FLORENCE

NIGHTINGALE
(DAMA SA LAMPOM)

BIOGRAFIJA

Florence Nightingale je roena

12.05.1820.godine, u Italiji.
Stekla je temeljito filozofsko, literarno i
matematiko obrazovanje.
Bila je kerka bogatog engleskog
veleposjednika i provela je bezbrinu
mladost.
Umrla je 13.08.1910.godine, u
Londonu.

INTERES O PRUANJU ZDRAVSTVENE POMOI

Navrivi tek dvadesetu godinu ivota,

poela se zanimati za socijalna pitanja, za
ureenje bolnica i za mogunosti pruanja
pomoi bolesnicima. Upotpunjavala je
svoje znanje o tome kako organizirati
pruanje zdravstvene pomoi, te je
posjeivala razliite bolnice u Njemakoj,
Francuskoj i Egiptu. eljela se posvetiti
tome unato protivljenju porodice.

POETAK DJELOVANJA FLORENCE

Stekavi tolika iskustva, 1853. godine vratila se

u Englesku, gdje je preuzela vodstvo jedne male
privatne, bolnike ustanove.
U tadanjim bolnicama ljudi su ee umirali
nego na vojnim poljima.
Njegovateljice nisu znale ta trebaju initi, te su
bolesne i povrijeene smjestile na isti krevet,
krvavim rukama ile od pacijenta do pacijenta.
Florence je najprije edukovala ene da pravilno
njeguju bolesnike i povrijeene.
Izvrila je prvu trijau, odvojila bolesne i
zaraene od povrijeenih i ranjenih.

Florence Nightingale sa medicinskim

KRIMSKI RAT (1854.-1856.)

Krvavi Krimski rat proslavio je Florence

Nightingale i dao joj satisfikaciju za sve njene
dotadanje studijske napore.
Organizirala je u britanskom, ekspedicijskom
korpusu prvu ekipu za njegu ranjenika i
bolesnika.
Ekipa se sastojala od 38 edukovanih ena koje
odlaze u vojne bolnice u Skutari.
Do Krimskog rata, u engleskoj su vojsci za
njegu bolesnika brinuli samo mukarci vojnici.

U poetku rata dolo je do tekog

stanja u vojnim lazaretima, smrtnost je
bila vea od 50%.
Tada je Florence imenovana
upraviteljicom enske pomone slube
s njenih 38 sestara.
Ona je uspjela toliko poboljati
zdravstvene prilike u vojsci da je
smrtnost pala na oko 2%.

-Prije izvrenja

trijae.

-Poslije izvrenja trijae.

RAD I ORGANIZACIJA U BOLNICI

Florence je zajedno sa drugim sestrama

radila na:
ienju prostorija, opreme i drugih pribora,
uvoenju posebne ishrane(velike koliine
voa i povra),
odvajanju oboljelih od povrijeenih-trijaa,
uvoenju standardne bolnike opreme,
obilaenju nou povrijeenih i oboljelih.

OSNIVANJE KOLE ZA MEDICINSKE SESTRE

Florence Nightingale je dobila kao

nagradu za svoje ulaganje veliku svotu
novca, to je stavila u fond.
Iz tog istog fonda je otvorila prvu kolu
za medicinske sestre 1860.godine, u
Londonu.
To je bila prva otvorena kola za
medicinske sestre u svijetu, a sada je
sastavni dio Kraljevskog koleda u
Londonu.

Prva kola za medicinske sestre u

DAMA SA LAMPOM

Florence Nightingale je
dobila nadimak Dama
sa lampom. Nou je
obilazila bolesne i
povrijeene, ostajui
sa njima itavu no da
bi zaspali. Po njoj je
danas u bolnicama i
uvedena nona
smjena.

VELIKI USPJESI FLORENCE

NIGHTINGALE

Florence je objavila oko 200 knjiga i

izvjetaja.
Njena prva knjiga bila je Zapisi o
Sestrinstvu, namijenjena uenju o
njezi. Prevedena je na mnoge svjetske
jezike.
Druga knjiga je bila Zapisi o
Bolnicama.

PISMO QUEEN VICTORIA

U pismu za Florence, kraljica

Viktorija je napisala:
Zahvaljujem Miss Nightingale i
njenim damama za njihov teki
rad.

Poklonila joj je dijamantni

bro s ugraviranim
natpisom Blagoslov i zahvalnost.

OSTALE NAGRADE

Stavljen joj je na raspolaganje i

poseban fond(Nightingale Found), u
iznosu od ak 50000 funti sterlinga.
Orden(kraljevski crveni
kri)

Orden za zasluge

Novanica britanskih 10

dolara
sa likom Florence

Nightingale.

Statua Florence Nightingale u Londonu.

SMRT FLORENCE
NIGHTINGALE

Umrla je u Londonu,
u dubokoj starosti
od 90 godina, 13.
augusta
1910.godine.
Sahranjena je u
obiteljskoj grobnici
u Hampshireu.

DAN SESTRINSTVA

Medicinskim sestrama posveen je 12.

maj svake godine, oznaen kao
Meunarodni Dan sestrinstva.
Ovaj datum je roenje Florence
Nightingale koja je zaetnica modernog
sestrinstva.
To je prilika da se osvrne na njihov rad i
ulogu u njezi bolesnih i u zatiti zdravih
ljudi.

HVALA NA PANJI!

Radila:
Kukuljac Emina I-5