You are on page 1of 2

Tornado

Prijeđi na navigacijuPrijeđi na pretraživanje


 Ovo je glavno značenje pojma Tornado. Za druga značenja pogledajte Tornado
(razdvojba).

Tornado u SAD-u

Tornado je zračni vrtlog razorne snage. Spušta se iz veoma


razvijenog kumulonimbusa u obliku tamnog, gotovo okomitog stupa, širokoga pri zemlji
od nekoliko metara do nekoliko stotina metara. Osobito je česta pojava u nekima
od Sjedinjenih Država Amerike. Zove se i: tvister.
On je jedna od najsilovitijih pojava u prirodi. Prema definiciji iz knjige "Glossary of
Meteorology" iz 1959. godine tornado je "bijesni rotirajući stup zraka, u dodiru je s tlom,
nastaje kao privjesak kumuliformne naoblake i često je viđen kao ljevkasti oblak".
Riječ "tornado" potječe od španjolskog glagola tornar (okretati).
Tornado nastaje različitim fizičkim procesima u atmosferi. Za njegov nastanak potrebno
je nekoliko uvjeta: nestabilnost atmosfere, mehanizmi podizanja i vlaga u srednjim i
donjim dijelovima atmosfere.
U blizini tla nestabilna zračna masa je topla i vlažna i relativno je hladnija u gornjim
dijelovima atmosfere. Topli i vlažni dio zraka diže se i sastaje s hladnim i sušim.
Povećanjem vlage započinje jače kondenziranje u kapljice vode i tada se energija
(toplina) otpušta u okolni zrak, što je dovoljno da se uzlazno strujanje nastavi penjati. To
se sve događa u oblaku kumulonimbusu (grudasto-kišnom oblaku), najnestabilnijemu i
najopasnijemu od svih deset rodova oblaka. Strujanje toplog zraka se u oblaku sudara s
ostalim strujanjima hladnijeg silaznog zraka i tada oblak počinje pokazivati
vidljive rotacije koje se zbog sile teže pružaju do tla.
Tornado nosi sve pred sobom, a ovisno o olujama kakvim nastaje može imati razornu
jačinu i trajati do sat vremena. U tom vremenu može razoriti cijeli grad.
Jačine tornada označavaju se po dvije ljestvice, i to po Fujitinoj ljestvici i/ili TORRO
ljestvici. Kategorije F0 i F1, odnosno T0 do T3 sadržavaju tornade koji imaju brzine
vjetra do oko 180 km/h. 80% tornada spada u te kategorije. Prosječni tornadi imaju
promjer manji od 100 metara i pomaknu se nekoliko kilometara dok se ne raspuhnu.
Žestoki tornadi mogu biti široki i po nekoliko kilometara, a imati brzinu vjetra preko 400
km/h.
Oluje s tornadima središnji dio SAD-a najčešće pogađaju u proljeće i ljeti. Neki
sjevernoamerički Indijanci su zime provodili loveći u Velikoj nizini, dok su u proljeće
migrirali na sjever na područje današnje Kanade da bi izbjegli ljetne vrućine i opasnost
od tornada.

You might also like