Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Katedra za društvene i humanističke znanosti u medicini

Kolegij: Uvod u medicinu i povijest medicine

Florence Nightingale
(seminarski rad)

Izvor:
https://www.thevintagenews.com/wp-content/uploads/2017/05/nightingale-
florence.jpg (9.5.2019.) (1)

Voditelj kolegija: Student:

Rijeka, svibanj 2019.

prof. dr. sc. Amir Muzur, dr.med. Gobac, Marin

SADRŽAJ:

1. Javljanje potrebe za organiziranom institucionalnom njegom................................ 3

2. Život i djelo Florence Nightingale………………………………………...................…4.

3. Udžbenik za medicinske sestre..............................................................................................7.

4. Škola za medicinske sestre ....................................................................................................8.

5. Zanimljivosti o Florence Nightingale..................................................................................10.

6. Obilježavanje međunarodnog dana sestrinstva....................................................................11.

7. Zaključak..............................................................................................................................12.

8. Literatura..............................................................................................................................13.

2
 1. JAVLJANJE POTREBE ZA ORGANIZIRANOM
INSTITUCIONALNOM NJEGOM

Industrijska revolucija započela je u Engleskoj u 18. stoljeću, a u 19. stoljeću širi se i u

druge zemlje Europe i Amerike te dovodi do promjena koje predstavljaju niz medicinskih
problema. Zdravlje stanovništva počelo se sve više promatrati sa stajališta interesa države
kako bi se sačuvala i unaprijedila produktivna sposobnost radne snage. Utjecaj uvjeta života i
rada na zdravlje i utjecaj socijalnih odnosa na zdravlje ljudi dovode do higijenskih pokreta.
Provodi se anti-epidemijska zaštita, briga o komunalnoj higijeni (vodovodi, kanalizacija,
higijena stanovanja, javna kupališta, čišćenje ulica), propisuje se higijensko tehnička zaštita
na radu, zakonski propisi o higijeni, sanaciji tla, zakoni o uspostavljanju javnog zdravstva,
higijena prehrane (pasterizacija mlijeka), uvodi se obavezno cijepljenje. Higijenski pokret
utječe na prevenciju epidemija, smanjenje općeg mortaliteta, ponajprije na smanjenje
mortaliteta dojenčadi. U drugoj polovici 19. stoljeća mijenja se izgled bolnice. S napretkom
kirurške tehnike, uvođenjem narkoze, antisepse, asepse, otvaranjem specijalističkih odjela
povećava se broj liječnika. Kao važan problem javlja se nedostatak primjerenog osoblja za
njegu, jer su se u pomoćnoj bolničkoj službi i u njezi bolesnika postavljali sve veći zahtjevi.
Neobrazovano osoblje za njegu nije moglo ispuniti te zahtjeve. Sa svim spoznajama njege, u
neprimjereno uređenim bolnicama, upoznala se 1840. g. mlada engleskinja Florence
Nightingale.

Slika 1. Florence Nightingale

Izvor:https://www.pinterest.com/nightingaleutah/florence-nightingale/ (9.5.2019) (2)

3
2. ŽIVOT I DJELO FLORENCE NIGHTINGALE
Florence Nightingale rođena je 12.05.1820.g. u Firenci po kojem je dobila ime. Rođena je
u bogatoj obitelji engleskih veleposjednika i od nje se nije očekivalo da bi ona trebala
zarađivati za život. Voljela je zabave, druženja, putovanja, uzbuđenja i ljepotu ali istovremeno
podržavala je red i disciplinu. Od rane mladosti puno je čitala, slušala glazbu, vezla tkanine,
posjećivala siromašne obitelji sa svog imanja. Protivila se beskorisnim životima bogatih žena.
7. Veljače 1837. godine napisala je u osobnoj bilježnici tajnu koju je dugo čuvala a koja je
uobličila cijeli njezin život: „Bog mi je progovorio i pozvao me da mu služim.“ (1. st.7-13). U
želji da čini korisno upisuje studij matematike i razvija temeljitu filozofsku, literarnu i
matematičku naobrazbu, interes za socijalna pitanja, a posebno za uređenje bolnica i za
mogućnosti pružanja pomoći bolesnim osobama.
Sa 24 godine postala je uvjerena da svoj život treba posvetiti skrbi za bolesne, a slijedećih
sedam godina proučava sestrinstvo iako ju roditelji nisu u tome podržavali. Njena majka nije
mogla shvatiti da je njen san pomagati ljudima. Njezina je najveća želja bila raditi korisno i
posveti se njegovanju bolesnika. 1842.g. pokazuje zabrinutost za jad i patnju. Svoje znanje
upotpunjavala je s teorijskim problemima, tragajući za što boljom organizacijom pružanja
zdravstvene pomoći. U to vrijeme, medicinske sestre bile su neobrazovane, a društvo ih je
karakteriziralo da su lijene te da se odaju alkoholu i prostituciji. Od 1849. g. do 1853. g.
Florence Nightingale boravi u Egiptu, Njemačkoj i Francuskoj te posjećuje bolnice i
ustanove za školovanje ženskog bolničkog osoblja. 1853. g. vraća se u Englesku i postaje
nadstojnica «Zavoda za primanje gospođa za vrijeme njihove bolesti». Njezin je rad bio je
tako uspješan, da joj je ponuđeno mjesto nadstojnice sestara u King¢ s College Hospitalu.

Slika 2. Florence Nightingale njeguje bolesne

Izvor: https://www.google.hr/=florence+nightingale (9.5.2019) (3)

Sposobnost Florence Nightingale i njena shvaćanja uređenja bolničke službe i

organizacije njege bolesnika došla su do izražaja u vrijeme Krimskog rata (1953.-1956.), kada
je neumorno radila na organizaciji sanitetske službe u britanskoj vojsci.
4
Silno mnoštvo ranjenih vojnika, iznimno teški higijenski uvjeti, nedostatak lijekova, hrane,
osoblja. Patnja ranjenih i bolesti kao što su tifus, kolera, dizenterija koje su ubijale više ljudi
od rana iz bitaka. Do tada su se u Engleskoj vojsci za njegu ranjenih i oboljelih vojnika brinuli
samo muškarci.Na Krimu je došlo do teškog stanja u britanskim vojnim lazaretima i Florence
Nightingale je imenovana upraviteljicom ženske pomoćne službe na Turskoj fronti.
Sa 38 medicinskih sestara dolazi 1855. g. u Scutari, gdje je najprije sanirala higijenske
uvjete, bolnice opskrbila rubljem i hranom, te odvojila ranjene od bolesnih.
Organizirala je rad medicinskih sestara i za 6 mjeseci smrtnost je smanjila sa 42% na
2%. Organizatorskim sposobnostima, odlučnošću, neumornim i predanim radom Florence
Nightingale je uspjela poboljšati zdravstvene prilike i olakšati sudbinu bolesnika. Florence se
nije obeshrabrila već zasukala rukave i u nezamislivo teškim ratnim uvjetima, besprimjernom
ustrajnošću, organizirala bolničku službu i podigla razinu liječenja. Danju i noću obilazila je
ranjene i bolesne, spašavajući tako nebrojene živote. Smrtnost je u poljskim bolnicama pala
zahvaljujući poboljšanim higijenskim uvjetima, uklonjenim izvorima sepse, crijevnih zaraza i
ostalih bolesti koje nisu bile uzrokovane isključivo ranjavanjem.
Zajedno s ostalim sestrama (volonterkama) Florence je, sa svjetiljkom u ruci i u srcu,
spašavala živote.

Slika 3. Florence Nightingale – „Dama sa svjetiljkom“

Izvor:http://www.prakticanzivot.com/florence-nightingale-11642 (9.5.2019) (4)
Florence je činila što je mogla kako bi popravila higijenske uvjete. Neumorno je prala
ranjenike i bolesnike, čistila bolnicu, razmještala krevete i nastojala poboljšati životne uvjete.
Nažalost, nije imala dovoljno znanja o bacilima i nije shvaćala da nepostojanje adekvatne
kanalizacije i toaletnog prostora kao i prljavština iz izvora vode ubijaju bolesne. Po završetku
rata i po povratku u domovinu, Florence je provela istraživanje o uzrocima smrti 16.500
ranjenika i shvatila da su higijenski uvjeti dakle prljavi i neadekvatni zahodi i zagađeni izvori
5
vode uzrok najviše smrti. Slomljena s teškim osjećajem krivnje zatražila je od vlade da se
rezultati istrage objave i da se provede reforma sustava javnog zdravstva. Njen je zahtjev
odbijen, a ona se povukla u samoću. Slomljena, puna krivnje i žaljenja. Proglašena je
nacionalnom junakinjom, a od nagrade koju je dobila za svoj angažman, osnovala je prvu
školu za školovanje medicinskih sestara u Engleskoj. Svojim je primjerom potakla osnivanje
Crvenog križa, 1863. godine u Ženevi.
Kraljica Viktorija poklonila joj je dijamantni broš s ugraviranim natpisom “ Blagoslov i
zahvalnost” ‘Blessed are the merciful’ a i prva je žena koja je dobila Orden časti samo tri
godine prije smrti 1910. godine.

Slika 4. Poklon kraljice Viktorije

Izvor:https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/24/Notes_on_Nursing_
%2828%29.jpg (9.5.2019.) (5)

6
3. UDŽBENIK ZA MEDICINSKE SESTRE

Florence Nightingale publicira 1859. g. udžbenik o njezi „Notes on nursing“ u kojem piše:
„Upotrebljavam riječ njega u nedostatku bolje. Ta riječ znači nešto više od podjele lijekova i
promjene obloga. To znači korištenje svježeg zraka, svjetla, čistoće, mira, izbor i podjela
dijete, sve ono što bolesniku pruža životnu snagu“.
Na Florence Nightingale su snažno utjecale sociološke spoznaje o utjecaju uvjeta života i
rada na zdravlje ljudi u tadašnjoj Engleskoj. Ona vidi unapređenje zdravlja pomoću općih
socijalnih mjera, a posebno ističe važnost prosvjećivanja: „ poučavati o čuvanju zdravlja žene
koje su majke, odgojiteljice, njegovateljice, amateri u liječenju da budu suradnice liječnika,
pravi je put kako bi one pomagale a ne smetale“ (6). U cijeloj knjizi nazire se njezina
predanost prevenciji i unapređivanju zdravlja.

Slika 5. Prvi udžbenik za medicinske sestre

Izvor:https://www.pinterest.com/nightingaleutah/florence-nightingale/ (9.5.2019) (6)

7
4. ŠKOLA ZA MEDICINSKE SESTRE

Kad se vratila nakon rata u domovinu, nastupila je sljedeća faza u njenom životu:
dočekana je s velikim počastima, ovjenčana slavom, ali joj je stavljen na raspolaganje i
poseban fond (Nightingale Found), u iznosu od čak 50 000 funti. Taj je fond iskoristila za
osnivanje prve škole za medicinske sestre, u Londonu, uz Bolnicu svetoga Tome, 1860.
godine. Postavlja temelje profesionalne medicinske sestre osnivanjem njege i skrbi za bolesne
u bolnici St. Thomas u Londonu. Florence Nightingale objavljuje “Notes on nursing: What it
is and what it is not”. “Bilješke o zdravstvenoj njezi: Što zdravstvena njega je a što nije”.
Njena definicija bila je: “Zdravstvena njega je stvaranje najpovoljnijih uvjeta za
odvijanje prirodnih procesa, očuvanja zdravlja ili ozdravljenja”. (2.)
Djevojke i žene koje su željele biti medicinske sestre su boravile od 3 do 6 mjeseci na
edukaciji. Nakon toga se odlučivalo jesu li one za taj poziv. To je bilo vrijeme dokazivanja da
li posjeduju potrebne kvalitete, da postanu dobre medicinske sestre. Tokom školovanja morale
su savladati vještine:
- previjanje rana, plikova i opeklina,
- postavljanje pijavica,
- primjenu klizme, žene ženama, muškarci muškarcima,
- masiranje tijela i ekstremiteta,
- zbrinjavanje bolesnih osoba,
- postavljanje zavoja,
- pravljenje kreveta, te izmjena posteljine bolesniku,
- sudjelovanje pri kirurškim zahvatima,
- provjetravanje i održavanje odjeće i odijela čistim,
- promatranje pacijenta
- promatranje izlučevina, iskašljaja sputuma, pulsa, kože, boje tena, disanja, stanja
svijesti, stanja rana, zbrinjavanju rekonvalescenata
Medicinske sestre, obrazovane u školi Florence Nightingale, imale su solidno znanje.
Škola je ubrzo stekla ugled u svijetu i medicinske sestre koje su završile tu školu organiziraju
škole i unapređuju njegu u bolnicama SAD, Kanade, Japana, Kine, Indije i Europe.
Florence Nightingale u to vrijeme znatno utječe na razvitak sestrinstva, jer sa svih
strana svijeta traže njezine savjete i mišljenja o planovima zdravstvenog rada, opskrbi bolnica
i o zdravstvenoj politici. Mnogi liječnici njezinog vremena protivili su se bilo kakvom

8
profesionalnom školovanju medicinskih sestara. Smatrali su dovoljnim ono što se može
iskustvom naučiti ili savjetovanjem na licu mjesta. Na žene se gledalo kao slabiji i
gluplji spol u takve je prema nadzoru nekih ljudi spadala i Florence Nightingale. Medicinske
sestre se školovale da bi svoje znanje mogle prenijeti drugima i steći poziv koji će pronijeti
visoke norme što ih je Florence Nightingale zacrtala.
To je bio povijesni početak školovanja i profesionalizacije medicinskih sestara. Nakon
1860. Florence Nightingale nastavila je živjeti u Londonu, posve povučeno. Svojim je
savjetima, usmeno i pismeno nastavila je predlagati važne reforme u odgoju sestara i
bolničkoj službi, sudjelujući pri osnivanju niza socijalno-medicinskih ustanova.
Briga o bolesnima sve do 19. stoljeća pridavala se članovima obitelji.
Florence Nightingale je začetnica sestrinstva i predstavlja sestrinstvo kao novo zanimanje.
Sestrinstvo se u njezino doba pretvorilo u izuzetno respektabilan posao sa školovanjem i
uniformama za medicinske sestre.
Medicinske sestre su morale nositi šešir i traku te se time razlikovati, prije svega
pokazati da su medicinske sestre i prikazati svoje zvanje.

Slika 6. Medicinske sestre u Adelaidu, dječja bolnica, 1885. godina

Izvor: http://samhs.org.au/Virtual%20Museum/Nursing/Nursing-uniforms/nursing
%20uniforms.html ( 9.5.2019.) (7)
Teško je odrediti točan vremenski period kada su kape postale standard za medicinske
sestre, ali govori se da su postale dominantne sredinom 1800-ih godina. Nošenje kapa u
počecima sestrinstva je bilo pod utjecajem religije. Medicinska sestra s kapom je bila

9
prepoznatljiva i jedinstvena, nije se moglo dogoditi da se zamijeni s bilo kojim drugim
zdravstvenim zanimanjem (2. st.3-7).
Kapa medicinske sestre predstavlja misiju koja označava pomoć potrebitima, ali je i
znak vrijednosti, poštovanja, jedinstvene vizije, identiteta medicinske sestre ali i same
profesije što se, s vremenom ugasilo. (3. str.42-44)

Slika 7. Kapa ''Flossie'' nazvana u čast Florence Nightingale

Izvor: http://www.medscape.com/viewarticle/741581_4 (10.5.2019.) (8)

5. ZANIMLJIVOSTI O FLORENCE NIGHTINGALE

Poznata medicinska sestra Florence Nightingale, ironično, bila je hipohondar. Iako je dobila
nebrojeno priznanja za svoj doprinos te njegovanje bolesnika tijekom rata, većinu svog života
provela je u krevetu vjerujući kako ima razne bolesti, od oboljenja srca pa sve do migrena.
Naposljetku je umrla u dobi od 90 godina, nakon što je 57 godina provela u krevetu. (2.)

U Londonu postoji muzej Florence Nightingale posvećen engleskoj bolničarki, ali i ostalim

medicinskim sestrama koje su imale značajnu ulogu u Prvom svjetskom ratu i šire.

Postoji sindrom Florence Nightingale. To je psihološki efekt koji se dogodi prilikom dužeg

njegovanja određenog pacijenta/ice pa se njegovatelj/ica zaljubi u navedenog pacijenta. (3.)

O životu Florence Nightingale snimljeno je 6 filmova i nekoliko kazališnih predstava.

10
6. OBILJEŽAVANJE MEĐUNARODNOG DANA SESTRINSTAVA
DANAS

Priznanje za njezin rad u skrbi za bolesnike i nagradu Nightingale koju su preuzele

medicinske sestre je najviša međunarodna razina koju medicinska sestra može postići. Svake
godine u njezinu čast na njezin rođendan 12. 5. obilježava se cijelom svijetu Međunarodni dan
medicinskih sestara.

Slika 8. Dani sestrinstva u Hrvatskoj 12.5.2018. godine

Izvor:http://cdnvps.osijek031.com/slike/novosti_2018_05/2018_05_12_dan_sestrinstva_490.j
pg (10.5.2019.) (9)

11
7. ZAKLJUČAK

Florence Nightingale začetnica je medicinskih sestara kakve i danas poznajemo. U

svim djelima predstavljena je kao “dama sa svjetiljkom” koja se kreće između ranjenika u
krimskom ratu 1854. godine. No ona predstavlja nešto više od toga. Bila je čvrsta domišljata
žena čija joj borba za bolje uvjete osigurala ugled širom svijeta. Godinama je bila zaustavljana
u svom pozivu jer su medicinske sestre bile na jako lošem glasu. One su slovile kao društveno
neprihvatljive jer se odaju piću i prostituciji. Ona je sve to izmjenila svojim istraživanjem i
postala britanskom stručnjakinjom u bolničkoj službi. Provodeći reforme sukobljavala se s
vojnom vlasti i državnim službenicima. Pedeset je godina radila za medicinske sestre i za
zanemarene društvene skupine. Ostaje neosporna činjenica da je Florence Nightingale
zadužila čovječanstvo. Posvetila je život njezi i pomaganju, obrazovanju sestara i
usavršavanju sestrinskog poziva i stoga zasluženo nosi epitet majke medicinskog sestrinskog
poziva. Bila je predana svom pozivu, spašavala živote, nosila nadu. Promijenila je način
organizacije rada u bolnicama i njege bolesnika.
Tijekom vremena uspjela je postići da su bolnice čiste ustanove koje spašavaju živote
ljudi, a poziv medicinske sestre stručan i ugleda.
Umrla je u Londonu, u dubokoj starosti od 90 godina, 13. kolovoza 1910. Sahranjena
je u obiteljskoj grobnici u Hampshireu.
Svojim će djelom živjeti vječno. (3.)

Slika 9. Uniforma za medicinske sestre; Florence Nightingale u starosti; Njega bolesnika na

krimskom ratu
Izvor: https://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?
q=tbn:ANd9GcRoVC9zXbk1arLwPH7uTK6TEbNo2vtHdjCeRnaYA1VlDgY9AEP2
(10.5.2019.) (10)

12
8. LITERATURA
1. Internetska stranica:
https://www.thevintagenews.com/wp-content/uploads/2017/05/nightingale-florence.jpg
(9.5.2019.) (1)
2. Internetska stranica: https://www.pinterest.com/nightingaleutah/florence-nightingale/
(9.5.2019.) (2)
3. Pam Brown, (1995.,) Florence Nightingale:predana britanska začetnica i pobornica
suvremene službe medicinskih sestara (1. st. 7-13)
4. Internetska stranica: https://www.google.hr/=florence+nightingale (9.5.2019) (3)
5. Internetska stranica: http://www.prakticanzivot.com/florence-nightingale-11642
(9.5.2019.) (4)
6. Internetska stranica:
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/2/24/Notes_on_Nursing_%2828%29.jpg
(9.5.2019.) (5)
7. Internetska stranica:https://www.pinterest.com/nightingaleutah/florence-nightingale/
(9.5.2019.) (6)
8.Internetska stranica: https://www.scribd.com/document/112842852/Historijski-Pregled-
Medicine-i-Sestrinstva (9.5.2019.) (2.)
9.Internetska stranica:
http://samhs.org.au/Virtual%20Museum/Nursing/Nursing-uniforms/nursing
%20uniforms.html (9.5.2019.) (7) 10.
Dugac, Ž., (2015.), O sestrama pomoćnicama,siromašnima i bolesnima, Srednja Europa,
Zagreb, (2. str.3-7)
11. Prlić, N., (2009.), Zdravstvena njega, Školska knjiga, Zagreb, (3. str. 42-44)
12. Internetska stranica: http://www.medscape.com/viewarticle/741581_4 (10.5.2019.) (8)
13.. Internetska stranica: http://www.index.hr/xmag/clanak/top-10-poznatih-hipohondara-
adolf-hitler-uzimao-kokain-za-bolove-warhol-se-bojao-starenja/591635.aspx (10.5.2019.) (2.)
14.. Internetska stranica: http://studentski.hr/vijesti/na-danasnji-dan/svjetski-dan-sestrinstva
(10.5.2017.) (3.)
15. Internetska stranica:
Izvor:http://cdnvps.osijek031.com/slike/novosti_2018_05/2018_05_12_dan_sestrinstva_490.j
pg (10.5.2019) (9)
16. Prim. Ivica Ružička, dr.med. –Narodni zdravstveni list: Florence Nightingale, majka

13
sestrinstva;začetnica modernog sestrinstva (3.)

17. Internetska stranica: https://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?

q=tbn:ANd9GcRoVC9zXbk1arLwPH7uTK6TEbNo2vtHdjCeRnaYA1VlDgY9AEP2
(10.5.2019.) (10)

14