Dana 9.2.2023.g.

Razvoj kompetencija i vještina kod djece i učenika kroz primjenu STEM-a u obrazovanju -
STEM za zdravlje (huhiv.hr)

Razvoj kompetencija i vještina kod djece i učenika kroz primjenu STEM-a u

obrazovanju
U trenutnoj fazi tehnološke revolucije inovacije su postale dio svakodnevnog života ljudi i
napredak se događa u gotovo svim sektorima. Inovacije se rjeđe događaju u obrazovanju,
posebno u ranim godinama učenja. To postupno dovodi do pada pronicljivosti učenja, jer je
tradicionalno obrazovanje uglavnom usmjereno na učenje napamet. STEM obrazovanje
donosi promjenu paradigme u ranom učenju i ima za cilj zadržati znatiželju i crtu genijalnosti
kod djece. STEM nije samo kratica za znanost, tehnologiju, inženjerstvo i matematiku već i
obrazovna metoda koja objedinjuje sve ove predmete. STEM potiče djecu i mlade da
eksperimentiraju, griješe i uče iz vlastitih iskustava kako bi postigli određene ishode, umjesto
da se oslanjaju na teoriju iz udžbenika. Kritičko razmišljanje, logička analiza, istraživanje i
učenje temeljeno na projektima ključni su u STEM obrazovanju. Potiče znatiželju kod djece,
čineći proces učenja zabavnim, relevantnim i vječnim. To uključuje promjenu paradigme s
tradicionalnog obrazovanja kojem u praksi nedostaje praktičnog učenja na učenje koje je
temeljitije i dublje. Ključni problem izoliranog učenja je taj što učenici često nisu u
mogućnosti primijeniti naučene koncepte na stvarne probleme, smanjujući svoju
produktivnost, razumljivost, a time i provedbu. STEM obrazovanje više je od koncepata
znanosti i matematike. Fokus na praktičnom učenju sa stvarnim aplikacijama i proizvodima
pomaže u razvoju različitih skupova vještina, uključujući kreativnost i vještine 21. stoljeća.
Vještine koje su svima potrebne u 21. stoljeću uključuju medijsku i tehnološku pismenost,
produktivnost, socijalne vještine, komunikaciju, fleksibilnost i inicijativu. Ostale vještine
postignute STEM obrazovanjem uključuju rješavanje problema, kritično razmišljanje,
kreativnost, znatiželju, donošenje odluka, vodstvo, poduzetništvo, prihvaćanje neuspjeha i
slično. Bez obzira na budući put karijere, navedene vještine djecu i mlade uvelike pripremaju
za inovativnost.
Navodimo ključne kompetencije I vještine koje STEM pristup razvija kod djece i učenika:
1. Veća kreativnost  – često čujemo izreku ”razmišljati izvan okvira”, a kreativnost je
središte STEM obrazovanja. Mlade se potiče na jedinstvene ideje i interdisciplinarni
pristup rješavanju složenih problema.
2. Timska suradnja – u stvarnom svijetu i na radnom mjestu timovi trebaju rješavati i
dovršavati višeznačne probleme. STEM obrazovanje daje prednost suradnji i timskom
radu kako bi djecu podučio važnosti komunikacije i vodstva u postizanju zajedničkih
ciljeva. Omogućuje učenicima da rade zajedno, slobodno izražavaju svoje ideje,
raspravljaju, potkrepljuju svoj stav i zajedno donose određene zaključke.
3. Razvoj komunikacijskih vještina – sposobnost rasprave i prenošenja složenih
koncepata drugima, a uz to i učenje jednih od drugih, ključ je postizanja uspjeha.
Grupne aktivnosti u STEM-u promiču društvene vještine poput aktivnog slušanja,
 otvorenosti te ih usmjeravaju na davanje i primanje konstruktivnih povratnih
informacija.
4. Osnaživanje vještina kritičkog mišljenja – način rada u STEM obrazovanju
usmjeren je na poticanje kritičkog razmišljanja. Kritičko mišljenje je proces aktivnog
osmišljavanja primjene, analize i vrednovanja informacija kroz promatranje, iskustvo,
razmišljanje, zaključivanje ili komunikaciju. Djecu i učenike potiče se da odgovaraju
na pitanja ili rješavanju probleme koji se ne temelje na pamćenju, već na aktivnom
bavljenju materijalom kako bi bolje razumjeli problem. Takve situacije bolje
odražavaju ono što se od njih očekuje na radno mjestu.
5. Poticanje znatiželje – STEM osnažuje djecu i učenika da postavljaju pitanja ”kako” i
”zašto” te im pruža priliku za za pronalazak maštovitih rješenja. Znatiželjni učenici
ulažu u svoje obrazovanje i pokretačka su snaga inovacija i otkrića.
6. Poboljšava kognitivne vještine – kognitivne vještine su mentalne aktivnosti koje
koristimo u obavljanju radnji, a uključuju razmišljanje, čitanje i učenje. Slično kao i
mišić, mogu se ojačati vježbom i treningom. Učenici razvijaju i ojačavaju kognitivne
vještine putem STEM pristupa te ih koriste za brzinu i kvalitetu rješavanja problema.
7. Uči preuzimanju inicijative – učenje se razvija u zabavnu aktivnost. STEM
znatiželjnim učenicima pomaže ojačati vještine vještine konstruktivnog nošenja s
problemima i olakšava pozitivniji osjećaj prilikom učenja, veće samopouzdanje,
znatiželju i preuzimanje inicijative u rješavanju izazova.
8. Povećava medijsku pismenost – za razliku od ostalih nastavnih programa, STEM
pristup potiče učenje putem istraživanja i upita. Upit zahtijeva od učenika da se
uključi u aktivno učenje putem pitanja i traženja odgovora. Na taj način naučeno se
može primijeniti u svakodnevnom životu.
9. Pospješuje socijalno – emocionalno učenje – STEM obrazovanje potiče djecu i
mlade da poboljšaju svoje vještine socijalnog emocionalnog učenja prije nego što
postanu aktivni članovi društva.
10. Njeguje poseban obrazac razmišljanja – djeca i učenici postaju dosljedniji u
učenju, ali istovremeno se ne boje tražiti alternativna rješenja izvan okvira. U razredu
učenici uče aktivno tražiti načine rješavanja problema. Time ih se osposobljava za
učinkovito planiranje posla, podjelu zadataka, analiziranje činjenica, sudjelovanje u
produktivnoj raspravi i zauzimanje za vlastito stajalište.
11. Osnažuje vizualizaciju – STEM obrazovanje stavlja naglasak na vizualizaciju
korištenjem plakata, ploča i tehnoloških predmeta koji djeci i učenicima pomaže pri
prikazivanju ideja i prijedloga, ali i razvijanju važnih upravljačkih i prezentacijskih
vještina.
12. Izgradnja povjerenja u vlastite sposobnosti – među glavnim ciljevima STEM
obrazovanja je izgradnja djetetovog povjerenja u vlastite sposobnosti. Praktična
primjena ove ideje u okviru STEM obrazovanja pruža moralno zadovoljstvo i
povećava djetetovo samopoštovanje.
 13. Kompetencije pismenosti – STEM pristup jača sposobnost prepoznavanja,
razumijevanja, izražavanja, stvaranja i tumačenja pojmova, osjećaja, činjenica i
mišljenja u usmenom i pisanom obliku koristeći se vizualnim, zvučnim i digitalnim
materijalima. Aktivnosti koje doprinose razvoju kompetencije pismenosti uključuju
pronalaženje relevantne literature, prikupljanje podataka, modele obrade informacija,
donošenje zaključaka prezentiranje rezultata.
14. Kompetencija višejezičnosti – podrazumijeva sposobnost prikladne i učinkovite
uporabe različitih jezika za komunikaciju.
15. Jačanje digitalnih komunikacija – digitalna kompetencija uključuje sigurnu,
kritičnu i odgovornu uporabu digitalnih tehnologija i rukovanje njima za učenje, na
poslu i za sudjelovanje u društvu. Uključuje informatičku i podatkovnu pismenost,
komunikaciju i suradnju, medijsku pismenost, stvaranje digitalnih sadržaja, sigurnost,
pitanja povezana s intelektualnim vlasništvom, rješavanje problema i kritičko
razmišljanje.
16. Osobna i socijalna kompetencija te kompetencija učenja kako učiti – osobna i
socijalna kompetencija te kompetencija učenja kako učiti sposobnost je promišljanja o
sebi, učinkovitog upravljanja vremenom i informacijama, surađivanja s drugima na
konstruktivan način, zadržavanja otpornosti te upravljanja vlastitim učenjem.
Zašto budućnost naše djece ovisi o STEM obrazovanju?
Uspon digitalnog doba učinio je obrazovanje znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike
kritičnijim nego ikad prije. Promjena koja se događa je tako brza da je stvar koju znamo ili
imamo zastarjela u samo nekoliko mjeseci. Slične promjene događaju se u svim životnim
procesima. Da bi naše buduće generacije napredovale i rasle, trebamo prihvatiti tu promjenu i
opremiti ih pravim znanjem i vještinama. Rano STEM obrazovanje može promicati
kontinuirani akademski uspjeh, a djeca koja tijekom svog obrazovanja uče STEM koncepte
bolje su pripremljena za ispunjavanje sve više tehnološki usmjerenih profesionalnih zahtjeva.
Djeci i učenicima moramo ponuditi obrazovanje koje će im pomoći da se u tom svijetu ne
samo snađu, već i ostvare pune potencijale kao individue u socijalnom kontekstu. Ako se
nastavimo oslanjati na konvencionalni obrazovani sustav, čak dvije trećine djece koja danas
polaze osnovnu školu neće imati potrebne vještine da bi se zaposlili nakon završetka
obrazovanja. Potrebno je uložiti posebne napore kako bismo naše obrazovanje transformirali
iz standardnog tradicionalnog učenja u iskustveno ili aktivno učenje. U ne tako dalekoj
budućnosti vjerojatno ćemo svjedočiti mogućnostima profesija koje je sada teško i zamisliti,
a sve su ove vjerojatno povezane s tehnologijom i inovacijama. Obrazovanje korištenjem
interaktivnih tehnika i praktičnog pristupa razvoju i korištenju tehnologije dobiva posebnu
važnost. Možemo očekivati da će praktični zadaci zamijeniti dosadna suha predavanja u
bliskoj budućnosti. Zato danas moramo razmišljati o tome kako educirati djecu da bi se
mogla lakše suočiti s izazovima budućnosti.
LITERATURA
What is STEM Education and Why is it Important for Kids? – KidPillar
The Benefits of STEM Education for Children (invent.org)
https://www.twinscience.com/en/education/top-10-benefits-of-stem-education/