Professional Documents
Culture Documents
(gihta)
Treba koristiti prevashodno presnu hranu, a ako se hrana mora termički obraditi onda treba koristiti gril,
teflonske tiganje ili kuvati u što manje vode i u kraćem vremenskom periodu.
Hranu treba pripremati pažljivo na gore naveden način i na kraju uvek dodati kašičicu maslinovog ulja.
Mleko i mlečne proizvode treba koristiti, a naročito fermentirane mlečne proizvode (jogurt, kiselo mleko,
kefir) kao i nemasni sir (beli i sveži sirevi).
Meso, iznutrice i riba – kod akutnog napada strogo se zabranjuje konzumiranje mesa i mesnih prerađevina kao
i iznutrica (džigerica, bubreg, srce i pluća), kao i supe od mesa i ribe.
Kada nema akutnih napada dozvoljeno je uzimanje mesa maksimalno tri puta nedeljno, i tada treba
dominantno koristiti teletinu, ćuretinu, piletinu (belo meso) i ribu.
Van akutnog napada mogu se koristiti i morski plodovi ali je dobro izbegavati školjke i rakove.
U ishrani strogo je zabranjeno korišćenje namirnica kao što su mozak, timusna žlezda, mlečna žlezda i ikra.
Povrće – preporuka je da se koriste sve vrste povrća sem onih koje sadrže veće količine purina: spanać,
pečurke, pasulj, grašak, sočivo.
Preporučuje se korišćenje krompira kao dodatak jelima ali kuvan u ljusci i na pari.
Prženi krompir se ne preporučuje zbog sadržaja velikih količina masnoća.
Preporučuje se kao dodatak stavljati na gotova jela i malo peršuna i belog luka.
Supe od povrća – moraju se pripremati brzo i sa malo kuvanja i da povrće bude usitnjeno.
U supe treba dodavati namirnice koje deluju dijetoprotetski: proso, ječam, zob i pšenica.
Masti – treba svesti na najmanju moguću meru jer kod bolesnika sa gihtom treba sprečiti gojaznost, a pored
toga masti smanjuju probavu i izlučivanje mokraćne kiseline.
4. Masti?
5. Kvasac?