregovarati. Tu imamo zastupnika
95
- ugovor o posredovanju je neformalan, posrednik samo dovodi u vezu

nalogodavca s trećom osobom. Tu imamo posrednika
Obveze posrednika kod ugovora o posredovanju (čl. 840. – čl. 843. ZOO-a)
a. „tražiti priliku“ s pozornošću dobrog gospodarstvenika i s njom upoznati
nalogodavca (ako je ugovoreno sudjelovati u pregovorima s trećom
strankom)
b. obavijestiti nalogodavca o važnim okolnostima poslova posredovanja
c. voditi posredničku knjigu i izdati posrednički list (osobno potpisan, služi kao
dokaz da je ugovor sklopljen)
d. naknaditi skrivljenu štetu nalogodavcu i trećim osobama
Obveze nalogodavca (čl. 844. i čl. 846, ZOO-a)
a. plaćanje naknade čak i kad nije ugovorena (visina se određuje – tarifom,
ugovorom, poslovnim običajima ako se ne može odrediti onda sud prema
posrednikovom trudu i učinjenoj usluzi)
b. naknada troškova
- KADA POSREDNIK STJEČE PRAVO NA PROVIZIJU? – u trenutku
sklapanja ugovora između posrednika i treće osobe (čl. 845. ZOO-a)
- ako je posrednik dobio nalog za posredovanje od obje strane onda ima pravo
na ½ naknade od svake strane (čl. 847. ZOO-a)
- je li posrednik ima pravo na proviziju ako ugovor nije ispunjen? – tek po
ispunjenju ugovora!!! tj. u trenutku sklapanja ugovora između posrednika i
treće osobe
UGOVOR O LICENCIJI
- ugovor o licenciji je ugovor kojim se obvezuje davatelj licencije ustupiti
stjecatelju licencije u cijelosti ili djelomično pravo iskorištavanja izuma, znanja i
iskustva, žiga, uzorka, ili modela, ili drugog objekta industrijskog vlasništva, a
stjecatelj licencije obvezuje se da će mu za to platiti određenu naknadu
Pravna vrela ugovora o licenciji
- ZOO + OVISNO O VRSTI PREDMETA UGOVORA PROPISI KOJI UREĐUJU
MATERIJU PRAVA INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA: Zakon o patentu, Zakon
o žigu, Zakon o industrijskom dizajnu, Zakon o oznakama zemljopisnog
podrijetla i oznakama izvornosti proizvoda i usluga
96
- ugovor o licenciji mora biti sklopljen u pisanom obliku (čl. 700. ZOO-a)
Razlikovanje
- prava intelektualnog vlasništva od prava industrijskog vlasništva
- ugovor o licenciji vs. ugovor o autorskom djelu – kod ugovora o licenciji
predmet ugovora su prava industrijskog vlasništva, a kod ugovora o
autorskom djelu su predmet ugovora pjesme, slike
- ugovor o licenciji vs. ugovor o kupoprodaji – kod ugovora o licenciji se
vlasništvo prenosi jedino ugovorom. Kod licencije se ustupa predmet
Bitni sastojci ugovora o licenciji
- predmet (izum, znanje, iskustvo, robni ili uslužni žig, industrijski uzorak ili
model, oznaka zemljopisnog podrijetla, izvornost proizvoda)
- naknada
- stranke
Trajanje ugovora o licenciji (čl. 701. ZOO-a)
- licencija za iskorištavanje patentiranog izuma, uzorka ili modela ne može biti
sklopljena za vrijeme dulje od trajanja zakonske zaštite tih prava po
produženju zaštite (npr. žiga) ide i produženje trajanja ugovora
Intelektualno vlasništvo
- u sebi sadrži autorsko pravo (portret, pjesma) i industrijsko vlasništvo
- industrijsko vlasništvo su pojedini predmeti kao što je patent, žig (etika, nešto
po čemu prepoznajemo proizvod), industrijski dizajn, oznake zemljopisnog
podrijetla
Patent
- novo otkriće, konstrukcija. To je nešto što je već do sada postojalo u svijetu, u
prirodi, ali ga je netko prilagodio za svakodnevnu upotrebu. Nije svaki izum
patent. Patent se štiti 20 godina (uz nemogućnost produženja) pri Državnom
Zavodu za intelektualno vlasništvo, da ga drugi ne bi iskorištavali. Nakon
proteka roka od 20 godina, taj isti patent ne može više biti predmet ugovora
toga stjecanja. Samo međunarodno otkrivanje patenta ga i dalje štiti
Žig
- je etiketa, logo; npr. oznaka za NIKE, ili oznaka za neki auto, žig za parfeme je
kemijska formula parfema, npr. izgled krave na MILKA čokoladi je isto žig. Ne
mora biti napisano, može biti oblik, čak i miris
97
- potrošač ne smije doći u zabludu, ne može se netko drugi koristiti žigom NIKE-
a
- žig se može zaštiti 10 godina i produžavati, ako ne zaštite žig nakon isteka
roka, svatko se onda može koristiti tim žigom. Netko može nešto otkriti i to ne
zaštiti, netko treći zaštiti to isto i onda ima sva prava, sve dok ovaj što je otkrio
ne dokaže da je to zapravo njegovo
Industrijski dizajn
- sve vidljivo izvana, plohe; npr. izgled boce od Cedevite, izgled patika itd. Može
se zaštiti 5 godina uz produženje
- nešto može biti zaštićeno i žigom i industrijskim dizajnom npr. novi
MERCEDES (žig je ona oznaka Mercedesa, a industrijski dizajn oblik
Mercedesa)
Oznaka zemljopisnog podrijetla
- znači da je proizvod vezan za regiju gdje je to proizvedeno. Nije određeno
trajanje zaštite. Npr. Baranjski kulen – proizvod od svinja koje su se uzgajale u
Hrvatskoj ili npr. Drniški pršut. Mora se opisati karakteristike tog područja i
zašto je taj proizvod drugačiji od drugih
Vrste licencije (čl. 702. – čl. 703. ZOO-a)
a. ISKLJUČIVA VS. NEISKLJUČIVA – ugovorom o licenciji stjecatelj licencije
stječe isključivo pravo iskorištavanja predmeta licencije (samo ako je to
izrijekom ugovoreno). Kod potpunog ustupanja, isključiva licencija znači da
davatelj licencije za vrijeme trajanja ugovora ne može stjecati dobit, tj.
samo stjecatelj ima pravo iskorištavanja. Obveza davatelja isključive
licencije – davatelj licencije ne može ni u kojem obliku sam iskorištavati
predmet licencije, niti njegove pojedine dijelove, niti to povjeriti nekome
drugome u granicama prostornog važenja licencije. Ako ustupa djelomično
licenciju onda je riječ o neisključivoj
b. PROSTORNO OGRANIČENA VS. NEOGRANIČENA
- !!! OPREZ ako ništa nije ugovoreno smatra se da je dana neisključiva
prostorno neograničena licencija
- neograničeno – ovisno o području zakonske zaštite (RH ili svijet → onda
stjecatelj ima na svim tim područjima pravo iskorištavanja
c. PODLICENCIJA
98
Podlicencija (čl. 717., čl. 719., čl. 720. ZOO-a)

- je slučaja kada stjecatelj licencije ustupa trećoj osobi predmet ugovora o
licenciji
- ne može se dati bez dopuštenja davatelja licencije
- odnos između davatelja podlicencije (stjecatelja licencije) i stjecatelja
podlicencije
- ne nastaje odnos između davatelja licencije i stjecatelja podlicencije, ali je
davatelj licencije ovlašten radi naplate svojih potraživanja nastalih iz ugovora o
licenciji zahtijevati neposredno od stjecatelja podlicencije do visine iznosa koji
stjecatelj podlicencije duguje davatelju podlicencije po osnovi podlicencije
- stjecatelj isključive licencije može ustupiti pravo iskorištavanja drugome i bez
odobrenja davatelja licencije (ako što drugačije nije ugovoreno + samo iz
ozbiljnih razloga)
- davatelj licencije može otkazati ugovor o licenciji i BEZ OTKAZNOG ROKA
ako je dana podlicencija bez njegovog odobrenja (kada je davanje odobrenja
po ugovoru ili zakonu potrebno)
- mora davatelj licencije izrijekom odobriti podlicenciju, te u tom slučaju
stjecatelj licencije ima isto pravo kao i davatelj (sklapati ugovore s trećima itd.)
– isključiva licencija (stjecatelj „kao postaje vlasnik“ tj. postaje davatelj licencije
– podlicencija)
*ništetan je ugovor o podlicenciji bez odobrenja davatelja licencije
Obveze davatelja licencije (čl. 704. – čl. 707. ZOO-a)
1 predaja predmeta licencije (u roku + tehnička dokumentacija)
2 davanje uputa i obavijesti za uspješno iskorištavanje predmeta licencije
3 jamstvo da je davatelj licencije nositelj prava (npr. da na predmetu ugovora
nema tereta i da iskorištavanje nije ograničeno u korist nekog trećeg)
4 jamstvo za izvodljivost i uporabljivost predmeta licencije
Obveze stjecatelja licencije (čl. 709. – čl. 716. ZOO-a)
1 platiti naknadu (u ugovoreno vrijeme i način)
2 iskorištavati licenciju na ugovoren način, ugovoren opseg i granicama
(!!!zabrana odstupanja od ugovorenog)
3 suzdržati se od korištenja naknadno usavršenih predmeta licencije ako
zakonom ili ugovorom nije drugačije ugovoreno
4 čuvati predmet licencije u tajnosti (čak i ako nije zaštićen i registriran)
99
5 obilježiti robu s oznakom na kojoj je vidljivo da je proizvod proizveden po

licenciji (štite se interesi davatelja licencije, primatelja licencije i potrošača)
6 podnositi izvješća o opsegu iskorištavanja i obračunu naknade (ako
naknada ovisi o opsegu iskorištavanja)
7 izmjena ugovorene naknade (ZAINTRESIRANA STRANA – u slučaju ako
je ugovorena naknada očito nerazmjerna u odnosu prema prihodu koji
stjecatelj ima od iskorištavanja predmeta licencije)
Prestanak ugovora (čl. 721. – čl. 724. ZOO-a)
1 protok vremena
2 prešutno obnavljanje licencije
3 otkaz (svaka strana, ako otkazni rok nije ugovoren onda 6 mjeseci)
4 smrt i stečaj (prenosi se na nasljednike, iznimka u slučaju smrti, prestanka
pravne osobe i otvaranja stečaja stjecatelja licencije davatelj licencije može
raskinuti ugovor)
5 ako ništa posebno nije ugovoreno, primjenjuju se opća pravila ZOO-a o
raskidu ugovora
Razlika između franšize i licencije
- franšiza je puno veći opseg poslova koji se prenosi i brend, žig, izgled; npr.
prodavaonice. Kod licencije ovisi o stjecatelju kako će iskorištavati proizvod.
Odstupanje od uputa, tj. od proizvoda je zabranjeno jer je davatelj i dalje
vlasnik, njemu je u interesu da se prepozna njegov proizvod
Razlika između distribucije i licencije
- npr. NIKE ustupa pravo prodaje odnosno distributeru dopušta da dalje prodaje
trećima
- distributer djeluje u svoje ime i za svoj račun, te postaje vlasnik te robe
- distributer može imati više distribucija (npr. NIKE, PUMA itd.)
- npr. distributer naruči 100 patika i ne uspije prodati ne može ih vratiti, dok kod
trgovinskog zastupnika (u ime i za račun nalogodavca) može vratiti ako ne
proda
Isključiva distribucija
- samo nama može distribuirati npr. NIKE
- ako ništa nije ugovoreno onda se primjenjuje NEISKLJUČIVA DISTRIBUCIJA
(može kome želi)
100
UGOVOR O OSIGURANJU
- ugovor kojim se osiguratelj obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti
osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj
(požar, poplava, potres, smrt), a ugovaratelj osiguranja se obvezuje
osiguravatelju platiti premiju osiguranja
- ugovaratelj će najčešće biti i korisnik u trgovačkom ugovoru
- osiguravatelj – npr. Croatia osiguranje
- osigurani rizik mora biti aleatoran (neizvjestan) – osigurljivi rizik, neizvjesnost
mora postojati na obje strane inače je ugovor ništetan
Vrste osiguranja
- osiguranje osoba, imovine i osiguranje od odgovornosti
Pravna vrela ugovora o osiguranju
- ZOO (odredbe ZOO-a ne primjenjuju se na pomorska osiguranja, osiguranja
tražbina, osiguranja u zračnom prometu, na tražbine iz reosiguranja,
osiguranje stvari iz kopnenog prijevoza i dr. osiguranja uređena posebnim
propisima)
Načela kod ugovora o osiguranju
a. načelo nadoknadive štete ili isplate ugovorenog iznosa ne smije biti veće
ono što dobijemo od štete koju smo pretrpjeli
b. načelo dobre vjere
c. načelo osigurljivog interesa (ALEATORNOST)
d. načelo subrogacije – promjena na strani vjerovnika
Oblik ugovora o osiguranju
- osiguranje imovine – neformalan ugovor
- osiguranje osoba – formalan ugovor
- kada se smatra sklopljenim ugovor o osiguranju imovine, a kada o osiguranju
osoba? – ugovor o osiguranju sklopljen je kad je ponuda o osiguranju
prihvaćena. Ugovor o osiguranju osoba sklopljen je kad strane potpišu policu
osiguranja (čl. 925. ZOO-a)
101
Bitni sastojci ugovora o osiguranju

a. osigurani rizik – budući i neizvjestan događaj nezavisan od volje
ugovaratelja osiguranja/osiguranika od opasnosti pokrivene ugovorom o
osiguranju
b. premija osiguranja – iznos koji je ugovaratelj osiguranja dužan platiti
osiguravatelju na temelju ugovora o osiguranju
c. osigurnina – novčana naknada koju osiguravatelj plaća ako se dogodi
osigurani slučaj
d. osigurani slučaj – događaj prouzročen osiguranim slučajem odnosno
skup činjenica uz koje pravo veže nastanak obveze osiguravatelja na
isplatu osigurnine (ugovor je ništetan ako je u trenutku njegova sklapanja
već nastao/bio u nastajanju/bilo izvjesno da će nastupiti/ili je već tada
prestala mogućnost da nastane osigurani slučaj) → čl. 922. ZOO-a
Polica osiguranja (čl. 926. ZOO-a)
- je pisani dokaz o ugovoru (dokaz da je osiguranje sklopljeno)
- policu ispostavlja osiguravatelj, a potpisuju ga obje stranke ugovora
- nije vrijednosni papir, ali ima sve elemente (bitne sastojke) kao da je pa se
radi toga tretira kao vrijednosni papir. Može se i založiti
- bitni sastojci police osiguranja su ugovorne strane, predmet osiguranja, rizik
obuhvaćen osiguranjem, trajanje osiguranja, iznos osiguranja, premija ili
doprinos, datum izdavanja, potpisi ugovornih strana, opći uvjeti
Razlika između vinkulacije police osiguranja i vinkulacije dionice
- vinkulacija police je instrument osiguranja plaćanja (npr. ako je polica
osiguranja 100 000 kn, banka procijeni na 20 000 odredili su tržišnu vrijednost,
može se založiti – zalog kao kredit, valjda se može i trećima prenijeti zbog
toga se tretira kao vrijednosni papir), a vinkulacija dionice je ograničenje ili
zabrana prijenosa dionice bez odobrenja ovlaštene osobe (vlasnik dionice ne
smije prenijeti dionicu bez odobrenja ovlaštenog tijela)
Obveze osiguranika/ugovaratelja osiguranja (čl. 931. – čl. 933., čl. 935. – čl. 936., čl.
938., čl. 940. – čl. 942. ZOO-a)
1 dužnost prijavljivanja okolnosti koje su značajne za ocjenu rizika, a koje su
mu bile poznate ili mu nisu mogle ostati nepoznate. Slučajevi namjerne
netočne prijave ili prešućivanja (ugovaratelj ima pravo na poništaj ugovora
u roku 3 mjeseca od saznanja) i nenamjerne netočne i nepotpune prijave
102
(osiguravatelj u roku od 1 mjeseca od saznanja može ili raskinuti ugovor ili

povećati premiju razmjerno povećanom riziku)
- KADA SE OSIGURAVATELJ NE MOŽE POZIVATI NA NETOČNOST ILI
NEPOTPUNOST PRIJAVE? – ako mu je bilo poznato ili mu nisu mogle ostati
nepoznate okolnosti koje su značajne za ocjenu rizika
2 platiti premiju
3 obavijestiti o povećanju rizika odmah ili u roku od 14 dana (osiguravatelj
ima pravo u roku od mjesec dana od saznanja ili raskinuti ugovor ili
ponuditi povišenu premiju, rok za odluku ugovaratelja osiguranja je 14
dana, ako ne pristane na povišenu premiju, ugovor se raskida po samom
zakonu. Za sporni dio štete – 30 dana, za nesporni dio – 14 dana
4 obavijestiti o smanjenju rizika (pravo na razmjerno smanjenje premije, ako
osiguravatelj ne pristane ugovaratelj osiguranja ima pravo na raskid
ugovora)
5 obveza poduzeti sve potrebne radnje kako bi se spriječio ili otklonio nastup
osiguranog slučaja, odnosno smanjile njegove štetne posljedice
6 obavijestiti o nastupanju osiguranog slučaja (u roku od 3 dana od
nastupanja osiguranog slučaja), ništetne su odredbe kojima se gubi pravo
na osigurninu ako osiguranik nakon nastupanja osiguranog slučaja ne
ispuni neku od propisanih ili ugovorenih obveza
Koje su posljedice neplaćanja premije (čl. 937. ZOO-a)
- pravne posljedice neplaćanja
o prve premije (prilikom sklapanja ugovora) – osiguravatelj nije obvezan
isplatiti osigurninu
o sljedećih premija (ako nakon sklapanja ugovora ugovaratelj osiguranja/
zainteresirana osoba ne isplati dospjelu premiju ugovor o osiguranju
PRESTAJE PO SAMOM ZAKONU 30 DANA od dana od kada je
uručeno preporučeno pismo s obavijesti o dospjelosti (navedeni rok ne
smije početi teći prije 30 dana od dospjelosti premije)
o ako premija nije plaćena u roku od 1 godine od dospjelosti prestaje po
zakonu npr. izbije požar i zahtijevamo isplatu osigurnine, ali ju nećemo
dobiti ako nismo godinu dana plaćali premiju jer onda ugovor o
osiguranju prestaje po samom zakonu
103
- kad se kasni 30 dana sa plaćanjem premije, onda se šalje opomena i daju

naknadi rok za plaćanje
Utjecaj stečaja na osiguranje (čl. 947. ZOO-a)
- u slučaju stečaja ugovaratelja osiguranje se nastavlja, ali svaka strana ima
pravo raskinuti ugovor o osiguranju u roku od tri mjeseca od otvaranja stečaja,
u kojem slučaju stečajnoj masi ugovaratelja pripada dio plaćene premije koji
odgovara preostalom vremenu osiguranja
- u slučaju stečaja osiguravatelja ugovor o osiguranju prestaje nakon isteka
trideset dana od otvaranja stečaja
- stečaj osiguranika ne utječe na valjanost ugovora o osiguranju
Obveze osiguravatelja (čl. 943. – čl. 945. ZOO-a)
1 isplata osigurnine (u ugovorenom roku do max. 14 dana, odnosno 30 dana
ako je potrebno stanovito vrijeme za utvrđivanje postojanja
osiguravateljeve obveze ili točnog iznosa računajući od dana kad je primio
obavijest da se dogodio osigurani slučaj
2 ako je ugovaratelj osiguranja/osiguranik/korisnik izazvao osigurani slučaj
namjerno ili prijevarom, osiguravatelj nije obvezan ni na kakva davanja, a
suprotna ugovorna odredba nema pravnog učinka
3 isticanje prigovora na odštetne zahtjeve ugovaratelja osiguranja i drugih
osoba koje se na nj pozivaju (ACTION DIRECTA – kod obveznog
osiguranja od odgovornosti osiguravatelj ne može ulagati prigovore protiv
treće osobe koje bi mogao istaknuti osiguraniku)
4 obveza plaćanja troškova spašavanja radi otklanjanja ili smanjenja štetnih
posljedica
Početak i prestanak učinaka osiguranja (čl. 946. ZOO-a)
- početak osiguranja (utvrđen ugovorom) – istekom dana koji je u ugovoru
označen kao dan početka trajanja osiguranja
- prestanak osiguranja (utvrđen ugovorom) – istekom dana koji je u ugovoru
označen kao posljednji dan roka za koji je osiguranje ugovoreno
- rok osiguranja (nije određen ugovorom) – svaka ugovorna strana ima
pravo raskinuti ugovor o osiguranju s danom dospjelosti premije, uz pisanu
obavijesti drugoj strani najkasnije tri mjeseca prije dospjelosti premije
104
- rok osiguranja (duži od pet godina) – svaka ugovorna strana ima pravo na
raskid ugovora nakon proteka tog roka, uz otkazni rok od šest mjeseci (nije
primjenjivo na osiguranje života i osiguranje od nesretnog slučaja)
Vrste osiguranja (čl. 956., čl. 958. – čl. 960. ZOO-a)
a. NADOSIGURANJE – slučaj kada je iznos osiguranja veći od stvarne
vrijednosti osigurane stvari. Ako je riječ o prijevari jedne ugovorne strane,
druga strana može zahtijevati poništaj ugovora. Ako niti jedna strana nije
postupila nesavjesno ugovor ostaje na snazi, a osigurnina se smanjuje do
iznosa vrijednosti stvari, a premije se razmjerno smanjuju
- može li osiguravatelj zadržati i naplatiti premije do zahtjeva za poništaj? u
slučaju poništaja ugovora osiguravatelj ima pravo zadržati i naplatiti premije za
razdoblje do dana podnošenja zahtjeva za poništaj ugovora, ali je u obvezi
plaćanja osigurnine do stvarne vrijednosti osigurane stvari, ako do toga dana
nastupi osigurani slučaj. Ako se snizi iznos, snizi se i premija (dio novca vratiti)
- je li osiguravatelj dužan isplatiti osigurninu ako osigurani slučaj nastupi prije
zahtjeva za poništaj? – da, ako ostvari pravo na poništaj ima pravo i na
vraćanje viška
b. VIŠESTRUKO OSIGURANJE – kada je neka stvar osigurana kod dva ili
više osiguravatelja od istog rizika, za isti interes, za isto vrijeme i za istog
osiguranika, tako da zbroj osiguranih iznosa ne prelazi vrijednost te stvari
tada svaki osiguravatelj odgovara za ispunjenje u potpunosti obveza
nastalih iz ugovora koji je on sklopio
c. DVOSTRUKO OSIGURANJE – slučaj kada je neka stvar osigurana kod
dva ili više osiguratelja od istog rizika, za isti interes, za isto vrijeme i za
istog osiguranika, tako da zbroj osiguranih iznosa prelazi vrijednost te
stvari (to je zabranjeno)
d. SUOSIGURANJE – kada je ugovor o osiguranju sklopljen s više
osiguravatelja koji su se sporazumjeli o zajedničkom snošenju i raspodjeli
rizika, svaki osiguravatelj naznačen u polici osiguranja odgovara
osiguraniku za potpunu naknadu (solidarna odgovornost osiguravatelja)
e. PODOSIGURANJE – osiguranje kod kojeg je u vrijeme zaključenja
ugovora vrijednost osiguranog predmeta bila veća od osigurane svote
(načelo proporcije/razmjernosti)
105
f. REOSIGURANJE – to je slučaj kada osiguravatelj prenosi na

reosiguravatelja dio rizika koji je prethodno preuzeo na sebe temeljem
ugovora o osiguranju i za uzvrat plaća reosiguravatelju premiju
reosiguranja (direktno reosiguranje)
UGOVOR O PRIJEVOZU ROBE, O OTPREMI, O

ISPITIVANJU ROBA I USLUGA, O OSTAVI I O
USKLADIŠTENJU
UGOVOR O PRIJEVOZU ROBE
- ugovorom o prijevozu stvari prijevoznik se obvezuje pošiljatelju ili nekoj drugoj
osobi da će stvari prevesti do mjesta koje je ugovoreno i tamo ih predati
primatelju, a pošiljatelj se obvezuje za to platiti određenu naknadu
Pravna vrela
- ZOO + supsidijarna primjena odredbi ugovora o djelu (posebno kod
naknade)
- + ovisno o vrsti prijevoza međunarodna pravna vrela za željeznički, cestovni,
zračni, pomorski/riječni promet
- npr. uredba Europskog parlamenta i Vijeća Europe o zajedničkim pravilima za
pristup tržištu međunarodnoga cestovnog prometa + INCOTERMS
- distancijska kupoprodaja – slučaj kada mjesto ispunjenja i mjesto predaje
stvari nisu isti; stvar se na zahtjev kupca i o njegovu trošku šalje na drugo
mjesto
Odnos prijevoznika i primatelja robe (čl. 678. – čl. 680. ZOO-a)
- iako primatelj nije ugovorna strana prijevoznik ima određene obveze i prema
primatelju
- prijevoznik – dužan obavijestiti primatelja bez odgađanja da je pošiljka
prispjela, staviti mu je na raspolaganje kako je ugovoreno i podnijeti mu teretni
list
- prijevoznik može odbiti predaju pošiljke ako mu primatelj istodobno ne preda
primjerak teretnog lista na kojem je sam primatelj potvrdio da mu je pošiljka
predana
106
- primatelj ima pravo zahtijevati predaju pošiljke (tek pošto ona prispije u
odredišno mjesto)
Obveze prijevoznika (čl. 668., čl. 673., čl. 683. – čl. 684., čl. 687. ZOO-a)
1 prijevoz stvari – mora biti uredan, na ugovoren način i ugovornim putem, a
ako nije ugovoreno, onda sukladno interesima pošiljatelja
2 izdavanje tovarnog lista/teretnice/potvrde o primitku robe za prijevoz
3 obveza izvješćivanja pošiljatelja i postupanje prema izmijenjenim nalozima
(npr. vraćanje pošiljke, predaja drugom primatelju od prvotno ugovorenog)
4 odgovornost prijevoznika za gubitak ili oštećenje pošiljke, osim ako dokaže
da je do njih došlo zbog:
a. radnje ovlaštene osobe (pošiljatelj ili ponuditelj loše pakirao robu)
b. svojstva same pošiljke (npr. lako pokvarljiva roba)
c. zbog više sile (oprez! – prijevoznik odgovara i za slučaj)
- prijevoznik odgovara za štetu do iznosa određenog zakonom ili međunarodnim
ugovorom – ne može se osloboditi te odgovornosti (ni ugovorom, niti u općim
uvjetima prijevoza, tarifa ili kojeg drugog općeg akta) u potpunosti niti
djelomično → takva odredba je ništetna!
- odgovarat će preko gore navedenog iznosa, ako su se u pošiljci nalazile kakve
dragocjenosti, vrijednosni papiri ili druge skupocjene stvari, samo ako je pri
predaji stvari na prijevoz bio obaviješten o naravi tih stvari i njihovoj vrijednosti
ili ako je tu štetu prouzročio namjerno ili krajnjom nepažnjom
- dužan naknaditi i štetu nastalu zbog zakašnjenja, osim ako je do njega došlo
bez njegove krivnje
- zakašnjenje – ako je rok određen, a pošiljka nije isporučena u ugovorenom
roku; ako rok nije ugovoren – kad trajanje prelazi vrijeme koje se može
razumno priznati urednom prijevozniku, uzimajući u obzir konkretne okolnosti,
a kod komandnih pošiljaka i vrijeme slaganja pošiljke na uobičajeni način
- teret dokazivanja uvijek na prijevozniku
Obveze pošiljatelja (čl. 667., čl. 670. – čl. 671., čl. 676. ZOO-a)
1 propisano pakiranje stvari (npr. sigurnost ljudi, robe; prijevoznik dužan
upozoriti pošiljatelja na nedostatke pakiranja koji se mogu opaziti – u
suprotnom odgovara za oštećenje pošiljke koje bi se dogodilo zbog tih
nedostataka)
107
2 obveza izvješćivanja o podacima koji se odnose na pošiljku (vrsta pošiljke,

sadržaj, količina, rokovi, podaci na pošiljatelju i primatelju + dodatni
izvještaj u slučaju prijevoza dragocjenosti, vrijednosnih papira, opasne
stvari)
3 naknada troškova (zakonska presumpcija – plaća ju pošiljatelj, no može se
ugovoriti da ih plaća i primatelj)
- što će se dogoditi ako primatelj ne želi primiti robu? – kako prijevoznik i
primatelj nisu u ugovornom odnosu, prijevoznik mora o tome obavijestiti
pošiljatelja i ako ovaj ne poduzme ništa u primjerenom roku onda ima
pravo prodati robu prema pravilima o prodaji dugovane stvari pri zakašnjenju
vjerovnika
Tovarni/teretni list
- prijevozna isprava
- u željezničkom prometu obvezan
- NIJE VRIJEDNOSNI PAPIR!
- npr. CMR – međunarodni tovarni list
- izdaje se kao dokaz da je roba predana na prijevoz
- izdaje ga prijevoznik i dostavlja pošiljatelju
Teretnica
- ima status VRIJEDNOSNOG PAPIRA!
- isprava kojom brodar potvrđuje da je primio stvari na prijevoz i da će robu na
odredištu predati zakonskom imatelju isprave
- izdaje ju brodar te ju potpisuje ili osobno ili preko agenta
- prvo ju izdaje pošiljatelju, a onda ju on poslije dostavlja primatelju robe (npr.
avionom) – bez nje on neće moći preuzeti robu
- čista vs. nečista teretnica
- bitno je imati ČISTU teretnicu – predmnijeva se da je sve što je u njoj
navedeno istinito!!!
UGOVOR O OTPREMI (ŠPEDICIJI)
Pojam (849. ZOO-a)
- ugovorom o otpremi otpremnik se obvezuje radi prijevoza stvari sklopiti u
svoje ime, a za račun nalogodavca (!!! djeluje kao i komisionar) ugovor o
prijevozu i druge ugovore potrebne za izvršenje prijevoza te obaviti ostale
108
uobičajene poslove i radnje, a nalogodavac se obvezuje isplatiti mu određenu

naknadu
- pravna narav ugovora o otpremi je ugovor o nalogu → mora biti u skladu sa
pravilima struke
- podvrsta ugovora o komisiji
Pravna vrela
- ZOO + međunarodna pravna vrela + supsidijarna primjena pravila ugovora
o komisiji i ugovora o trgovinskom zastupanju
Obveze otpremnika (čl. 852. – čl. 857. ZOO-a)
1 upozorenje na nedostatke naloga (npr. povećani troškovi, šteta) – posebno
na one koji ga izlažu većim troškovima ili šteti
2 upozorenje na nedostatke pakiranja – ako stvar nije zapakirana ili
pripremljena kako treba za prijevoz, dužan je upozoriti nalogodavca na te
nedostatke
3 postupanje po uputama nalogodavca (odstupanje od uputa – ako nije
moguće postupiti po tim uputama, dužan zatražiti nove upute, a ako za to
nema vremena ili je to nemoguće, dužan postupiti kako to zahtijevaju
interesi nalogodavca; o svakom odstupanju dužan je bez odgađanja
obavijestiti nalogodavca)
4 čuvanje interesa nalogodavca (postupanje sukladno interesima
nalogodavca i pažnjom dobrog gospodarstvenika)
5 odgovornost za druge osobe (ne može isključiti ili ugovorom ograničiti) –
odgovara za izbor prijevoznika, skladištara i slično (ali ne i za njihov rad!!!);
ako je izvršenje naloga povjerio drugom otpremniku onda i za njegov izbor
i za rad (osim ako je za to dobio izričito ili prešutno ovlaštenje onda samo
za izbor drugog otpremnika)
6 carinske radnje i plaćanje carine
7 ako je otpremnik ujedno i prijevoznik ima pravo i na naknadu za prijevoz
8 osiguranje pošiljke, samo ako je ugovoreno i to od uobičajenih rizika
9 polaganje računa nakon obavljenog posla, a prema zahtjevu nalogodavca i
u tijeku izvršavanja naloga
109
Obveze nalogodavca (čl. 861, čl. 863., čl. 865. ZOO-a)

1 isplata naknade kad ispuni obveze iz ugovora (ugovorena, a ako nije onda
onu određenu tarifom ili drugim općim aktom – ako ni to, onda određuje
sud)
2 naknada troškova (može i odmah po nastanku)
3 davanje predujma na zahtjev otpremnika
4 posebne obavijesti u slučaju otpreme dragocjenosti, vrijednosnih papira,
opasne stvari
- što ako je ugovoreno da naknadu plaća primatelj stvari? – otpremnik ima
pravo naplate od nalogodavca ako se ne uspije namiriti od primatelja (čl. 864.
ZOO-a)
POSEBNO VAŽNO! – odgovornost otpremnika za druge osobe (čl. 856. ZOO-a)
- odgovara za izbor prijevoznika, skladištara i drugih osoba, ali ne i za njihov
rad!!!
- iznimke kada će odgovarati i za izbor i za njihov rad:
o ako je otpremnik ujedno i prijevoznik
o ako je ugovorena fiksna naknada za otpremu
o ako je izvršenje dobivenog naloga povjerio podšpediteru (tj. drugom
špediteru), osim ako nije izrijekom ili prešutno ugovoreno da se za
obavljanje naloga izvršenje povjeri nekom drugom otpremniku ili je to u
interesu nalogodavca
Posebni slučajevi otpremanja (čl. 866. – čl. 867. ZOO-a)
a. otprema s ukupnom (fiksnom) naknadom
- određen je ukupan iznos za otpremanje stvari koji obuhvaća naknadu za
otpremu, prijevoz i sve ostale troškove (fiksna cijena, nepromjenjiva)
b. zbirna otprema
- kada otpremnik organizira otpremu robe različitih nalogodavaca tj. kad skupi
pojedinačne pošiljke i „zbirno“ ih otprema
- pravo otpremnika osim ukoliko je to isključeno ugovorom
- ako postigne razliku u vozarini jer je ugovorio zbirnu otpremu ima pravo na
posebnu naknadu
- OPREZ: otpremnik odgovara i za gubitak ili oštećenje stvari do koje ne bi
došlo da nije bila riječ o zbirnoj otpremi
110
Založno pravo (čl. 868. ZOO-a)

- radi osiguranja naplate svojih tražbina nastalih u svezi s ugovorom o otpremi,
otpremnik ima založno pravo na stvarima predanim radi otpremanja i u vezi s
otpremanjem sve dok ih drži ili dok ima u rukama ispravu pomoću koje može
njima raspolagati
- kad je u izvršenju otpreme sudjelovao i drugi otpremnik, on je dužan brinuti se
o naplati tražbina i ostvarenju založnog prava prethodnih otpremnika
- ako drugi otpremnik isplati otpremnikove tražbine prema nalogodavcu, te
tražbine i otpremnikovo založno pravo prelaze na njega po samom zakonu –
to vrijedi i ako drugi otpremnik isplati prijevoznikove tražbine
*razlika između ugovora o špediciji i prijevozu – ugovor o špediciji je „širi“ od
ugovora o prijevozu odnosno poslovi otpremnika imaju širi opseg od poslova
prijevoznika (obuhvaća i prijevoz, skladištenje i slično); različita pravna narav (ugovor
o prijevozu – ugovor o djelu; ugovor o špediciji – ugovor o nalogu)
UGOVOR O ISPITIVANJU ROBA I USLUGA
- ugovorom o ispitivanju roba i usluga izvršitelj ispitivanja obvezuje se stručno
i nepristrano obaviti ispitivanje/kontrolu robe (npr. ispitati identitet, kakvoću,
količinu i druga svojstva robe) i izdati ispravu (certifikat) o tom, a naručitelj
ispitivanja obvezuje se za izvršeno ispitivanje platiti naknadu
Certifikat
- NEMA status vrijednosnog papira, obična potvrda (potvrda na temelju koje
se može izaći na tržište)
- vrste: npr. o ispravnosti hrane (HACCP), o sigurnosti tereta
Ništetnost pojedinih odredaba ugovora (čl. 871. ZOO-a)
- ništetne su odredbe ugovora koje izvršitelju ispitivanja nameću dužnosti koje
bi mogle utjecati na nepristranost u obavljanju ispitivanja ili na ispravnost
isprave o izvršenom ispitivanju
- ispitivanje se smatra izvršenim tek izdavanjem certifikata
Obveze izvršitelja ispitivanja (čl. 872. – čl. 873., čl. 876., čl. 878. ZOO-a)
1 čuvati robu i uzorke najmanje 6 mjeseci od predaje
2 obavješćivati naručitelja (npr. o značajnim okolnostima osobito o nužnim i
značajnim troškovima)
111
3 odgovornost za rad u slučaju povjeravanja ispitivanja drugome

4 uz izričiti nalog naručitelja mogućnost obavljanja pojedinih dodatnih pravnih
radnji – pravo na naknadu (uobičajenu ili posebnu)
5 ispitivanje robe s jamstvom gdje ispitivač nepromjenjivost svojstva robe
kroz ugovoreni rok – pravo na dodatnu naknadu
Obveze naručitelja (čl. 874. ZOO-a)
1 naknada (ugovorena, uobičajena) + naknada troškova
- založno pravo izvršitelja ispitivanja na robi – radi osiguranja ugovorene ili
uobičajene naknade i naknade nužnih i korisnih troškova izvršitelj ispitivanja
ima založno pravo na robi koja mu je predana na ispitivanje → čl. 875. ZOO-a
UGOVOR O OSTAVI
- ugovorom o ostavi se ostavoprimac obvezuje da će primiti pokretnu stvar od
ostavodavca i čuvati je besplatno ili uz naknadu te da će tu stvar vratiti nakon
određenog vremena ili na zahtjev ostavodavca
Bitni sastojci ugovora
- pokretnina, rok i naknada ako je naplatan ugovor
Obveze ostavoprimca (čl. 727. ZOO-a)
1 primanje stvari
2 čuvanje stvari:
a. ostava uz naknadu (pažnja dobrog gospodarstvenika)
b. bez naknade (čuvanje kao da je ostavoprimčeva vlastita stvar)
c. mjesto i način čuvanja
Uporaba stvari (čl. 729., čl. 731. ZOO-a)
- ostavoprimac nema pravo uporabe stvari povjerene mu na čuvanje
- osim ako je riječ o deponiranoj stvari za koju je nužna upotreba radi
održavanja stvari (u tom slučaju primjena odredbi o posudbi)
- vraćanje iste stvari koja je i predana na čuvanje
Obveze ostavodavca (čl. 732. – čl. 733.)
1 preuzimanje stvari
2 naknada troškova/štete
3 naknada u slučaju naplatne ostave
112
Posebni slučajevi ostave (čl. 735. – čl. 737.)

a. NEPRAVA OSTAVA – predmet zamjenjuje potrošne svari, pravo
ostavoprimca potrošiti ih i vratiti istu količinu te vrste zamjenjive stvari.
Primjena pravila ugovora o zajmu, po pitanju vremena i mjesta vraćanja
pravila o ostavi
b. OSTAVA U NUŽDI – ako se ostavodavac zatekne u nuždi (potres, požar,
poplava) i ostavi stvar „prvome koji naiđe“ u tom slučaju ostavoprimac
primijeniti povećanu pozornost, u pravilu nenaplatna, ali ostavoprimac ima
pravo na naknadu troškova
c. UGOSTITELJSKA OSTAVA – u turizmu za stvari koje gost bez posebne
obavijesti unosi u ugostiteljski objekt (objektivna krivnja ostavoprimaca) →
primjena pravila o ugostiteljskim uslugama, a za stvari koje je gost
predao u ruke (kauzalna krivnja) primjena odredbi ugovora o sefu,
novčanom pologu
UGOVOR O USKLADIŠTENJU
- ugovorom o uskladištenju skladištar se obvezuje da će primiti i čuvati
određenu robu, poduzimati ugovorene i potrebne mjere radi očuvanja u
određenom stanju te je predati na zahtjev ostavodavca ili druge ovlaštene
osobe, a ostavodavac se obvezuje da će za to platiti određenu naknadu
Pravna vrela
- ZOO
- + supsidijarna primjena pravila ugovora o ostavi
- + ugovora o nalogu (za izvršenje naloga u vezi radnji nužnih za troškove
čuvanja robe i nužne prodaje uskladištene robe)
- + pravila o vrijednosnim papirima (vezano za skladišnicu)
Razlika između ugovora o uskladištenju i zakupa skladišnog prostora
- razlika od zakupa skladišnog prostora je što tamo zakupimo prostor i sami se
brinemo o stvari, a kod uskladištenje dobivamo skladišnicu i o stvarima se
brine skladištar
Razlika između ugovora o ostavi i ugovora o uskladištenju
- razlika od ugovora o ostavi je što tamo ostavoprimac samo čuva stvar, a kod
uskladištenja se i brine o njoj
113
Obveze ugovornih strana (čl. 753. ZOO-a)

- iste kao i kod ostave
o + pažnja dobrog gospodarstvenika
o + objektivna odgovornost skladištara za slučajno oštećenje robe
o + obavijesti nalogodavca o nedostacima i prirodnim svojstvima stvari,
neispravnu ambalažu, prodaja robe za račun ostavodavca u slučaju
prijeteće štete
- SKLADIŠTA: JAVNA, PRIVATNA I CARINSKA
- SKLADIŠNICA je vrijednosni papir, izdaje ju skladištar
- sastoji se od: PRIZNANICE I ZALOŽNICE
Skladišnica (čl. 754. – čl. 755.)
- je VP izdaje ju skladištar sastoji se od: PRIZNANICE I ZALOŽNICE
- ona obavezuje skladištara da po proteku roka za čuvanje i održavanje robe
izda robu legitimnom imatelju skladišnice
- skladišnica se sastoji iz dva dijela:
o priznanice koja služi za prijenos prava vlasništva na uskladištenoj robi i
o založnice koja se koristi radi zalaganja uskladištene robe, a u svrhu
dobivanja kredita, zajmova
- prenosi se kao i svi vrijednosni papiri (cesijom, indosamentom i predajom)
može se prenositi oba dijela zajedno ili posebno
Prava imatelja skladišnice (čl. 757. – čl. 758. ZOO-a)
- imatelj skladišnice ima pravo zahtijevati da mu se preda roba označena u njoj
- on može raspolagati robom označenom u skladišnici prenošenjem skladišnice
- prenošenje priznanice i založnice:
- priznanica i založnica mogu se prenositi indosamentom, zajedno ili odvojeno
- pri svakom prijenosu na njima mora biti ubilježen nadnevak
- na zahtjev primatelja priznanice ili založnice, prijenos na njega prepisat će se
u registar skladišta, gdje će se ubilježiti i njegovo sjedište, odnosno
prebivalište
Prava imatelja priznanice (čl. 759. ZOO-a)
- prijenos priznanice bez založnice daje primatelju pravo zahtijevati predaju
robe samo ako isplati založnicu, ili položi skladištaru za imatelja založnice
iznos koji mu treba biti isplaćen na dan dospjelosti tražbine
114
- imatelj priznanice bez založnice može zahtijevati da se roba proda, ako se

postignutom cijenom može isplatiti iznos na koji ima pravo imatelj založnice, s
tim da se ostvareni višak preda njemu
- kad je riječ o zamjenljivim stvarima, imatelj priznanice bez založnice može
zahtijevati da mu skladištar preda jedan dio robe pod uvjetom da položi
skladištaru za račun imatelja založnice odgovarajući iznos u novcu
Prava imatelja založnice (čl. 760. ZOO-a)
- prijenos založnice bez priznanice daje primatelju založno pravo na robi
- pri prvom prijenosu na založnici moraju biti ubilježeni tvrtka, naziv, odnosno
ime vjerovnika, njegovo poslovno sjedište, odnosno prebivalište, iznos njegove
tražbine, računajući i kamate, i dan dospijevanja
- prvi primatelj založnice dužan je bez odgađanja prijaviti skladištaru da je na
njega izvršen prijenos založnice, a skladište je dužno prepisati taj prijenos u
svoj registar i na samoj založnici zabilježiti da je prijepis izvršen
- bez obavljanja navedenih radnji založnica se ne može dalje prenositi
indosamentom
- ako založnica ne sadrži iznos tražbine založnog vjerovnika, smatra se da je
tražbina osigurana u visini cjelokupne vrijednosti robe navedene u njoj
Protest zbog neisplate i prodaja robe (čl. 761. ZOO-a)
- imatelj založnice bez priznanice, kojem ne bude isplaćena u roku tražbina
osigurana založnicom, dužan je, pod prijetnjom gubitka prava na isplatu,
podići protest prema Zakonu o mjenici
- imatelj založnice koji je podigao protest može nakon proteka osam dana od
dospjelosti tražbine zahtijevati prodaju založene robe, a isto pravo pripada i
prenositelju koji je isplatio imatelju založnice tražbinu osiguranu založnicom
- od iznosa postignutog prodajom izdvaja se iznos potreban za podmirenje
troškova prodaje, tražbina skladištara iz ugovora o uskladištenju i ostalih
njegovih tražbina nastalih u vezi s ostavljenom robom, zatim se isplaćuje
osigurana tražbina imatelja založnice, a ostatak pripada imatelju priznanice
Zahtjev isplate od prenositelja založnice (čl. 762. ZOO-a)
- imatelj založnice može zahtijevati isplatu od prenositelja tek ako nije mogao
postići potpuno namirenje prodajom založene robe
- taj zahtjev mora biti podignut u roku određenom u Zakonu o mjenici za zahtjev
prema indosantima, koji počinje teći od dana prodaje robe
115
- imatelj založnice gubi pravo zahtijevati isplatu od prenositelja ako ne bude

zahtijevao prodaju robe u roku od trideset dana od protesta
BANKARSKI UGOVORI
- banka – bilo koja financijska institucija, štedna banka, štedionica
- banka ima monopolski položaj, privilegirani su u odnosu na druge sudionike
- bankarski ugovori – ugovor o kreditu, Lombardni kredit, akreditiv i bankarska
garancija
Imenovani bankarski ugovori
- ZOO regulira:
a. bankarski novčani polog
b. ulog na štednju
c. polaganje vrijednosnih papira
d. bankarski tekući račun
e. ugovor o sefu
f. ugovor o kreditu
g. ugovor o kreditu na temelju zaloga vrijednosnih papira (Lombardni kredit)
h. akreditivi
i. bankarska garancija na poziv
Neimenovani bankarski ugovori
a. ugovor o fortfaitu
b. ugovor o diskontu mjenice
UGOVOR O KREDITU
- ugovorom o kreditu banka se obvezuje korisniku kredita staviti na
raspolaganje određeni iznos novčanih sredstava, na određeno ili neodređeno
vrijeme, za neku namjenu ili bez utvrđene namjene, a korisnik kredita se
obvezuje banci plaćati ugovorene kamate i iskorišteni novac vratiti u vrijeme i
na način kako je ugovoreno
- korisnik plaća banci kamate iako nije u zakašnjenju
- primjer – korisnik digne kredit kod banke od 100 000 kn na 9 godina, uz
kamate od 9% → ugovorena kamata i ugovorena kamatna stopa
116
Razlika između plaćanja na rate i anuiteta

- kod rata u početku otplaćujemo iznos glavnice, varira mjesečni iznos, ali je
bolji jer u početku otplaćujemo veći iznos glavnice, a manje kamate
- kod anuiteta banka daje okvirni izračun, isti iznos plaćamo svaki mjesec, prvo
otplaćujemo kamate, a glavnica dulje ostaje. Anuitet je stalan, veći je iznos
kamata koji plaćamo, a manji iznos glavnice
- efektivna kamatna stopa – stvarna kamatna stopa (svi ukupni troškovi koji će
se platiti)
- primjer – glavnica je 100 000 kn, mjesečni iznos plaćanja je 2000 kn, ako je
na rate onda se mjesečno plaća 1500 kn glavnica i 500 kn kamate, ali ako je
anuitet onda se plaća 1500 kn kamate i 500 kn glavnica
Intekalarne kamate
- ugovor o kreditu smo ugovorili 1.1.2022., a sutra želimo da nam banka isplati
taj kredit. Prva otplata (rata) dospijeva 1.2.2022. za vrijeme od dana isplate do
prve rate plaćaju se tzv. interkalarne kamate. Sami možemo „isključiti“
interkalarne kamate tako da isplatu tražimo što bliže danu dospijeća prve rate,
iako ćemo morati platiti bar za jedan dan
Prestanak ugovora o kreditu
1 OPĆA PRAVILA O PRESTANKU OBVEZNOG ODNOSA
2 OTKAZ BANKE (čl. 1023. ZOO-a)
a. ako korisnik koristi kredit suprotno namjeni (npr. digli kredit za
kupnju stana, a potrošimo taj kredit za obnovu garderobe)
b. zbog insolventnosti korisnika kredita (!!! banka utvrđuje
insolventnost na temelju neispunjavanja dospjelih obveza, a ne na
temelju npr. sudske odluke)
c. zbog prestanka pravne ili fizičke osobe čime banka dolazi u bitno
nepovoljniji položaj (npr. prezaduženost nasljednika)
3 ODUSTANAK KORISNIKA KREDITA (čl. 1024. ZOO-a)
a. prije nego je korisnik kredita počeo koristiti kredit
b. korisnik kredita može vratiti kredit i prije roka određenog za
vraćanje, ali je dužan o tome unaprijed obavijestiti banku (banka
tada nema pravo na kamate od dana vraćanja kredita do dana kad
ga je po ugovoru trebalo vratiti)
117
UGOVOR O KREDITU NA TEMELJU ZALOGA VRIJEDNOSNIH

PAPIRA – LOMBARDNI KREDIT
- banka odobrava kredit u određenom novčanom iznosu uz osiguranje zalogom
vrijednosnih papira koji pripadaju korisniku kredita ili trećemu koji na to
pristane
- korisniku trebaju novci, a ima štednju ili dionice ili poslovni udio ili vrijednosni
papir (skladišnica, mjenica) i to daje banci – pojačanje ugovornog odnosa. Sve
isto kao i ugovor o kreditu uz ovu razliku
- poslovni udjeli i polica osiguranja se može dati kao zalog, ali nije vrijednosni
papir
Bitni sastojci ugovora (čl. 1026. – čl. 1027. ZOO-a)
- naznaka vrijednosnih papira koji se zalažu
- tvrtku i sjedište, odnosno ime i prebivalište imatelja papira
- iznos i uvjete odobrenog kredita
- iznos i vrijednost papira koji je uzet u obzir za odobrenje kredita
- SVRHA PRIJENOSA VRIJEDNOSNIH PAPIRA je da ako korisnik ne vrati po
dospjelosti dobiveni kredit, banka može, u svrhu namirenja, prodati založene
vrijednosne papire prema pravilima založnog prava
BANKARSKA GARANCIJA
Pojam
- nalogodavac (dužnik) odlazi u banku (samo banka dolazi u obzir), banka
izdaje garanciju (garant) da će ispuniti dug ako ga ne ispuni dužnik korisniku
garancije
- pravna narav bankarske garancije je ugovor o nalogu
- banka kada prihvati bankarsku garanciju na sebe preuzima samostalnu i
neopozivu obvezu da će na pisani zahtjev isplatiti određeni iznos
Pravna vrela
- međunarodna pravna vrela donijela je Međunarodna trgovačka komora → nisu
dosegla stupanj ujednačene primjene kao UCP kod akreditiva
Domaća pravna vrela
- ZOO (+ PRIMJENA ODREDABA O BANKARSKOM POSLOVANJU – članak
1044. ZOO-a → odredbe ovoga Zakona o ugovorima iz bankarskog
118
poslovanja na odgovarajući se način primjenjuju i na druge pravne osobe, ako

su zakonom ovlaštene za obavljanje određenih bankarskih poslova)
Odnosi u bankarskoj garanciji – trostrani pravni odnos
Temeljni odnos
- temeljni ugovor u kojem se ugovara klauzula o bankarskoj garanciji:
o jasna i nedvosmislena u temeljnom ugovoru
Odnosi između banke (garanta) i korisnika
- ključna je dostava (kada je korisnik primio garanciju – u interesu mu je da je
primi). Ključna razlika bankarske garancije od jamstva je u tome što je jamstvo
akcesorno, a bankarska garancija nije
- u trenutku dostave obavijesti korisniku (pošta) koja sadrži sve bitne elemente
bankarske garancije da je otvorena bankarska garancija u njegovu korist
nastaje odnos između banke i korisnika
- korisnik je po nastupu uvjeta iz bankarske garancije dužan poslati pisani
zahtjev („tzv. poziv“) s razlozima neispunjenja temeljnog ugovora, a garant
(banka) je dužna isplatiti iznos iz bankarske garancije po primitku pisanog
zahtjeva korisnika. Primitkom zahtjeva banka mora bez prigovora platiti iznos
iz bankarske garancije. Nikakav dodatan uvjet se ne zahtijeva od korisnika
Odnos nalogodavca (dužnika) i banke
- nalogodavac nalaže banci otvaranje bankarske garancije u korist korisnika
- sadržaj bankarske garancije mora u potpunosti odgovarati klauzuli o
bankarskoj garanciji iz temeljnog ugovora u pogledu uvjeta, sadržaja i rokova
- u suprotnom ako spomenuti sadržaj nije istovjeran korisnik bankarske
garancije može se:
o zadovoljiti izmijenjenim uvjetima iz bankarske garancije
o raskinuti ugovor
o zahtijevati sklapanje bankarske garancije u skladu s klauzulom o
bankarskoj garanciji iz temeljnog ugovora
Kada će korisnik moći dobiti isplatu iz bankarske garancije
- pisani zahtjev da traži isplatu
- opisati na što se odnosi bankarska garancija (može se garantirati za razne
stvari)
- isplata uvijek u novcu
119
Bankarska garancija na poziv („plati pa se sudi”) → čl. 1039. ZOO-a

- bankarska garancija na poziv je svaka pisana obveza na plaćanje, bez
obzira kako je nazvana, kojom se banka (garant) obvezuje da će na pisani
zahtjev korisnika ovome isplatiti određeni novčani iznos ako je
udovoljeno uvjetima iz garancije
- bankarska garancija je samostalna obveza neovisna o osnovnom poslu u
vezi s kojim je izdana, pa i u slučaju da se taj posao u njoj spominje
Potvrda garancije – tzv. supergarancija (banke solidarno odgovaraju korisniku, druga
banka zapravo pristupa dugu) → čl. 1040. ZOO-a
- ako druga banka potvrdi obvezu iz garancije, korisnik može svoje zahtjeve iz
nje podnijeti bilo garantu bilo banci koja ju je potvrdila ili obje zajedno
- supergarancija je dobra iz pozicije vjerovnika jer ima dvije banke koje
solidarno odgovaraju, ali nije dobro iz pozicije dužnika jer mora plaćati dvije
banke
- osnova supergarancije je pristupanje dugu
Kontragarancija (čl. 1041. ZOO-a)
- kontragarancija je pisana obveza na plaćanje, bez obzira kako je nazvana,
kojom se banka (kontragarant) obvezuje prema garantu da će mu isplatiti
novčani iznos po predočenju pisanog zahtjeva u skladu s uvjetima iz
kontragarancije
- kontragarancija je odvojena od garancije i od osnovnog posla na koje se
odnosi, pa i kada ih se spominje u kontragaranciji
- tu se zapravo druga banka (kontragarant) obveže prvoj banci (onoj koja je
otvorila akreditiv – garant) da će platiti iznos na pisani zahtjev vjerovnika,
vjerovnik se onda može obratiti samo toj drugoj banci
Sadržaj bankarske garancije
- ovisi o klauzuli o temeljnom ugovoru
- iznos:
o apsolutni iznos
o postotak ukupne vrijednosti iz temeljnog ugovora
- rok važenja (može se i produžiti ako korisnik zahtjeva: „plati ili produži“ ili
sporazumom stranaka)
- prijenos bankarske garancije mora biti izrijekom dopušten u temeljnom
ugovoru
120
Zabrana izdavanja garancija u RH

- za isplatu dividende
Prestanak valjanosti garancije (čl. 1042. ZOO-a)
- rok valjanosti garancije može njome biti određen do određenog datuma ili do
predočenja isprave kojom se potvrđuje nastup nekog događaja kao
mjerodavnog za prestanak njezine valjanosti
- ako su u garanciji navedena oba roka za prestanak valjanosti garancije,
njezina valjanost prestaje protekom prvog od tih rokova
- !!! garancija mora biti izdana prije ili istodobno s početkom obavljanja posla za
koji se ona izdaje
Prijenos prava na plaćanje iz garancije (čl. 1043. ZOO-a)
- pravo pozivanja na plaćanje iz garancije ne može se ustupiti trećemu osim ako
to nije izričito predviđeno u garanciji ili u njezinim dodacima (izrijekom mora
biti ugovoreno)
- time se ne utječe na pravo primiti iznos iz garancije koje bi u garanciji ili u
njezinim dodacima bilo prenijeto na nekog drugog (tzv. cesija iznosa – uvijek
dopuštena)
Isključenje i ograničenje odgovornosti banke
1 za sadržaj primljenih dokumenata (banka provjerava samo vanjski izgled
dokumenata)
2 za sadržaj uputa principala
3 za kašnjenje, gubitak u prenošenju i pogreške u prevođenju
4 za učinkovitost dokumenata
- banke su dužne postupati u dobroj vjeri i s razumnom pažnjom (!!! razlika
od akreditiva – u UCP 600 pravilima ta je odredba ukinuta vrijedi samo načelo
ispitivanja vanjskog izgleda dokumenata i u skladu s MSBP)
- u RH kogentne odredbe o odgovornosti banke – odgovaraju za krivnju,
namjeru i grubu nepažnju (traži se pažnja dobrog gospodarstvenika jer banka
ima status trgovca)
Ništetnost obveze banke
- OBVEZA BANKE JE NIŠTETNA SAMO U SLUČAJU OČIGLEDNE
PRIJEVARE I ZLOUPOTREBE (tada banka nije dužna platiti iznos iz
bankarske garancije)
121
AKREDITIVI
Pravna vrela
Domaća pravna vrela
- ZOO
Međunarodna pravna vrela
- Jedinstveni običaji i praksa za dokumentarne akreditive koje donosi MTK
u Parizu (UCP 600)
UCP pravila
- polje primjene: „…na sve dokumentarne akreditive uključujući i standby
akreditive (u opsegu u kojem su na njih primjenjivi) kada tekst akreditiva
ukazuje da je podvrgnut tim pravilima.“ → čl.1. UCP600
- pojam: „Svaki dogovor bez obzira na naziv ili opis, koji je neopoziv i kojim se
potvrđuje konačna obveza akreditivne banke da plati po usklađenoj
prezentaciji.” čl.2. UCP600
- obično se već u nalogu za otvaranjem akreditiva stavlja klauzula o primjeni
UCP pravila. Ako se ne želi njihova primjena mora se IZRIJEKOM
ISKLJUČITI ILI IZMIJENITI SADRŽAJ AKREDITIVA
Ugovorni odnos
- KORAK 1: osnovni pravni posao: npr. ugovor o kupoprodaji kikirikija s
akreditivnom klauzulom → prodavatelj (Rodrigo iz Brazila, prodaje kikiriki), a
kupac je Šime iz Hrvatske koji za taj kikiriki mora platiti kupoprodajnu cijenu
akreditivom
- KORAK 2: kupac kao nalogodavac daje nalog akreditivnoj banci u RH za
otvaranje akreditiva u korist prodavatelja kao korisnika akreditiva
- KORAK 3: akreditivna banka u Hrvatskoj otvara akreditiv u korist prodavatelja
(tj. preuzima na sebe konačnu i neopozivu obvezu isplate iznosa iz akreditiva)
- KORAK 4: akreditivna banka se obraća partnerskoj banci u Brazilu
- KORAK 5: partnerska banka tzv. korespondentna banka obavještava
korisnika akreditiva (prodavatelja) da je otvoren akreditiv u njegovu korist
- KORAK 6: nakon što je prodavatelj poslao kikiriki brodom za RH, odlazi u
korespondentnu banku s prijevoznim dokumentima kojima dokazuje da je
poslao kikiriki i traži isplatu kupoprodajne cijene odnosno isplatu iznosa iz
akreditiva
122
- razlika između bankarske garancije i akreditiva je u tome što je bankarska

garancija POJAČANJE ODNOSA, a akreditivi je NAČIN PLAĆANJA → plaća
se kada prodavatelj predoči papire da je poslao kikiriki
- kupac u svom nalogu mora navesti koje papire zahtjeva da prodavatelj
prezentira (npr. teretnica, platnu listu, skladišnicu). Banka je vezana nalogom
iz akreditiva
- pravna narav ugovora o akreditivu je UGOVOR O NALOGU
- konačno znači da nema odstupanja od onog što je u nalogu, ako želi
odstupanje mora biti suglasnost svih triju strana
- banka ne može opozvati nego mora ispuniti obvezu
- ovisno o tome kako se obvezala banka u Brazilu, ona može biti potvrđujuća
(odlučujuća) → jamči solidarno s bankom u RH da će nalog biti izvršen.
Prodavatelj dobiva time tri osobe koje jamče za ispunjenje (kupac, banka u RH
i banka u Brazilu). Može biti i korespondentna (nije preuzela obvezu da će
nalog biti izvršen, samo da će pregledati papire koje prezentira prodavatelj)
- prihvatom zahtjeva nalogodavca za otvaranjem akreditiva, banka preuzima
obvezu prema nalogodavcu da će otvoriti akreditiv korisniku uz uvjete
sadržane u prihvaćenom nalogu za otvaranje akreditiva
- otvoreni akreditiv je neopoziva i konačna obveza banke korisniku akreditiva
da će mu isplatiti određeni novčani iznos ako ovaj u roku podnese zahtjev za
isplatom u skladu s uvjetima sadržanim u akreditivu
Primjena ujednačenih običaja i prakse (čl. 1029. ZOO-a)
- ako ugovorne strane nisu predvidjele što drugo, na poslovanje s akreditivima
primjenjuju se ujednačeni običaji i praksa koje objavi Međunarodna trgovačka
komora u Parizu koji su na snazi na dan otvaranja akreditiva
- temelj akreditiva je najčešće ugovor o kupoprodaji
- banka neće isplatiti novac prodavatelju ako dokumenti ne odgovaraju nalogu
Hijerarhija pravnih vrela kod ugovora o akreditivu
1 Ugovor (OUP, K, T)
2 UCP600
3 ZOO
123
Rokovi
- kod akreditiva razlikujemo tri vrste rokova: rokove valjanosti akreditiva, rokove
za predaju dokumenata i rokove za ispitivanje dokumenata od strane banke
- ovi rokovi su prekluzivni i u pravilu se ne mogu mijenjati
a. ROK VALJANOSTI AKREDITIVA: svaki akreditiv obvezno mora imati
naveden rok valjanosti akreditiva kako bi se znalo do kada postoji obveza
banke, stoga ako u dokumentu nije naveden rok valjanosti onda taj
dokument nije akreditiv. Vrijeme u kojem će prodavatelj (korisnik akreditiva)
doći u banku i preuzeti novac
b. ROK ZA PREDAJU DOKUMENATA: svaki akreditiv bi trebao imati rok za
predaju dokumenata nakon isporuke. U slučaju da taj rok nije posebno
određen, presumira se da će banke prihvaćati dokumente koji su im
prezentirani najkasnije do 21 dan od dana isporuke, ali taj rok sveukupno
ne može biti dulji od roka valjanosti akreditiva
c. ROK ZA ISPITIVANJE DOKUMENATA: iznosi najviše 5 bankarskih dana.
Stoga korisnici moraju voditi računa i o tome da banke nisu obvezne primiti
dokumente izvan svojih redovnih dana/sati poslovanja. Neke banke
određuju i posebne bankarske sate za primanje akreditiva, koji mogu biti
kraći od redovnih radnih sati. Tu se ugovara i razdoblje za prezentaciju, tj.
broj dana od posljednjeg datuma za utovar do posljednjeg datuma za
podnošenje dokumenata
Isključenje i ograničenje odgovornosti banke
1 za učinkovitost dokumenata (u pogledu količine, kvalitete, istinitosti
dokumenata, solventnosti stranaka)
2 u pogledu prijenosa i prijevoda dokumenata
3 za višu silu (!!! viša sila vrijedi samo u slučaju da su dokumenti podneseni
banci prije nastupa više sile)
4 za čine drugih (vrlo dvojbeno isključenje odgovornosti banaka jer
nalogodavac obično nema nikakav utjecaja na izbor banaka)
- !!! u RH su na snazi strože kogentne odredbe o odgovornosti banke gdje
banka uvijek odgovara za krivnju, namjeru i grubu nepažnju (traži se
pažnja dobrog gospodarstvenika jer je banka trgovac)
124
Dokumentarni akreditiv
- može se koristiti uz bankarsku garanciju. Ako se ne predoče dokumenti za
akreditiv, aktivira se bankarska garancija. Ako se isplati dokumentirani
akreditiv, onda se nema pravo na bankarsku garanciju (ali bit će i to moguće
zbog krilatice „plati pa se sudi“ → banka to onda regresira kada otkrije da je
već isplaćen dokumentirani akreditiv onda traži povrat novca, jer banka nema
pravo prigovora prilikom isplate bankarske garancije)
- dokumentirani akreditiv – svaki je skoro dokumentirani, nema razlike isto je što
i akreditiv
VRIJEDNOSNI PAPIRI
Kako dijelimo vrijednosne papire?
a. OBVEZNOPRAVNI su takvi vrijednosni papiri koji sadrže određenu
tražbinu koja pripada ovlašteniku (imatelju papira) prema dužniku. Npr.
mjenica, zadužnica
b. STVARNOPRAVNI su takvi vrijednosni papiri koji sadrže neko stvarno
pravo – pravo vlasništva ili založno pravo (npr. založnica, izvadak iz
zemljišnih knjiga)
c. KORPORACIJSKI su takvi vrijednosni papiri koji sadrže pravo neke osobe
na članstvo, upravljanje i sudjelovanje u dobiti u nekoj pravnoj osobi (npr.
dionice)
Funkcija vrijednosnih papira (svrha)
- plaćanje – zamjena za novac (npr. ček)
- osiguranje plaćanja – npr. mjenica/zadužnica
- osiguranje kreditiranja – npr. mjenica
- vrijednosni papir je isprava kojom se njezin izdavatelj obvezuje ispuniti obvezu
upisanu na toj ispravi njezinom zakonitom imatelju
- vrijednosni papir ne mora imati oblik isprave, već može imati oblik
elektroničkog zapisa (nematerijalizirani vrijednosni papir)
Bitni sastojci (čl. 1136. ZOO-a)
- vrijednosni papir mora sadržavati sljedeće bitne sastojke:

1 naznaku vrste vrijednosnog papira
125
2 tvrtku, odnosno naziv i sjedište, odnosno ime i prebivalište izdavatelj

vrijednosnog papira
3 tvrtku, odnosno naziv ili ime osobe na koju, odnosno po čijoj naredbi
vrijednosni papir glasi, ili naznaku da papir glasi na donositelja
4 točno naznačenu obvezu izdavatelja koja proizlazi iz vrijednosnog papira
5 mjesto i nadnevak izdavanja vrijednosnog papira, a kod onih koji se izdaju
u seriji, i njihov serijski broj
6 potpis izdavatelja vrijednosnog papira, odnosno faksimil potpisa izdavatelja
za one vrijednosne papire koji se izdaju u seriji
Na koga vrijednosni papir može glasiti (čl. 1137. ZOO-a)
a. NA IME – vrijednosnim papirom na ime smatraju se oni kod kojih je osoba
ovlaštenika poimenično određena (npr. dionica)
b. NA DONOSITELJA – papiri na donositelja su vrijednosni papiri kod kojih je
korisnik svaki donositelj papira (npr. mjenica)
c. PO NAREDBI – papiri po naredbi su vrijednosni papiri u kojima ovlaštenik
poimenično naznačena osoba, ali i svaka druga osoba koju ona svojom
naredbom odredi
Nastanak obveze (čl. 1138. ZOO-a)
- obveza iz vrijednosnog papira nastaje u trenutku kad izdavatelj vrijednosni
papir preda njegovu korisniku
Kome pripada pravo iz vrijednosnog papira (čl. 1140. ZOO-a)
- tražbina iz vrijednosnog papira vezana je za sam papir i pripada njegovu
zakonitom imatelju
- zakonitim imateljem vrijednosnog papira na donositelja smatra se njegov
donositelj
- zakonitim imateljem vrijednosnog papira na ime ili po naredbi smatra se osoba
na koju vrijednosni papir glasi, odnosno osoba na koju je uredno prenesen
Tko može zahtijevati ispunjenje (čl. 1141. ZOO-a)
- ispunjenje tražbine iz vrijednosnog papira može zahtijevati, uz njegovo
podnošenje, samo njegov zakoniti imatelj, odnosno osoba koju on ovlasti
Prijenos vrijednosnog papira (čl. 1142. – čl. 1144. ZOO-a)
1 INDOSAMENT je izjava dosadašnjeg korisnika papira kojom prenosi papir
na drugog korisnika. Ispisuje se na poleđini papira
126
a. prenositelj papira naziva se indosant, a onaj na kojega se prenosi

indosatar
b. indosamentom s prenosi pravo na papir, a time i pravo iz papira
2 CESIJA – ustup prava
3 TRADICIJA – predaja iz ruke u ruku
Legitimacijski papiri
- isprave čijim je predočenjem njihov imatelj ovlašten zahtijevati od izdavatelja
isprave u njima sadržanu obvezu
- značajka im je da u njima nije označen vjerovnik, niti iz njih, ili okolnosti u
kojima su izdani, proizlazi da se ne bi mogli ustupiti drugome
- tu spadaju: željezničke karte, kazališne i druge ulaznice, bonovi i druge slične
isprave
- na legitimacijske se papire primjenjuju odgovarajuće odredbe o vrijednosnim
papirima
Legitimacijski znakovi
- garderobni ili slični znakovi koji se sastoje od komada papira, metala ili drugog
materijala, na kojima je obično utisnut neki broj ili naveden broj predanih
predmeta, a služe samo da pokažu tko je vjerovnik u obveznom odnosu pri
čijem nastanku su izdani
- izdavatelj se legitimacijskog znaka oslobađa obveze kad je u dobroj vjeri
ispuni donositelju
- ispunjenje obveze se može zahtijevati i u slučaju da se legitimacijski znak
izgubi
MJENICA
- regulirana Zakonom o mjenici (ZM)
- mjenica je vrijednosni papir (isprava) na određeni iznos novca koji svom
imatelju daje pravo da taj iznos naplati od osobe koja je u njoj naznačena kao
dužnik
Vrste mjenice
a. TRASIRANA MJENICA je mjenica kod koje izdavatelj mjenice (trasant)

daje nalog drugoj osobi (trasatu) da isplati novčani iznos u mjenici,
korisniku mjenice
127
b. VLASTITA MJENICA je mjenica kojom se izdavatelj mjenice obvezuje

isplatiti mjenični iznos korisniku mjenice
c. VLASTITA TRASIRANA MJENICA je mjenica u kojoj izdavatelj mjenice
označuje sebe kao trasata
Trasirana mjenica
- pod trasiranom mjenicom razumijeva se mjenica kojom njezin izdavatelj

(trasant) daje nalog drugoj osobi (trasatu) da o dospjelosti mjenice isplati
korisniku mjenice (remitentu) ili nekoj osobi po njegovoj naredbi, novčani iznos
naznačen u mjenici
- trasant je najčešće kupac koji je dužan remitentu kao prodavatelju određeni
iznos novca, dok je s druge strane trasat primjerice dužnik trasanta (ali vrlo
često to može biti i banka) pa mu trasant nalaže da podmiri njegovu obvezu
remitentu
- trasirana mjenica koristi se vrlo često kod kupoprodaje robe na kredit.
Prodavatelj trasira mjenicu na kupca u visini kupoprodajne cijene s određenim
rokom dospjelosti. Kupac kao trasat prihvaća mjenicu stavljanjem potpisa na
nju, postajući tako glavnim mjeničnim dužnikom s obvezom da isplati o
dospijeću mjenični iznos korisniku
- mjenični vjerovnici su remitent i indosatari
Mjenična načela
a. načelo solidarnosti – u načelu svi potpisnici mjenice, pa i prenositelji,
solidarno odgovaraju imatelju mjenice za isplatu mjenice (ne i trasat ako
nije akceptirao mjenicu, jer on postaje dužnik samo ako ju akceptira, pa ne
plati)
b. načelo samostalnosti – nevaljanost obveze jednog mjeničnog dužnika,
zbog nesposobnosti obvezivanja ili lažnog potpisa, ne utječe na valjanost
mjenične obveze ostalih dužnika → mjenica je apstraktan odnos i ne mogu
se isticati prigovori na osnovu temeljnog odnosa
c. načelo fiksnosti mjeničnog iznosa – iznos novca naznačen u mjenici je
fiksan tj. nepromjenjiv (kamate se mogu naplaćivati samo iznimno – kada
nije sigurno kada će mjenica dospjeti, tj. kod dospijeća po viđenju, i
dospijeća na određeni dan po viđenju)
128
d. načelo formalnosti – mjenica je strogo formalan vrijednosni papir, i mora

imati sve sastavne dijelove koji su zakonom određeni (bitni sastojci
mjenice)
e. načelo inkorporacije – znači da se pravo upisano u ispravi ne može bez
nje ostvariti
f. načelo kreditiranja – znači da je mjenica prvenstveno sredstvo
kreditiranja, pa tek onda osiguranja isplate i same isplate
g. načelo neposrednosti – sastoji se u tome što je svaki mjenični dužnik
neposredno odgovoran imatelju mjenice
Funkcije mjenice
- sredstvo kreditiranja → u smislu da se omogućava financiranje suugovaratelja
- sredstvo osiguranja tražbina → pomoću bjanko mjenice npr. kod kredita
- sredstvo plaćanja → pretežno u međunarodnom platnom prometu
Dospjelost mjenice (čl. 32. – čl. 36. ZM-a)
- 4 načina:
I. PO VIĐENJU – znači da mjenica dospijeva onog dana kad je imatelj
podnese trasatu na isplatu. Treba se obaviti najkasnije u roku od godine
dana računajući od dana izdavanja, osim ako trasant ili indosant ne odrede
neki drugi rok
II. ODREĐENI DAN – mjenice s takvom dospjelošću nazivaju se dnevne ili
kalendarske mjenice, a dospijevaju na dan određen u mjenici (npr.
31.12.2022.)
III. NA ODREĐENO VRIJEME PO VIĐENJU – takva mjenica je plativa po
proteku određenog roka računajući od dana njezina podnošenja na akcept
(na viđenje) trasatu (akcept se mora datirati). Ako rok nije označen na
akcept se treba podnijeti najduže u roku od 1 godine od izdanja
IV. NA ODREĐENO VRIJEME OD DANA IZDANJA – kod tih mjenica obveze
dospijeva protekom određenog roka računajući od dana izdavanja mjenice
- ako u mjenici nema nikakve oznake dospjelosti, ona vrijedi po samom zakonu
kao mjenica po viđenju
Mjesto izdavanja mjenice
- mjesto plaćanja treba naznačiti geografski. Ako mjesto plaćanja u mjenici nije
naznačeno, presumira se da je to ono mjesto koje je nevedeno uz ime
transanta
129
Nebitni sastojci mjenice

A. s mjenično-pravnim učinkom
- klauzula rekta – mjenici se oduzima svojstvo papira po naredbi i može se
prenositi samo cesijom (tj. mjenica se prima sa svim onim prigovorima koji se
mogu isticati na osnovu temeljnog odnosa, a ne u onom sadržaju kako piše na
papiru, što je slučaj sa indosamentom)
- klauzula bez protesta (bez troškova) – imatelj se oslobađa potrebe da
podnese mjenicu na protest (kad nema protesta, nema pretpostavke za
ostvarivanje regresa)
- klauzula straha – izdatnik isključuje regresnu odgovornost za slučaj ako
mjenica ne bude akceptirana (ne i ako ne bude isplaćena), a kasniji imatelji
mjenice se mogu osloboditi odgovornosti po bilo kojoj osnovi
- klauzula prezentacije
- pozitivna – imatelju mjenice se nalaže da obavezno u određenom roku zatraži
akcept
- negativna – imatelju se zabranjuje da traži akcept (najčešće je razlog tomu
ako trasant još nema uređen odnos sa trasatom)
- klauzula pozivne intervencije – u mjenici se označava osoba koja će isplatiti
mjenicu za slučaj da to ne učini trasat (unosi se supsidijarni glavni dužnik)
B. s građansko-pravnim učinkom
- klauzula valute – objašnjava odnos između trasanta i remitenta, tj. razloge
zbog čega trasant izdaje mjenicu
- klauzula pokrića – objašnjava odnos između trasanta i trasata, označava se
način na koji će trasat dobiti pokriće za isplatu mjenice (može se izdati i
mjenica bez pokrića, jer je ova klauzula nebitni sastojak mjenice)
Bjanko mjenice
- prazna mjenica – minimalni sastojak = potpis
- izdaje se kada nisu poznati parametri koji se trebaju unijeti, a između stranaka
postoji stalni trajni odnos
- izdavatelj ovlašćuje stjecatelja da ju popuni
- najčešće se koristi kao sredstvo osiguranja
- mjenični blanket (isti je i za trasirane i za vlastite mjenice): papir koji sadrži
unaprijed otisnute neke bitne sastojke mjenice i naznake o tome koje bitne
sastojke mjenica još mora sadržavati kako bi bila valjana
130
- mjenica je valjana i ako je napišemo i na običnom papiru samo mora imati

sve bitne sastojke mjenice
- što ako se na mjenicu upiše prekomjeran iznos?
o ako je remitent pokuša sam naplatiti od dužnika ili banke – dužnik može
istaći prigovor protuugovornog popunjavanja mjenice
o ako ju takvu indosira na drugoga i on ju pokuša naplatiti – prema
indosataru se ne može isticati prigovor jer je on najčešće savjestan, ali,
može se od remitenta tražiti naknada štete
Podrumska mjenica
- mjenica u kojoj je netočno označeno ime trasata ili postoji oznaka izmišljene
osobe u svojstvu trasata ne čini mjenicu ništavom (npr. trasat je Pajo Patak)
Domicilirana mjenica
- mjenica u kojoj je kao mjesto plaćanja naznačeno mjesto različito od
trasatovog sjedišta ili je plativa kod treće osobe (domicilijata) – najčešće je to
trasatova banka
Prejudicirana mjenica
- mjenica koja nije podnesena na akcept ili za koju nije podignut protest u
zakonskom roku pa se gubi pravo na regres
- prava iz prejudicirane mjenice mogu se ostvarivati samo putem građansko
pravne tužbe zbog neosnovanog bogaćenja (stjecanje bez osnove) ako su se
na štetu imatelja mjenice ostali neopravdano obogatili
Prijenos indosamentom (čl. 10. – čl. 16. ZM-a)
- INDOSAMENT je izjava dana na mjenici kojom imatelj mjenice prenosi svoja
prava iz mjenice na drugu osobu
- indosant mora biti posve određeno, obično na poleđini mjenice ili njezinu
alonžu ispisati naloga da se, umjesto njemu, mjenični iznos plati nekoj drugoj
osobi (indosataru)
- indosamentom se prenose sva prava iz mjenice, a njezinom predajom
indosataru na njega prelazi i pravo na mjenicu
- indosataru kao novom vjerovniku dužnik ne može staviti one prigovore koji se
temelje na osobnim odnosnima dužnika prema trasantu ili kojem prijašnjem
imatelju mjenice
- indosament mora biti bezuvjetan. Svaki uvjet koji bi se unio smatra se kao da
nije napisan
131
- djelomičan indosament je ništetan

- svaki indosatar može dalje prenositi mjenicu indosamentom. Prvi indosant je
remitent. Kad remitent indosira mjenicu i preda je drugom, on postaje njezin
zakoniti imatelji pa je može ili naplatiti ili dalje indosirati. Mjenica može više
puta prelaziti iz ruke u ruku
- formalno legitimiran iz mjenice nije svaki indosatar (prvi vjerovnik) nego samo
onaj koji drži mjenicu i može se iskazati neprekinutim nizom indosamenata. To
će biti onda kad je prvi indosant remitent i kad je u svakom daljem
indosamentu indosant osoba koja je u prethodnom indosamentu bila indosatar
- remitent indosiranjem postaje od vjerovnika dužnikom odnosno indosantom.
Svaki indosant odgovara da će mjenica biti akceptirana i isplaćena. Doduše,
Zakon o mjenici omogućuje indosantu da se te odgovornosti oslobodi
unošenjem klauzule „ne odgovara za isplatu“ ili „bez odgovornosti za akcept“
- u praksi je vrlo čest tzv. BJANKO INDOSAMENT u kojem se ne naznačuje
ime indosatara nego samo odredba „platite“ i potpis indosanta. Dovoljan je i
samo potpis indosanta na poleđini mjenice
- Imatelj mjenice s bjanko indosamentom ima sljedeće mogućnosti:
- ispuniti bjanko indosament bilo svojim bilo imenom druge osobe
- dalje indosirati mjenicu bjanko ili na ime druge osobe
- jednostavno predati mjenicu trećoj osobi, ne ispunjavajući bjanko indosament,
niti stavljajući novi
Prijenos cesijom
- iznimno, mjenica se može prenositi i građanskopravnom cesijom. To se
odnosi na one mjenice čije indosiranje nije dopušteno zbog unošenja tzv.
rekta klauzule („ne po naredbi“). Takvu klauzulu mogu staviti trasant i indosant
- u tom slučaju izjava o cesiji treba biti napisana na poleđini mjenice s
formulacijom koja neće ostaviti nikakvu dvojbu o tome radi li se o indosamentu
ili cesiji; npr. „ustupam ovu mjenicu“
- kod prijenosa mjenice cesijom dužnik može isticati prema novom vjerovniku
sve one prigovore koje je imao i prema prijašnjem vjerovniku, što se, kako
smo vidjeli, ne može činiti kod prijenosa indosamentom
Akceptiranje (čl. 20. – čl. 22., čl. 24. – čl. 27. ZM-a)
- trasirana mjenica je izjava volje trasanta kojom poziva trasata da o dospjelosti
mjenice plati remitentu određeni iznos novca. Da bi mjenica bila valjana,
132
znamo, potrebno je u slogu mjenice naznačiti ime trasata. Međutim, time što je
njegovo ime navedeno u mjenici, trasat nije postao mjeničnim dužnikom jer
bez njegove privole nitko ga ne može obvezati da plati mjenični iznos. Tek
kada se odazove pozivu trasanta i prihvati njegov nalog o isplati, on postaje
mjeničnim dužnikom, i to glavnim mjeničnim dužnikom
- AKCEPT(PRIHVAT) je prema tome, izjava trasata kojom se obvezuje o
dospjelosti isplatiti u mjenici naznačeni iznos novca
- trasat potpisuje akcept
- prema Zakonu o mjenici vrijedi kao akcept i samo trasatov potpis kad je
stavljen na licu mjenice. Akcept mora biti bezuvjetan. Akceptiranje uz neki
uvjet smatra se odbijanjem akcepta
- akcept ne mora biti datiran, osim ako se radi o mjenici plativoj na određeno
vrijeme po viđenju i mjenici kod koje su trasant ili indosant odrediti da se
podnose na akcept u određenom roku
- mjenicu mora prezentirati na akcept imatelj, ali i svaki držatelj mjenice sve do
dospjelosti. Na dan dospjelosti i poslije, mjenica se ne može podnositi na
akcept, jer je to vrijeme kad se podnosi na isplatu
- mjenica se podnosi na akcept trasatu (ili njegovom zastupniku) u mjestu
njegova prebivanja. U praksi se vrlo često događa da trasant predaje
remitentu već akceptiranu mjenicu, što je za ovoga mnogo povoljnije, jer takvu
mjenicu može upotrijebiti za podmirenje neke svoje obveze (indosiranjem na
vjerovnika) ili za pribavljanje gotovine, dajući je banci na eskont i sl.
- naime, podnošenje mjenice na akcept je pravo, ali ne i dužnost imatelja
mjenice. Razumije se, imatelju je mjenice u interesu da podnese mjenicu na
akcept, jer time dobiva jednog dužnika više i povećava sigurnost naplate
mjenice
- jedina posljedica nepodnošenja na akcept je u tome što tada neće moći prisiliti
trasata da isplatu mjenicu koju prethodno nije akceptirao, nego će se za
naplatu, ako je on odbije, morati obratiti ostalim dužnicima (trasantu,
indosantima, avalisti)
- iznimno, imatelj će mjenicu biti dužan podnijeti na akcept, ako je to trasant ili
indosant u mjenici odredio. trasant može pritom odrediti i rok u kojem
prezentacija mora biti izvršena. Ako imatelj mjenice, u takvom slučaju, ne
133
podnese mjenicu na akcept, gubi pravo naplate (regresa) mjeničnog iznosa od

transanta i ostalih mjeničnih dužnika
- trasant može i zabraniti da se mjenica podnese na akceptiranje uopće ili prije
određenog vremena (kad npr. kod trasata još nije osigurao odgovarajuće
pokriće). Takvu zabranu ne može, međutim, izdati ako se radi o mjenici
plativoj kod treće osobe ili u mjestu različitom od prebivališta trasata
(domicilirana mjenica) ili mjenici na određeno vrijeme po viđenju. Kod
domicilirane mjenice akcept je potreban da bi trasat bio obaviješten da će se
isplata ispuniti kod treće osobe, odnosno u mjestu različitom od njegova
prebivališta, te da se pobrine za takvu isplatu. Ako mjenica na određeno
vrijeme po viđenju ne bi bila podnesena na akcept, ne bi se mogla odrediti
njezina dospjelost
- trasat nije dužan akceptirati mjenicu, premda će se u praksi često događati da
se on, nekim poslom općeg građanskog prava(ugovor o kreditu, zajmu i sl.)
obveže akceptirati mjenicu koju bude na njega trasirao trasant. Kad mu se
prezentira, trasat može ili prihvatiti mjeničnu obvezu, pa u tom slučaju postaje
glavnim dužnikom, ili prihvatiti samo djelomično ili odbiti akcept. Ako odbije
akcept, mjenica neće zbog toga biti nevaljana, jer akcept nije bitan sastojak
mjenice
- u slučaju odbijanja akcepta, imatelj mjenice će se obratiti za naplatu
mjeničnog iznosa trasantu i ostalim mjeničnim dužnicima, dok prema trasatu,
u tom slučaju ne može postaviti nikakav zahtjev
- akcept se smatra neopozivim tek kad trasat, s potpisanom izjavom o akceptu,
vrati mjenicu njezinom imatelju. Sve dok mjenicu ne vrati, trasat može
opozvati akcept precrtavanjem
- Akceptom mjenice trasant, indosatni i ostali potpisnici mjenice ne prestaju biti
mjeničnim dužnicima, već su, naprotiv, zajedno s akceptantnom, solidarno
odgovorni za isplatu mjenice. Razlika je među njima utoliko, što je akceptant
(trasat) glavni dužnik, a ostali su regresni dužnici. Praktična posljedice te
razlike jest u tome što se imatelj mjenice mora prvenstveno obratiti glavnom
dužniku za isplatu i što isplatom od strane glavnog dužnika utrnjuje mjenična
obveza prema svim ostalim dužnicima
134
Aval (čl. 29. – čl. 31. ZOO-a)

- AVAL ILI MJENIČNO JAMSTVO je izjava neke osobe, dana i potpisana na
mjenici, kojom jamči da će određeni mjenični dužnik ispuniti svoju mjeničnu
obvezu
- mjenični dužnici, za koje se daje aval, mogu biti trasant, akceptant (trasat) i
indosanti. Iz avala treba da se vidi za koga se daje, s tim da vrijedi
presumpcija da se daje za trasanta, ako nije izrijekom naznačeno za koga se
dan
- potpis na licu mjenice, osim ako ne pripada trasantu ili trasatu, također
predstavlja aval
- avalom se može osigurati isplata mjeničnog iznosa u cijelosti ili djelomično.
- avalist odgovara onako kako odgovara onaj za koga je preuzeo jamstvo.
Prema tome, ako trasat odbije akceptirati ili isplatiti mjenicu, imatelj mjenice se
može obratiti avalisti za isplatu. Kad isplati mjenicu, avalist ima pravo regresa
prema svom honoratu kao i prema dužnicima koji su ovome po mjenici
odgovorni
Žiro
- u praksi se razvio tzv. ŽIRO, kao vrsta PRIKVRIVENOG JAMSTVA. Polazeći,
naime, od pravila da su svi potpisnici mjenice solidarni dužnici glede mjenične
obveze i s tim u vezi da je isplata mjenice sigurnija što je više njezinih
potpisnika, razvila se praksa jamčenja za isplatu jednostavnim potpisivanjem
mjenice u svojstvu trasanta ili indosanta. Uobičajeno je da se takvo davanje
jamstva naziva ŽIRIRANJEM MJENICE a osobe koje to čine ŽIRANTIMA
- žiriranje mjenice redovita je pojava kod kredita, osobito potrošačkih. Banka,
davatelj kredita, zahtijeva od korisnika kredita da joj za osiguranje vraćanja
kredita, preda bjanko mjenicu s potpisima žiranata. Inzistira se da prvi žirant
potpiše mjenicu kao trasant (na licu mjenice-desno ispod teksta) i kao prvi
indosant na poleđini mjenice, a ostali žiranti također na poleđini ispod potpisa
prvoga žiranta. Svakako je položaj prvog žiranta nezahvalniji jer ako isplati
mjenicu može se regresirati samo od trasata (akceptanta), dok se ostali žiranti
mogu regresirati od svih potpisnika koji su mjenicu potpisali ispred njih
Ispunjenje mjenične obveze
- REDOVITA ISPLATA – mjenična obveza redovito prestaje isplatom mjeničnog
iznosa od stane glavnog mjeničnog dužnika, a to je kod trasirane mjenice
135
akceptant. Obveze se, u tom slučaju, oslobađaju i svi regresni dužnici (trasant,
indosanti, avalisti)
- za isplatu mjenice imatelj se mjenice, kao vjerovnik, mora obratiti glavnom
dužniku i podnijeti mu je na isplatu
- mjenicu treba podnijeti na isplatu na dan plaćanja ili u sljedeća dva radnja
dana. Ako se radi o mjenici po viđenju, podnošenje na isplatu se može ispuniti
bilo kojeg dana unutar roka od godine dana od dana izdanja
- prilikom plaćanja mjenice, trasat može zahtijevati da mu je imatelj preda s
potvrdom na mjenici da je isplaćena
- imatelj mjenice ne može odbiti djelomičnu isplatu. U tom slučaju trasat može
zahtijevati da se djelomična isplata zabilježi na mjenici i uz to izda posebna
priznanica
- prilikom isplate, trasat je dužan ispitati samo formalnu legitimaciju, tj.
pravilnost niza indosamenata, ali ne i istinitost potpisa indosanata
- ako se mjenica ne podnese na isplatu u zakonom predviđenim rokovima, svaki
mjenični dužnik može se osloboditi obveze polaganjem mjeničnog iznosa kod
prvostupanjskog redovnog suda, a ako suda nema, kod nadležnog upravnog
tijela u općini
Regresna isplata
- ako glavni dužnik ne akceptira ili ne isplati mjenicu ili se pokaže krajnje
neizvjesnim da će je isplatiti, imatelj mjenice ima pravo zatražiti od ostalih tzv.
regresnih dužnika naplatu mjenice. To mogu biti trasant, indosanti, avalisti
Regres (čl. 42. – čl. 47. ZM-a)
- pod mjeničnim regresom razumijeva se zahtjev imatelja mjenice prema
jednom ili više regresnih dužnika na isplatu mjeničnog iznosa, ako trasat o
dospjelosti, potpuno ili djelomično, odbije isplatu mjenice ili ako još prije
dospjelosti nastupe okolnosti (zakonom predviđene) koje isplatu čine
nesigurnom
- u biti regres nastaje zbog neisplate ili nesigurnosti isplate mjeničnog iznosa od
strane trasata kao glavnog mjeničnog dužnika. Odbijanje isplate se može
utvrditi o dospjelosti, a nesigurnost isplate prije dospjelosti mjenične obveze.
- stoga se, prema Zakonu o mjenici, razlikuje regres o dospjelosti i regres prije
dospjelosti
136
1) REGRES O DOSPJELOSTI može se ostvariti, kao što je rečeno, ako

mjenica nije plaćena u cijelosti ili djelomično
2) REGRES PRIJE DOSJELOSTI MOŽE SE OSTVARITI:
a. ako je akceptiranje odbijeno potpuno ili djelomično
b. ako je prije ili poslije akceptiranja otvoren stečaj, odnosno likvidacija
nad imovinom trasata ili ako on obustavi plaćanja, makar ta
obustava ne bi bila utvrđena sudskom odlukom ili ako je ovrha nad
imovinom ostala bezuspješna
c. ako je otvoren stečaj, odnosno likvidacija nad imovinom trasanta
mjenice koja se ne smije podnijeti na akceptiranje
- budući da regresni dužnici odgovaraju solidarno za ispunjenje mjenične
obveze, imatelj mjenice može istaknuti regresni zahtjev bilo protiv samo
jednog, više njih ili protiv svih zajedno, ne držeći se pritom reda kojim su se
obvezali. Imatelj mjenice može u regresu tražiti isplatu mjeničnog iznosa,
ugovorne kamate, zatezne kamate i troškove(protesta, izvještaja i dr.)
- regresni dužnik koji isplati mjenicu (iskupi) stječe također pravo regresa prema
svojim prednicima i glavnom dužniku, sa zahtjevom da mu se plati ono što je
isplatio vjerovniku, a uz to ima pravo na zakonske kamate i troškove. Prvi
iskupitelj mjenice je onaj prema kojemu je imatelj mjenice ostvario regres. On
ima pravo regresa prema jednom od svojih prednika, a on opet prema svom
predniku i tako sve dok mjenicu ne iskupi akceptant ili trasant. Taj se regresa
naziva naknadni ili remboursni regres
Protest (čl.69. – čl. 71. ZM-a)
- pravo regresa može se ostvariti pod uvjetom da se činjenice na osnovi kojih je
to pravo nastalo utvrde javnom ispravom. Ta isprava je protest
- pod PROTESTOM se razumijeva javna isprava u kojoj javni bilježnik
(protestno tijelo) na zahtjev imatelja mjenice, potvrđuje da je nastupila jedna
od zakonom predviđenih činjenica na osnovi kojih nastaje pravo regresa u
korist imatelja mjenice
- protestom se potvrđuje, npr. da je mjenica podnesena na akcept i da je akcept
odbijen, odnosno da je podnesena na isplatu i da je u cijelosti ili djelomično
odbijena
137
- ako se regres ostvaruje prije dospjelosti, zbog činjenice koje isplatu dovode u
pitanje, mjenica se mora prethodno prezentirati na isplatu, pa ako isplata
izostane, podiže se protest zbog neisplate
- sadržaj je propisan u Zakonu o mjenici (čl. 71.), zajedno s prijepisom mjenice i
potvrdom o bezuspješno poduzetoj mjeničnoj radnji , podnosi se protestnom
tijelu, mjesno nadležnom sjedištu odnosno prebivalištu osobe protiv koje se
podiže protest. Protestno tijela poziva tu osobu da izvrši traženu mjeničnu
radnju akcept, a ako ne udovolji, to se utvrđuje u protestnoj ispravi koja se
predaje imatelju mjenice
- protestne isprave uvode se u protestni registar u koji, kao javnu knjigu imaju
uvid sve zainteresirane osobe s mogućnošću da dobiju i prijepis protesta
- za podizanje protesta propisani su rokovi. Protest zbog neakceptiranja mora
se podignuti u onim rokovima koji su propisani za podnošenje na akcept.
Protest zbog neisplate mjenice, koja dospijeva na određeni dan ili određeno
vrijeme od dana izdanja ili od viđenja, mora se podići jednog od dva radna
dana koji dolaze odmah za danom plaćanja mjenice, a za mjenicu plativu po
viđenju u roku godine dana od dana izdanja
- ako se protest ne podigne u navedenim rokovima, gubi se pravo na regres. U
tom će slučaju imatelj mjenice još jedino moći ostvariti svoj zahtjev protiv
trasata u zastarnom roku, pod uvjetom da je on akceptirao mjenicu. Rokovi
protesta mogu se produljiti jedino zbog više sile
- protest nije potreban ako je trasant, indosant ili avalist oslobodio imatelja
mjenice protesta unošenjem u mjenicu odredbe „bez protesta“ ili „bez
troškova“ ili ako se regres vrši zbog toga što su trasant (koji je zabranio
podnošenje mjenice na akcept) ili trasat pali pod stečaj, jer tu rješenje suda o
otvaranju stečaja zamjenjuje protest
Notifikacija
- NOTIFIKACIJA je izvješćivanje mjeničnih dužnika o podizanju protesta zbog
neakceptiranja, odnosno neisplate mjenice
- smisao notifikacije je u tome da se pravodobnim izvješćem o predstojećoj
regresnoj naplati dade mogućnost regresnim dužnicima da dobrovoljno iskupe
protestiranu mjenicu i tako izbjegnu kamate i troškove prisilne regresne
naplate
138
- zaštićujući taj interes mjeničnih dužnika, Zakon o mjenici je obvezao

prvenstveno imatelja mjenice, da o odbijanju akcepta ili isplate, izvijesti
posljednjeg indosanta i transanta u roku 4 radna dana nakon podizanje
protesta. Posljednji indosant je dužan u roku 2 radna dana, nakon primitka
izvješća od imatelja mjenice, izvijestiti indosanta koji mu prethodi s naznakom
imena i adresa onih koji su dali prethodna izvješća i tako redom sve do
trasanta. Osobito je važno da se izvješće uputi istodobno i trasantu, jer ako bi
on odmah iskupio mjenicu, svi ostali dužnici bi bili oslobođeni mjenične obveze
Intervencija (čl. 54. – čl. 55, čl. 57. – čl. 58. ZM-a)
- isplate mjenice putem regresa je vrlo nepovoljna za mjenične dužnike, jer im
nameće znatne troškove, a što je još osjetljivije, uzorkuje smanjenje kredite
sposobnosti i pad poslovnog ugleda
- INTERVENCIJA je akceptiranje ili isplata mjenice, kod koje su ostvarene
pretpostavke za regres, od strane neke osobe, sa svrhom da se zaštiti
određeni mjenični dužnik od regresa
- intervenijent može biti naznačen već u samoj mjenici od strane trasanta,
indosanta ili avaliste, unošenjem tzv. „adrese po potrebi“ (npr. „u slučaju
potrebe obratite se Janku Jankoviću“). TO JE TZV. POZITIVNA
INTERVENCIJA
- može, međutim, neka osoba, po vlastitoj inicijativi, akceptirati ili isplatiti
mjenicu u korist (u čast) nekog regresnog dužnika. U tom slučaju radi se O
SPONTANOJ INTERVENCIJI
Zastara (čl. 78. ZM-a)
- Zakon o mjenici je propisao posebne rokove zastare za ostvarivanje
mjeničnopravnih zahtjeva, pa onaj tko ih propusti gubi pravo na naplatu i na
mjeničnu tužbu. Rokovi zastare su sljedeći:
a. zahtjevi prema akceptantu (redovita naplata) zastarijevaju za tri godine od
dana dospjelosti,
b. zahtjevi imatelja mjenice protiv indosanata i protiv trasanta(regresna
naplata) zastarijevaju za godinu dana od dana pravodobnog protesta,
c. zahtjevi indosanata jednih protiv drugih i protiv trasanta(naknadi regres)
zastarijevaju za šest mjeseci, računajući od dana iskupljenja
139
Eskont mjenice
- ili diskont
- otkup nedospjelih potraživanja
- odbijanje ugovorenih ili određenih kamata od još nedospjelog potraživanja
unaprijed, prilikom kupnje mjenice, tako da se prodavatelju mjenice isplaćuje
mjenična svota umanjena za svotu kamata od dana kupnje mjenice do njezina
dospijeća
- banka otkupi mjenicu za cijenu manju od njene vrijednosti, prije roka dospijeća
140
DODATAK
ZALOŽNO PRAVO PRAVO ZADRŽANJA
UGOVOR O NALOGU UGOVOR O TRGOVINSKOM
ZASTUPANJU
UGOVOR O KOMISIJI UGOVOR O POSREDOVANJU
UGOVOR O PRIJEVOZU ROBE UGOVOR O OSTAVI
UGOVOR O OTPREMI
(ŠPEDICIJI)
UGOVOR O ISPITIVANJU ROBE
I USLUGE
141
BILJEŠKE
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
___________________________________________________________________
142

Trgovačko Pravo - Skripta

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Trgovačko Pravo - Skripta

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SKRIPTA IZ

TRGOVAČKO PRAVO – UVODNO PREDAVANJE

- vrste trgovačkih društva

I POŠTENJA čiju primjenu ugovorne strane ne mogu isključiti svojim

PRETPOSTAVKA PRIMJENE LEX MERCATORIA

- takva regulacija trgovačkog prava je vrijedila svo do kraja Drugog svjetskog

PRAVNA VRELA TRGOVAČKOG PRAVA

- AUTONOMNA PRAVNA VRELA su ona pravna vrela koja potječu od samih

- opći uvjeti poslovanja su u stvari popis ugovornih klauzula koji se smatraju

obvezama strana na štetu suugovaratelja sastavljača ili ugrožavaju postizanje

Najbitnije INCOTERMS klauzule

Što su trgovački običaji?

Redoslijed primjene pravnih vrela

a. PRIMJENA OBIČAJA I PRAKSE (čl. 12. ZOO-a)

savjesnosti i poštenja → odredba je ništetna ako na temelju okolnosti slučaja,

* u slučaju zakašnjenja s plaćanjem, dužnik plaća zatezne kamate, ako su ugovorene

- zbog ovoga nerazmjera ne može se zahtijevati poništaj trgovačkog

nedostacima obavijestiti prodavatelja u roku od osam dana, a kod trgovačkog

n. TRAJANJE PRAVA PRVOKUPA (čl. 453. ZOO-a)

MEĐUNARODNO TRGOVAČKO PRAVO – HARMONIZACIJA

- odredbe dispozitivne prirode → stranke mogu u cijelosti ili djelomično isključiti

TIPOLOGIJA TRGOVAČKIH UGOVORA

b. VIŠESTUPNJEVITI UGOVORI su ugovori koji se susreću kod dugoročnih

NAČELA OBVEZNIH ODNOSA

(pažnja dobrog gospodarstvenika, odnosno pažnja dobrog domaćina) →

NASTANAK, VRSTE I UČINCI OBVEZA

- ako pravo izbora pripada vjerovniku, a on se ne očituje o izboru u roku

PROMJENA NA STRANI VJEROVNIKA – CESIJA I

Odnos ustupitelja i primatelja

SUBROGACIJA (čl. 90. – čl. 91. ZOO-a)

PROMJENA NA STRANI DUŽNIKA

PREUZIMANJE DUGA OSIGURANOG HIPOTEKOM?

Oslobođenje jamca zbog vjerovnikova odugovlačenja

KAPARA, ODUSTATNINA, UGOVORNA KAZNA

- u slučaju ispunjenja ugovora kapara se mora vratiti ili uračunati u ispunjenje

ODUSTATNINA (čl. 306. ZOO-a)

Pravna sudbina sporazuma

PROMJENA SADRŽAJA – NOVACIJA I NAGODBA

- ništetna je nagodba o ništetnom pravnom poslu i kad su ugovaratelji znali za

POBIJANJE DUŽNIKOVIH PRAVNIH RADNJI

- pod pravnom radnjom razumijeva se i propuštanje zbog kojega je dužnik

PRESTANAK OBVEZA – ISPUNJENJE

- može se osporavati ispunjenje ako je poslovno nesposobna osoba isplatila

Obveza davanja stvari određenih po rodu

Novčana obveza kod trgovačkih ugovora – VAŽNO!!!

Rokovi ispunjenja novčanih obveza u poslovnim transakcijama između poduzetnika i

- kad mjesto ispunjenja nije određeno, a ne može se odrediti ni po cilju posla,

o od dana vjerovnikova zakašnjenja prestaju teći kamate

RASKID I NEMOGUĆNOST ISPUNJENJA

NEMOGUĆNOST ISPUNJENJA (čl. 373. – čl. 374. ZOO-a)

o tražbina pretplate na povremene tiskovine, računajući od isteka

Odustanak, odbacivanje ili odbijanje tužbe

PREGOVORI, PONUDA I PREDUGOVOR

- ali strana koja je pregovarala ili prekinula pregovore suprotno načelu

Slanje kataloga i oglasa

Potvrda ponude učinjene telefonom ili brzojavom

- onoliko vremena koliko je zakonom određeno za zastaru koja je prekinuta

- ponuda učinjena elektroničkim putem također se smatra ponudom nazočnoj

- je li potreban pisani oblik predugovora/ugovora o kupoprodaji? – obvezan je

okolnosti slučaja proizlazi da je određivanje nadnevka predaje ostavljeno

ROKOVI ZA SLANJE POTROŠAČKI GRAĐANSKI TRGOVAČKI

SKRIVENI 2 mjeseca od odmah

Ograničenje i isključenje odgovornosti za materijalne nedostatke (čl. 408. ZOO)

2 zahtijevati od prodavatelja da mu preda drugu stvar bez nedostatka