LOGIKA – 1.

cjelina
Logika je znanost o oblicima valjane misli i metodama spoznaje.
Logika je znanost koja proučava metode dosljednog zaključivanja.
Aristotel – osnivač logike, djelo „Organon“

Pojam je misao o biti onoga o čemu mislimo.

Sadržaj pojma je skup bitnih obilježja koja čine pojam.
Doseg pojma je ukupnost svih predmeta na koje se pojam odnosi.
Primjer 1:
Pojam TROKUT – SADRŽAJ DOSEG
- geometrijski lik sa 3 - jednakostranični, jedna-
kuta/stranice kokračni, šiljasti…
Determinacija – postupak dodavanja obilježja pojmu, čime se sadržaj povećava,
a doseg smanjuje
Apstrakcija – postupak oduzimanja obilježja pojmu, čime se sadržaj smanjuje, a
doseg povećava
Primjer 2:

trokut DETERMINACIJA jednakostranični trokut

geometrijski lik trokut
APSTRAKCIJA

Kategorički sudovi
1. opće-potvrdni – pr. „Svi ljudi su sisavci“ SaP

2. opće-niječan – pr. „Nijedan čovjek nije životinja“ SeP

3. posebno-potvrdan – pr. „Neki ljudi imaju plavu kosu“ SiP

4. posebno-niječan – pr. „Neki ljudi nemaju plavu kosu“ SoP

 VENNOVI DIJAGRAMI
oznake:
x - kad ima „nešto“ u nekom polju
/// - kad nema „ništa“
- kad nemamo informaciju (prazno polje)
ODNOSI MEĐU POJMOVIMA
1. EKVIVALENTNI (jednakovrijedni) pojmovi

2+2 3+1
//// x ////

2. SUBORDINARNI (podređeni) i SUPERORDINARNI (nadređeni)

tulipan cvijet
//// x x

3. DISPARATNI (razdvojeni)

A B
//

4. INTERFERIRAJUĆI (ukršteni)

učenik sportaš
x x x
5. KOORDINIRANI (usporedni)
sport

x
nogomet
x // x rukomet

/// ///
/
///

6. KONTRARNI (suprotni)
C (boja)

A B (bijelo)
(crno)

7. KONTRADIKTORNI (protuslovni)

A ne - A
 DEFINICIJA
Definicija je sud u kojem na nedvosmislen način određujemo sadržaj nekog
pojma.
Definiciju čine: lat. DEFINIENDUM - pojam koji se definira
DEFINIENS - pojam/pojmovi kojima se definira

Definiens: lat. genus proximum - najbliži rod

differentia specifica - vrsna razlika

Primjer 1: genus proximum differentia specifica

Biologija je znanost o živim bićima.

definiendum definiens

Pravila definiranja:
1. Adekvatnost – definicija treba biti primjerena pojmu koji se definira, ne
smije biti preuska ni preširoka
2. Akuratnost – definicija treba sadržavati samo bitna obilježja nekog pojma
3. Idem per idem – ista ne smije biti kružna tj. cirkularna, ne smije definirati
pojam njime samim, odnosno isto istim
4. Definicija ne bi trebala biti negativna, ona treba odrediti koja obilježja
čine, a ne koja ne čine neki pojam
5. Definicija ne bi trebala biti slikovita, slikovitošću se ne može precizno
odrediti neki pojam
6. Ista treba biti jasna, pojmovi kojima se definira moraju biti jasni ili
prethodno definirani
 RAZDIOBA
Razdioba je postupak kojim se određuje doseg nekog pojma.
Elementi razdiobe
1. RAZDIOBNA CJELINA (lat. totum divdendum)
pojam koji prema njegovu dosegu dijelimo
2. RAZDIOBNI ČLANOVI (lat. membra divisionis)
podređeni pojmovi na koje se pojam dijeli
3. RAZDIOBNI TEMELJ (lat. fundamentum divisionis)
stajalište s obzirom na koje se neki pojam dijeli

Podrazdioba (subdivizija) – razdioba samog razdiobnog člana neke prethodne

razdiobe
Surazdioba (kodivizija) – usporedne podrazdiobe

Pravila
1) razdioba mora biti primjerena ni preuska ni preširoka, ukupan doseg
članova mora biti jednak dosegu razdiobne cjeline
2) razdiobni članovi se ne smiju preklapati
3) razdioba mora biti dosljedna tj. provedena prema istom razdiobnom
temelju
4) razdioba mora biti postupna, pojam se mora dijeliti u svoje najbliže vrste