Ciklon (engl. cyclone, prema grč.

ϰύϰλος: krug) ili uragan je pojava

sniženog tlaka zraka (ciklona) u području između 30° sjeverne i 30°
južne zemljopisne širine, obilježena vrlo snažnim vjetrovima koji u
vrtlogu pušu oko središta vrlo niskog tlaka. Najniži su tlakovi (i do 880
hPa) u središtu ciklona, oko kojeg pušu vjetrovi (na sjevernoj polutki u
smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu, a na južnoj u smjeru
kretanja kazaljke na satu).
Područje ciklona može se podijeliti na tri dijela:
1. vanjski dio, u kojem se brzina vjetra povećava prema središtu ciklona;
na udaljenosti od 20 do 50 km od središta ciklona vjetrovi dosežu brzine
od 72 do 180 km/h;
2. područje maksimalnih vjetrova, koje prstenasto okružuje središte
ciklona i u kojem brzina vjetrova može doseći i brzine od 300 do 400
km/h;
3. oko ciklona, koje se nalazi u središtu ciklona i u kojem se brzina vjetra
naglo smanjuje na kojih 15 do 20 km/h i u kojem je nebo gotovo vedro
ili malo oblačno.
Promjer ciklona je nekoliko stotina km (najčešće od 80 do 600 km), a
prostire se u visinu od 8 do 15 km. Osim jakih vjetrova u ciklonu su jako
razvijeni grmljavinski oblaci, kumulonimbusi, s mjestimičnim jakim
pljuskovima kiše (i do 250 mm u jednom satu). Uraganski vjetrovi na
moru mogu razviti valove visoke 8 do 10 m, a kad prijeđu na kopno
mogu izazvati katastrofalna razaranja i ljudske žrtve (tako je na primjer
uragan Iniki tijekom rujna 1992. zahvatio Havaje s brzinom vjetra većom
od 180 km/h i nanio štetu od 1,8 milijarde USD, ranio oko 100 i izazvao
smrt 7 osoba).
Tropski cikloni općenito su jedna od najsnažnijih pojava u atmosferi:
smatra se da ciklon u tijeku 24 sata oslobađa energiju ekvivalentnu redu
veličine 500 tisuća atomskih bomba bačenih 1945. na japanske gradove.
Podjela ciklona
Cikloni se dijele na:
1. tropske depresije, u kojima vjetar puše brzinom od 37 do 63 km/h,
2. tropske oluje, u kojima je brzina vjetrova između 64 i 118 km/h, te
3. uragane, u kojima vjetrovi premašuju brzine od 118 km/h.
Najveći broj tropskih ciklona nastaje na oceanima u sjevernome dijelu
tropske zone Tihog oceana (oko 32 tropskih ciklona na godinu) kada
temperatura vode nije niža od 26 do 27 °C i oni se premještaju u skladu
s općim vodećim strujanjem zraka u visinama.
Jaki tropski cikloni u sjevernome dijelu Atlantskog oceana, Karipskom
moru, Meksičkom zaljevu, zapadnome dijelu južnog Pacifika (Tihi
ocean) i jugoistočnome dijelu sjevernog Pacifika zovu se uragani,
odnosno po američkom engleskome hurikani (eng. hurricane). U
Indijskom oceanu, Bengalskom zaljevu i Arapskom moru tropski ciklon
naziva se ciklon, a u zapadnome dijelu sjevernog Pacifika, u vodama
Kine i Japana tajfun. Na sjeverozapadnoj obali Australije ciklon se zove
willy-willy, na zapadnoj obali Meksika cordonazo, a na Filipinima baguio
ili baruio. Nastanak i gibanje ciklona (kojima se daju u posljednje
vrijeme nazivi ljudskih imena radi boljeg razlikovanja) prati se zadnjih
tridesetak godina meteorološkim satelitima, pa se tako na vrijeme
upozorava ugrožena područja o mogućem udaru ciklona, čime se
uglavnom izbjegnu ljudske žrtve. Zasad nema mogućnosti umjetnog
(ljudskog) djelovanja na ciklone radi promjene njihove putanje ili
smanjenja jakosti (intenziteta).