UNIVERZITET U ZENICI

MEDICINSKI FAKULTET
ZDRAVSTVENA NJEGA
SESTRINSKE TEORIJE

SESTRINSKA TEORIJA FLORENCE NIGHTINGALE

Seminarski rad

Mentor: Studenti:
doc. dr. sc. Oruč Mirza Hodžić Jasmina (629/19)
Delić Emina (739/20)
Šarić Berina (672/19)

Zenica, maj, 2022.god.

SADRŽAJ

4
UVOD

Florence Nightingale (Firenca 12.maj 1820. godine – London,13.avgust 1910. godine), bila

je engleska bolničarka, statističarka i utemeljiteljica modernog sestrinstva.
Florence Nightingale postigla je prepoznatljivost kroz obuku medicinskih sestara na terenu
tijekom Krimskog rata gdje je organizirala zdravstvenu njegu za ranjene vojnike.Kroz svoj rad
postala je poznata kao "Dama s lampom (Eng. The Lady with the Lamp)" zbog redovitih
obilaska ranjeničkih kreveta tijekom noći.1
Nedavna istraživanja pokazuju da su njezine zasluge tijekom Krimskog rata poprilično
prenapuhane tadašnjim medijima, nego njezina istaknuta uloga u poslijeratnoj uspostavi
profesionalnog sestrinstva je neupitna. Godine 1860.godine Nightingale postavlja temelje
modernog sestrinstva uspostavom sestrinske škole u bolnici Sv. Toma u Londonu. Bila je to
prva sekularna škola svoga tipa i sada je dio Kraljevskog koledža u Londonu. Njezine
društvene reforme uključuju poboljšanje zdravstvenih uvjeta u svim dijelovima britanskog
društva, zalaganje za veću hranidbenu pomoć Indiji, rad u aboliciji protuprostitutskih zakona
koji su teško pogađali žene, te proširenje uloge žena u radnoj snazi. Nightingale je bila vrlo
produktivna spisateljica čija su djela bila većinom vezana za medicinu. Mnoga djela su pisana
jednostavnim engleskim jezikom kako bi bila razumljiva onima s nižim nivoima pismenosti.
Nightingale je bila i pionir u korištenju infografika, efektivno koristeći vizualni prikaz
statističkih podataka. Velika većina njezinog rada objavljena je poslije njezine smrti.

Slika 1. Florence Nightingale

1
https://www.britannica.com/biography/Florence-Nightingale (10.05.2022., 17:00h)
3
1.POČETAK RAZVOJA SESTRINSTVA KAO NAUKE

Početak razvoja sestrinstva kao nauke - Sestrinstvo kao poziv i profesija kakvim ga
promatramo danas, kroz historiju se mijenjalo i razvijalo. Još u prvobitnim zajednicama žene
su njegovale, brinule se za djecu, starce i potrebite. Njihov rad temeljen je na iskustvu starijih
žena, a ono se prenosilo iz generacije na generaciju. Sami počeci sestrinstva vezani su uz
tradiciju i praksu njegovanja bolesnika i ranjenika te skrbi za nemoćne, siromašne i napuštene,
što nije zahtijevalo posebnu razinu znanja niti vještina. Sestrinstvo kakvo poznajemo danas
počelo se razvijati tek u 19. stoljeću te je povezano uz lik i djelo Florence Nightingale (1820.
– 1910.). Začetnica savremene ideje sestrinstva, ona je sestrinstvo tumačila i doživljavala kao
zvanje, a ne kao profesiju što je vjerojatno kasnije utjecalo na osporavanje sestrinstva kao
samostalne profesije. Smatrala je da sestrinstvo ispunjava svoju zadaću kroz djelovanje na
temelju moralnog osjećaja činjenja dobra i skrbi za bolesne i nemoćne. Istovremeno je gradila
prve znanstvene temelje zdravstvene njege: tijekom Krimskog rata, stavljala je ranjenike u
najbolje prirodne uvjete za oporavak (čisti zrak, čista voda, zdrava i kvalitetno pripremljena
hrana, zbrinjavanje otpadnih tvari …) te je provodila mjere dezinfekcije: pranje, čišćenje i
izlaganje posteljnog rublja snažnom djelovanju sunčanih zraka. Svojim radom i radom još 38
dobro osposobljenih medicinskih sestara smanjila je stopu smrtnosti na ratištu s 42% na samo
2%. Za njegu bolesnika birala je žene i djevojke visokih karakternih vrlina.
F. Nightingale je spoznala kako se samo znanjem i vještinom može dobro provoditi njega
bolesnika i doprinositi unapređenju zdravlja. Njezina su vizija i rad u potpunosti promijenili
do tada negativan stav o sestrinstvu i sestrama kao osobama koje dolaze iz najnižih slojeva
društva.Cijeli svoj život Florence Nightingale je pokazivala brigu za jad i patnju ljudi pa je
već u ranoj mladosti postala uvjerena da svoj život treba posvetiti skrbi za bolesne. Proučavala
je stanje u bolnicama te je u svojim zapisima, Notes on Hospital, 1859. godine, upoznala
društvo sa stvarnim stanjem u bolnicama. Osnovala je prvu školu za medicinske sestre u St.
Thomas's Hospital-u, u Londonu, 1860. godine, gdje se prve godine upisalo 15 sestara. Prvi
put su učenice tijekom teorijske i praktične nastave morale nositi sestrinske uniforme
(Čukljek, 2005). Nakon toga škole za medicinske sestre su se počele otvarati diljem svijeta, a
sestrinstvo je u 20. stoljeću doživjelo veliki profesionalni razvoj. Govoreći o profesionalnom
razvoju, važno je spomenuti prve doktorate iz sestrinstva. Naime, dvadesetih godina 20.
stoljeća, američka vlada je odlučila financijski poduprijeti program znanstvenog usavršavanja
medicinskih sestara i na taj način omogućila stjecanje doktorata na području sestrinstva. Cilj
je programa bio da se medicinskim sestrama omogući studiranje znanstvenih disciplina koje
su povezane sa sestrinstvom kako bi se na taj način pomoglo razvijanju sestrinske filozofije,
teorija sestrinstva te znanstvenih istraživanja. Zahvaljujući tom novom programu, određeni
broj medicinskih sestara stekao je doktorat znanosti, što je uvelike potaknulo brojna
istraživanja, osnivanje sestrinskih stručnih i znanstvenih časopisa, procvat teorija sestrinstva i
razvoj profesionalne sestrinske etike.
2. TEORIJE U SESTRINSTVU

Iz potrebe da sestrinstvo postane profesija te razvojem sestrinstva kroz nauku i kao nauka,
u 70-tim godina prošlog stoljeća razvile su se brojne sestrinske teorije.
S obzirom na veliki opseg i posebnosti u radu, teorije drugih naučnih područja nisu mogle
riješiti probleme iz djelokruga sestrinske profesije. Kada je stvorena kritična masa visoko
obrazovanih medicinskih sestara (a to je upravo vrijeme 70-tih godina) počele su se
pojavljivati prve sestrinske teorije. Upravo je razvoj teorija potpomognuo razvoj
zdravstvene njege utemeljene na dokazima. Dakako, prije sestrinskih teorija stvoreni su
koncepti i konceptualni modeli za područje zdravstvene njege.

Osnovni koncepti na kojima se temelji zdravstvena njega su:

• čovjek,
• zdravlje,
• okoliš,
• sestrinstvo/zdravstvena njega.

U posljednjih nekoliko desetljeća razvile su se brojne teorije sestrinstva nastale na

konceptima i konceptualnim modelima.
Najčešće spominjani konceptualni modeli su:
a) Model životnih procesa (engl. Life Processes Model),
b) Model samoskrbi (engl. Self-care Model),
c) Prilagodbeni model (engl. Adaption Model),
d) Model sustava ponašanja (engl. Behavioral System Model)2

Slika 2. Nightingale medicinske sestre u školi za medicinske sestre F. Nightingale

2
https://repozitorij.mef.unizg.hr/islandora/object/mef%3A2015/datastream/PDF/view (10.05.2022., 19:00h)

5
3.SESTRINSKA TEORIJA F. NIGHTINGALE – TEORIJA
OKOLINE

Florence Nightingale definirala je zdravstvenu njegu kao "stvaranje najpovoljnijih uvjeta

kako bi prirodne snage mogle djelovati na bolesnika." Po ovoj teoriji, F. Nightingale
opisala je da okolina može imati pozitivan i negativan utjecaj na bolesnika, ali i zdrave
ljude. Za nju je bilo vrlo važno poznavati faktore okoliša koji utječu na zdravlje kao što
su voda, hrana, buka, svjetlost i drugi, te osigurati njihov povoljan utjecaj na zdravog
čovjeka da bi očuvao zdravlje, ili na bolesnog da bi ozdravio. Osim faktora okoliša, u
njenoj teoriji vrlo je bitan bio i sam bolesnik. Ona je isticala važnost komunikacije s
bolesnikom te važnost prepoznavanja štetnih faktora od strane samog bolesnika. Isto tako
proučavala je i psihološke aspekte koji utječu na ozdravljenje. Uočila je da depresivni
bolesnici teže podnose bolest i da im je potreban duži period za ozdravljenje. Kod
komunikacije je uočila da s bolesnikom mora razgovarati o vedrim temama, biti blizu
bolesnika, osigurati dovoljno vremena za razgovor te ukloniti distraktore tijekom
komunikacije. Nightingale je i prva opisala da bolesnika treba uključiti u aktivnosti koje
su prikladne za njegovo stanje, a sve u svrhu što bržeg ozdravljenja.

ZDRAVSTVENA NJEGA

OKOLINA PACIJENT

ZDRAVLJE

Slika 3. - Teorija zdravstvene njege F. Nightingale

7
4. SESTRINSTVO SA ASPEKTA F. NIGHTINGALE

Iako je sestrinstvo u praksi poznato puno ranije, počeci profesionalnog sestrinstva datiraju
od kraja 19. stoljeća s osnivanjem prvih škola za medicinske sestre. Utemeljiteljica
savremenog sestrinstva Florence Nightingale (1829. – 1910.) pokrenula je školovanje
medicinskih sestara. Nightingale, dobro obrazovana kćer bogatih britanskih roditelja,
prkosila je društvenim konvencijama i odlučila postati medicinska sestra. Njega stranaca,
bilo u bolnicama ili u njihovim domovima, nije se smatrala respektabilnom karijerom. U
radikalnom odstupanju od ovih stavova, Nightingale je smatrala da dobro obrazovane
žene, koristeći znanstvene principe i obrazovanje o zdravom načinu života, mogu
značajno poboljšati brigu o bolesnicima. Štoviše, vjerovala je da je pružanje njege idealni
neovisni poziv pun intelektualne i društvene slobode za žene. Godine 1854. Nightingale
je imala priliku testirati svoja uvjerenja tijekom britanskog Krimskog rata i voditi malu
skupinu medicinskih sestara u vojnoj bolnici. Nightingale i njezine medicinske sestre
preuređivale su bolnicu vojarne skladno znanosti iz 19. stoljeća: zidovi su bili pročišćeni
za sanitarnu zaštitu, prozori otvoreni za prozračivanje, hranjiva hrana pripremljena i
servirana te lijekovi i tretmani učinkovito upravljani. Unutar tjedana smrtnost je pala, a
vojnici više nisu patili zbog zaraznih bolesti koje su nastale uslijed loših sanitarnih uvjeta.
U roku od nekoliko mjeseci zahvalna javnost znala je o djelu "gospođice sa svjetiljkom"
koja je tijekom noćnih smjena tješila bolesne i ranjene. Do kraja 19. stoljeća čitav zapadni
svijet je dijelio Nightingalinu vjeru u vrijednost obrazovanih medicinskih sestara.
Florence Nightingale definira sestrinstvo kao znanost zdravlja i opisuje ga kao moralnu
praksu usmjerenu prema poboljšanju zdravstvenog stanja pacijenta. Ova dva glavna cilja
(briga oko bolesti i promocija zdravlja) aktualna su u sestrinstvu i današnjih dana
(Štifanić 2011). Trebalo je proći mnogo vremena da sestrinstvo dobije status zasebne
profesije, a to se nije dogodilo prije šezdesetih godina 20. stoljeća kada se sestrinstvo
počelo identificirati s njegovateljskom praksom (Matulić 2007).

Iako je sestrinstvo, kako sama riječ kaže, gotovo kao u pravilu vezano za ženski rod, ono
po svojem smislu i značenju nije rezervirano samo za žene. Rane definicije sestrinstva
povezuju se sa bolesnicima i brigom za oboljele. Novije teorije sestrinstva ističu da uloga
sestre nije samo u sprječavanju bolesti već i očuvanju zdravlja i njegovom unaprjeđenju.
Savremene teorije su utemeljene na znanstvenoj bazi te uključuju: holistički i sistematski
pristup, usmjerenost na pojedinca, porodicu i zajednicu. Sestrinstvo se više počinje
shvaćati kao disciplina koja ima prepoznatljiv program djelovanja i koja je neovisna o
sastavu zdravstvene zaštite. Moderno sestrinstvo favorizira edukaciju kao prioritet u
životu medicinske sestre.

8
5. ZANIMLJIVOSTI

Kada je imala 16 godina, navodno je osjetila kako ju je Bog pozvao da pomaže drugima,
da smanji njihovu bol i patnju. Kada je razmišljala o tome koji bi to poziv mogao
biti, sestrinstvo joj se nametnulo kao logičan izbor. Zato je u dobi od dvadeset godina
odlučila postati medicinska sestra. Međutim, kao rezultat toga, Florence Nightingale,bila
je u stanju u potpunosti ostvariti svoj san tek nakon 13 godina. To se dogodilo jer se
struka tada smatrala iznimno podcijenjenom. Osim toga, porodica također je bila
kategorično protiv njene želje, u svakom pogledu sprječavajući je da ostvari svoj san.
Započelo je s radom na stvaranju odgovarajućeg sistema obrazovanja, čiji je nadahnuće
bila Florence Nightingale. Kratka životopis žena bila je primjer mnogim djevojkama koje
su se počele zanimati za svoje obrazovanje. Kasnije su razvili i njegu u drugim bolnicama
i drugim zemljama. Najveći uspjeh u tom smjeru može se smatrati temeljima Crvenog
križa, koji je bio vođen bilješkama Florence Nightingale. Poslala je novac iz svojih
potpora na temelje novih medicinskih ustanova u kolonijama, gdje je uočena teška
situacija s zdravstvenom njegom. 1859. godine Florence Nightingale objavila je svoju
knjigu Bilješke o njezi: što je to, a što nije , detaljni vodič koji objašnjava njezine metode
pružanja pomoći bolesnicima. Danas medicinske sestre širom svijeta slave Međunarodni
dan sestrinstva, koji se obilježava na dan rođenja Florence Nightingale.

5.1. CITATI FLORENCE NIGHTINGALE

"Sestrinstvo je progresivna umjetnost takva da mirno stajanje znači povratak

unatrag." 

„Živi život kad ga imaš. Život je sjajan dar - u njemu nema ničeg malog. "

"Nemojmo se nikada smatrati gotovim medicinskim sestrama, moramo učiti čitav svoj
život."

"Ako medicinska sestra odbije raditi takve stvari za svog pacijenta, 'jer to nije njena
stvar', trebala bi reći da njega nije bio njen poziv."3

Slika 4. - „Dama s lampom“

3
https://kiiky.com/bs/bogatstvo/citati-florence-nightingale/ (20.05.2022., 20:00h)

7
6. ZAKLJUČAK

Kroz ovaj seminarski rad smo se upoznali sa čuvenom Florence Nightingale (1820-1910)
te objasnili važnost njene teorije za sestrinstvo. Sestrinstvo utemeljeno na dokazima
označava integraciju znanja i vještina kojim medicinske sestre donose kliničke odluke
temeljem najboljeg dostupnog naučnog dokaza, svog kliničkog iskustva, želja i stavova
bolesnika i u okvirima raspoloživih mogućnosti.

Glavne prepreke za primjenu zdravstvene njege utemeljene na dokazima u praksi su:

nedostatak teorijskog i praktičnog znanja iz područja zdravstvene njege, nedostatak
znanja iz područja znanstvenog rada i znanstvenih istraživanja, nemogućnost pristupa
bazama podataka, nedostatak vremena/opterećenje rutinskim poslovima na radnom
mjestu, nedostatak znanstvenih časopisa, nezainteresiranost rukovodećih struktura u
radnoj organizaciji, nedostatak znanja iz područja informatike i nedostatak motivacije. Za
razvijanje praktičnog znanja koje proizlazi iz znanstvenih istraživanja iz područja
zdravstvene njege, potrebno je poticati kritičko promišljanje. Također, potrebne su i
promjene u obrazovanju studenata sestrinstva i medicinskih sestara s ciljem stjecanja
vještina i znanja iz područja zdravstvene njege, ali i znanja iz područja naučnog rada.
Medicinske sestre treba poticati na uključivanje u naučna istraživanja kako bi obogatile
svoje znanje. Osim što se svakodnevno skrbe za bolesnike, one imaju i zadatak planiranja,
provođenja i evaluacije ciljeva zdravstvene njege. Dobra organizacija, dobro strukturiran
plan rada, jasno definiranja ciljeva i određivanja prioriteta, uvelike bi poboljšalo kvalitetu
obavljenog posla. Medicinske sestre ne čitaju časopise sa naučnim radovima, niti
pretražuju baze podataka, koje su većinom na engleskom jeziku. Rukovodeće strukture u
radnoj organizaciji trebale bi pokazati razumijevanje i znanje u upravljanju ljudima,
promjenama i timovima te pokazati visoku razinu motivacije.

Kako bi se poboljšala motivacija kod medicinskih sestara, poželjno bi bilo povećati plaće
(koje su niske s obzirom na zahtjevnost posla), omogućiti besplatno daljnje obrazovanje i
kvalitetniji razvoj karijere, osigurati fleksibilan raspored na poslu koliko je moguće te
stvoriti sigurno radno okruženje. Da zaključimo, zadovoljstvo zdravstvenih djelatnika
dovodi do provođenja kvalitetnije zdravstvene njege usmjerene na bolesnika što nam se
pokazalo kroz historiju, a i glavni akter našeg seminarskog rada – F. Nightingale govori o
tome.

8
7. LITERATURA

1. Alligood, M.R. (2013.) Nursing Theory-E-Book: Utilization & Application. Ečsevier

Health Sciences

2. Florence Nightingale: Saving Lives With Statistics, Amerika, BBC (10. 05. 2022.,
16:00h); Dostupno na: https://www.bbc.co.uk/teach/florence-nightingale-saving-lives-
with-statistics/zjksmfr

3. Florence Nightingale. The National Archives, UK (10.05.2022., 16:30h); Dostupno na:

https://www.nationalarchives.gov.uk/education/resources/florence-nightingale/

4. https://www.britannica.com/biography/Florence-Nightingale (11.05.2022., 19:00h)

5. https://www.history.com/topics/womens-history/florence-nightingale-1 (11.05.2022.,
19:00h)

6.https://repozitorij.mef.unizg.hr/islandora/object/mef%3A668/datastream/PDF/view
(11.05.2022., 17:00h)

7. Kovačević, A. (2017) Stavovi medicinskih sestara prema istraživanju u

sestrinstvu. Diplomski rad; Osijek: Medicinski fakultet Osijek

7
8. PRIKAZI I ILUSTRACIJE

1. Slika 1. Florence Nightingale

( Izvor: https://bs.wikipedia.org/wiki/Florence_Nightingale)

2. Slika 2. Nightingale medicinske sestre u školi za medicinske sestre F. Nightingale

(Izvor:https://commons.wikimedia.org/wiki/File:%22Florence_Nightingale
%22_ward,_St._Thomas%27s_Hospital_Wellcome_L0014151.jpg)

3. Slika 3. - Teorija zdravstvene njege F. Nightingale

(Izvor: https://slideplayer.rs/slide/17353069/ )

4. Slika 4. - „Dama s lampom“ (Izvor: https://hr.puntomarinero.com/florence-

nightingale-biography-achievements-activities/)