Uvod u

interoperabilnost
 Uvod u interoperabilnost
Definicije
Čimbenici, koristi, razine i vrste interoperabilnosti
Područja interoperabilnosti
Okviri za interoperabilnost (HROI i EIF)

2
 Poimanje pojma
interoperabilnosti ...
• Interoperabilnost je ...
• filozof
• razumijevanje dvaju subjekata
• bankar
• razmjena financijskih podataka
• jezikoslovac
• sličnosti (razlike) dvaju jezika
• menadžer
• poslovna suradnja dvije tvrtke
• dijete od 5 godina?

3
 Terminologija
• Pojam interoperabilnost
• inicijalno vojni termin
• mogućnost sustava (jedinica, naoružanja) da
surađuje s drugima u cilju zajedničkog djelovanja
• Razdijelimo na: inter + oper + abilnost
• inter = isti prefiks kao Internet
• latinski "inter" dolazi od "in" + "terra"
• u našem slučaju: između, u sredini
• engleski "operate" – djelovanje
• engleski "ability" – mogućnost

4
 Hrvatski i interoperabilnost ...
• Hrvatski „prijevodi” (pokušaji)
• međudjelovanje
• sudjelatnost
• mogućnost međusobnog djelovanja
• mogućnost zajedničkog rada
• mogućnost uzajamnog funkcioniranja
• interoperativnost ???

5
Definicija
• „Interoperabilnost je
sposobnost zasebnih i različitih organizacija
da međusobno djeluju
u smjeru zajednički korisnih i dogovorenih ciljeva,
što uključuje razmjenu podataka, informacija i
znanja
kroz poslovne procese
koji podržavaju i korištenje informacijsko-
komunikacijskih tehnoloških sustava.“
iz Hrvatskog okvira za interoperabilnost,
usuglašenog s Europskog okvira za interoperabilnost

6
 Demistifikacija
• Na razini upravljanja:
• postiže se dogovorom (konsenzus)
• zajednički ciljevi i interesi
• Na razini provedbe:
• usklađivanje i zajedničko djelovanje
• razmjena podataka, informacija i znanja u poslovnim
procesima
• krajnji cilj (u pravilu) je pružanje usluga
• Ali …
integracija ≠ interoperabilnost
kompatibilnost ≠ interoperabilnost
prilagodljivost ≠ interoperabilnost

7
 Svrha i cilj interoperabilnosti
• Svrha i cilj – povećanje učinkovitosti
• brzina
• nepotrebnost fizičke blizine
• poslovanje na velikim udaljenostima
• automatizacija procesa
• Rezultat:
• postizanje poslovanja tamo gdje prije nije bilo moguće ili je bilo
znatno otežano
• smanjenje troškova poslovanja

8
 Preduvjeti za interoperabilnost
• Razni oblici elektroničkih komunikacija
• infrastruktura elektroničke
komunikacijske mreže
• Računalni sustavi za poslovanje
• sustavi za izradu i pohranu strukturiranih podataka o
poslovanju uporabom novih tehnologija, metoda i mehanizama
transformacija, slanja i primanja te sigurne pohrane podataka
• Informacije u obliku elektronički zapisanih podataka
• koriste ih sustavi, protokoli i tehnologije
• Zaključak: zasnovano na naprednoj tehnologiji

9
Uvod u interoperabilnost
Definicije
Čimbenici, koristi, razine i vrste interoperabilnosti
Područja interoperabilnosti
Okviri za interoperabilnost (HROI i EIF)

10
 Preduvjeti interoperabilnosti
• Što je potrebno za neki početak korištenja?
• unaprijed se često ne zna što se sve može podrazumijevati
• Primjer: vožnja automobila
• trivijalno: upali motor, ubaci u brzinu i vozi!
• stvarno: prometnice, znakovi, opasnosti, pješaci …
• Zaključak: treba utvrditi čimbenike, korist, razine i vrste
interoperabilnosti
• prvo definiramo što → kasnije lakše kako
• Čimbenici interoperabilnosti sa stanovišta organizacije:
• vanjski i unutarnji

11
 Vanjski čimbenici
interoperabilnosti
• Vanjski čimbenici – razlog postojanja organizacije
• kontekst djelovanja organizacije u okruženju
• druge organizacije, okolina i subjekti u okruženju s kojima je organizacija u
nekom izravnom odnosu
• Neposredni vanjski čimbenici su prvi potencijalni subjekti
interoperabilnosti:
• vlasnik ili nadsustav
• zajednički interesi
• korisnik
• usluga
• pružatelj usluge
• usluga
• zajednica
• uvjeti
• ostali vanjski čimbenici

12
 Unutarnji čimbenici
interoperabilnosti
• Unutarnji čimbenici – dijelovi organizacije i njena poslovna
djelatnost
• političko područje ili područje odlučivanja
• svrha i ciljevi postojanja (vlasnici)
• pravno područje
• propisi i interni dokumenti – kako se funkcionira
• organizacijsko-procesno područje
• org. struktura, procesi, prava, obveze, odgovornosti, upravljanje
• semantičko područje
• značenja svih pojmova, elemenata, sudionika i procesa
• tehničko područje
• tehnologije (olovka ili računalo, mreža, sustav, razmjena ...)

• Definiraju se zakonitosti i ograničenja – a to su norme i

pravila
13
Unutarnji čimbenici interoperabilnosti

• Područja poslovanja nisu

nezavisna

• Promjene u jednom području

uzrokuju nužne prilagodbe u
ostalim područjima

14
 Razine interoperabilnosti
• Jedna od definicija interoperabilnosti:
• „Interoperabilnost je mogućnost dva ili više sustava ili komponente da
razmjenjuju informacije i koriste razmijenjene informacije“
• Ukazuje na dvije osnovne razine interoperabilnosti:
• sintaksna – tehnička sličnost sustava, oblika podataka koji se
razmjenjuju i komunikacijskih protokola
• semantička – razmijenjene informacije se automatski, smisleno i
točno tumače
• Semantička imovina (semantic assets) – resursi
potrebni za ostvarivanje semantičke interoperabilnosti
• klasifikacijski sustavi, nomenklature, šifrarnici, pojmovnici,
rječnici ili vokabulari, XML sheme i slični popisi pojmova
• specifikacije međusobnih veza tih popisanih elemenata te
pravila pridruživanja ili preslikavanja među njima – ontologije
15
Razine interoperabilnosti
• Tehnička – glavni preduvjet
• mreža, protokol
• Sintaksna – komunikacija i razmjena
podataka
• struktura podataka, zapis
• Semantička – razumijevanje značenja
informacija
• semantička imovina
• Pragmatična – kontekst
• svjesnost metoda drugog sustava
• matični broj studenta, građana i tvrtke
• Dinamička – promjena podataka utječe
na razmjenu i povećanje razumljivosti
• Konceptualna – sudionici u komunikaciji
u potpunosti razumiju funkcioniranje
druge strane
• implementacija može biti različita

16
 Razine interoperabilnosti
• Rekapitulacija razina interoperabilnosti
• bez interoperabilnosti
• dvije strane uopće ne komuniciraju
• tehnička interoperabilnost
• dvije strane komuniciraju, jedna govori (šalje),
druga čuje (prima), ali ne zna što
• sintaksna interoperabilnost
• u komunikaciji se razumiju glasovi i riječi, ali se ne zna njihovo značenje
• semantička interoperabilnost
• u komunikaciji se razumiju riječi i njihovo značenje, ali ne i rečenice – ne poznaje se
kontekst riječi u rečenici ni u tekstu
• pragmatična interoperabilnost
• u komunikaciji se razumiju riječi u rečenici i njihov kontekst – tekst
• dinamička interoperabilnost
• promjene u procesima sudionika utječu na promjene u rečenicama komunikacije
• konceptualna interoperabilnost
• definirani su i razumiju se svi procesi i promjene kod svih sudionika komunikacije koji
se posljedično u potpunosti razumiju – razumijevanje razmišljanja druge strane
17
Uvod u interoperabilnost
Definicije
Čimbenici, koristi, razine i vrste interoperabilnosti
Područja interoperabilnosti
Okviri za interoperabilnost (HROI i EIF)

18
 Područja usklađivanja
interoperabilnosti
• Područja zapravo predstavljaju unutarnje čimbenike
• Nužno usklađivanje interoperabilnosti u svih 5
područja
• odstupanje na bilo kojem od područja dovodi do
nezadovoljenja interoperabilnosti
• važna je svaka karika u lancu interoperabilnosti
• Područja se promatraju razinski:
• politika i odlučivanje
• pravni okviri
• organizacija i procesi
• semantika
• tehnika

19
Područja interoperabilnosti

20
Uvod u interoperabilnost
Definicije
Osnovni pojmovi
Čimbenici, koristi, razine i vrste interoperabilnosti
Područja interoperabilnosti
Okviri za interoperabilnost (HROI i EIF)

21
 Okvir za interoperabilnost
• Za interoperabilnost i na nacionalnoj i na međunarodnoj razini
treba utvrditi pravila i norme za razmjenu i korištenje podataka
• Zato se osmišljavaju okviri za interoperabilnost (interoperability
frameworks)
• niz pravila koja opisuju dogovorene načine međusobne interakcije
organizacija
• niz normi koje se trebaju koristiti kod ostvarivanja interoperabilnosti
• EU je odmah prepoznala potrebu za donošenjem propisa vezanih uz
interoperabilnost
• 1998. Direktiva o normama 1998/34/EC
• 2003. Direktiva o informacijama javnog sektora 2003/98/EC
• 2004. Direktiva o javnoj nabavi 2004/18/EC
• Istovremeno – niz političkih inicijativa interesnih strana, odnosno
proizvođača određenih platformi i programske podrške
• pokušale utjecati na izgled vršnih dokumenata o interoperabilnosti za EU

22
Europski okvir za interoperabilnost
• Jedna od pozitivnih neovisnih inicijativa – usvajanje okvira za interoperabilnost
• 2004. donesen Europski okvir za interoperabilnost EIF (European Interoperability
Framework), odnosno EIF 1.0
• opisuje kako su se organizacije sporazumjele ili će se sporazumjeti oko međusobne
interakcije i koje će norme koristiti
• donosi politike i smjernice koje čine temelj za odabir normi
• prilagođava se pojedinoj gospodarskoj, sociološkoj, političkoj, kulturnoj, jezičnoj, povijesnoj
i zemljopisnoj situaciji i primjeni u određenom slučaju
• primarno definiran nad paneuropskim uslugama javne uprave PEGS (Pan-European
eGovernment Services).
• EIF 1.0 donesen u sklopu programa Interoperabilne isporuke europskih e-
usluga javne uprave administraciji, poslovnom sektoru i građanima
IDABC (Interoperable Delivery of European eGovernment Services to public
Administrations, Business and Citizens) koji još uključuje i:
• Europsku strategiju interoperabilnosti EIS (European Interoperability Strategy)
• Smjernice za izgradnju arhitekture europske interoperabilnosti EIAG (European
Interoperability Architecture Guidelines)
• Infrastrukturne usluge europske interoperabilnosti EIIS (European Interoperability
Infrastructure Services)

23
Trokut upravljanja interoperabilnošću
• Trokut upravljanja interoperabilnošću (interoperability
government triangle)
• infrastrukturne usluge i alati EIIS
• u obliku uobičajenih i generičkih ponovno iskoristivih komponenata
• smjernice za izgradnju arhitekture EIAG
• radni okvir EIF
• strategija EIS - općenite smjernice i
akcijski prioriteti
• 3 klastera područja:
• povjerenje razmjene informacija
• arhitektura za interoperabilnost
• procjena implikacija ICT-a na
novu legislativu EU
• 2 pridružene mjere:
• podizanje svijesti o interoperabilnosti
• dijeljenje najboljih praksi

24
 EIF 2
• Provedbu okvira EIF 1.0 onemogućavale netehnološke prepreke
• različitost članica EU u veličini i strukturi javne uprave te modela interakcije s
građanima
• npr. razlike u broju i mogućnostima ponuđenih javnih usluga, statusu vlasništva
poduzeća, nadzornim operacijama granice (carina, policija), centralizaciji i lokalizaciji
upravljanja, načinima interakcije, procesima ključnim za građane (rođenje, sklapanje
braka, smrt), procedurama izdavanja dokumenata, u podršci za višestruke strane jezike
• Osvježavanje – prijedlog Europskog okvira za interoperabilnost EIF 2
• tema niza političkih debata (vezanih uz korištenja određenih tehnologija)
• lobiji za korištenje određenih vlasničkih normi i tehnologija
• u suprotnosti s idejom i smjernicama EU o korištenju otvorenih normi, a po mogućnosti
i otvorenog koda te otvorene programske podrške
• usvojen u prosincu 2010. od strane EK
• „Okvir za interoperabilnost je dogovoreni pristup interoperabilnosti za organizacije
koje žele surađivati u smjeru zajedničke isporuke javnih usluga. U okviru svog
djelokruga primjene, specificira skup zajedničkih elemenata, kao što su vokabular,
koncepti, principi, politike, smjernice, preporuke, norme, specifikacije i prakse.“

25
 EIF – smjernice i preporuke
• EIF ne daje preporuke konkretnih tehničkih norma, već
donosi opće smjernice, odnosno preporuke
• odnose se na područja dostupnosti, višejezičnosti, privatnosti,
korištenje otvorenih norma, programske podrške otvorenog koda i
višestranih rješenja

26
 EIF – principi
• EIF definira 12 principa:
1. supsidijarnost (kao najniže moguće) i proporcionalnost (kao najbliže
moguće)
2. usmjerenost korisniku
3. uključenost i dostupnost
4. sigurnost i privatnost
5. višejezičnost
6. jednostavnost administracije
7. transparentnost
8. sačuvanost informacije
9. otvorenost
10. ponovna iskoristivost
11. tehnološka neutralnost i prilagodljivost
12. djelotvornost i učinkovitost

27
 EIF – konceptualni model
javnih usluga
• Konceptualni model
javnih usluga
(Conceptual Model
for Public Services)

28
 Novi europski okvir za interoperabilnost

• Usvojen 23. ožujka 2017. godine

• Daje posebne upute kako postaviti interoperabilne usluge
• Pomoći će državama članicama slijediti zajednički pristup prilikom
omogućavanja dostupnosti javnih usluga na internetu, među državama i
politikama
• Doprinosi smanjenju birokracije za građane i poslovne korisnike (kod izdavanja
potvrda, pristupanju uslugama ili predaju porezne prijave)
• Primjena okvira od strane europskih javnih uprava osigurati će da njihove usluge
budu standardizirane, automatizirane, pojednostavljene i pružene sigurno te uz
manje vremena i napora
• Temelji se na načinima kako je moguće principe i module interoperabilnosti
koristiti u praksi
• Najveći fokus postavljen na otvorenost i upravljanje informacijama, prenosivost
podataka, upravljanje interoperabilnosti i objavljivanje integriranih servisa
https://ec.europa.eu/isa2/eif_en
 Novi europski okvir za
interoperabilnost
• Broj preporuka je povećan na 47 s početnih 25
• Najveći fokus postavljen na:
• otvorenost i upravljanje informacijama
• prenosivost podataka
• upravljanje interoperabilnosti
• objavljivanje integriranih servisa
• Ostvareni benefiti su:
• Ušteda vremena
• Smanjenje troškova
• Povećanje transparentnosti
• Povećanje kvalitete usluga
Novi europski okvir za interoperabilnost – konceptualni
model

• Izvor: https://ec.europa.eu/isa2/sites/isa/files/eif2.png
Novi europski okvir za interoperabilnost – akcijski plan
do 2020.
• Fokusira se na sljedeća područja:
– Detekcija problema vezanih uz identifikaciju mehanizama za upravljanje
interoperabilnošću
– Kolaboracija između organizacija
– Uključivanje dionika
– Povećanje svjesnosti benefita interoperabilnosti

• Izvor: https://ec.europa.eu/isa2/eif
 EIF – scenariji interakcije
europskih javnih usluga
• Primjer

33
 EIF i otvorenost
• EIF propagira korištenje otvorenih normi, tehničkih
specifikacija i uporabe softvera otvorenog koda
• korištene norme trebale bi održavati neprofitne i neovisne
organizacije
• procesom otvorenog donošenja odluka i konsenzusom od strane svih
zainteresiranih stranaka
• norme se trebaju javno objavljivati te biti dostupne besplatno ili uz
minimalni trošak
• intelektualna vlasništva u obliku patenata koja su dio norme trebaju također
biti dostupna besplatno (royalty-free)
• izravna povezanost otvorenosti i interoperabilnosti vrlo je važna
• otvorene norme imaju ključnu ulogu u postizanju visoke razine
interoperabilnosti
• preporučuje se prihvaćanje tržišnih i pravnih normi koje predstavljaju IETF,
W3C, OASIS, CEN i ISO
• za područja komunikacije, sigurnosti, razmjene podataka, otkrivanja usluga,
prezentacije i zapisa podataka, metapodataka o procesima i podacima te
imenovanja
• preporučuje se i korištenje softvera otvorenog koda i razvojnih modela
otvorenog koda

34
 Hrvatski okvir za
interoperabilnost (HROI)
• Hrvatski okvir za interoperabilnost (HROI) donijela Vlada RH 24.
lipnja 2010.
• skup usklađenih pravila, propisa, definicija, normizacijskih i drugih
dokumenata, potpornih usluga i resursa te provedbenih mjera i
organizacije namijenjene stvaranju preduvjeta za pružanje
objedinjenih korisnički usmjerenih usluga javne uprave
• cilj – uspostava stabilne poslovne i tehnološke interoperabilnosti sustava
javne uprave i drugih društvenih čimbenika sukladno načelima korisnički
usmjerene uprave
• svrha – stvaranje preduvjeta za učinkovitu i djelotvornu primjenu ICT u
podršci svim funkcijama javne uprave
• treba omogućiti procesnu povezanost, suradnju i razmjenu informacija između
tijela javne uprave i svih ostalih sudionika u obavljanju funkcija javne uprave na
nacionalnoj i EU razini
• krajnji cilj – izgradnja poslovne i tehnološke okoline koja će stabilno i
dugoročno osigurati uvjete za učinkovitu suradnju sustava javne uprave i
drugih sudionika na postizanju zajednički utvrđenih ciljeva
• Uspostavljanjem HROI povezat će se danas odvojeni
informacijski sustavi tijela državne uprave u umreženu
upravu
35
 HROI – struktura
• Struktura HROI-a uključuje:
• dokumente Vlade RH
• Odluka o HROI-u, Odrednice HROI-a, godišnji planovi i izvještaji
provedbe HROI-a
• sustav upravljanja, organizacije i podrške provedbe
• biblioteku strateških i provedbenih dokumenata
interoperabilnosti
• programi, planovi, norme, metodološki priručnici, upute, smjernice,
katalozi, šifrarnici itd.
• zajedničke resurse i potporne usluge podrške provedbi
• informacijska infrastruktura, provedbena organizacija, funkcije, procesi,
servisi i mehanizmi podrške
• provedbene mjere

36
HROI – temeljna načela i izgradnja
• Primjena načela Strategije razvoja elektroničke uprave u RH
• praćenje europske strategije i europskog okvira za interoperabilnost uz uvažavanje
najbolje prakse zemalja s razvijenim nacionalnim okvirima za interoperabilnost
• referenciranje na druge postojeće odgovarajuće nacionalne i/ili međunarodne norme
• bez pokretanja paralelnog postupka usvajanja normi
• Izgradnja kroz kombinirani pristup:
• odozgo prema dolje (top-down) – od strane vršnih tijela
• temeljeno na strateškim ciljevima i prioritetima
• kroz standardizaciju metodologija, uspostavu servisa interoperabilnosti, izgradnju i dostupnost
gradbenih komponenti, provedbu strateških projekata i pilota te koordiniranim radom tijela državne
uprave u području interoperabilnosti
• odozdo prema gore (bottom-up) – od strane sudionika HROI-a
• temeljeno na inicijativama skupina interesno i poslovno povezanih sudionika
• tamo gdje postoje uvjeti za uspješnu uspostavu interoperabilnosti te brzu realizaciju i isporuku usluga
korisnicima
• Poticanje višekratnog korištenja dostupnih referentnih specifikacija i
gotovih komponenti temeljenih na otvorenom kodu uz zadovoljavanje
modela, važećih metoda i međunarodnih normi
• Transparentan i otvoren razvoj HROI-a koji omogućuje sudjelovanje svih
sudionika

37
 HROI – primjena i provedba
• Tijekom provedbe nastaje biblioteka strateških i provedbenih
dokumenata interoperabilnosti koja sadrži
• opće dokumente
• strategije, strateški i ostali planovi
• propisi koji uređuju organizacijske strukture, procese i podatke
• dokumenti i direktive EU
• strateške i planske dokumente
• studije, analize, preporuke, programi i planovi provedbe
• normizacijske dokumente
• referentne arhitekture, referentni modeli i specifikacije, standardni projekti,
tehničke dokumentacije, katalozi, šifrarnici, adresari, rječnici ...
• pomoćne dokumente
• metodološki i drugi priručnici, upute, smjernice, obrasci ugovora i drugih
dokumenata, radni dokumenti, obrazovni materijal ...
• arhivu

38
 HROI – primjena i provedba
• Razvoj i primjena HROI-a podržana putem ICT kroz razvoj
zajedničkih resursa i potpornih usluga
• portal javnih usluga
• sustav za autentikaciju i autorizaciju
• upravna sabirnica usluga (Government Service Bus)
• riznicu semantičke imovine
• uslugu pregleda, sistematizacije pretraživanja i dohvata
dokumentacije i resursa interoperabilnosti te registar usluga
• izvorne registre temeljnih entiteta
• mrežu HITROnet
• projekt e-Ured
• …

39
 HROI i ciljevi strateškog plana
• Najvažniji ciljevi strateškog plana s aspekta HROI:
• usklađivanje HROI s EIF 2.0
• strategija „oblaka javnog sektora“
• strategija za otvorene specifikacije i standarde
• zajednička interoperabilna rješenja na razini EU
• elektronički identiteti u elektroničkim javnim uslugama
• elektronička razmjena podataka između registara u javnoj upravi
• popis usluga javnog sektora, priprema u obliku integralnih e-usluga
• pregled procesa državne uprave i gotovih e-government rješenja
• zajednička metodologija za standardizaciju ICT-a
• sustav podrške za ponovno korištenje javnih informacija
• povezivanje sustava za podršku korisnicima javne uprave RH i EU
• program razvoja elektroničkih usluga

40
Pitanja?

41