Florence Nightingale

Florence Nightingale bila je ki bogatog engleskog veleposjednika koji se s

obitelji 1921. godine vratio u Englesku. kolovala se u Cambridgeu, govorila tri
jezika i pokazivala iznimnu bistrinu za matematiku. Takozvano crno doba u
engleskim bolnicama potaknulo je mladu Florence da se posveti medicinskom
pozivu. U samostanu asnih sestara u Dsseldorfu zavrila je teaj, a kolovala
se i u Parizu i Londonu.
Florence Nightingale najvie se iskazala u Krimskom ratu kada je neumorno
radila na reformi sanitetske slube britanske vojske. Zajedno s 38 sestara
volonterki, meu kojima je bila i njezina teta Mai Smith, u listopadu 1854.
godine Florence Nightingale stigla je u Tursku, a zatim 545 kilometara preko
Crnoga mora do Krima, gdje je bila stacionirana veina britanskih trupa.
Sestre su zatekle mnotvo ranjenika u tekim higijenskim i medicinskim
uvjetima, bez lijekova i hrane. Tifus, kolera i dizenterija ubijali su vie od
metka. Iako nije odmah naila na dobrodolicu, hrabra Engleskinja Florence
Nightingale besprimjernom se hrabrou borila protiv smrtonosnih bolesti i
organizirala bolniku slubu u najteim ratnim uvjetima. Povisila je standarde
lijeenja i znatno utjecala na osnivanje budue organizacije Crvenog kria. Sa
svjetiljkom u ruci nou je obilazila ranjenike i bolesne, zato su je vojnici nazvali
'dama sa svjetiljkom'. Zbog njezina doprinosa u Velikoj Britaniji je proglaena
nacionalnom heroinom, a od 45 tisua funta nagrade osnovala je prvu kolu za
izobrazbu medicinskih sestara u Engleskoj. Zato se smatra utemeljiteljicom
poziva medicinskih sestara koji je postao vrlo cijenjen meu enama diljem
svijeta.
Kraljica Viktorija odlikovala je Florence Nightingale ordenom Crvenoga kria, a
prva je ena koja je dobila Orden asti, samo tri godine prije smrti 1910. godine.
Njezin roendan 12. svibnja danas se sobiljeava i kao Meunarodni dan
sestrinstva. To je jedinstven dan u godini kada se skree pozornost na rad
medicinskih sestara i njihovu ulogu u njezi bolesnih i zatiti zdravih ljudi.
Ovdje podsjeamo i na prve hrvatske lijenice koje su utirale put dananjim

lijenicama. Naime, u vrijeme kada su one poinjale raditi, taj je poziv

iskljuivo bio odreen mukarcima. Prve hrvatske lijenice diplomirale su na
njemakim medicinskim fakultetima: najprije Milica viglin avov 1893., a
zatim i Karola Maier-Milobar. Doktorica avov praksu je obavljala u Dresdenu i
Sofiji. Tek 1903. godine Banskom uredbom, odobrena je lijenika praksa
enama u Hrvatskoj. Ohrabrena time, 10. veljae 1906. doktorica Karola Maier
Milobar otvorila je prvu ordinaciju za enske bolesti u Zagrebu i tako postala
prva lijenica s praksom u domovini. Svoja vrata enama je odmah otvorio i
novoosnovani Medicinski fakultet u Zagrebu. Prva je na njemu promovirana
Kornelija Serti 1923. godine. Od tada, a posebice poslije Drugog svjetskog rata
sve je vie ena odabiralo lijeniki poziv. Tako je danas u Hrvatskoj lijenitvo
sve manje muki posao. U nekoliko posljednjih godina, izmeu 10 tisua
lijenika i lijenica registriranih pri Hrvatskom lijenikom zboru, vie od 50
posto su ene.

Zakljucak
Po mom misljenju jedna od najpametnijih zena u povijesti medicine i moram
priznati zene se trebaju vise baviti medicinom . Moj argument mozda zvuci
sekssisticki ali nije posto kada malo razmislite godinama su doktori stavljali sve
pacijente u istu sobu sve dok nije Florence dosla i podijelila pacijente po
odjelima , tj. spasila je pacijente od zaraza , infekcija ... po njenom sistemu dan
danas radimo .