Definicija i divizija (udžbenik: 80.-84.

Definicija
-definiciju upoznajemo u filozofiji, još od Sokrata, Platona i Aristotela
-definicija je određivanje pojma, sud kojim se određuje neki pojam
-definicija je bitan teorijski alat svake znanosti
Sadržaj pojma je misao o bitnim karakteristikama vezanih za neki pojam i upravo sadržaj
pojma je usko povezan sa samom definicijom
DEFINICIJA je logički postupak u kojem se označava sadržaj nekog pojma. U njoj se
jasno iznosi ono što pojam u sebi sadrži. Definicijom jedan nepoznati pojam objašnjavamo
pomoću poznatih (tradicionalna definicija)
-postoje različite vrste definicija, a neke od njih su: intenzionalna, ekstenzionalna,
nominalna, realna, leksička, stipulativna, precizirajuća
Tradicionalna definicija
-sadrži dva elementa: 1. DEFINIENDUM-pojam koji definiramo
2. DEFINIENS-pojmovi pomoću kojih definiramo.
DEFINIENS možemo raščlaniti na: 1. najbliži rodni pojam (GENUS PROXIMUM)
2. vrsnu razliku (DIFERENTIA SPECIFICA)
Primjer: Čovjek je svrhovito biće.
čovjek-definiendum
svrhovito biće-definiens
biće-genus proximum
svrhovito-diferentia specifica
Primjer: Stric je očev brat.
stric-definiendum
očev brat-definiens
brat-genus proximum
očev-diferentia specifica
Primjer: Brucoš je student prve godine.
brucoš-definiendum
student prve godine-definiens
student-genus proximum
prve godine-diferentia specifica
Budući da u logici puno pozornosti posvećujemo valjanosti tako je i sada. Naime, svakako je
vrlo bitno da nam definicija bude valjana, a kako bi bila valjana mora zadovoljiti određene
zahtjeve. Zahtjevi se obično formiraju u obliku pravila pa tradicionalna pravila definiranja
su da definicija mora biti:
1. Adekvatna-ni preširoka, ni preuska
2. Akuratna-ne smije biti preobilna; treba sadržavati samo bitne oznake po kojima se
sadržaj nekog pojma razlikuje od sadržaja nekog drugog pojma
3. Ne-cirkularna-ne smije se kretati u krugu; ne objašnjavati jedno drugim istog značenja
4. Ne-negativna-ne smije biti niječna
5. Ne-slikovita-prilikom definiranja ne rabiti riječi u prenesenom smislu
6. Jasna.

Divizija ili dioba

Budući da nam je definicija bila vezana za sam sadržaj pojma, divizija će nam pak biti vezana
za opseg (diviziju još nazivamo i diobom).Opseg je skup nižih pojmova koje obuhvaća jedan
viši pojam.
DIVIZIJA je logički postupak kojim se utvrđuje opseg nekog pojma.
Kako bi uopće i mogli nešto dijeliti, jasno je da moramo imati CJELINU koju dijelimo, zatim
PRINCIP (način/osnova) po kojem ćemo dijeliti i konačno neke NOVE ČLANOVE,
pojmove koje ćemo divizijom dobiti.
Divizija se sastoji od sljedećih elemenata:
1. DIOBENA CJELINA -cjelina koju dijelimo (npr. „ljudi“)
2. OSNOVA DIOBE- princip po kojem dijelimo (npr. po spolu)
3. ČLANOVI DIOBE- novi pojmovi koje dobijemo divizijom. (muško i žensko)
Moguće su i postoje različite vrste diobe: s obzirom na broj dobivenih članova, s obzirom na
različite principe diobe itd.
Npr. divizija pojma ljudi se može dijeliti po različitim principima (npr. dioba po spolu ili pak
starosti)
KLASIFIKACIJA-niz divizija u kome se jedna nadovezuje na drugu kako bi se došlo do
potpunog pregleda naučnog materijala koji dotična nauka obrađuje.
Divizija također mora udovoljavati nekim općim uvjetima kako bi bila valjana:
1. mora biti adekvatna (ne smije biti preširoka)
2. mora biti jedinstvena (ne smije biti zbrkana ili konfuzna)
3. mora biti postupna (mora se vršiti u najbliže članove).
Aktivnost za učenike-logička vježba promišljanja
-napravite definiciju za tri pojma prema vlastitom izboru
-napravite diviziju pojma prema vlastitom izboru