POLITIKA I GOSPODARSTVO – PONAVLJANJE

FAŠIZAM – nacionalizam, ksenofobija (strah od bilo čega stranog) i diskriminacija

ŠOVINIZAM – uvjerenje u nadmoć ili superiornost vlastitog naroda/spola/rase nad drugima
POLITIČKE STRANKE
– organizacije usmjerene na pobjedu na izborima i obnašanje vlasti  cilj je osvajanje vlasti
Engleska 17. st, Francuska 18.st, Hrvatska – druga polovica 19. st
ENGLESKA – 1.VIGOVCI – liberali, pripadnici eng. plemstva, traže snažan utjecaj krune
2- TORIJEVCI – konzervativna stranka, zalažu se za veći utjecaj parlamenta nad
krunom, širenje građanskih i biračkih prava
PODJELA POL. STRANAKA – ideološka usmjerenost
1. stranke LJEVICE (socijaldemokratske, komunističke, zelene, socijalističke)
- poboljšanje života radnika, njihovih obitelji i zajednica (mirovinsko, zdravstveno
osiguranje)
- žele državno vlasništvo, društvo gdje vlada jednakost
2. stanke CENTRA (liberalne)
- nastaju kao reakcija na apsolutističku vlast, zalažu se za slobodno djelovanje pojedinca,
proširenje vlastitih prava i sloboda (zaštita okoliša, prava diskriminiranih, smanjenje poreza
3. stranke CENTRA (demokršćanske, konzervativne, nacionalističke, neofašističke)
- zastupaju tradicionalne ideje (brak, obitelj, crkva), ekonomska prava  dječji doplatak,
porodiljni dopust, status qvo, bez naglih promjena u društvu

KRAJNJA desni Krajnja

LJEVICA lijevi centar centar desnica
LJEVICA centar desnica
Živi zid Možemo SDP HNS HDZ MOST HSP
Radnička Hrvatski
IDS FOKUS
fronta suverenisti
Nova
SDSS HSU
ljevica
HSP HSLS

KOALICIJA – savez više stranaka radi osvajanja vlasti (zbog većeg izgleda za ulazak u vladajuću
stranku)
OPORBA – stranke koje ne čine vlast već se suprotstavljaju vladajućoj stranci
IZBORI – državljani s pravom glasa povjeravaju obavljanje političke vlasti izabranim
predstavnicima
VRSTE IZBORA: 1. KOMPETITIVNI – demokracija, najmanje dvije pol. stranke (HRVATSKA)
2. POLUKOMPETITIVNI – više stranaka, ali jedna dominira i upravlja
izborima i medijima (Rusija, Bjelorusija)
3. NEKOMPETITIVNI – postoji samo jedna pol. stranka (Kuba, Vijetnam, S.
Koreja)
BIRAČKO PRAVO – 1. AKTIVNO (pravo biranja)
2. PASIVNO (pravo da biramo i budemo izabrani)
BIRAČKO PRAVO U DEMOKRACIJI –
1. OPĆE – svi državljani imaju pravo birati i biti birani bez obzira na spol, nacionalnost, vjeru
2. JEDNAKO – jednaka težina glasa
3. IZRAVNO
4. TAJNO
RAZVOJ IZBORNE PRAKSE – 19. i početak 20. st pravo biranja imaju bogati i obrazovani ljudi
CRNCI – 1964. (JAR) i 1965. (SAD)

DRŽAVA MUŠKARCI ŽENE

Hrvatska (EX-YU) 1920. 1945.

Novi Zeland - 1893.

Švicarska 1848. 1971.

Saudijska Arabija - „2011.“

TIPOVI IZBORNIH SUSTAVA – skup pravila i propisa kojima se provode izbori

1. RAZMJERNI (male stranke) – stranka dobiva onoliko posto mjesta u saboru koliko i posto
glasova (prag je 5%) – PROHIBITIVNA KLAUZULA
2. VEĆINSKI – stranački ili nezavisni kandidati mogu pobijediti (pogoduje većim i jačim
strankama)
a) apsolutnom većinom (50% + 1 glas)
b) relativnom većinom
3. KOMBINIRANI IZBORNI SUSTAV
RH = 10 izbornih jedinica (po 14 članova u svakoj) + 1 izborna jedinica (dijaspora, 3
predstavnika) + 1 izborna jedinica (nacionalne manjine, 8 predstavnika) = 151 predstavnik
 DRŽAVA I USTROJSTVO DRŽAVE
DRŽAVA – organizirana pol. zajednica kojoj je na odr. teritoriju ustanovljena vlast
KONSTITUTIVNI ELE. DRŽAVE – stanovništvo, teritorij, vlast
TRIOBA VLASTI U RH: 1. ZAKONODAVNA vlast