Professional Documents
Culture Documents
Ulje i maslina
Činjenica je ta da se uzgaja radi koristi u prehrani i izrade maslinovog ulja.Dugog su životnog vijeka,
vazdazelena su i stranooplodna. Rode malenim, ovalnim i jestivim plodovima, zelene ili crne boje,
ovisno o sorti. Plodovi su veličine oko 3 cm unutar kojih se nalazi koštica.Stablo masline spada pod
voće i kada cvjeta, krase je mirisni, bijeli cvjetovi. Može dati od 15 do 40 kg maslina, odnosno 3 do 8
l ulja. Postije sorte koje dijelimo na ove dvije -stolne sorte - imaju krupniji plod i manji sadržaj ulja,
-uljne sorte - imaju veći sadržaj ulja i sitnijeg su ploda. Sorte su botanički varijeteti iste genetske
konstitucije, nastale odabiranjem – selekcijom od iste vrste, a sa različitim botaničkim osobinama.
Međusobno se razlikuju po načinu rasta: obliku i bujnosti krošnje: obliku, boji i veličini lista, ploda i
koštice; dobi cvatnje, broju cvjetova u grozdu: intenzitetu samooplodnje; dobi dozrijevanja; količini i
kvaliteti ulja; otpornosti na studen, sušu, štetočine, dr. osobine. U posebnim ekološkim uvjetima iste
sorte mogu pokazivati morfološke razlike. Po načinu uporabe plodova razlikujemo sorte: sorte za
jelo i sorte sa dvojakom uporabom, tj. za ulje i za jelo. Kod nas se danas uzgaja oko 60 domaćih i
introduciranih sorti maslina. U svakom podrajonu uzgaja se više sorti od kojih su najznačajnije:
Istarska bjelica
Uzgaja se u Istarskom primorju. Srednje je bujnosti. List je širok i tamnozelen. Plodovi su srednje i u
zrelom stanju sadrže do 24 posto ulja. U povoljnim uvjetima daje bogat i redovit prinos. Otporna je
na studen.
Slivnjača
Ova sorta rasprostranjena je na Kvarneru (Cres. Krk i Lošinj). Krošnja je gusta sa obješenim
granama. Osjetljiva je na rak. List je uzak, oštar i tamnozelen. Plodovi su okrugli. Sadrže do 18 posto
ulja i dvojake su uporabe. Rodnost je redovita i obilna.
Oblica
Sorta oblica čini glavninu oko 60 posto ukupnog hrvatskog asortimana i pretežno je zastupljena u
dalmatinskim podrajonima uzgoja, gdje čini 90 posto asortimana. U pogledu kvalitete, to je naša
najbolja sorta. Stablo je visoko i kuglasta oblika. List je zelenosmeđe boje, šiljast, a plodovi jajasta
oblika, težine 2.5 -10 grama. Neredovito rađa, pa je u čiste nasade oblice potrebno unositi druge
sorte – oprašivače (levantinka, lastovka). Plod je krupan i sadrži do 20 posto ulja. Po uporabi je
uljarica i jestiva sorta. U pogledu izbora tla je vrlo skromna i otporna na sušu i studen kada nije u
vegetaciji.
Levantinka
Crna sorta rasprostranjena je na otoku Šolti. U pogledu otpornosti na niske temperature, sušu,
bolesti i štetnike je osjetljivija od oblice. Rodnost je redovita i obilna. Dobar je oprašivač sorte
oblice i potrebno je unositi u stare i nove nasade. Plodovi su težine oko 3.5 grama i sadrže do 20
posto ulja.
Lastovka
Zastupljena je u podrajonu južne Dalmacije. Lišće je maleno, kopljasto, tamnozelene boje. Plodovi su
sitni, do 3 grama težine, sadrže 20 posto ulja i dugo ostaju na stablu. Osjetljiva je na studen, pa
zahtijeva zaštićene položaje. Rodnost je redovita zahvaljujući boljoj samooplodnji, a dobar je
oprašivač sorte oblice. Po uporabi je uljarica.
Žutica
Pretežno se uzgaja u južnoj Dalmaciji i primorju. Stablo je visoko i rijetke krošnje. List je
svjetlozelen. Plod je okrugao, težine oko 2.7 grama i sadrži do 22 posto ulja. Po uporabi je uljarica.
Rađa redovito i obilato.
Grossa di spagna
Vodi podrijetlo iz Puglia. Italija. Ima viseću krošnju. U pogledu oplodnje je autoinkompatibilna.
Plodovi su elipsoidni, veličine 8-10 grama, zelene boje. Sadrže oko 16% ulja. Po namjeni je stolna
sorta.
Hajiblanca
Vodi podrijetlo iz Andalusie, Š panjolska. Stablo je osrednje bujno, otvorene krošnje. Autofektilna je
sorta i otporna na studen. Plodovi su osrednji 2-4 grama teški, u berbi zelenocrne boje. Ulje je
osrednje kvalitete.
Pendolino
Vodi podrijetlo iz Toscane. Italija. Ima viseću krošnju niske bujnosti. List je kopljast, intenzivno
zelene boje, a plod je jajolik i malen do 2 grama težak i sadrži oko 23 posto ulja. Uzgaja se i koristi
kao oprašivač ostalih sorti (Leccino. Frantoia. Moraiola). Rodnost visoka i redovita. Osjetljiva je na
bolesti i studen.
Carolea
S. Agostino
Podrijetlom je iz Puglia, Italija. Krošnja je viseća, osrednje bujnosti. List je kopljast, velik
blijedozelene boje. Plodovi su jajoliki, veliki, 8-9 grama teški sa sadržajem ulja do 15 posto.
Upotrebljivi su za jelo. Oprašivač ove sorte je sorta Coratina. Osjetljiva je na studen i štetočine.
Santa Catarina
Frangiuento Cipressino
Rasprostranjena je u cijeloj južnoj Italiji. Raste uspravno i ima visoku bujnost poput malog
čempresa pa se u nasadima upotrebljava u vjetrobranim pojasevima radi zaštite od vjetra. Plodovi
su maleni 1,5-2 grama, crne boje, koji sadrži do 16 posto ulja.
Coratina
Podrijetlom je iz Puglia. Italija, Otporna je na studen. Plodovi su ovalni, srednje veličine, 4-5 grama
teški. Sadrže 23-25% ulja prvorazredne kvalitete.
Leccino
Podrijetlom je iz Toscane. Italija. Uzgaja se u Sjevernoj Africi i Argentini. Visoke je bujnosti. List je
eliptično kopljast, svjetlozelene boje. Rodnost je osrednja i stalna. Otporna je na niske
temperature. Plodovi su srednje maleni. 1-2,5 grama, u berbi tamnoljubičaste boje, sa sadržajem
kvalitetnog ulja do 20 posto. Dobri oprašivači ove sorte su sorte Pendolino. Maurino i Morailo.
Picholine
Uzgaja se u Francuskoj, Italiji i Sjevernoj Africi. Stablo srednje bujno uspravno. List eliptično
kopljast i svjetlozelene boje. Plodovi su srednje veličine, težine do 4 grama, u berbi zelene boje,
mješovite uporabe sa sadržajem do 18 posto ulja. Urod prosječan i stalan. Djelomično je
samooplodna sorta.
Ascolana Tenera
Rasprostranjena je u Italiji i Sjevernoj i Južnoj Americi. Ima uzdignuto visoku krošnju. List je
eliptičan, osrednji, zelene boje. Plodovi su veliki, težine do 10 grama i u berbi su zelene boje, do 18
posto sadržaja ulja. Po namjeni je stolna sorta. Otporna je na studen i biljne bolesti. Autosterilna je,
pa zahtijeva oprašivače (Leccino. Rosciole. Frantoio).
Nocellara etnea
U Hrvatskoj se uzgaja veliki broj domaćih sorti, iako se u nasadima one znaju miješati s uvezenim,
najviše iz Italije i Francuske, te se tako dobije veća gospodarska vrijednost. Maslinu mogu napasti
razni štetnici i bolesti pa redovito treba provjeravati maslinik. Posebnu pozornost treba obratiti na
to u prvim godinama uzgoja kada je biljka još krhka i podložna štetnicima poput jasminovog moljca i
maslinove pipe.
Jedan od najvažnijih koraka u uzgoju masline upravo je njihova berba. Ne uberemo li ih na vrijeme
plodovi neće biti očekivane kvalitete.
Berba maslina odvija se u jesenskim mjesecima - tijekom rujna i listopada, a vrijeme berbe ovisi o
sorti masline, odnosno o tome beremo li masline za proizvodnju ulja ili za konzerviranje.
Berba stolnih sorti maslina bere se kada kožica masline poprimi svijetložutu boju, dok se berba
uljarica odvija kada je jedna trećina ploda zelena, jedna trećina crna i jedna trećina ljubičasta.
Maslina i njezine prerađevine od davnina se koriste diljem svijeta. Smatra se da potječe iz Krete, a u
Hrvatskoj se najstarija maslina nalazi u NP Brijuni gdje je njezina starost procijenjena na više od
1.600 godina.
Ulje
Druge dvije vrste maslinovog ulja su rafinirano maslinovo ulje i ulje komine maslina. Rafinirano
maslinovo ulje dobiva se rafinacijom djevičanskog maslinovog ulja i nije dopušteno miješanje s
uljima druge vrste niti dobivanje ulja pomoću organskih otapala ili resterifikacijom.
Ostatak samljevene mase maslina, tj. komina maslina može se dodatno preraditi mehaničkim
postupcima ili ekstrahirati pomoću organskih otapala te se miješanjem s djevičanskim maslinovim
uljem dobiva ulje komine maslina.
Ulje je nabolje čuvati u staklenoj ambalaži, na temperaturi do 16-20 °C . Djevičansko maslinovo ulje
valja potrošiti u roku 18 mjeseci od proizvodnje
Ljekovita svojstva maslinovog ulja poznata su još od davnina. Prvi tragovi kultivacije maslinovog
drveća zabilježeni su na području srednje Azije 4.000 godina prije Krista. O vrijednosti maslinovog
ulja kroz povijest govore mnoge legende i zapisi. U starogrčkoj Ateni, na velikom događaju
poznatom kao Panatenejske igre, pobjednici gimnastičkih, muzičkih i drugih natjecanja nagrađivani
su s amforama napunjenima maslinovim uljem. Mnogi narodi smatrali su ga svetim uljem i
simbolom snage i zdravlja. Hipokrat ga je prepisivao za više od 60 raznih bolesti, a kineski narod
vjerovao je da ima sposobnost neutralizirati otrove.
U prošlosti je maslinovo ulje bilo toliko cijenjeno da je služilo kao sredstvo plaćanja te je za brojne
obitelji bilo glavi izvor prihoda. Maslinovo ulje je jedno od rijetkih ulja koje sadrži oko 75 % svoje
masnoće u obliku oleinske kiseline koja je zadužena za balans LDL i HDL kolesterola.
Europske statistike potvrdile su da upravo Mediteranci, najveći potrošači maslinovog ulja, imaju
najniži postotak kardiovaskularnih bolesti u Europi. Istraživanja su pokazala da već 1-2 žlice
maslinovog ulja dnevno može smanjiti naš rizik od određenih vrsta raka, uključujući rak dojke,
dišnog sustava i gornjeg probavnog sustava.
Također je dokazano da se kod žena koje svakodnevno konzumiraju maslinovo ulje smanjuje rizik
od raka dojke za čak 45%. Osim djelotvornosti polifenola ističe se i sposobnost antioksidansa u
maslinovom ulju da štite DNK od oksidativnog stresa što doprinosi boljoj funkciji stanica, odnosno
smanjenom riziku od karcinoma.
Maslinovo ulje ima brojne zdravstvene prednosti čak i za kosu. Njegova primjena na vlasište može
omekšati i obogatiti kosu te pridonijeti njezinom zdravlju, mekoći i sjaju. Maska od maslinovog ulja i
meda izuzetna je kombinacija koja može učiniti čuda za oštećenu, suhu i krhku kosu. Tretman ovom
maskom može poboljšati kvalitetu kose, vratiti joj sjaj, učiniti je svilenkastom i spriječiti neželjeno
pucanje vlasi. Maslinovo ulje nudi savršen spoj hrane i njege – obnavlja oštećenu i lomljivu kosu te
pospješuje jačanje vlasi. Bogatstvo antioksidansa sakriveno u maslinovom ulju pomaže u zaštiti
kože od štetnog utjecaja slobodnih radikala koji imaju tendenciju dovesti do starenja kože. Ovo ulje
je prirodni ovlaživač koji održava kožu hidratiziranom, a time i elastičnom, glatkom, sjajnom i
podatnom. Čudotvorno ulje maslina je prirodni lijek za akne, a istovremeno ublažava vidljivost
ožiljaka koji su posljedica akni i bubuljica.
Vitamin E, flavonoidi i polifenoli iz maslinovog ulja pomažu u uklanjanju tamnih mrlja na koži kao i
kožnih nečistoća te mrtvih stanica, čineći kožu zdravom izvana i iznutra.Osim spomenutih svojstava
maslinovo ulje ima još niz različitih zdravstvenih prednosti:ublažava alergije, snižava temperature,
liječi opekline,pomaže kod rinitisa, bronhitisa, kašlja, promuklosti, liječi čir na želucu ili
dvanaesniku, štiti jetru i pojačava njezinu funkciju, pomaže kod hepatitis, ublažava problem
hemeroida, pomaže kod dijabetesa, pomaže kod zatvora, sprečava pojačano lučenje želučane
kiseline (hiperaciditet).
Maslinarstvo
Rezidba maslina zahtijeva najviše znanja i umješnosti. To nije šablona, maslinar rezidbu odmjerava
na licu mjesta i trenutačno golim okom, i to svako stablo, svaku granu i grančicu posebno. Rezidba je
ispit za svakog rezača, potvrda njegova znanja i umijeća, ona je potrebna maslinaru ako od masline
želi imati koristi, i tu korist postiže primjerenim i stalnim rodom.
U prošlosti našeg maslinarstva, stabla maslina su bila zapostavljenja, sadila su se "sa strane" uz
gomile i pri kraju parcela. Ž ito, vinova loza, maraska i sočivo imali su prednost u prehrani. Zato je
maslina rodila periodično, povremeno i slabo. Niti je bila gnojena, niti rezana.
Bez rezidbe nema rezultata, nema pravog roda. Rezidbom čovjek uvodi stablo u rodno razdoblje,
održava ga i produžuje i tako stablo redovito i primjereno rodi. Rezidbom maslinar staro stablo
pomlađuje i vraća u novi život.
Za uspješnu i kvalitetnu rezidbu bitno je da maslinar zna što radi. Dakle, potrebno je poznavati
maslinu, a onda i pravila rada, tj. tehniku rezidbe. Mnogi maslinari još nisu savladali pravilnu
tehniku rezidbe. Rijetki su oni koji mogu objasniti zbog čega su odrezali ovu, a ne onu granu ili
grančicu, zašto donju, a ne gornju. Rezidba maslina je postupak koji se u suvremenim intenzivnim
nasadima maslina provodi redovito.
Kako maslina donosi rod na grančicama izraslim prošle godine (dakle jednogodišnjim), rezidbom se
ne pridonosi samo rodnost tekuće godine, već se i stablo priprema za berbu sljedeće godine.
Rezidbom se, naime, potiče rast novih rodnih grančica.
Uljara
mljevenje plodova,
Maslinov plod se bere sa stabala kako ručno, tako i industrijski sa tresačima, i pada na zaštitnu
mrežu koja je postavljena na zemlju. Takvi plodovi se stavljaju u plastične prozračne “kašete” sa
rupama, dimenzija cca 70×70 cm i visine cca 40 cm, tako da nema gnječenja samih maslina od
težine, a i trajno struji zrak oko njih što omogućuje da se ne kvare.
Nakon toga se masline dopremaju u uljaru i u samom tehnološkom procesu ubacuju u prijemni koš,
odakle sam proces prerade počinje.
Strojevi u kojima se obrađuje maslina u maslinovo ulje su komplet automatizirani i vrhunsko su
tehnološko rješenje.
Proces proizvodnje maslinovog ulja iz ploda masline se obavlja bez prekida, a može i sa prekidima,
što ovisi o količini maslina i želji pojedinih klijenata da li da se njihove masline same obrađuju. Ovo
posljednje je praksa u Republici Hrvatskoj, jer svatko želi imati “svoje” ulje, što tehnološki proces
pomalo usporava, ali se postiže izuzetna kakvoća i kvaliteta
Zanimljivosti
-Maslina je jedna od najstarijih i najvažnijih biljnih kultura. Maslina je odigrala važnu ulogu u
razvoju civilizacije. Njezina stabla mogu doživjeti više tisuća godina.
-Proizvodnja jedne biljke je od 15 do 40 kilograma maslina, što odgovara 3-8 kilograma ulja.
Jedna osoba može ručno ubrati od 10 do 20 kilograma maslina u sat vremena rada. Najveću
potrošnju ulja po glavi stanovnika (kg/godini) u svijetu ima Grčka: 23,3 ,zatim Libija: 20,5; Italija: I
1,9; Španjolska: 10,9;Turska: 7,7, a europski prosjek je 4,3.
- jedno od najstarijih stabala masline na Mediteranu se nalaze na otoku Brijuni, u mjestu Lun na
otoku Pagu i u Kaštel Š tafaliću
- U kineskoj tradicionalnoj kuhinji masline se ne koriste osim za jednu primjenu u kućnoj medicini –
liječenje upale grla.
- Na nekim egipatskim faraonskim grobnicama nalaze se reljefi koji prikazuju masline. Očito se
faraonima činilo da ne bi bilo loše imati zalihu maslina i u zagrobnom životu.
- Masline su bogate vitaminom E.
- Stablo masline u prosjeku živi između 300 i 600 godina.
- Grančica masline nalazi se na zastavama sedam nacija, četiriju saveznih američkih država i na
zastavi UN-a.
Literatura
Agrokultura.hr,
Alternativa za vas,
https://com-ing.hr › uljarstvo ,
Vrtlarica.hr.