1.

Aktivan nadzor nad zdravljem kako zdravih, tako i bolesnih osoba i

grupacija stanovnika je:
a) dispanzerski metod rada
b) terapijski metod rada
c) skrining

2. Poželjni rokovi za periodične preglede školske djece (5-19 godina), su:

a) mjesečno
b)dva puta godišnje
c) svake godine

3. Stručno kontrolisanje događaja i predviđanje šta de se dogoditi u vitalnim

događajima i zdravlju stanovništva u narednom periodu je:
a) evaluacija zdravstvene zaštite
b) planiranje zdravstvene zaštite
c) programiranje zdravstvene zaštite

4. Analiza potreba i zahtjeva za zdravstvenom zaštitom, analiza raspoloživih

resursa i određivanje ciljeva prioriteta je
a) usaglašavanja plana
b) faza pripreme plana
c) faza ostvarivanja zdravstvene zaštite

5. Ocjena prilagođenosti zdravstvene zaštite, u evaluaciji plana, kod

promjenjenih potreba stanovništva je
a) adekvatnost
b) kvalitet usluga
c) fleksibilnost

6. Sistem centralnog oporezivanja i univerzalne koristi uz druge finansijske

dodatke je
a) Beveridž sistem
b) tržišni princip
c) Bizmarkov sistem
7. Dogovoreni ili planirani obim i struktura zdravstvenih usluga po korisniku,
je
a) zdravstvena norma
b) normativi
c) zdravstveni standard

8. Zdravstvene informacije, istraživanja i edukacije, su podjela informacionog

sistema prema
a) obimu
b) oblasti primjene
c) organizacionom nivou

9. Zadovoljenje potreba korisnika sa aspekta organizacije zdravstvene zaštite

je
a) industrijski koncept kontrole kvaliteta
b) klinički koncept kontrole kvaliteta
c) kontrola kvaliteta od strane korisnika

10. Imunizacija, fluoridacija vode, dodavanje joda i vitamina hrani, te

uništavanje vektora
a) okolinske intervencije zaštite od masovnih nezaraznih bolesti
b) biološke intervencije zaštite od masovnih nezaraznih bolesti
c) socijalne intervencije zaštite od masovnih nezaraznih bolesti

11. Višestruko rešetanje stanovništva koje se sprovodi u najpoželjnijim

rokovima je
a) jednostruki skrining
b) dvostruki skrining
c) periodični skrining

12. Poželjni rokovi za periodične preglede predškolske djece (1-4 godine) su

a) mjesečno
b) dva puta godišnje
c) svake godine
13. Detaljna kvantifikacija i kvalifikacija planova razvoja zdravstvene
djelatnosti je
a) evaluacija zdravstvene zaštite
b) planiranje zdravstvene zaštite
c) programiranje zdravstvene zaštite

14. Izrada stručnih i analitičko- dokumentacionih materijala i donošenje

smijernica plana je
a) faza usaglašavanja plana
b) faza pripreme plana
c) faza ostvarivanja zdravstvene zaštite

15. Ocjena stepena do kojeg zdravstvena djelatnost zadovoljava prioritetne

zdravstvene potrebe stanovništva u evaluaciji plana je
a) adekvatnost
b) kvalitet usluga
c) efikasnost

16. Finansiranje putem nacionalnih mješovitih ili privatnih osiguravajudih

kompanija je
a) beveridž sistem
b) tržišni princip
c) Bizmarkov sistem

17. Mjerila koja određuju maksimalni utrošak vremena, prostora, opreme,

materijala za rad je
a) zdravstvena norma
b) normativi
c) zdravstveni standard

18. Zdravstveno informacioni sistemi: lokalni, institucionalni, regionalni,

nacionalni i internacionalni, je podjela prema:
a) obimu
b) oblasti primjene
c) organizacionom nivou
19. Ispunjenje zahtjeva za zdravstvenom zaštitom sa profesionalno
definisanim stavovima je
a) industrijski koncept kontrole kvaliteta
b) klinički koncept kontrole kvaliteta
c) kontrola kvaliteta od strane korisnika

20. Aktivnosti na unapređenju zdravlja i prevenciji bolesti, obavještavanje

građana o zdravstvenim problemima i potpuno uključivanje zajednice u
rješavanje problema su
a) okolinske intervencije zaštite od masovnih nezaraznih bolesti
b) biološke intervencije zaštite od masovnih nezaraznih bolesti
c) socijalne intervencije zaštite od masovnih nezaraznih bolesti

21. SZO je definiciju zdravlja donijela:

a) 1946. god
b) 1948. god
c) 1950. god

22. Zdravstveni indikatori:

a) ne smiju da podliježu značajnim varijacijama u vremenu i prostoru
b) mogu da podliježu varijacijama u vremenu i prostoru

23. Popis stanovništva se vrši svake:

a) 5. godine
b) 10. Godine
c) 20. godine

??24. Odnos broja prvih i ponovljenih pregleda je pokazatelj: (provjeriti,

nisam siguran)
a)obezbjeđenosti stanovništva zdravstvenom službom
b)obima i strukture rada zdravstvene službe
c) kvalitet rada zdravstvene službe

??25. Područja rada Socijalne medicine su: (provjeriti, nisam siguran)

a) ispitivanje faktora rizika individualnog zdravlja
b) ispitivanje faktora rizika kolektivnog zdravlja
??26. Ekonomski značaj zdravlja važan je: (provjeriti, nisam siguran)
a) za svakog pojedinca
b) za zdravstvenu službu
c) za ekonomsku snagu društva

??27. Primarna ZZ je orijentisana: (provjeriti, nisam siguran)

a) na otkrivanje bolesti, liječenje i rehabilitaciju oboljelih
b) na sanitaciju okoline
c) za zaštitu majke i djeteta
d) za zaštitu i unapređenje zdravlja cjelokupnog stanovništva

28. Zdravstveno osiguranje je zasnovano:

a) na načelima uzajamnosti i solidarnosti
b) na načelima timskog rada
c) na principu priznavanja ekonomskih vrijednosti zdravstvenih usluga

29. Mjere sekundarne prevencije:

a) specifičnu prevenciju
b) rano otkrivanje i liječenje bolesti
c) rehabilitaciju

30. Koji su osnovni nivoi ZZ? (dopuni)

Primarni nivo ZZ, sekundarni nivo ZZ, tercijarni nivo ZZ, samozaštita

31. Nabroj međunarodne zajednice (dopuni)

WHO – svjetska zdravstvena organizacija, UNICEF – Mešunarnodni fond UN za pomod djeci,
ILO – Međunarodna organizacija rada, FAO – organizacija za poljoprivredu i ishranu, UNESCO
– organizacija UN za odgoj, nauku i kulturu, UNHCR – visoki komesarijat UN za izbjeglice,
CIOMS – savjet za međunarodne organizacije medicinskih nauka, IAEA – međunarodna
agencija za atomsku energiju, ECOSOC – socijalno-ekonomski savjet

32. Smanjenje štetnog uticaja alkohola, droge i duhana definisano je ciljem

Zdravlja za sve broj:
a) 8
b) 5
c) 12
33. Planiranje zdravstvene zaštite je:
a) djelatnost doma zdravlja
b) predviđanje šta de se dogoditi u vitalnim događajima i zdravlju stanovništva u
narednom periodu
c) stvarno kontrolisanje događaja

34. Metode ranog otkrivanja bolesti putem jednostrukog, višestrukog

rešetanja i periodičnih pregleda su:
a) kliničke metode
b) terapeutske metode
c) skrining metode

35. Detaljna kvantifikacija i kvalifikacija planova razvoja zdravstvene

djelatnosti je
a) evaluacija zdravstvene zaštite
b) programiranje zdravstvene zaštite
c) planiranje zdravstvene zaštite

36. Pokazatelji funkcionisanja primarne zdravstvene zaštite su:

a) natalitet
b) Pokrivenost i obezbjeđenost populacije
c) prirodni priraštaj
d) Korištenje primarne zdravstvene zaštite

37. Izrada stručnih i analitičko-dokumentacionih materijala i donošenje

smjernica plana je
a) Faza pripreme plana
b) Faza usaglašavanja plana
c) Faza evaluacije

38. Zdravstveno socijalni sistem zasnovan na doprinosima pladenih iz bruto

plada je:
a) tržišni
b) Beveridž
c) Bismark
39. Dobar kvalitet po Šeldonu čine:
a) Ustanova
b) ministarstvno zdravstva
c) dobar doktor
d) dobar korisnik
e) Dobar zdravstveni sistem
f) sve navedeno

40. Osnovne funkcije SZO su:

a) Razmjena kadra
b) usmjeravanje i koordiniranje međunarnodnih zdravstvenih aktivnosti
c) postavljanje globalnih standarda za zdravlje

41. Cilj 8 Zdravlja za sve definiše aktivnosti na smanjenju:

a) Bolesti ovisnosti
b) Zaraznih bolesti
c) nezaraznih bolesti

42. Stručno kontrolisanje događaja i predviđanje šta de se dogoditi u vitalnim

događanjima i zdravlju stanovništva u narednom periodu je
a) evaluacija zdravstvene zaštite
b) planiranje zdravstvene zaštite
c) programiranje zdravstvene zaštite

43. Aktivan nadzor nad zdravljem kako zdravih, tako i bolesnih osoba i
grupacija stanovnika:
a) terapijski metod rada
b) skrining
c) dispanzerski metod rada

44. Analiza potreba i zahtjeva za zdravstvenom zaštitom, pregled i analiza

raspoloživih resursa, određivanje ciljeva prioriteta je
a) faza usaglašavanja plana
b) faza pripreme plana
c) faza ostvarivanja zdravstvene zaštite
45. Navedi zadatke doma zdravlja: (sve je tačno)
a) prati i proučava zdravstveno stanje stanovništva, higijenske prilike i uslove života
stanovništva
b) sprovodi mjere za zdravstvenu zaštitu žena, trudnica, odojčadi, predškolske djece,
omladine, radnika
c) sprovodi mjere na sprečavanju, suzbijanju, ranom otkrivanju i liječenju zaraznih i drugih
masovnih oboljenja i povreda
d) Obavlja patronažnu službu
e) organizuje i radi na zdravstvenom vaspitanju
f) liječi i sprovodi rehabilitaciju oboljelih i povrijeđenih u ustanovi i stanu bolesnika
g) sprovodi mjere u cilju sprečavanja oboljenja usta i zuba i vrši liječenje
h) obavlja dezinfekciju i dezinsekciju

46. Ocjena prilagođenosti zdravstvene zaštite, u evaluaciji plana, kod

promjenjenih potreba stanovništva je:
a) fleksibilnost
b) kvalitet usluga
c) adekvatnost

47. Sistem centralnog oporezivanja, uz druge finansijske dodatke, sistem

univerzalne koristi je:
a) tržišni princip
b) beveridž sistem
c) bizmark sistem

48. Aktivnosti na unapređenju zdravlja i prevenciji bolesti, obavještavanje

građana o zdravstvenim problemima i potpuno uključivanje zajednice u
rješavanje problema su
a) okolinske intervencije zaštite od masovnih nezaraznih bolesti
b) biološke intervencije zaštite od masovnih nezaraznih bolesti
c) socijalne intervencije zaštite od masovnih nezaraznih bolesti

49.

50.
ESEJ – Zdrava škola
Projekat je zapravo plan zdravstvene edukacije putem aktivnog uključenja svih subjekata u
partnerskim školama Projekta, na nivou regije ili države. Svrha mu je osigurati da
zdravstvena edukacije postane važan i neizostavan dio školskih aktivnosti i da u njegovo
planiranje, primjenu, evaluaciju i nagrađivanje rezultata, budu uključeni aktivno školarci,
nastavnici, roditelji, šira zajednica i vladine institucije. U prvom redu ministarstva školstva i
zdravstva. Sanitetska kuda 'Apollonia', pod čijim je okriljem i urađen ovaj projekt, spremna je
uzeti svoj savjetodavni udio u organiziranju Projekta, bez novčane naknade.

 Prvi korak – odrediti na nivou škole voditelja Zdrave škole, koji bi bio komunikacijska
poveznica s drugim školama uključenim u Projekt
 Drugi korak – škole koje su dio Projekta, otvaraju svoj zajednički račun, na koji se upladuje
mali iznost kao potvrda registracije škole u sklopu ovog projekta
 Tredi korak – formiranje tima 1 (školarci), tima 2 (roditelji + nastavnici) i tima 3
(profesionalci vezani za zdravlje školskog djeteta: ljekari, psiholog, policajac, duhovnik); ova 3
tima komuniciraju preko voditelja, koji ugovara sastanak sa sva 3 tima na kojem se moraju
odrediti zadaci, osobe zadužene da ih izvrše i vremenski rok za izvršavanje
 Četvrti korak – određivanje maksimalno 3 zadatka na kojima de konkretna škola raditi
 Peti korak – uspostaviti komunikaciju sa javnim medijima (TV lokalna i nacionalna, novine,
radioemisije, ministarstva školstva i zdravstva i dr), te ih postepeno uključiti u plan, jer oni
mogu biti dobar put da se uveda fond zdravih škola.

Ovaj Projekt znači moderan put da se uvede zdravstvena edukacija u škole. Ne uvodi se kao
predmet koji de slušati pasivni slušači i imati od toga malo koristi, nego zabavan proces
aktivnog učenja. Istovremeno nudi zdravstvenu edukaciju i poboljšanje zdravstvene zaštite.

ESEJ - Zdravi grad

Projekat Europskog odjela Svjetske zdravstvene organizacije (EuWHO) 'Zdravi grad'
dugoročni je međunarodni razvojni projekt kojem je cilj postaviti zdravlje pri samom vrhu
dnevnog reda političkih čimbenika u europskim gradovima i promicati sveobuhvatne lokalne
strategije za zdravlje i održivi razvoj zajednice zasnovane na principima strategije 'Zdravlje za
sve do 2020.godine (Health 2020)'. Projekt ' Zdravi grad' afirmira holističku prirodu zdravlja,
ukazujudi na međuzavisnost fizičke, duševne, socijalne i duhovne dimenzije zdravlja. Projekt
polazi od pretpostavke da se bolje zdravlje može postidi zajedničkim naporima pojedinaca i
skupina koje žive u gradu. Bitna je postavka ovog projekta spoznaja da pri donošenju
političkih odluka na razini gradske vlade treba uvijek obratiti pozornost na njihov mogudi
uticaj na zdravlje. Na stanje zdravlja građana bitno utiču uvjeti stanovanja, stanje okoliša,
obrazovanje, javne službe, socijalna zaštita i drugo. Upravo zbog takvog uticaja, usmjerenost
na zdravlje podrazumijeva uključivanje organizacija i pojedinaca koji djeluju izvan samog
sektora zdravstva u aktivnosti na poboljšanju zdravlja građana. Ovaj se proces zajedničkog
djelovanja na poboljšanju zdravlja označava terminom 'intersektorsko ili međuresomno
djelovanje' i cilj mu je, u konačnici, poboljšati urbano okruženje u kojem ljudi žive, rade ili se
školuju.
Zdravi grad prije svega treba biti grad za sve svoje stanovnike, inkulizivan, suportivan,
socijalno osjetljiv i sposoban odgovoriti na različite potrebe i očekivanja svojih građana.
Projekat 'Zdravi grad' uspješan je i popularan mehanizam za promicanje politika i programa
zasnovanih na zdravlju za sve na lokalnom nivou kroz proces koji uključuje izričitu političku
obavezu, institucionalne promjene i međuresomna partnerstva, inovativne akcije koje
rješavaju sve aspekte zdravstvenih i životnih uvjeta, te široko umrežavanje gradova preko
cijele Europe i dalje

ESEJ - Mjere zdravstvene zaštite u vanrednim prilikama

Faza neposredne opasnosti:
 Stavlja se u funkciju štab za odbranu
 Pripravne su jedinice za samozaštitu: CZ, PP, CK, zajednica
 Označavaju se zone gdje se nesreda očekuje
 Popunjavaju se potrebne rezerve
 Stanovništvo se ispravno informiše
 Po potrebi se vrši evakuacija ugroženih
Akutna faza:
 Pruža se pomod i zbrinjavaju se pacijenti po redu hitnosti
 Suzbija se panika
 Održava se red i zakon
 Neophodne su dobre informacije
 Obezbjeđuje se privremeni smještaj
 Osigurava se: voda, hrana i odjeda
 Kasnije se vrši procjena štete
Faza ublažavanja i otklanjanja posljedica:
 Počinju da funkcionišu sve djelatnosti, ali u vanrednoj situaciji
 Obezbjeđuje se trajno snabdjevanje vodom za pide
 Nadzor nad hranom i lijekovima koji stižu
 Provode se protivepidemijske mjere
ESEJ – Organizacija zdravstvene zaštite stanovništva u opštini
Da bi se sačinio plan razvoja zdravstva za određenu opštinu za petogodišnji period, potrebno
je prikazati sljedede parametre:
 Stanovništvo po dobu i polu
 Vitalne događaje (natalitet, mortalitet, prirodni priraštaj)
 Rangirati 10 očekivanih vodedih oboljenja i 5 vodedih uzroka smrti u opštini s obzirom
na strukturu stanovništva, razvijenosti opštine i zdravstvene zaštite
 Ocijeniti obezbijeđenost stanovništva zdravstvenim kadrom (broj stanovnika na
jednog doktora medicine, doktora stomatologije, medicinsku sestru)
 Utvriditi ciljeve srednjoročnog razvoja zdravstva u datoj opštini u odnosu na
specifične karakteristike stanovništva i razvijenost zdravstvene zaštite
 Uraditi kretanje prioriteta u razvoju zdravstvene zaštite
 Na osnovu normativa zdravstvenog kadra u primarnoj zdravstvenoj zašititi, izračunati
potrebe za datu opštinu – broj timova doktora medicine u PZZ (na 2300 stanovnika
1.0 dr, 0.5 viših med sestara, 2.0 SSS med sestara), broj stomatoloških timova (na
4600 stanovnika 1.0 dr, 1.0 sestra), broj farmaceutskih timova (na 10 000 stanovnika
1.0 dipl.farmaceut, 1.0 farm.tehničar) i broj ostalih zdravstvenih radnika

ESEJ - ŠTA JE PROGRAMIRANJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE ?

PROGRAMIRANJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE PODRAZUMJEVA DETALJNU KVANTIFIKACIJU
(NUMERIČKI BROJ AKTIVNOSTI) I KVALIFIKACIJU ( OPIS VRSTA AKTIVNOSTI) USMJERENIH NA
REALIZACIJI MJERA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE.

Program zdravstvene zaštite osiguranih lica predstavlja skup mjera i akcija koje de se
organizovano sprovoditi u cilju unapređenja – očuvanja zdravlja i liječenja oboljelih. On
obuhvata zdravstvenu zaštitu osiguranih lica.

PROGRAM ZDRAVSTVENE ZAŠTITE PREDSTAVLJA TEMELJNI AKT

Provođenje mjera zdravstvene zaštite kojima se osigurava ostvarivanje prava iz obaveznog
zdravstvenog osiguranja. Regulisanje obaveza pružanja zdravstvenih usluga prema
osiguranicima – korisnicima opdina i potpisivanje Ugovora iz domena primarne zdravstvene
zaštite, specijalističko konsultativne vanbolničke zdravstvene zaštite sekundarnog
nivoa,vanbolničke dijagnostičke zdravstvene zaštite sekundarnog i tercijarnog nivoa,
djelatnosti nivoa Opde bolnice i Kantonalne bolnice i Kliničkog centra i Zavoda zdravstvenog
osiguranja;

Program rada zdravstvene djelatnosti

1. Aktivnosti
2. Radne operacije
3. Broj pregleda, usluga, dg procedura ( po vrstama )
Program razvoja zdravstvene djelatnosti – mreža
1. Program izgradnje
2. Investicioni program
3. Program projektne dokumentacije
4. Program pojedinih faza izgradnje
5. Program nabavke opreme
6.Program osposobljavanja kadrova

ESEJ – Zdravstveno-informacioni sistem ZIS

Informacioni sistem se definiše kao određeni skup ljudi, mašina, odnosno opreme koji po
određenoj organizaciji i metodama služe za prikupljanje, obradu čuvanje podataka i njihovo
dostavljanje za korištenje. Ciljevi informacionog sistema moraju biti usklađeni s ciljevima
organizacije u kojoj se taj sistem razvija, kako bi se poboljšalo funkcioniranje te organizacije i
postigli bolji poslovni rezultati.

Dvije najznačajnije funkcije informacionih sistema su:

1. Funkcija upravljanja gdje se pravovremenim i tačnim informisanjem mogu uspješno
donijeti operativne odluke, i
2. Funkcijom dokumentacije se obezbjeđuje dokumentacija za rekonstrukciju poslovnih
događaja ili reviziju poslovanja.

ZIS podrazumjeva kompleks informacionih pod-sistema koji su izgrađeni i funkcionišu

interaktivno u realnom vremenu u području zdravstvene djelatnosti. Imaju razvijene baze
podataka i internu komunikaciju, a namjenjeni su za prikupljanje, arhiviranje i obradu
podataka, te distribuciju informacija. Baza podataka (Data base) je organizovani niz podataka
ili grupa „fajlova“ koja se koristi za specifične potrebe. U bazi podataka se vode podaci. ZIS
djeluje na svim nivoima zdravstvene zaštite kako od područnih ambulanti (zdravstveni
kartoni i zdravstveni izvještaji, preko domova zdravlja, bolnica i zavoda za javno zdravstvo).

Dva ključna faktora koja dovode do povedanja podataka u sistemu zdravstva

1. porast ukupnog medicinskog znanja baziran na velikom napretku medicinske nauke,
struke i vještina;
2. razvoj i primjena programa zdravstvene zaštite za koje je potrebno obezbijediti
odgovarajudu dokumentaciju i evidenciju, planiranje i upravljanje, kao i evaluaciju
provođenja tih programa sa stanovišta njihove racionalnosti, efikasnosti i
ekonomičnosti.
S obzirom na obim i funkciju razlikuju se sljededi tipovi ZIS-a: lokalni, institucionalni,
regionalni, nacionalni i internacionalni ...
ESEJ – Studija javnozdravstvenog slučaja
Za studiju javnozdravstvenog slučaja je potrebno:
 Izabrati javnozdravstveni problem od šireg interesa za zdravlje populacije na datoj
opdini, mjesnoj zajednici, kolektivu ili rizičnoj skupini
 Opisati prostor, njegovu veličinu, stanovništvo, komunikacije, tehnologiju i njen uticaj
na zdravlje odabrane populacije
 Iznijeti dosadašnja saznanja o izabranom javnozdravstvenom problemu
 Navesti posljedice po zdravstveno stanje stanovništva uzrokovane odabranim
javnozdravstvenim problemom
 Predložiti mjere promocije zdravlja, primarne i sekundarne prevencije i sanacije
 Uključiti interdisciplinarnu i multisektorijalnu saradnju u provođenje mjera
 Napraviti kratak zaključak. Primjeri ovakvog slučaja su: vodosnabdijevanje i uticaj na
zdravlje, dispozicija otpada, komunalna higijena, aerozagađenje, rizične grupe,
jonizirajude zračenje, evidentni neriješeni problemi (pijace, željezničke stanice,
klaonice, groblja), saobradaj, hrana iz uvoza, socijalne ustanove, kolektivni centri,
hepatitis A, AIDS, TBC, RVI, objekti brze prehrane

ESEJ - KOJI EFEKAT SE POSTIŽE OSTVARENJEM ZDRAVSTVENIH POTREBA?

Zdravstvene potrebe su
1. u širem smislu riječi one potrebe čije zadovoljavanje omogudava da se zdravlje održava na
nivou fizičkog, psihičkog i socijalng blagostanja.
2. u užem smislu riječi, zdravstvene potrebe se definišu u smislu nedostatka ili oštedenja
zdravlja, kao naučno determinisan nedostatak zdravlja koji zahtijeva preventivne i kurativne
mjere, te kontrole i eradikacije.

Potrebe se dijele na:

1. Opažene zdravstvene potrebe od pojedinca ili okoline;
2. Neopazene zdravstvene potrebe, koje ne opaža pojedinac niti okolina.
Mnogo je više neopaženih zdravstvenih potreba, pa se odnos opaženih i neopaženih potreba
upoređuje sa fenomenom “sante leda”. Iznad površine vode vidljiv je samo jedanaesti dio
ukupne zapremine leda. Samo je mali dio zdravstvenih potreba opažen, analogno opisanom
fenomenu.
3. Zdravstvene potrebe mogu biti realizovane i nerealizovane. Na zdravstvene potrebe utiču
demografske karakteristike stanovništva, zdravstveno stanje, ekološki faktori i organizacija
zdravstvene zaštite.

Prema deklaraciji iz Alma-Ate postoji osam temeljnih-esencijalnih zdravstvenih potreba:

1. Zdravstveni odgoj stanovništva,
2. Ishrana,
3. Opskrba pitkom vodom i sanitacija okline,
4. Zdravstvena zaštita majke i djeteta,
5. Imunizacija protiv zaraznih bolesti,
6. Sprječavanje endemskih bolesti,
7. Liječenje učestalih bolesti i povreda, (hitna medicinska pomod),
8. Snabdijevanje esencijalnim lijekovima.
Iz zadade:
1. Prioritetni zahtjevi: prelom, krvarenje, bol iza grudne kosti, porod, visoka
temperatura...
2. Priotitetne potrebe: vakcinacija, sistematski pregledi, pregledi trudnica
3. Najčešde dobne skupine koje su zastupljene u odnosu na sortirane potrebe za
zdravstvenom zaštitom su . djeca do 5 godine, školska djeca i starija populacija.
4. Zahtjevi: bol ispod desnog rebarnog luka, učestalo i bolno mokrenje, otok zglobova,
povradanje, dijareja. Potrebe: digitorektalni pregled gojaznost kao faktor rizika,
pregled grlida materice, CT, MRI
5. Najvedi dio zdravstvenih potreba se odvija na nivou primarne zdravstvene zaštite.
Ove potrebe se obično izvode jednom godišnje izuzev nekih koje se obavljaju više
puta kao što je uz pregled trudnice.
6. Ostvarivanjem zdravstvenih potreba (pravovremeno) prevenira se dalji razvoj bolesti i
njen nastanak, pozitivno se utiče na zdravstveno stanje javnog sektora, te štedi se
novac predviđen za liječenje koji se u ovom slučaju ulaže u prevenciju.

ESEJ - Socijalno-medicinski aspekti alkoholizma

Alkoholičar je svako lice koje pije više nego što je u toj određenoj sredini socijalno prihvaden
običaj. Alkoholizam je socijalno-patološka pojava 2-3% svjetske populacije.
Izaziva: apsentizam, invalidnost, nesrede, samoubistva, prostituciju, te propadanje porodice.
Prevencija alkoholizma:
1. Socijalno-vaspitne mjere
a. Zdravstveno prosvjedivanje
b. Pravilno organizovanje života: sport, rekreacija, zabavni život
c. Dobri uslovi života i sloboda izbora zdravog života
d. Razvoj proizvodnih aktivnosti koje smanjuju potrebu za alkoholom
2. Društveno, pravne restriktivne mjere
a. Visoke cijene i takse na alkohol
b. Ograničavanje javnih institucija gdje se upražnjava alkohol
c. Zabrana prodaje alkohola djeci i omladini
d. Zabrana točenja alkoholau određene dane
3. Mjere zdravstvene djelatsnosti
a. Organizacija zdravstveno-odgojnog rada
b. Liječenje
c. Osnovni cilj je vradanje alkoholičara u život i rad i izgradnja povjerenja
ESEJ – Socijalnomedicinski aspekt narkomanije
Narkomanija je stanje periodičnog akutnog ili hroničnog trovanja prirodnim ili sintetskim
drogama.
Prevencija narkomanije:
1. Primarna prevencija
a. Uklanjanje činilaca koji mogu dovesti do ovisnosti od droge
b. Razvijanje zdravog stila života
c. Društveno koristan rad
d. Spriječavanje proizvodnje, krijumčarenja i distribucije
2. Sekundarna prevencija
a. Sinhronizovano djelovanje više činioca
b. Edukovana sredina u kojoj živi ovisnik
c. Sredina mora da primijeti poremedaje u ponašanju
d. Mora se znati ko preuzima brigu za dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju ovisnika
e. Mora se znati ko ostvaruje kontakte ovisnika i okoline
f. Mora se znati ko de brinuti za dugotrajno liječenje
g. Mora se znati ko de brinuti za dalje zdravlje i psihosocijalni status
h. CMZ
3. Liječenje – cilj je:
a. Uspostaviti apstinenciju
b. Otklanjanje somatskih, neuropsihijatrijskih i aktuelnih socijalnih posljedica kod
ovisnika.
4. Tercijarna prevencija
a. Rehabilitacija i socijalna reintegracija
b. Klinike, specijalne ustanove, azili

ESEJ - Kvalitet zdravstvene zaštite

Kvalitet je stepen primjene aktuelno raspoloživih, naučno baziranih medicinskih znanja na
zaštitu zdravlja pojedinca.
Dobar kvalitet (Šeldon) čine:
 Dobar doktor – adekvatno znanje, sposoban da savlada probleme, visoko motivisan,
senzitivan u komunikacijama
 Dobar korisnik zdravstvene zaštite – spreman da prihvati savjete, pridržava se
instrukcija, zna objasniti svoj problem, spreman je na promjenu ponašanja
 Dobar zdravstveni sistem – ima adekvatne resurse, dobro distribuirane resurse,
školovan i motivisan kadar
Kvalitet je dio strukture i strategije unutar zdravstvene organizacije i zdravstvenog sistema.
Kontrola kvalitete podrazumijeva vanjske mehanizme koji upoređuju kvalitet sa definisanim
standardima i preduzimaju mjere u slučaju odstupanja.
Obezbjeđenje kvaliteta je službena etapna aktivnost koja podrazumijeva unutrašnji razvoj i
primjenu mehanizama za procjenu kvaliteta, predlaganje i preduzimanje kolektivnih mjera:
metode usmjerene na prevenciju problema – lošeg kvaliteta, metode usmjerene na detekciju
problema – lošeg kvaliteta, te metode usmjerene na korekcije.
Stalno unapređenje kvaliteta je stalna aktivnost koja podrazumijeva unutrašnje podsticaje,
organizacionu i profesionalnu regulativu usmjerenu na unapređenje kvaliteta i boljeg ishoda
zaštite.
Instrumenti za mjerenje kvaliteta:
 Kriterijumi – definisani su od profesionalaca, stručnjaka određene oblasti; to su
mjerljivi oblici sa kojima se porede usluge, službe, aktivnosti i sl.
 Standardi – profesionalno definisani nivoi prihvatljivih varijacija od kriterija.

ESEJ - PROMOCIJA ZDRAVLJA

Promocija zdravlja predstavlja javnozdravstveni pristup unapređenja zdravlja s ciljem jačanja
odgovornosti pojedinca i zajednice prema zdravlju u odnosu na sve determinate zdravlja i
stilove života.

Metode rada u promociji:

1. Jednosmjerne ili didaktičke - u jednom smjeru ka ciljanom auditoriju. (predavanja,
radio i tv prilozi, plakati, brošure, bilteni – promotivni materijal)
2. Dvosmjerne ili sokratove - metode sa aktivnim učešdem svih sudionika razmjenom
znanja i iskustva (panel diskusije, seminari demonstracije, rad u velikoj i maloj grupi)
3. Kombinacija jednosmjernih i dvosmjernih metoda

Faze implementacije aktivnosti promocije zdravlja

1. Definicija problema – veličina javnzdravstvenog problema u određenoj populaciji
2. Definisanje i postavljanje prioritetnih ciljeva – odnos uloženih sredstava i predviđanje
rezultata
3. Sačinjavanje programa promocije
4. Sačinjavanje operativnog plana - aktivnosti, nosioci, rokovi, sredstva
5. Potrebni resursi - prostor, oprema kadar, sredstva
6. Impementacija - metode, tehnike, resursi
7. Mehanizam nadzora i evaluacije – indikatori resursa