Najpoznatiji karnevali u Hrvatskoj

Riječki karneval
Najpoznatiji karneval u Hrvatskoj je Riječki karneval zbog čije je uspješne
organizacije grad Rijeka postao član Europske udruge karnevalskih gradova.
Riječki karneval spoj je europskog građanskog karnevala i elemenata folklora i
mitologije starih Slavena.
Vrhunac karnevala su maskirane povorke koje prolaze centrom grada zadnje nedjelje
prije Pepelnice. U karnevalu sudjeluju povorke iz raznih krajeva Hrvatske i
inozemstva a motivi koje prikazuju kreću se od tradicionalnih do modernih, a vrlo
često se izruguju aktualnoj političkoj situaciji.
Posebnost karnevala je sudjelovanje zvončara ogrnutih ovčjom kožom i sa zvonom
oko pojasa.

Zvončari
Zvončari su najpoznatiji predstavnici stočarske pokladne magije u Hrvatskoj, a
područje Istre najbogatije je zvončarskim skupinama.
Svi zvončari imaju ogrnute ovčje kože i zvona po kojima su i dobili ime. Njima zvone
krećući se na različite načine, što sve iziskuje određeno umijeće i fizičku izdržljivost
zbog čega ne može svatko biti zvončar.
Zapadni zvončari imaju više manjih zvona oko pojasa, lice im je otkriveno i na glavi
nose klobuk sa zelenilom i papirnatim raznobojnim cvijećem, dok istočni zvončari
nose velike maske i jedno veliko zvono.
Sve skupine zvončara imaju zajedničko vjerovanje i cilj – tjeraju zle sile zime, čuvaju
stoku od uroka i zazivaju plodnost.

Samoborski fašnik
Samoborski fašnik najiščekivaniji je događaj u Samoboru. Karnevalom Samoborčani
tjeraju zle sile, opraštaju se od zime i pozdravljaju proljeće, a Samobor je još od
davne 1885. godine glavna karnevalska metropola sjeverozapadne Hrvatske.
10-ak dana trajanja karnevala, ulicama Samobora vlada veselje, smijeh, pjesma i
ples tisuća posjetitelja koji se kriju ispod raznih maski. Karneval završava
tradicionalnim spaljivanjem Fašnika koji se smatra glavnim krivcem za sve nevolje u
prošloj godini.
Lastovski poklad

Održava se na otoku Lastovu još od 1843. godine, a od 2008. godine nalazi se na popisu zaštićenog
nematerijalnog dobra Republike Hrvatske.

Poklad započinje 17. siječnja, a završava na Pepelnicu. Najsvečaniji dan je Pokladni utorak kada se
okupljaju svi pokladari i maškare, a zatim kreću u mimohod i ne smiju se sresti prije paljenja poklada.

Turopoljski fašnik

Jedan od najstarijih fašnika u Hrvatskoj je i Turopoljski fašnik.

Specifičan je po tome što su se u početku maskirali samo muškarci koji bi se prerušavali u žene, a
kasnije su im se pridružile žene maskirane u muškarce.

Turopoljske „mačkare“ bukom tjeraju zle sile od ljudi, a prilikom prolaska kroz selo skupljaju darove
po kućama.

Novo proljeće

Fašnik se obilježava diljem Hrvatske, a svaki kraj ima svoje posebnosti. Ono što je zajedničko svakom
kraju je da se stanovnici prerušavaju u nekog drugog i traže krivca za sve loše stvari koje su im se
dogodile u prošloj godini. Spaljivanjem Fašnika simbolično tjeraju sve loše od sebe, te u veselju
pozdravljaju dolazak novog proljeća.