Uloga emocija u psihopatologiji odraslih

Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.

• Na temelju čega prepoznajete da je neka osoba koju NE POZNAJETE u stanju koje
ukazuje na psihopatologiju?

• Na temelju čega prepoznajete da je neka osoba koju POZNAJETE u stanju koje

ukazuje na psihopatologiju?

Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.

 Psihijatrijska epidemiologija
• Epidemiolog je svojevrsni detektiv, koji otkriva zašto neki ljudi imaju određene
poremećaje, dok drugi nemaju
kao što je kod tjelesnih bolesti bitna prevencija zaraze, tako je i u području
psihopatologije najvažnije prevencija

• Epidemiološka istraživanja pokazuju da žene dva puta češće obolijevaju od

depresije (21% žena nasuprot 13% muškaraca tijekom života)
• Žene su mnogo češće od muškaraca imale neki od pet anksioznih poremećaja
(30,5% žena nasuprot 19% muškaraca)
• Muškarci znatno češće od žena imaju poremećaj zloporabe alkohola ili droga (35%
muškaraca i 18% žena)
• Muškarci znatno češće imaju antisocijalni poremećaj ličnosti (6% muškaraca
nasuprot 1% žena)
Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.
• Koji elementi vezani uz emocije su povezani s psihopatologijom?

Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.

 Svjesnost emocija
• Znanje o vlastitim emocijama i svjesnost o njima su preduvjet da bismo mogli
regulirati vlastite emocije (Barrett i Gross, 2001)
pojedinci koji opisuju svoje osjećaje na više diferenciran način (npr. tužan, zbunjen,
ushićen) imaju veće znanje i veću svjesnost o emocijama, te veću sposobnost
emocionalne regulacije kada je potrebno, od onih koji emocije opisuju samo globalno
(dobro, loše) (Barrett i sur., 2001)
• U srži mnogih terapija je svjesnost o vlastitim osjećajima, no istraživači se vrlo rijetko
bave odnosom između svjesnosti o vlastitim emocijama i psihopatologije
• Sa svjesnošću emocija povezan je koncept aleksitimije, koji se odnosi na teškoće u
verbaliziranju osjećaja
o Toronto Alexithymia Scale (Bagby, Parker i Taylor, 1994) uključuje dvije skale važne za
svjesnost emocija
teškoće u identificiranju osjećaja
teškoće u opisivanju osjećaja
o ovaj instrument je široko primjenjivan u korelacijskim istraživanjima psihijatrijskih
simptoma, anksioznih poremećaja, poremećaja prehrane, poremećaja ličnosti, problema
ovisnosti i nesanice Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.
https://embrace-autism.com/toronto-alexithymia-scale/#test

Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.

 Emocionalna regulacija
• Emocionalna regulacija se odnosi na proces koji oblikuje što osjećamo, kako to
osjećamo te kako koristimo naše osjećaje da vode naše ponašanje (npr., Gross,
1998).
• Mnogi dijagnostički kriteriji odnose se upravo na teškoće u regulaciji emocija
 granični poremećaj ličnosti – poteškoće u kontroli emocija, primarno ljutnje
 generalizirani anksiozni poremećaj – poteškoće u kontroli zabrinutosti
 histrionski poremećaj ličnosti – dramatično izražavanje emocija
• Osim unutrašnje regulacije emocije, proučava se i regulacija emocija izvana (npr.
tješenje od strane drugih osoba)
• Dva bitna elementa u emocionalnoj regulaciji:
1) vrijeme od pojave emocije do vrhunca intenziteta
2) vrijeme "oporavka" od emocionalnog odgovora
Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.
 Emocionalna diskonekcija

• Postoje snažni dokazi da oboljeli od shizofrenije doživljavaju snažne emocije kao

odgovor na različite emocionalno pobuduđujuće podražaje (filmove, slike, socijalne
interakcije), no često to ne iskazuju prema van (npr. Kring i Werner, 2004)
• Ono što je vidljivo na van često nije točna refleksija onoga što se događa iznutra
• Postoje određeni dokazi da je diskonekcija postojala i prije pojave bolesti
analiza "kućnih videa" pokazala je da djeca koja su kasnije oboljela od shizofrenije iskazuju
manje pozitivnih emocija i više negativnih emocija od svoje braće i sestara (Walker,
Grimes, Davis i Smith, 1993)
• Ukoliko oboljeli mogu dati samoiskaz o svojim emocijama, on se obično ne razlikuje u
većoj mjeri od emocija koje doživljavaju drugi ljudi
npr. normalno je uzrujati se ako mislimo da nas netko proganja, ako "vidimo" čudovište
u većoj mjeri se razlikuju psihofiziologija i ponašanja oboljelih, nego same emocije

Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.

• Prema vašem iskustvu, koji čimbenici iz okoline doprinose tome da
osoba razvije neko psihopatološko stanje?

• Prema vašem iskustvu, koji čimbenici vezani uz samu osobu doprinose

tome da osoba razvije neko psihopatološko stanje?

Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.

 Životni događaji i poteškoće

• 89% žena koje su imale depresiju doživjele su prijeteći događaj ili teškoću
neposredno prije psihičkog sloma (Brown i Harris, 1978)
uključivo i kronične teškoće, poput života s nasilnim mužem ili skrb o zahtjevnom
bolesnom članu obitelji
metodologija tog istraživanja je bila specifična, na način da su se
svi opisi prijetnji kasnije čitali istraživačkome timu, koji je procjenjivao
stupanj kronične prijetnje
manja pristranost jer članovi tima nisu znali dijagnoze žena, a događaje
nisu procjenjivale niti same žene, čija bi percepcija događaja mogla biti
iskrivljena zbog vlastite depresije

Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.

 Životni događaji i poteškoće

Uzrokuju li depresiju i tjeskobu iste vrste događaja?

Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.

 Životni događaji i poteškoće

• Uzrokuju li depresiju i tjeskobu iste vrste događaja?

• 85% žena s anksioznošću, 82% onih s depresijom i 93% žena s anksioznošću i
depresijom doživjelo je težak životni događaj, u usporedbi s 34% onih koje nisu
imale emocionalni poremećaj
• Neki događaji bili su usmjereni na budućnost i uključivali su opasnost: dijagnoza
raka, neželjena trudnoća, prijetnja izbacivanjem iz kuće
• Anksioznim poremećajima najčešće su prethodili takvi opasni događaji, dok su
depresivnim poremećajima najčešće doprinosili gubici
• Žene koje su patile i od anksioznosti i od depresije doživjele su događaje koji su
uključivali i opasnost i gubitak

Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.

 Činitelji ranjivosti
• Rano iskustvo: važnost osjećaja voljenosti od strane roditelja

• Atribucijski stil

• Samopoštovanje

• Socijalna podrška

• Genetski činitelji

• Uloga kulture u nastanku depresije i tjeskobe

Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.

 Rano iskustvo: važnost osjećaja voljenosti od strane roditelja
• Osoba koja je u djetinjstvu izgubila roditelje, osobito majku, vjerojatnije će kasnije u životu
biti depresivna (Brown i Harris, 1978)
novija istraživanja pokazuju da nije odgovoran sam gubitak, već nedostatak roditeljske brige koji
obično prati taj gubitak
• Žene koje su tijekom djetinjstva bile zanemarivane, tjelesno ili spolno zlostavljane, imaju veći
rizik za pojavu depresije i tjeskobe u odrasloj dobi (Brewin i sur., 1993)
žene odrasle u institucijama su ostajale trudne u mlađoj dobi, imale su manje kvalitetne spolne
odnose te su bile lošiji roditelji od prosjeka (Quinton i sur., 1984)
čak i u razdobljima kada nisu bile depresivne, žene s dijagnozom velike depresije imale su više
stresnih događaja, najčešće vezanih uz loše odnose, primjerice s partnerom ili djecom (Hammen,
1991)
! Opasnost ranog zanemarivanja djelomično proizlazi iz činjenice da dijete na taj „nauči” da
nije vrijedno ljubavi
• Depresivni roditelji češće odbacuju svoju djecu, a poteškoće koje ta djeca razvijaju često
doprinose održavanju tog zanemarivanja (Whitbeck i sur., 1992)
Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.
 Atribucijski stil

• Obrasci iracionalnih misli prenesenih iz djetinjstva povezani su s depresijom i

tjeskobom
• Najpoznatija klinička teorija o kognitivnoj osjetljivosti (Beck i Emery, 1985)
• Istraživanje sa studentima koji su pali na ispitu (Matelasky i sur., 1993)
svi studenti imali su viši rezultat na Beckovom upitniku depresije odmah nakon
saznanja da su pali
oni koji su imali negativan atribucijski stil i nisko samopoštovanje imali su viši rezultat
idući dan nego njihovi kolege
• Treba biti oprezan pri generaliziranju ovakvih nalaza, jer su događaji koji dovode
do velike depresije najčešće mnogo ozbiljniji

Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.

 Samopoštovanje

• Nisko samopoštovanje pojam je vrlo blizak pojmu internalnih atribucija neuspjeha

• Longitudinalnim istraživanjem utvrđeno je da broj omalovažavajućih tvrdnji koje
žene daju o sebi tijekom prvog intervjua može predvidjeti pojavu velike depresije
u tih žena, ukoliko su u međuvremenu doživjele težak događaj (Brown i sur., 1990)
 dva puta češće među ženama sklonima omalovažavanju sebe

• Nije posve jasno koji vid emocionalnog i kognitivnog funkcioniranja je oštećen u

ranome razvoju, a doprinosi kasnijoj depresiji

Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.

 Socijalna podrška
• Postojanje bliskog odnosa snažan je čimbenik u zaštiti od depresije
• Intervjui žena s niskim primanjima i barem jednim malim djetetom (Parry i Shapiro, 1986)
 ukoliko nisu doživjele težak životni događaj, veliku depresiju imalo je 5% njih
koje su bile u intimnom odnosu te 10% njih koje nisu bile u intimnome
odnosu
 ukoliko jesu doživjele težak životni događaj, veliku depresiju je imalo 10% njih
koje su bile u intimnom odnosu te čak 30% njih koje nisu bile u intimnome
odnosu
• Sličan obrazac pojave depresije nakon stresnih događaja utvrđen je i kod muškaraca
(Anashensel i Stone, 1982)
• Uvriježeno je mišljenje da je muškarcima bitnija integriranost u zajednicu nego intiman
odnos, no ta pretpostavka nije dovoljno potvrđena
• U podržavajućim odnosima osoba osjeća da drugu osobu zanima što je njoj važno te da će
joj ona pomoći u ostvarenju planova
Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.
 Genetski činitelji
• Sklonosti koje povećavaju rizik za pojavu depresije i tjeskobe, na kliničkoj ili blažoj
razini, su nasljedne
npr. nasljeđuje se sklonost nižem pragu podnošenja nekih negativnih emocija ili
prema češćem doživljavanju straha ili tuge

• Važno je uzeti u obzir i činjenicu da geni utječu na osobine ličnosti koje pak mogu
utjecati na pojavu životnih događaja
npr. impulzivnost može povećati učestalost opasnih događaja
neki ljudi su skloniji stvaranju dugotrajnih podržavajućih odnosa od drugih

Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.

 Uloga kulture u nastanku depresije i tjeskobe
• Razlike u sklonosti prema emocionalnim poremećajima i u njihovu oblikovanju mogu
djelomično odražavati strukturu zajednice, uloge i mogućnosti koje ljudima stoje na
raspolaganju u različitim društvima i mogućnosti na koje se mogu osloniti

• Kulturalno specifičan sindrom: Pena, prisutna u Andama u Ekvadoru

smatra se da taj sindrom pokazuje gubitak reciprociteta pa kada žena zapadne u to stanje,
pretpostavlja se da muž ne izvršava svoje interpersonalne obveze prema
njoj; moguće je da krivcu odrede i kaznu

Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.

 Što održava psihijatrijske poremećaje?

• Osobni planovi i interpersonalni odnosi

• Kognitivni činitelji koji odražavaju depresiju i tjeskobu

• Indeks izražavanja emocija i povratak shizofrenije

Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.

 Osobni planovi i interpersonalni odnosi

• O depresiji možemo razmišljati kao o odbacivanju implicitne teorije na kojoj je

osoba temeljila svoj život
• Možemo je shvatiti kao poticaj na ponovno promišljanje životnog projekta
(Moussa Nabati: Depresija - bolest ili šansa)
• Stanja tuge i tjeskobe ljude čine još tužnijima i tjeskobnijima
imaju posljedice na aktivnost te na odnose s drugim ljudima, pa ljudi imaju još više
razloga da budu depresivni
• Ljudi skloni depresiji stvaraju negativne socijalne mreže, primjerice, biraju
partnere koji su i sami skloni depresiji (Coyne i sur., 1991)

Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.

Osobni planovi i interpersonalni odnosi

Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.

 Kognitivni činitelji koji odražavaju depresiju i tjeskobu

• Brewin (1985) smatra da je negativan atribucijski stil simptom depresije, a ne

njezin uzrok te da on produljuje njezino trajanje
atribucije događaja koji je doveo do psihičkog sloma su bile najbolje prediktor toga
hoće li simptomi trajati još 6 do 8 mjeseci (Oatley i Perring, 1991)
• "Zaokupljenost istim mislima" (ruminiranje), obojenih negativnim emocijama
pridonosi većoj prevalenciji depresije
 znatno češće prisutno kod žena
• Pretpostavka o kognitivnim iskrivljenjima (Williams i sur., 1988)
npr. usmjeravanje pažnje na negativne događaje, zanemarivanje pozitivnih
na poslu imaju teškoća u izvršavanju poslova u kojima su prepušteni "sami sebi", jer
ne znaju iznaći pozitivnu strategiju

Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.

 Kognitivni činitelji koji odražavaju depresiju i tjeskobu

! Začarani krug ne mora ostati začaran

! Iz njega je moguće izaći – nisu sve misli koje depresivnim osobama padaju na pamet tužne;
one mogu reinterpretirati ranije događaje na pozitivniji način i usmjeriti se na planove za
budućnost
Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.
 Indeks izražavanja emocija i povratak shizofrenije
• Psihotična stanja u većoj mjeri su uzrokovana genetski nego životnim nedaćama
• Slaganja među jednojajčanom blizancima kod shizofrenije iznosi 48%, a kod dvojajčanih
17% (Gottesman, 1991)
• Simptomi shizofrenije uključuju deluzije, halucinacije, vrlo dezorganizirano ponašanje i
poremećene odnose s drugim ljudima
 da bi bila dijagnosticirana, poremećaj treba trajati barem šest mjeseci
 prevalencija je oko 1%
 iako je biološka komponenta jaka, na tijek i stopu recidiva utječu i emocije

• Indeks izražavanja emocija mjeri se na temelju negativnog tona tijekom intervjua s

bliskim članom obitelji, koji uključuje:
a) broj kritičkih primjedbi
b) jačinu neprijateljskog stava vidljivog u neverbalnim znakovima poput tona glasa i
sadržaja
c) stupanj pretjerane skrbi, kao što je postupanje prema bolesniku kao da je dijete
(Brown i sur., 1972)
Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.
Indeks izražavanja emocija i povratak shizofrenije

Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.

• Što može pomoći osobama koja se nalaze u različitim psihopatološkim
stanjima?

• Koja su vaša iskustva s vama poznatim osobama?

Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.

 Razvoj i vrednovanje tretmana

• Terapija medikamentima
• Nekada se isti/slični medikamenti mogu primijeniti za liječenje različitih stanja
primjerice, antidepresivi se mogu primijeniti za liječenje specifičnih i socijalnih fobija
(npr. Van Ameringen i sur., 2001), paničnog poremećaja (White i Barlow, 2002),
generaliziranog anksioznog poremećaja (Lydiard i Monnier, 2004), opsesivno
kompulzivnog poremećaja (Steketee i Barlow, 2002), posttraumatskog stresnog
poremećaja (Brady i sur., 2000), nekih poremećaja ličnosti (npr., Rinne i sur., 2002) i
poremećaja prehrane (npr., Walsh i sur., 2000)

Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.

 Utjecaj pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje ljudi sa i bez
depresivnih, anksioznih ili opsesivno-kompulzivnih poremećaja:
longitudinalna studija tri nizozemske skupine (Pan i sur., 2021)
• Regrutirani su sudionici iz tri kohortne studije: Nizozemske studije depresije i
anksioznosti (NESDA), Nizozemske studije depresije kod starijih osoba (NESDO) te
Nizozemska studije asocijacije za opsesivno-kompulzivni poremećaj (NOCDA)

• Temeljno slični postupci za prikupljanje podataka u ovim kohortnim

studijama omogućile su udruživanje podataka za prikazano istraživanje

• NESDA je longitudinalna studija koja je se bavi razvojem i tijekom

depresivnih i anksioznih poremećaji među osobama u dobi od
18 do 65 godina: uključuje one koji imaju dijagnosticiran depresivni
ili anksiozni poremećaj (n=2329), njihovu biološku braću i sestre (n=367), kao i
(nepovezane) osobe bez poremećaja mentalnog zdravlja (n=652)
Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.
 Utjecaj pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje ljudi sa i bez
depresivnih, anksioznih ili opsesivno-kompulzivnih poremećaja:
longitudinalna studija tri nizozemske skupine (Pan i sur., 2021)

• Čini se da za osobe s teškim ili kroničnim poremećajima mentalnog zdravlja

pandemija COVID-19 nije pogoršala njihove već postojeće visoke razine simptoma

• Razine depresivnih simptoma, tjeskobe, brige i usamljenosti više su se povećale u

osoba bez ili s manje teškim ili kroničnim poremećajima mentalnog zdravlja

• Povišene razine simptoma među populacijom koja inače

nema mentalne poremećaje, mogu djelomično predstavljati
normalnu tugu i odgovor straha na krizu bez presedana

Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.

 Utjecaj pandemije COVID-19 na mentalno zdravlje ljudi sa i bez
depresivnih, anksioznih ili opsesivno-kompulzivnih poremećaja:
longitudinalna studija tri nizozemske skupine (Pan i sur., 2021)

• Moguća objašnjenja nalaza:

1) Osobe s teškim poremećajima mentalnog zdravlja mogle su iskusiti osjećaj opuštanja jer
su njihov svijet i navike postajali sve usklađeniji s društvom u karanteni

2) Ostanak kod kuće mogao bi im pomoći da izgrade strukturirane i fiksne dnevne rutine,
koja je poželjna postavka za pružanje osjećaja sigurnosti

3) Ublaživanje simptoma depresije i zabrinutosti može se pripisati regresiji prema

prosječnim vrijednostima i oporavku, temeljenima na prirodnome tijeku poremećaja
mentalnog zdravlja
Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.
 Stres kao gubitak zanosa

• Prema Tomkinsovoj teoriji, pozitivne emocije sreće i ljubavi povećavaju motivaciju

za djelovanjem

• Kada gubimo odnose s dragim ljudima, gubimo tu motivaciju,

osjećaj smisla i mogućnosti

• O depresiji i sklonosti prema bolesti možemo stoga u manjoj mjeri razmišljati kao
o negativnim stanjima, a u većoj mjeri kao o odsutnosti pozitivnog smisla koji
život i njegove projekte čini mogućim

Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.

Što može pomoći ljudima u prevenciji psihopatologije
i suočavanju s njome? (logoterapijski pristup)

• Smisao da nešto stvorimo

• Smisao da nešto doživimo
• Smisao da dostojanstveno prihvatimo nepromjenjivo

Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.

Hvala na pažnji!

Emocije, doc. dr. sc. Jelena Maričić, 13.12.2022.